I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se evidentiranje, čuvanje, zaštita i sređivanje registraturne i arhivske građe, kao i način njihovog prikupljanja, istraživanja, stručne i naučne obrade, objavljivanja i davanja na korištenje arhivske građe iz djelokruga organa vlasti i drugih institucija Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) predviđenih ovim zakonom.

Član 2.

Registraturna građa kao izvor za arhivsku građu obuhvata izvorni i reprodukovani (pisani, crtani, štampani, fotografisani, filmovani, fonografisani ili na drugi način zabilježen) dokumentarni materijal, nastao u radu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, ( u daljem tekstu: Parlament Federacije ), Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predsjednika Federacije), Podpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Podpredsjednika Federacije), Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije), federalnih organa uprave i federalnih ustanova, odnosno drugih federalnih institucija, kao i udruženja građana i drugih pravnih i fizičkih lica koja su organizovana na nivou Federacije (u daljem tekstu: stvaraoci i imaoci registraturne građe), dok se iz njega ne odabere arhivska građa.

Član 3.

Arhivska građa obuhvata izvorni i reprodukovani (pisani, crtani, štampani, fotografisani, filmovani, fonografisani ili na drugi način zabilježen) dokumentarni materijal od značaja za funkcionisanje uprave u Federaciji, historiju, kulturu, nauku, obrazovanje i druge društvene oblasti, koji je nastao u radu stvaralaca registraturne građe iz člana 2. ovog zakona.

Član 4.

Arhivska građa je dobro kulturno-historijskog naslijeđa i kao takva uživa posebnu zaštitu pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom i propisom o zaštiti i korištenju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, i drugim odgovarajućim propisima Bosne i Hercegovine.

Posebnu zaštitu uživa i registraturna građa iz kojeg se odabire arhivska građa pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom.

Član 5.

Arhivska građa dostupna je javnosti pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.

Član 6.

Zaštita arhivske građe je od posebnog značaja za Federaciju.

Arhivska i registraturna građa zaštićena je bez obzira na to u čijem je vlasništvu, ili posjedu, odnosno kod koga se nalazi.

Zaštita arhivske i registraturne građe provodi se na način utvrđen ovim zakonom i drugim propisima koji regulišu tu materiju.

Član 7.

Registraturna i arhivska građa nastala u radu jednog od stvaralaca i imalaca registraturne i arhivske građe čini jednu cjelinu i, po pravilu, ne može se dijeliti.

Izuzetno, registraturna i arhivska građa može se dijeliti ili spajati zbog promjena u unutrašnjoj organizaciji stvaralaca i imalaca registraturne i arhivske građe, odnosno izdvajanja jednog ili više organizacionih dijelova stvaralaca ili imalaca u samostalne stvaraoce i imaoce.

Tijelo koje donosi odluku o podjeli i spajanju registraturne i arhivske građe, dužno je utvrditi stvaraoca i imaoca registraturne i arhivske građe spojenog ili odvojenog materijala.

Član 8.

Registratura i arhivska građa nastala u radu stvaraoca i imaoca registraturne i arhivske građe iz člana 2. ovog zakona, vlasništvo je Federacije.

Registraturna i arhivska građa u vlasništvu Federacije ne može se otuđiti, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Član 9.

Arhivska građa nastala djelatnošću: Parlamenta Federacije, Predsjednika Federacije, Podpredsjednika Federacije, Vlade Federacije, federalnih organa uprave i federalnih ustanova, odnosno drugih federalnih institucija, udruženja građana i drugih pravnih lica, na koje je prenesen dio ovlaštenja smatra se javnom arhivskom građom.

Arhivska građa nastala djelovanjem privatnih pravnih i fizičkih lica iz člana 2. ovog zakona, njihovo je vlasništvo, ukoliko nije nastala u obavljanju javnih ovlasti ili javne službe, ali podliježe stručnom nadzoru Arhiva Federacije.

Član 10.

Pitanja koja se odnose na registraturnu i arhivsku građu institucija Bosne i Hercegovine, kao i arhivsku građu nastalu radom ranijih institucija Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i Republike Bosne i Hercegovine uređuju se Zakonom o arhivskoj građi i Arhivu Bosne i Hercegovine.

