TUZLA - TUZLARIJE NET

Z A K O N
O OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNOJ SLUŽBI
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim zakonom utemeljuje se Obavještajno-sigurnosna služba Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Služba), uređuje njezin djelokrug, način organizacije, ovlasti i odgovornosti i druga pitanja koja su značajna za uspješno, pravodobno i zakonito djelovanje Službe.

Članak 2.

Služba je neovisna federalna institucija, čiji djelokrug i način rada zahtijevaju posebnu organizaciju.

Služba je depolitizirana i neće raditi na unaprijeđenju, zaštiti ili ugrožavanju interesa bilo koje stranke ili organizacije.

Područje djelovanja Službe je Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Sjedište Službe je u Sarajevu.

II - DJELOKRUG I NAČIN RADA SLUŽBE

Služba se utemeljuje radi obavljanja sljedećih obavještajnih i kontraobavještajnih zadataka koji se odnose na:

1. prikupljanje informacija i podataka koji su značajni za zaštitu rada ustavnih institucija i tijela Federacije protiv neustavnih prijetnji i terorističkih akata, sprječavanje organiziranog i međunarodnog kriminala koji predstavlja ozbiljnu prijetnju Federaciji, uključujući gospodarski, financijski i monetarni sustav Federacije i Bosne i Hercegovine, sprječavanje nedopuštene proizvodnje i prometa narkotika-droga, nuklearnog i biološko-kemijskog oružja, do uspostavljanja obavještajne službe na razini Bosne i Hercegovine;

2. borbu protiv terorizma uperenog i ciljevima osim onih iz točke 1. ovog članka u okviru nadležnosti Federacije;

3. prikupljanje i obradu informacija o djelima kažnjivim po međunarodnom pravu i po međunarodnom ratnom i humanitarnom pravu i suradnji s Međunarodnim sudom za sudsko gonjenje osoba odgovornih za ozbiljne povrjede međunarodnog humanitarnog prava počinjenog na teritoriju bivše Jugoslavije od 1991. godine (u daljnjem tekstu: Međunarodni sud), te suradnja s drugim nadležnim sudovima, institucijama i ustanovama;

4. obavljanje sigurnosnih provjera osoba određenih da rade s povjerljivim informacijama ili osoba za koje se opravdano vjeruje da su potencijalni obavještajni izvori ili kontakt u svrhu utvrđivanja razine njihove odgovornosti i povjerljivosti;

5. kontraobavještajna zaštita osoba i objekata u Federaciji.

Služba obavlja svoje zadatke tako što prikuplja, ocjenjuje, obrađuje i uređuje informacije u oblastima iz članka 3. ovog zakona. Služba neće imati ovlasti policije niti ovlasti za privođenja.

Služba ne može istraživati aktivnosti koje su organizirane i provode se na zakonit način.

Služba će obavljati svoje aktivnosti sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Federacije, i međunarodnom sporazumu o ljudskim pravima.

Služba i ostala tijela Federacije i Bosne i Hercegovine će surađivati i pomagati jedni drugima pri obavljanju svojih dužnosti sukladno zakonu i koordinirati aktivnosti iz svojega djelokruga rada sukladno propisima o zaštiti izvora, metoda i ostalih povjerljivih informacija. Služba će surađivati i s istim ili sličnim službama u drugim zemljama i o suradnji informirati nadležna tijela Bosne i Hercegovine.

Ravnatelj Službe će osigurati da se obavještenja, koja se prikupljaju i dalje obrađuju po ovom zakonu, zaštite od neovlaštenog pristupa, otkrivanja ili izmjena, sukladno odgovarajućim zakonima Federacije i Bosne i Hercegovine, a odnose se na zaštitu i razmjenu podataka.

Osoba koja smatra da su njezina prava povrijeđena činjenjem ili nečinjenjem Službe, može tražiti sudsku zaštitu nadležnog suda.

Služba je ovlaštena u zakonite svrhe prikupljati, čuvati i dostavljati nadležnim tijelima obavještajne podatke sukladno zakonu, Ustavu Federacije i Ustavu Bosne i Hercegovine.

Služba može prikupljati sve informacije za koje se može osnovano pretpostaviti da su potrebne za obavljanje njezinih zadataka koji su navedeni u članku 3. ovog zakona.

Prikupljanje obavještajnih podataka o terorizmu ograničava se na podatke koji su potrebni za sprječavanje stvarne opasnosti ili suzbijanje konkretnog kaznenog djela. Ti podatci se dostavljaju nadležnim tužiteljstvima, tijelima unutarnjih poslova i drugim nadležnim tijelima.

