I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom se uređuju uvjeti za osnivanje agencija za zaštitu ljudi i imovine (u daljnjem tekstu: agencija), djelatnost agencije, uvjeti za stjecanje certifikata, način poslovanja agencije, obavezno organiziranje službe zaštite, unutarnja služba zaštite, evidencije i druga pitanja od značaja za organiziranje i rad agencija na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Član 2.

Poslovi zaštite ljudi i imovine privrednih društava, ustanova i drugih pravnih lica (u daljnjem tekstu: pravna lica) obavljaju se putem osnivanja posebnih agencija za te poslove ili putem organiziranja unutarnje službe zaštite u pravnom licu, u skladu sa ovim zakonom.
Agencije ne mogu obavljati poslove zaštite ljudi i imovine za potrebe Vojske Federacije i organa unutarnjih poslova, niti poslove zaštite rukovodilaca tijela izvršne vlasti i rukovodilaca organa uprave i drugih tijela uprave na razini Federacije, kantona, grada i općine, a niti poslove zaštite političkih stranaka i njihovih predstavnika.

Član 3.

Agencija ima svojstvo pravnog lica.

II - DJELATNOST AGENCIJA

Član 4.

U djelatnost agencije spadaju poslovi koji se odnose na zaštitu ljudi i imovine koja se obavlja kao fizička i tehnička zaštita.
Fizička zaštita, po ovom zakonu, predstavlja zaštitu ljudi i imovine od uništenja, oštećenja, krađe i drugih oblika opasnog ili štetnog djelovanja na zdravlje i život ljudi, odnosno na imovinu.
Tehnička zaštita, po ovom zakonu, predstavlja zaštitu ljudi i imovine tehničkim sredstvima i opremom koja je namijenjena za te potrebe.
Poslovi zaštite ljudi i imovine ne podrazumijevaju ulično patroliranje.
Pod uličnim patroliranjem podrazumijeva se kretanje jednog ili više lica radi obavljanja poslova zaštite ljudi ili imovine u naselju, prometnim objektima, na moru, rijekama ili jezerima, te u industrijskim i prometnim centrima i turističkim mjestima.

Član 5.

Agencija ne može imati policijska ovlaštenja niti ovlaštenja pravosudnih organa (sudova, tužiteljstava i dr.), a niti može obavljati poslove za domaće ili strane državne odbrambene, sigurnosne ili kontraobavještajne službe, kao i poslove koji spadaju u nadležnost organa unutarnjih poslova.
Agencije se ne mogu organizirati niti udruživati radi obavljanja nasilnih i drugih radnji protiv bilo kojih javnih tijela u Bosni i Hercegovini ili obavljati radnje kojima se ugrožava teritorijalni integritet ili nezavisnost Bosne i Hercegovine ili druge države.

Član 6.

Pri obavljanju poslova iz svoje nadležnosti agencije ne mogu primjenjivati operativne metode i sredstva koje na osnovu posebnih propisa primjenjuju organi unutarnjih poslova.

III – UVJETI I NAČIN OSNIVANJA AGENCIJE

Član 7.

Za obavljajnje poslova zaštite iz člana 4. ovog zakona organiziraju se posebne agencije.
Agenciju iz stava 1. ovoga člana mogu osnivati samo domaća pravna i fizička lica (u daljnjem tekstu: osnivač) koja ispunjavaju uvjete predviđene ovim zakonom.
Izuzetno, agencije ne mogu osnivati političke stranke niti rukovodioci iz stava 2. član 2. ovog zakona dok obavljaju tu funkciju.

Član 8.

U postupku osnivanja agencije za obavljanje poslova zaštite iz člana 4. ovoga zakona, osnivač je dužan pribaviti odobrenje za rad od nadležnog kantonalnog organa unutarnjih poslova, a nakon toga podnijeti zahtjev nadležnom kantonalnom sudu za upis agencije u sudski registar.
Upis agencije u sudski registar obavlja se kod nadležnog kantonalnog suda prema sjedištu agencije, u skladu sa propisima o upisu privrednih društava u sudski registar, s tim da se u sudski registar može upisati samo agencija koja ima odobrenje za rad iz stava 1. ovoga člana. Uz zahtjev za upis prilaže se to odobrenje.

Član 9.

Odobrenje za rad agencije može se izdati onom osnivaču koji ispunjava sljedeće uvjete:
1) da ima najmanje pet licaa koje imaju certifikat za obavljanje poslova zaštite uključujući i odgovorno lice i
2) da ima odgovarajuća tehnička sredstva i opremu za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite.
Ukoliko je osnivač agencije fizičko lice, osim uvjeta koji su utvrđeni u stavu 1. ovog člana, dužan je ispunjavati i sljedeće uvjete:
1) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2) da se protiv tog lica ne vodi krivični postupak i da nije osuđivano za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti ili za prekršaj protiv javnog reda i mira s obilježjem nasilja;
3) da ne može biti lice koje je komesar IPTF-a isključio, kojem je oduzeta privremena dozvola i kojem je odbijeno izdavanje certifikata za službu policajca u BiH ili koje je bilo koji organ za provođenje zakona u BiH otpustio zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti ili počinjenog krivičnog djela, i
4) da ne može biti lice koje je smijenjeno iz vojne službe od strane COMSFOR-a u skladu sa «Uputstvom stranama».
Federalni ministar unutarnjih poslova propisuje tehnička sredstva i opremu iz tačke 2) stav 1. ovog člana.