Pitanja koja se odnose na registraturnu i arhivsku građu iz nadležnih organa vlasti i drugih institucija kantona, odnosno iz nadležnosti organa vlasti grada i općina, kao i pitanja koja se odnose na registraturnu i arhivsku građu u vlasništvu ili posjedu fizičkih lica, udruženja građana i drugih pravnih osoba koja se osnivaju na nivou kantona grada i općine, uređuju se zakonom kantona.

Pri uređivanju pitanja iz stava 2. ovog člana, zakonom kantona osiguravaju se principi predviđeni ovim zakonom, posebno principi iz čl. 11, 12, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 21, 24. i 29. ovog zakona.

II - ZAŠTITA REGISTRATURNE I ARHIVSKE GRAĐE

Član 11.

Stvaraoci i imaoci registraturne građe:

1. čuvaju registraturnu građu od oštećenja, uništenja i nestajanja, dok se iz njega ne odabere arhivska građa;

2. vode evidenciju o predmetima i aktima;

3. čuvaju registraturnu građu u sređenom stanju;

4. omogućavaju Arhivu Federacije Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Arhivu Federacije), provjeru čuvanja i sređenosti registraturne građe;

5. utvrđuju Listu kategorija registraturne građe sa rokovima čuvanja (u daljem tekstu: Listu kategorija), na koju saglasnost daje Arhiv Federacije;

6. vrše godišnje odabiranje arhivske građe iz registraturne građe prema Listi kategorija uz odobrenje Arhiva Federacije;

7. vode arhivsku knjigu i njen prepis dostavljaju Arhivu Federacije;

8. dostavljaju Arhivu Federacije potrebne podatke za evidencije koje vode.

Član 12.

Stvaralac i imalac registraturne građe može, nakon odabiranja arhivske građe, preostalu bezvrijednu registraturnu građu predati preduzeću za otkup papira ili ga uništi, samo na temelju rješenja Arhiva Federacije.

Arhiv Federacije donosi rješenje iz stava 1. ovog člana, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Preduzeće za otkup papira ne smije preuzeti registraturnu građu bez rješenja Arhiva Federacije.

Član 13.

Bliži propis o odabiranju arhivske građe iz registraturne građe iz člana 2. ovog zakona, donosi Vlada Federacije na prijedlog Arhiva Federacije.

Član 14.

Stvaraoci i imaoci arhivske građe:

1. sređuju, čuvaju i održavaju arhivsku građu u bezbjednom stanju;

2. prijavljuju arhivsku građu Arhivu Federacije i dostavljaju podatke za evidentiranje;

3. omogućuju korišćenje arhivske građe, u smislu odredaba ovog zakona, prema uslovima koji su zajednički utvrđeni između stvaralaca i imalaca i Arhiva Federacije;

4. omogućuju Arhivu Federacije provjeru čuvanja i sređenosti arhivske građe;

5. planiraju i provode mjere zaštite arhivske građe;
6. omogućuju Arhivu Federacije kopiranje arhivske građe.

Član 15.

Arhivska građa iz člana 3. ovog zakona, evidentira se po jedinstvenoj metodologiji, koju utvrđuje Arhiv Federacije.

Stručna obrada arhivske građe vrši se primjenom jedinstvenog načina obrade koju utvrđuje Arhiv Federacije.

Član 16.

Stvaraoci i imaoci registraturne i arhivske građe dužni su da osiguraju odgovarajući prostor, opremu, kadar i druge mjere zaštite registraturne i arhivske građe, posebno za vrijeme rata, neposredne ratne opasnosti ili vanrednih prilika.

Bliži propis o mjerama zaštite iz stava 1. ovog člana, i o uslovima i rokovima čuvanja registraturne i arhivske građe, donosi Vlada Federacije na prijedlog Arhiva Federacije.

Član 17.

U slučaju prestanka, odnosno ukidanja rada stvaraoca i imaoca registraturne i arhivske građe iz čl. 2. i 3. ovog zakona, organ koji je donio akt o njegovom prestanku dužan je da u roku od 60 dana od dana prestanka stvaraoca i imaoca, njegovu registraturnu i arhivsku građu preda Arhivu Federacije na način utvrđen ovim zakonom i odgovarajućim podzakonskim aktom.