Tijekom djelatnosti koju je odobrio ravnatelj Službe, Služba može prikupljati informacije, i to:

1. iz svih javno dostupnih izvora;

2. od drugih tijela i institucija Federacije, koji su obvezni udovoljiti zahtjevima Službe za dostavljanje informacija, osim ako im je to izričito zakonom zabranjeno;

3. ispitivanjem drugih izvora operativnom kontrolom sadržaja njihove komunikacije za koje se vjeruje da mogu dati informacije potrebne Službi;

4. provođenje nadzora koje obuhvaća namjensko i sustavno praćenje s ciljem pribavljanja informacija o konkretnim stvarima i to, nad osobama i predmetima za koje se osnovano vjeruje da su uključene u bilo koju aktivnost ili pripremanje aktivnosti koje ulaze u nadležnost Službe.

Nadzor nad mjestima koja nemaju karakter javnog mjesta, nadzor telekomunikacija, elektronski nadzor i nadzor nad drugom vrstom kontakata i pismena može se primijeniti samo ako su:

1. osobe koje se nadziru umješane u obavljanje ili pripremanje izvršenja kaznenog djela koje ulazi u nadležnost Službe;

2. postojanje osnovane sumnje da će se određena komunikacija ili konkretan dokaz u svezi kaznenog djela pribaviti pomoću predloženog presretanja, odnosno kontrole;

3. pokušane redovite istražne radnje ali nisu dale rezultate ili je vjerojatno da neće dati rezultate ili da bi bile suviše opasne;

Nadzor nad mjestima koja nemaju karakter javnog mjesta, nadzor primjenom tehničkih sredstava, nadzor nad drugom vrstom kontakata i pismena može se vršiti samo uz prethodno odobrenje nadležnog sudca Vrhovnog suda Federacije.

Pri primjeni elektronskog, telekomunikacijskog, pismenog i drugih vrsta nadzora, Služba će koristiti najmanje nametljive tehnike kojima raspolaže.

Suradnja sa Službom u smislu ovog zakona je dragovoljna. Službeni karakter zahtjeva za dostavom informacija se mora otkriti, osim ako opći javni interes koji ulazi u nadležnost Službe ne zahtijeva tajnu akciju, a takvu akciju je odobrio ravnatelj Službe.

Ako se osobni podatci koji se odnose na osobu koja daje informacije trebaju zabilježiti kao rezultat suradnje, osoba mora biti o tomu obavještena prije nego što Služba od nje uzme izjavu. Obavještavanje se može uskratiti samo radi općeg javnog interesa koji ulazi u nadležnost Službe.

Prilikom prikupljanja i daljne obrade obavještajnih podataka, Služba mora voditi računa o načelima Konvencije Vijeća Europe od 28. siječnja 1981. godine i Preporuke br. R (87) 15 Ministarskog odbora Vijeća Europe od 17. rujna 1987. godine.

Podatci prikupljeni za fizičku osobu, sukladno čl. 10, 11. i 12. ovog zakona, moraju biti:

1. prikupljeni i obrađeni na objektivan, pravičan i zakonit način;

2. sačuvani sa svrhom koja je propisana u članku 3. ovog zakona, a ne smiju se koristiti na način koji nije sukladan toj svrhi;

3. adekvatni, relevantni i u mjeri u kojoj ne prevazilaze svrhu u koju se pohranjuju;

4. točni i, kada je to potrebno, ažurirani;

5. sačuvani u formi koja omogućava identifikaciju nositelja podataka samo tijekom razdoblja nužnog za ispunjavanje svrhe u koju se podatci čuvaju.

Prikupljanje informacija o osobi samo na temelju njezinog rasnog ili nacionalnog podrijetla, vjerskog uvjerenja, seksualnog ponašanja, ili političkog mišljenja, ili članstva u političkoj stranci, ili u određenom pokretu, ili organizaciji koje nije propisano zakonom je zabranjeno. Prikupljanje informacija o ovim faktorima može se vršiti samo ako je apsolutno nužno u svrhu određene istrage.

Radi zaštite obavještajnih podataka o fizičkim osobama čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a koji se čuvaju u automatiziranim datotekama, poduzet će se odgovarajuće sigurnosne mjere kako bi se obavještajni podatci zaštitili od slučajnog ili neovlaštenog uništavanja, brisanja, kao i od neovlaštenog pristupa, mijenjanja ili distribucije.

Pohranjene informacije treba više razdvojiti na temelju stupnja točnosti ili pouzdanosti, a naročito je potrebno razdvojiti faktične informacije od informacija utemeljenih na mišljenju ili osobnoj ocjeni.