Član 18.

Arhivska građa stvaralaca i imalaca iz člana 2. ovog zakona, predaje se Arhivu Federacije popisana i u sređenom stanju.

Prilikom predaje arhivske građe stvaralac i imalac je dužan dati Arhivu Federacije pismeno mišljenje o načinu i uslovima njenog korištenja.

Član 19.

Arhivska građa u vlasništvu Federacije nastala u radu stvaralaca i imalaca iz člana 2. ovog zakona, predaje se Arhivu Federacije najkasnije po isteku 30 godina od njenog nastanka, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.

Rok iz stava 1. ovog člana, može se skratiti ili produžiti ukoliko Vlada Federacije ocjeni da za to postoje opravdani razlozi.
Stvaraoci i imaoci su dužni i poslije isteka roka iz stava 1. ovog člana, čuvati arhivsku građu dok je ne preuzme Arhiv Federacije.

U slučaju skraćivanja ili produženja roka stvaraoci i imaoci su dužni predati arhivsku građu u roku utvrđenom međusobnim sporazumom.

Član 20.

Bliži propis o načinu primopredaje arhivske građe iz člana 3. ovog zakona, a nastala u radu stvaralaca i imalaca iz člana 2. ovog zakona, donosi Vlada Federacije na prijedlog Arhiva Federacije.

Član 21.

Registraturna i arhivska građa nastala u radu Federalnog ministarstva odbrane - Federalnog ministarstva obrane i Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova - Federalnog ministarstva unutarnjih poslova čuvaju se kod njih do roka koji oni odrede, ali ne duže od 50. godina, od dana nastanka arhivske građe.

Organi iz stava 1. ovog člana, dužni su svojim aktom odrediti uslove i način korištenja arhivske građe, u skladu sa ovim zakonom.

Stvaraoci i imaoci registraturne i arhivske građe iz stava 1. ovog člana, dužni su izvršavati sve obaveze utvrđene čl. 11. i 14. ovog zakona.

Član 22.

Arhivska građa može se koristiti za javne, znanstvene i druge društvene potrebe po proteku roka koji utvrdi stvaralac i imalac arhivske građe, s tim da taj rok ne bude duži od 30 godina od dana njenog nastanka.

Izuzetno, stvaralac i imalac arhivske građe, odnosno Arhiv Federacije može, uz saglasnost Vlade Federacije, odrediti rok duži od roka iz stava 1. ovog člana, za korištenje pojedine arhivske građe s tim da taj rok ne može biti duži od 50 godina od dana nastanka arhivske građe.

Član 23.

Arhivsku građu mogu koristiti bez ograničenja stvaraoci i imaoci čijim je radom ona nastala, u svrhe radi kojih je nastala, odnosno kojima je služila.

Član 24.

Na korištenje arhivske građe u privatnoj svojini primjenjuju se odredbe ovog zakona o korištenju arhivske građe u vlasništvu Federacije, ako zakonom ili drugim propisom nije drugačije određeno ili ako drugačije nije uređeno ugovorom, odnosno ispravom o predaji građe u Arhiv Federacije.

Član 25.

Arhivska građa u Arhivu Federacije može se proučavati, istraživati i mikrofilmovati uz odobrenje Arhiva Federacije, izuzev arhivske građe koja je u privatnom vlasništvu, a pohranjena je u Arhivu.

Bliže uslove i način korištenja arhivske građe iz stava 1. ovog člana, utvrđuje Arhiv Federacije.

Član 26.

Stvaraoci i imaoci arhivske građe u privatnoj svojini dužni su da je prijave Arhivu Federacije i dostave sve potrebne podatke za evidencije.

Za potrebe naučne i stručne obrade Arhiv Federacije može građu iz stava 1. ovog člana, snimati i preduzimati mjere zaštite.

Član 27.

Stvaraoci i imaoci arhivske građe iz člana 26. ovog zakona, dužni su u slučaju prodaje arhivske građe prodaju prvo ponuditi Arhivu Federacije, koji ima pravo prvokupnje i obavijestiti ga o uslovima prodaje.