Služba čuva informacije samo dok su joj potrebne za obavljanje zadataka. Služba će u redovitim intervalima ispitivati potrebu za daljnim čuvanjem informacija s obzirom na njihovu točnost i zakonitost daljnjeg čuvanja.

Način ispitivanja i čuvanja informacija, iz stavka 1. ovog članka, uredit će se aktom koji donosi ravnatelj.

Građanin Bosne i Hercegovine ima se pravo, sukladno Zakonu o slobodi pristupa informacijama ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/01), obratiti Radnom tijelu za praćenje i kontrolu rada Službe iz članka 36. ovog zakona sa zahtjevom da bude obaviješten o tome, da li se obavljanjem utvrđenih obavještajnih i kontraobavještajnih zadataka od strane Službe, eventualno krše njegova temeljna ljudska prava i slobode, kao i osobni dignitet i integritet.

U slučaju eventualno nezakonitog postupanja, Radno tijelo iz stavka 1. ovog članka dužno je odgovoriti u roku od 90 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Ukoliko se radi o zaštiti podataka koji se odnose na obranu Federacije, zaštitu javne sigurnosti ili temeljnih prava i sloboda trećih osoba, neće se udovoljiti zahtjevima stranke za postupanjem sukladno članku 19. ovog zakona.

Odbijanje udovoljenja podnesenom zahtjevu iz članka 19. ovog zakona mora se pismeno obrazložiti, osim ako je uskraćivanje obrazloženja potrebno radi zaštite obrane, javne sigurnosti ili temeljnih prava i sloboda trećih osoba.

Služba će cijeniti i analizirati prikupljene informacije u formi informativnog izvješća, nalaza i podataka koji se pružaju na uvid nadležnim tijelima Federacije.

Ravnatelj Službe je odgovoran za utemeljivanje i ostvarivanje učinkovitog sustava klasificiranja informacija, koje čuva Služba prema potrebnom stupnju povjerljivosti ili tajnosti koju treba imati u vidu pri rukovanju različitim vrstama informacija.

Ravnatelj Službe donijet će akt kojim će urediti način klasificiranja informacija s kojima Služba raspolaže i koje čuva.

Informacije koje čuva Služba i koje su označene kao povjerljive ili tajne mogu se razotkrivati samo na temelju odobrenja ravnatelja Službe ili tijela iz članka 29. ovog zakona. Ravnatelj Službe može prenijeti razotkrivanje informacija na izvršnog ravnatelja.

Ako je informacija označena kao povjerljiva zato što sadrži osobne podatke, razotkrivanje se može odobriti samo ako je izričito predviđeno zakonom, ili ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta, i to da je:
1. osoba o kojoj se radi dala suglasnost za razotkrivanje;

2. razotkrivanje od vitalnog interesa za osobu o kojoj se radi;

3. razotkrivanje nužno radi općeg javnog interesa koji ulazi u nadležnost Službe.

Povjerljive informacije koje se razotkrivaju pripremit će se na način kojim se štite obavještajni izvori i metode i kojim se pravi razlika između činjenica, analiza ili mišljenja. Izvješća koja sadrže povjerljive informacije moraju jasno navesti točnost obavještajne informacije koju sadrže prema pouzdanosti izvora.

U zahtjevu za otkrivanje informacije treba biti navedeno tijelo ili osoba koja traži informacije, kao i razlozi i svrha zahtjeva.

Otkrivena informacija se ne može koristiti u svrhe koje nisu navedene u zahtjevu za otkrivanje informacije.

Kvaliteta informacije treba da bude provjerena u najvećoj mogućoj mjeri, i to najkasnije u vrijeme otkrivanja, a informacije utemeljena na mišljenju i osobnoj ocjeni treba provjeriti prije nego se priopće i navesti u kojoj mjeri su točne i pouzdane.

Sve informacije od izuzetnog značaja za Federaciju moraju se, nakon odgovarajućeg odobrenja ravnatelja, dostaviti članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Federacije, Predsjedatelju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine iz Federacije, Predsjedateljima domova Parlamenta Federacije, Predsjedniku i Dopredsjedniku Federacije, Premijeru i Zamjeniku Premijera Vlade bez nepotrebnog odlaganja.

O tim informacijama moraju se prema potrebi izvijestiti i federalna tijela uprave, agencije i kantonalna tijela sukladno Ustavu Federacije i Ustavu Bosne i Hercegovine.

Kada Služba dobije informacije glede neustavnosti ili drugih nezakonitih radnji, tu informacije će proslijediti nadležnim tužiteljstvima, tijelima unutarnjih poslova i drugim nadležnim tijelima.

Prikupljene informacije mogu se koristiti kao dokaz u kaznenom postupku sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku ("Službene novine Federacije BiH" br. 43/98).

Protiv uposlenika Službe koji nisu primjenjivali odredbe zakona koje se odnose na otkrivanje prikupljenih informacija, a kojim se narušava sigurnost podataka, pokrenut će se stegovni postupak radi teške povrjede službene dužnosti sukladno Zakonu o radnim odnosima i plaćama službenika tijela uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/98).

Ukoliko se u postupku utvrdi odgovornost tih osoba one će biti obvezne platiti naknadu štete, oštećenoj osobi koja je nastala kao rezultat otkrivanja prikupljenih informacija.

Protiv djelatnika Službe pokrenut će se kazneni postupak za razotkrivanje službene tajne, sukladno Kaznenom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/98, 2/99, 15/99 i 29/00).

Osoba koja je oštećena može pokrenuti postupak za naknadu štete kod nadležnog suda protiv Službe.

Predsjednik Federacije i Dopredsjednik Federacije formirat će Stalno radno tijelo radi koordiniranja i usmjeravanja obavještajne i kontraobavještajne politike u Federaciji. Članovi Stalnog radnog tijela su: Predsjedatelji domova Parlamenta Federacije, Predsjednik i Dopredsjednik Federacije, Premijer i Zamjenik Premijera Vlade.

Stalno radno tijelo nadležno je za:

1. utvrđivanje dugoročne strategije za razvoj Službe;

2. izdavanje uputa za primjenu usvojene politike u svezi pitanja od značaja za zaštitu ustavnog poretka Federacije;

3. usmjeravanje Službe ka ostvarivanju zadataka iz njezine nadležnosti utvrđene u članku 3. ovog zakona;

4. utvrđivanje osnove suradnje s odgovarajućim državnim tijelima Bosne i Hercegovine, Federacije i kantonalnim tijelima;

1. donošenje propisa koje predlaže ravnatelj Službe, sukladno ovom zakonu;
2. usvajanje financijskog plana Službe;
3. pregled kvartalnih izvješća Interresorne radne skupine za obavještajno-sigurnosne poslove o radu Službe;
4. pregled izvješća glavnog inspektora o postupanju po žalbama na rad Službe;
5. pregled kvartalnih izvješća Interresorne radne skupine za obavještajno-sigurnosne poslove o troškovima Službe;
6. pregled kvartalnih izvješća o radu Službe koje dostavlja ravnatelj;
7. usvajanje financijskih planova, planova za otpremanje i pribavljanje sredstava i opreme za Službu.

Vlada Federacije formirat će Interresornu radnu skupinu za obavještajno-sigurnosne poslove radi koordiniranja i usmjeravanja obavještajnog i kontraobavještajnog rada u Federaciji, koja će odgovarati Stalnom radnom tijelu. Članovi Interresorne radne skupine za obavještajno-sigurnosne poslove su: federalni ministar pravde, federalni ministar unutarnjih poslova, federalni ministar financija, federalni ministar obrane i njihovi zamjenici.

Interresorna radna skupina za obavještajno-sigurnosne poslove nadležna je za:

1. pregled mjesečnih izvješća o radu Službe;
2. pregled i odobravanje svih zahtjeva Službe za obavještajnu potporu, uključujući i zahtjeve Međunarodnog suda, i dostavljanje zahtjeva Službi na postupanje;
3. podnošenje kvartalnih izvješća Stalnom radnom tijelu o radu i troškovima Službe;
4. pregled svih propisa koje ravnatelj Službe dostavlja na usvajanje Stalnom radnom tijelu;
5. pregled financijskog plana koji ravnatelj Službe podnosi na usvajanje Stalnom radnom tijelu.

Služba je dužna Interresornoj radnoj skupini za obavještajno-sigurnosne poslove dostaviti:

1. mjesečno izvješće o radu Službe;
2. mjesečno izvješće o troškovima Službe;
3. mjesečno izvješće o postupanju po žalbama na rad Službe.

Stalno radno tijelo i Interresorna radna skupina za obavještajno-sigurnosne poslove, donijet će Poslovnik o svom radu koji sadrži pravila o načinu odlučivanja ovih tijela u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Parlament Federacije formirat će Radno tijelo za praćenje i kontrolu rada Službe. Radno tijelo Parlamenta čine: tri predstavnika iz Zastupničkog doma i tri predstavnika iz Doma naroda Parlamenta Federacije, koji će imati članstvo u tom tijelu do isteka mandata.