Arhiv Federacije je dužan u roku od 30 dana, od dana prijema ponude, obavijestiti ponuđaču da li prihvata ponudu.

Član 28.

Ako Arhiv Federacije obavijesti ponuđača da ne želi koristiti svoje pravo prvokupnje, odnosno ako se Arhiv Federacije do isteka roka iz člana 27. ovog zakona, ne izjasni da prihvati ponudu, ponuđač može arhivsku građu prodati drugom kupcu, ali ne po nižoj cijeni i pod povoljnijim uslovima od onih koji su navedeni u ponudi za Arhiv Federacije.

Član 29.

Za iznošenje registraturne i arhivske građe iz čl. 2. i 3. ovog zakona, u inostranstvo u svrhu izlaganja, ekspertize i slično, odobrenje daje Vlada Federacije, po prethodno pribavljenom mišljenju Arhiva Federacije. U dozvoli se određuje rok, način i drugi uslovi po kojima se registraturna i arhivska građa iznosi i vraća i o tome se izvještava nadležni organ koji je odobrio iznošenje.

Član 30.

Arhiv Federacije može vršiti razmjenu arhivske građe iz člana 3. ovog zakona, sa drugim arhivima u cilju sistematskog popunjavanja svojih fondova i zbirki.

Razmjena arhivske građe sa inostranstvom može se vršiti samo uz odobrenje Vlade Federacije.

Član 31.

Arhivska i registraturna građa čuva se po načelima savremene nauke, tehnike čuvanja arhivske građe i sprovođenja mjera njene zaštite.

III - ARHIV FEDERACIJE

Član 32.

Arhiv Federacije obavlja sljedeće poslove:

1. vrši neposredni nadzor u obavljanju poslova arhiviranja, čuvanja, zaštite i stručnog održavanja registraturne i arhivske građe koja se nalazi kod stvaralaca i imalaca iz člana 2. ovog zakona;
2. vrši nadzor prilikom odabiranja arhivske građe iz registraturne građe;
3. nalaže stvaraocu i imaocu da u određenom trenutku preduzme mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka i oštećenja na registraturnoj i arhivskoj građi;
4. evidentira stvaraoce i imaoce i njihovu registraturnu i arhivsku građu;
5. preuzima arhivsku građu od stvaralaca i imalaca iz člana 2. ovog zakona, kao i drugih stvaralaca ili imalaca arhivske građe od posebnog značaja za Federaciju;
6. vodi evidenciju arhivske građe iz svojih fondova i zbirki;
7. vodi knjige ulaznog inventara i inventara za pojedine fondove i zbirke;
8. preduzima tehničke i tehnološke mjere zaštite arhivske građe (mikrofilmovanje, konzerviranje, restauriranje i dr);
9. vrši stručnu i naučnu obradu arhivske građe;
10. izrađuje metodska uputstva, standarde i normative za arhivsku djelatnost;
11. prati i proučava razvoj arhivske djelatnosti u Federaciji;
12. obezbjeđuje uslove za korišćenje arhivske građe;
13. izrađuje naučno-informativna sredstva o arhivskoj građi;
14. vrši istraživanje u cilju kompletiranja arhivske građe;
15. objavljuje arhivsku građu i druge publikacije, a po potrebi izdaje i stručne časopise;
16. organizuje predavanja, izložbe i druge pogodne oblike kulturno-obrazovne i naučne djelatnosti;
17. vrši stručno obrazovanje, usavršavanje službenika arhivske službe i stručno osposobljavanje stvaralaca i imalaca registraturne i arhivske građe;
18. obavlja poslove saradnje sa odgovarajućim organima, institucijama na teritoriji Bosne i Hercegovine kao i poslove međunarodne arhivske saradnje, a međudržavnu arhivsku saradnju obavlja preko Arhiva Bosne i Hercegovine;
19. na zahtjev zainteresovanih pravnih i fizičkih lica izdaje uvjerenja, potvrde, ovjerene prepise, fotokopije i druge zvanične isprave o činjenicama koje su sadržane u arhivskoj građi koju čuva;
20. vrši i druge poslove utvrđene zakonom.

Cjenovnik usluga za izdavanje dokumenata iz tačke 19. ovog člana, utvrđuje Vlada Federacije, na prijedlog direktora Arhiva Federacije.

Član 33.

Arhiv Federacije vrši nadzor nad radom stvaralaca i imalaca registraturne i arhivske građe iz čl. 2. i 3. ovog zakona, u pogledu izvršenja poslova iz čl. 11, 12, 14, 15, 16, 17, 18, 19. i 21. ovog zakona.

Član 34.

O izvršenom nadzoru iz člana 33. ovog zakona, sastavlja se zapisnik. U zapisnik se unose podaci o nađenom stanju registraturne i arhivske građe, konstatuju nepravilnosti. Na osnovu stanja utvrđenog u zapisniku donosi se rješenje, kojim se naređuje otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i utvrđuju rokovi u kojima se te nepravilnosti moraju otkloniti.

Stvaralac i imalac registraturne i arhivske građe dužan je u utvrđenom roku otkloniti nedostatke utvrđene rješenjem.

Jedan primjerak zapisnika, kao i rješenja ako je doneseno, iz stava 1. i 2. ovog člana, ostaje kod stvaraoca i imaoca kod koga je izvršen pregled registraturne, odnosno arhivske građe, a drugi primjerak zadržava Arhiv Federacije.

Član 35.

ArhivFederacije pribavlja arhivsku građu:

1. preuzimanjem od stvaraoca i imaoca arhivske građe;
2. kupovinom i razmjenom;
3. dobivanjem na poklon ili zavještanjem.

Arhiv Federacije pored građe koju preuzima u skladu sa ovim zakonom, može preuzimati i arhivsku građu od privatnih stvaralaca i imalaca - pravnih i fizičkih lica pod uslovima iz člana 18. ovog zakona.

Član 36.

Arhiv Federacije prikuplja arhivsku građu od posebnog interesa za Federaciju.

Član 37.

Na arhivskim poslovima u Arhivu Federacije i arhivama organa uprave i službama za upravu i drugim institucijama organizovanim na nivou Federacije može raditi službenik koji ima odgovarajući stepen i vrstu školske spreme, stručni arhivistički ispit (u daljem tekstu: arhivistički ispit) i radni staž predviđen zakonom i drugim propisima.

Službenici i pripravnici visoke, više i srednje školske spreme, iz Arhiva Federacije, federalnih organa uprave i drugih federalnih organa, koji rade na arhivskim poslovima, arhivistički ispit polažu pred komisijom koju imenuje direktor Arhiva Federacije.

Izuzetno, službenici visoke, više i srednje školske spreme koji rade na arhivskim poslovima u kantonu, i arhivama organa uprave i službama za upravu i drugim institucijama organizovanim na nivou kantona, arhivistički ispit polažu pred komisijom koju imenuje direktor Arhiva Federacije, ako drugačije nije propisano odgovarajućim zakonom kantona, ili ako kanton nema uslova da formira svoju komisiju.

Arhivistički ispit položen pred komisijama iz stava 2. ovog člana, važi na teritoriji Federacije.

Član 38.

Vlada Federacije propisuje uslove i način kao i program polaganja arhivističkog ispita za službenike i pripravnike visoke, više i srednje školske spreme iz člana 37. ovog zakona, na prijedlog direktora Arhiva Federacije.

Član 39.

Za svako radno mjesto iz osnovne djelatnosti Arhiva Federacije određuju se stručna zvanja.

Stručna zvanja su:

1. za službenike visoke školske spreme: arhivist, viši arhivist i arhivski savjetnik;
2. za službenike više školske spreme: viši arhivski tehničar i arhivski tehničar I vrste;
3. za službenike srednje školske spreme: arhivski tehničar II vrste i arhivski manipulant.

Stručna zvanja za službenike iz stava 2. ovog člana, stiču se pred komisijom koju imenuje direktor Arhiva Federacije.

Član 40.

Stvaraoci i imaoci registraturne i arhivske građe iz čl. 2. i 3. ovog zakona, organizovani na nivou Federacije koji se bave stvaranjem, prikupljanjem i proučavanjem arhivske građe mogu formirati specijalizirana arhivska odjeljenja (u daljem tekstu: specijalizirana odjeljenja), ako je to od posebnog značaja za izvršenje njihovih zadataka.