1. kontrolu zakonitosti rada Službe,
2. pregled kvartalnih izvješća o radu i o sredstvima i troškovima Službe.

Radno tijelo Parlamenta Federacije može zatražiti od ravnatelja da podnošenje usmenog izvješća o radu i aktivnostima Službe.

Parlament Federacije će na prijedlog Vlade Federacije donijeti propis kojim će regulirati način rada tijela iz članka 36. ovog zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Poslovnik sadrži pravila, metode rada i način odlučivanja Radnog tijela.

Prilikom imenovanja Radnog tijela Parlamenta Federacije, oporba Parlamenta Federacije svakog doma mora imati najmanje po jednog člana.

Sukladno članku II (B) (5) Ustava Federacije, Ombudsmeni Federacije mogu ispitati djelatnosti rada Službe.

Službom rukovodi ravnatelj.

Ravnatelj ima zamjenika koji ne može biti iz istog konstitutivnog naroda.

U slučaju da ravnatelj nije u mogućnosti ispunjavati svoje dužnosti sukladno ovom zakonu ili ako je mjesto ravnatelja upražnjeno, zamjenjuje ga zamjenik ravnatelja.

U upravljanju Službom ravnatelju, pored zamjenika ravnatelja, pomažu izvršni ravnatelj, glavni inspektor i zamjenik glavnog inspektora.

U Službi se mogu imenovati savjetnici ravnatelja, a njihov broj i djelokrug rada utvrđuje se Pravilnikom o unutarnjem ustroju Službe.

Ravnatelja i zamjenika ravnatelja Službe imenuje i razrješava Vlada Federacije uz prethodnu suglasnost Predsjednika i Dopredsjednika Federacije.

Mandat ravnatelja i zamjenika ravnatelja je četiri godine i nakon isteka mandata mogu biti ponovno imenovani.

Ravnatelj Službe ima sljedeća prava i dužnosti, i to da:

1. redovito informira Predsjednika i Dopredsjednika Federacije i Vladu Federacije o svim pitanjima koja se tiču sigurnosti u Federaciji;
2. odgovara za prikupljanje, prosljeđivanje i analizu obavještajnih podataka koji moraju biti objektivni i neovisni od političkih prilika i političkih stranaka;
3. osigura da Služba ne poduzima aktivnosti koje bi mogle pobuditi sumnju da se ona bavi unaprjeđivanjem, zaštitom ili podrivanjem interesa bilo kojeg dijela stanovništva ili bilo koje političke stranke ili organizacije;
4. štiti obavještajne izvore i metode od neovlaštenog razotkrivanja;
5. odgovara za zaštitu i sigurnost podataka Službe, njezinih aktivnosti, informacija, posjeda i službenika, odgovarajućim sredstvima;
6. vrši zadatke koje mu postavlja Interresorna radna skupina za obavještajno-sigurnosne poslove;
7. redovito se konzultira s Radnim tijelom Parlamenta Federacije u svezi rada Službe;
8. sklapa ugovore s osobama i institucijama u svezi izvršavanja zadataka iz nadležnosti Službe;
9. predlaže dugoročniji koncepcijski razvoj Službe;
10. Vladi Federacije predlaže osnove kadrovske politike Službe;
11. donosi propise za koje je ovim zakonom ovlašten, a koji su predmet odobrenja od strane Stalnog radnog tijela i Vlade Federacije;
12. kvartalno izvještava Radno tijelo Parlamenta Federacije, Stalno radno tijelo i Vladu Federacije o radu, troškovima, i proračunu Službe;
13. mjesečno izvješćuje Interresornu radnu skupinu za obavještajno-sigurnosne poslove, na način kako je to navedeno u članku 34. ovog zakona.

Zamjenik ravnatelja Službe pomaže ravnatelju u obavljanju poslova iz članka 45. ovog zakona.

Ravnatelj i zamjenik ravnatelja ne mogu biti imenovani iz reda aktivnih vojnih lica.

Ravnatelj i zamjenik ravnatelja moraju imati visoku školsku spremu.

Imenovanje ravnatelja i zamjenika ravnatelja se vrši na osnovi sigurnosnih standarda Službe, prethodnog iskustva u polju obavještajnog i kontraobavještajnog rada, a ne na osnovi političkog opredjeljenja.

Ravnatelj i zamjenik ravnatelja Službe obvezni su nakon imenovanja dati pismenu obavijest Vladi o svim interesima, novčanim i drugim koje posjeduju ili su stekli, a koji bi mogli biti u sukobu s ispravnim obavljanjem dužnosti. Ista obavijest podnosi se i za vrijeme obavljanja službe.