O osnivanju specijaliziranih odjeljenja iz stava 1. ovog člana, odlučuje Vlada Federacije uz pribavljeno mišljenje Arhiva Federacije.
Stručni nadzor nad radom specijaliziranih odjeljenja iz stava 1. ovog člana, vrši Arhiv Federacije.

Evidentiranje i stručna obrada arhivske građe u specijaliziranim odjeljenjima iz stava 1. ovog člana, vrši se u skladu sa članom 15. ovog zakona.

Član 41.

Arhivski poslovi u organima uprave Federacije i organa uprave kantona, odnosno u gradskim i općinskim službama za upravu koji se odnose na arhiviranje predmeta i akata iz njihove nadležnosti, vođenje i korišćenje arhivske knjige, uslove i rokove čuvanja registraturne i arhivske građe, odabiranja arhivske građe iz registraturne građe, kao i način primopredaje arhivske građe između nadležnog arhiva i organa uprave i službi za upravu, u skladu sa ovim zakonom, uređuje Federalno ministarstvo pravde u saradnji sa Arhivom Federacije.

IV - NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA

Član 42.

Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Federalno ministarstvo pravde.

V - KAZNENE ODREDBE
Član 43.

Novčanom kaznom od 1.400 KM do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba stvaraoca i imaoca registraturne i arhivske građe:

1. ako ne čuva registraturnu i arhivsku građu od oštećenja, uništenja i nestajanja (član 11. tačka 1. i član 14. tačka 1);
2. ako proda ili na drugi način otuđi arhivsku građu koja je u vlasništvu Federacije (član 8. stav 2.);
3. ako bez odobrenja iznese u inostranstvo arhivsku građu, odnosno u određenom roku tu građu ne vrati u zemlju (član 29.);

Novčanom kaznom od 800 KM do 1.400 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba stvaraoca i imaoca registraturne i arhivske građe:

1. ako ne obezbijede odgovarajući prostor, opremu, kadar i druge mjere zaštite registraturne i arhivske građe, posebno za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja (član 16. stav 1);
2. ako ne obavijesti Arhiv Federacije o uslovima prodaje arhivske građe (član 27. stav 1);
3. ako ne preda Arhivu Federacije u propisanom roku građu (član 19. stav 1.).

Novčanom kaznom od 800 KM do 1.000 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba stvaraoca i imaoca registraturne i arhivske građe:

1. ako ne čuva registraturnu i arhivsku građu u sređenom stanju (član 11. tačka 3);
2. ako ne vodi evidenciju i ne sređuje registraturnu i arhivsku građu (član 11. tačka 2.);
3. ako ne omogući Arhivu Federacije provjeru čuvanja i sređenosti arhivske i registraturne građe (član 11. tačka 4. i član 14. tačka 4.)
4. ako ne utvrdi Listu kategorija ili ne pribavi saglasnost Arhiva Federacije (član 11. tačka 5.);
5. ako ne vrši godišnje odabiranje arhivske iz registraturne građe ili ne pribavi odobrenje Arhiva Federacije (član 11. tačka 6.);
6. ako ne vodi arhivsku knjigu ili ne dostavi njen prepis Arhivu Federacije (član 11. tačka 7);

Član 44.

Za radnje iz člana 43. ovog zakona, kaznit će se za prekršaj pravna osoba - stvaralac i imalac registraturne i arhivske građe novčanom kaznom od 3.000 KM do 10.000 KM.

Za radnje iz člana 43. ovog zakona, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 KM.

Član 45.

Novčanom kaznom od 100 KM do 1.000 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice za povredu čl. 26, 27. i 28. ovog zakona.

VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 46.

Vlada Federacije, na prijedlog Arhiva Federacije donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, propise iz čl. 13, 16, 20. i 38. ovog zakona.

Direktor Arhiva Federacije dužan je donijeti propise iz stava 2. člana 25. ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 47.

Kantoni su dužni u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, uskladiti svoje zakone o arhivskoj građi sa odredbama ovog zakona.

Član 48.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”.

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
prof. dr Ivo Komšić, s.r.

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga, s.r.