Izvršnog ravnatelja, glavnog inspektora i zamjenika glavnog inspektora postavlja i razrješava Vlada Federacije uz prethodnu suglasnost Predsjednika i Dopredsjednika Federacije.

Prilikom imenovanja ravnatelja, zamjenika ravnatelja, izvršnog ravnatelja, glavnog inspektora i zamjenika glavnog inspektora moraju biti zastupljena sva tri konstitutivna naroda.

Imenovanja osoba iz stavka 1. ovog članka vrši se na osnovi sigurnosnih standarda Službe, prethodnog iskustva u polju obavještajnog i kontraobavještajnog rada, a ne na temelju političke opredijeljenosti.

Mandat osoba navedenih u stavku 2. ovog članka traje četiri godine i nakon isteka mandata te osobe mogu biti ponovno imenovane, odnosno postavljene.

Osobe iz stavka 1. obvezne su nakon imenovanja dati pismenu obavijest Vladi o svim interesima, novčanim i drugim koje posjeduju ili su stekli, a koji bi mogli biti u sukobu s ispravnim obavljanjem dužnosti. Ista obavijest podnosi se i za vrijeme obavljanja službe.

Izvršni ravnatelj operativno rukovodi Službom i odgovoran je ravnatelju Službe za zakonito i pravodobno izvršavanje zadataka, a posebno da:

1. organizira, nadzire i upravlja aktivnostima i operacijama Službe, sukladno članku 3. ovog zakona, kao i ostalim zakonima koji su na snazi;
2. obavlja raspodjelu dužnosti i zadataka u organizacijskim jedinicama u dogovoru s ravnateljom Službe;
3. održava operativnu odgovornost za sigurnost i zaštitu objekata Službe, njenih aktivnosti, informacija, posjeta i uposlenih;
4. priprema za ravnatelja godišnji proračun Službe i izvješće o utrošku proračunskih sredstava;
5. priprema izvješće i predlaže planove i programe Službe;
6. izvršava ostale zadatke i poslove po nalogu ravnatelja.

1. nadzor usklađenosti rada Službe s njezinim operativnim programima, a sukladno zakonu;
2. pregled operativnih aktivnosti Službe;
3. provjeravanje žalbi u svezi rada Službe na zahtjev Interresorne radne skupine za obavještajno-sigurnosne poslove ili izravno od oštećenih strana;
4. kvartalno izvješćivanje ravnatelja i zamjenika ravnatelja, Stalnog radnog tijela i Radnog tijela Parlamenta Federacije o svim žalbama podnesenim protiv Službe kao i postupanje u pogledu žalbi, interne istrage u Službi, kao i sva druga pitanja koja su predmet pažnje glavnog inspektora;
5. pregled unutarnjih pravila Službe;
6. davanje preporuka ravnatelju za rješavanje problema u Službi.

Zamjenik glavnog inspektora pomaže glavnom inspektoru u obavljanju poslova navedenih u članku 50. ovog zakona.

Glavni inspektor i zamjenik glavnog inspektora će imati pristup službenicima u Službi i podatcima koji su relevantni za predmet koji istražuju. U svom radu, glavni inspektor i zamjenik glavnog inspektora štite interese svih strana koje su u to uključene i uzeće u obzir potrebu za povjerljivošću i sigurnošću informacija koje Služba prikuplja.

Glavni inspektor je obvezan redovito i potpuno informirati Radno tijelo Parlamenta o svojemu radu i načinu rada i drugim pitanjima koja su u nadležnosti Službe, kao i davati preporuke uzimajući u obzir potrebu za zaštitom povjerljivih informacija.

U slučaju kada, kao rezultat istrage, glavni inspektor utvrdi da je Služba odgovorna za aktivnosti kojima je prekoračila svoje ovlasti i prekršila ljudska prava, on o tomu izvješćuje ravnatelja Službe, Stalno radno tijelo i Radno tijelo Parlamenta Federacije.

Unutarnje ustrojstvo Službe uređuje se Pravilnikom o unutarnjem ustroju kojega donosi ravnatelj Službe u suradnji sa zamjenikom ravnatelja i uz prethodno odobrenje Stalnog radnog tijela i Vlade Federacije.

Služba ima potreban broj organizacijskih jedinica izvan sjedišta Službe, a broj organizacijskih jedinica odredit će se Pravilnikom o unutarnjem ustroju Službe.

V - PRAVA I DUŽNOSTI UPOSLENIH U SLUŽBI

Službenici u Službi imaju ista prava i obveze kao uposleni u federalnim tijelima uprave, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Pored općih uvjeta za rad u federalnim tijelima uprave, ravnatelj Službe, u suradnji sa zamjenikom, može utvrditi posebne uvjete upošljavanja i rada u Službi u svezi vrste obrazovanja, zdravstvene uvjete i sigurnosne potrebe koje uposleni moraju ispunjavati.

Svi posebni uvjeti moraju biti utvrđeni u Pravilniku o unutarnjem ustroju Službe.

Ukoliko je protiv službenika pokrenut kazneni postupak zbog aktivnosti počinjenih dok je obavljao svoju dužnost, Služba će osigurati odvjetnika kao i drugu pravnu pomoć uposlenom osim u slučaju ako je službenik radio izvan svojih službenih ovlasti, ili ako ih je na bilo koji drugi način prekoračio ili zlorabio pri obavljanju svoje dužnosti. Služba će pružiti ovakvu pomoć uposlenom čak i nakon prestanka radnog odnosa u Službi.

Službenici u Službi ne mogu biti članovi zakonodavnih, sudskih ili izvršnih tijela vlasti u Federaciji ili Bosni i Hercegovini, niti mogu pripadati bilo kojem upravnom ili drugom tijelu političke stranke.

Osobe iz čl. 41. i 43. ovog zakona i službenici u Službi ne mogu biti članovi zakonodavnih, sudskih ili izvršnih tijela vlasti u Federaciji ili Bosni i Hercegovini, niti mogu pripadati bilo kojem upravnom ili drugom tijelu političke stranke.

Službenici su dužni čuvati vojnu i službenu tajnu. Ova obveza ne prestaje ni kada službenik nije više u radnom odnosu u Službi.

Propis kojim se uređuju mjere za zaštitu povjerljivih informacija kao i odgovornosti uposlenih u Službi u svezi zaštite povjerljivih informacija, donosi ravnatelj Službe uz odobrenje Vlade Federacije i Stalnog radnog tijela.

Službenik koji u obavljanju svojih službenih dužnosti bude privremeno nesposoban za rad radi bolesti ili povrede koju je pretrpio u obavljanju službene dužnosti ima pravo na naknadu jednaku njegovoj plaći isplaćenoj u posljednjem mjesecu prije nego je njegova bolest/povreda prouzročila sprječenost da radi.

Za povrede službene dužnosti službenici odgovaraju na način i pod uvjetima, koji su utvrđeni za službenike uposlene u federalnim tijelima uprave.

Pokretanje disciplinskog postupka i izrečene disciplinske mjere ne isključuju kaznenu odgovornost.

Osim uvjeta koji su utvrđeni za prestanak radnog odnosa za službenike federalnih tijela uprave, ravnatelj Službe može donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa službenika ako je utvrđeno da službenik ne ispunjava svoje obveze i dužnosti, ili na bilo koji način ne može odgovoriti zahtjevima za rad u Službi.

Ravnatelj utvrđuje Etički kodeks uposlenih u Službi, kojim se izražavaju vrijednosti kojim će se rukovoditi svaki službenik. Ovaj kodeks svaki službenik mora pročitati, svečano izjaviti i svojim potpisom prihvatiti obvezu da će se pridržavati Etičkog kodeksa koji je preduvjet za uposlenje u Službi.

Ravnatelj Službe može ovlastiti službenike da nose oružje za vrijeme izvršenja svojih obveza, ako postoji sumnja da su ugroženi život i tijela službenika Službe ili drugih osoba.

Financijska sredstava za rad Službe osiguravaju se u Proračunu Federacije.

Ravnatelj predlaže plan potrebnih sredstava za rad Službe i odgovoran je za zakonit utrošak sredstava iz Proračuna Federacije, namijenjen za rad Službe.

Sredstva u Proračunu Federacije koja su dodijeljena za rad Službe mogu se koristiti u sve svrhe potrebne za vršenje funkcija Službe.

Financijska sredstva za plaće uposlenim u Službi osiguravaju se u uvećanom iznosu do 40 % u odnosu na sredstva koja se osiguravaju za plaće službenika drugih federalnih tijela uprave zbog posebnih uvjeta rada.

Služba će djelovati do utemeljivanja obavještajno-sigurnosne službe na razini Bosne i Hercegovine, nakon čega će prestati s radom i predati svu opremu, inventar, materijal, arhiv, dokumenta, nepokretnu imovinu i svu ostalu imovinu toj Službi.

U obavljanju svojih nadležnosti Služba primjenjuje propise koji se primjenjuju za ostala federalna tijela uprave i federalne institucije ukoliko ovim zakonom nije drugačije uređeno.

Civilne službe za obavještavanje i sigurnost koje su bile utemeljene prema propisima koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, prestaju s radom u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. To se odnosi na Agenciju za istraživanje i dokumentaciju i Službu nacionalne sigurnosti.

U Federaciji se ne mogu utemeljivati ili nastaviti s radom druge paralelne civilne sigurnosno-obavještajne službe.

Tko svjesno nastavi rad i predstavlja bilo koje civilne obavještajno-sigurnosne službe poslije isteka roka propisanog u ovom zakonu, kaznit će se kaznom zatvora za kazneno djelo u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

Najkasnije u razdoblju od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, osigurat će se odgovarajuće prostorije za potrebe Službe.

Službenici i namještenici u službama iz članka 69. stavak 2. ovog zakona, koji su bili uposleni u tim službama, na dan stupanja na snagu ovoga zakona neće biti automatski preuzeti u Službu.

Službenici i namještenici iz stavka 1. ovog članka mogu se prijaviti na odgovarajuća radna mjesta u Službi za koja ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o unutarnjem ustroju Službe putem internog oglašavanja.

Ravnatelj Službe formirat će Povjerenstvo koje se sastoji od tri člana i koje će utvrditi ispunjavaju li prijavljeni kandidati uvjete za radna mjesta u Službi.

Povjerenstvo će pripremiti relevantne podatke za osobe koje su se prijavile za radna mjesta u Službi vodeći računa da se osigura nepolitički karakter Službe. Prema izabranim kandidatima neće se vršiti diskriminacija po bilo kojoj osnovi, kao što je spol, rasa, boja, jezik, vjera, nacionalno ili socijalno podrijetlo, povezanost s nacionalnom manjinom, političko ili drugo mišljenje, imovina, rođenje ili drugi status. Prednost će imati one osobe koje imaju iskustvo na obavještajnim, odnosno kontraobavještajnim poslovima.

Službenici službi iz članka 69. stavak 2. ovog zakona, koji ne dobiju posao u Službi, odnosno koji ne ispunjavaju uvjete sukladno Pravilniku o unutarnjem ustroju, svoja prava ostvarivat će sukladno Zakonu o radnim odnosima i plaćama službenika tijela uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Službenici iz stavka 5. ovog članka, dok ostvaruju prava sukladno Zakonu iz prethodnog stavka, ne mogu raditi u Službi, a razdužuju svu dokumentaciju, opremu i sredstva koja su do tada koristili danom uručenja rješenja o njihovom stavljanju na raspolaganje.

Financijska sredstva potrebna za obavljanje obveze iz stavka 5. ovog članka osigurat će se u Proračunu Federacije.

Sastav službenika u Službi odražavat će nacionalnu strukturu Federacije prema posljednjem popisu stanovništva Bosne i Hercegovine iz 1991. godine.

Oprema, inventar, materijal, arhiv i dokumenti, nepokretna imovina i ostala imovina službi iz članka 69. stavak 2. ovog zakona, predat će se Službi odmah, a najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Polazeći od obveza Federacije i Bosne i Hercegovine da surađuje s Međunarodnim sudom, Služba će preuzeti sve obveze koje su obavljale do sada postojeće službe, a koje se odnose na realizaciju postojećih i budućih obveza prema ovom sudu.

S ciljem nastavka suradnje s Međunarodnim sudom, Vlada Federacije će osigurati prikupljanje informacija o djelima kažnjivim po međunarodnom ratnom i humanitarnom pravu, kao i nastavak izravnog pružanja takvih informacija Tužiteljstvu.

Vlada Federacije će putem Interresorne radne skupine za obavještajno-sigurnosne poslove, davati zadatke Službi u svezi aktivnosti iz st. 1. i 2. ovog članka, i dobivene informacije će proslijeđivati Međunarodnom sudu.

Imenovanje ravnatelja i zamjenika ravnatelja Službe obavit će se u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Pravilnik o unutarnjem ustroju Službe donijet će se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a ostali propisi predviđeni ovim zakonom u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Danom stupanja na snagu ovoga zakona, prestaje primjena svih zakona i propisa kojim su osnovane civilne obavještajne i kontraobavještajne službe na području Federacije, iz članka 69. stavak 2. ovog zakona, osim propisa koji će se primjenjivati do donošenja odgovarajućih propisa sukladno ovom zakonu.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
prof. dr. ivo Komšić, v.r.

Federalni zakoni

Zakoni Tuzlanskog kantona

Službene novine Tuzlanskog kantona