Član 10.

Zahtjev za dobijanje odobrenja za rad agencije osnivač podnosi kantonalnom organu unutarnjih poslova prema sjedištu agencije. Zahtjev se podnosi na obrascu koji propisuje federalni ministar unutarnjih poslova.
Uz zahtjev se prilažu odgovarajući dokazi za utvrđivanje činjenica iz člana 9. ovog zakona.
Odobrenje za rad izdaje se u vidu rješenja.
Protiv rješenja iz stava 3. ovog člana može se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti žalba Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova/Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).
Rješenje doneseno po žalbi iz stava 4. ovog člana je konačno i protiv njega se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 11.

Agencija može početi s radom kada dobije rješenje o upisu u sudski registar.
Odobrenje za rad agencije prestaje važiti ako agencija ne počne s radom u roku od šest mjeseci od dana dobijanja odobrenja.

Član 12.

Poslove zaštite iz nadležnosti agencije mogu obavljati samo lica koja ispunjavaju sljedeće uvjete:
1) da su državljani Bosne i Hercegovine;
2) da imaju certifikat za obavljanje poslova zaštite;
3) da su tjelesno i duševno sposobna za obavljanje poslova zaštite;
4) da imaju najmanje srednju školsku spremu, s tim da lice koje obavlja poslove tehničke zaštite ima odgovarajuću školu tehničkog smjera, a odgovorno lice najmanje višu školsku spremu;
5) da se protiv lica ne vodi krivični postupak i da nije osuđivano za krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti ili da nije kažnjavano za prekršaj protiv javnog reda i mira koji ima obilježje nasilja;
6) da ne može biti lice koje je komesar IPTF-a isključio, kojem je oduzeta privremena dozvola i kojem je odbijeno izdavanje certifikata za službu policajca u BiH ili koje je bilo koji organ za provođenje zakona iz BiH otpustio zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti ili počinjenog krivičnog djela, i
7) da ne može biti lice koje je smijenjeno iz vojne službe od COMSFOR- a u skladu sa «Uputstvom stranama».
Uvjeti iz stava 1. ovog člana odnose se na lica agencije koja neposredno upravljaju obavljanjem poslova fizičke i tehničke zaštite (odgovorna lica), lica koja obavljaju poslove fizičke zaštite i lica koja obavljaju poslove tehničke zaštite.
Federalni ministar unutarnjih poslova u suradnji s federalnim ministrom zdravstva propisuje kriterije za provjeru zdravstvene sposobnosti iz tačke 3) stav 1. ovog člana.
Dokaz o činjenicama iz tačke 5) stav 1. ovog člana, kantonalni organ unutarnjih poslova pribavlja po službenoj dužnosti.

IV – UVJETI ZA STJECANJE CERTIFIKATA

Član 13.

Certifikat za obavljanje poslova zaštite iz člana 4. ovog zakona može steći ona lice koje obavi odgovarajuću obuku za obavljanje tih poslova i položi ispit iz te obuke.
Obuka iz stava 1. ovog člana provodi se po programu koji utvrdi federalni ministar unutarnjih poslova u suradnji s dekanom fakulteta kriminalističkih nauka.
Organiziranje i izvođenje obuke obavlja Federalno ministarstvo i fakultet kriminalističkih nauka u suradnji s kantonalnim organima unutarnjih poslova.
Kandidati koji obave obuku pristupaju polaganju ispita pred komisijom koju imenuje federalni ministar unutarnjih poslova.
Licu koje položi ispit Federalno ministarstvo izdaje certifikat (uvjerenje).

Član 14.

Obuku za stjecanje certifikata mogu pohađati samo lica koja ispunjavaju sve uvjete iz člana 12. ovog zakona.
Zahtjev za pohađanje obuke zainteresirana lica podnose kantonalnom organu unutarnjih poslova prema svom prebivalištu. Uz zahtjev se prilažu odgovarajući dokazi za utvrđivanje činjenica iz člana 12. ovoga zakona.
Kantonalni organ unutarnjih poslova donosi rješenje kojim se podnositelju zahtjeva odobrava pohađanje obuke ako su ispunjeni svi uvjeti iz člana 12. ovoga zakona, odnosno odbija zahtjev za pohađanje obuke ako utvrdi da kandidat ne ispunjava sve uvjete iz člana 12. ovog zakona.
Protiv rješenja iz stava 3. ovog člana može se u roku od osam dana od dana prijema rješenja izjaviti žalba Federalnom ministarstvu.
Kantonalni organ unutarnjih poslova dužan je primjerak rješenja iz stava 3. ovog člana dostaviti Federalnom ministarstvu radi organiziranja obuke.

Član 15.

Certifikat za obavljanje poslova zaštite izdaje se za obavljanje poslova fizičke zaštite i za obavljanje poslova tehničke zaštite.
Oblik i sadržaj certifikata propisuje federalni ministar unutarnjih poslova.

V – NAČIN POSLOVANJA AGENCIJE

1. Sklapanje ugovora

Član 16.

Agencija može obavljati poslove zaštite u skladu sasvojim nadležnostima samo na osnovu ugovora zaključenog u pisanoj formi s pravnim ili fizičkim licem.
U ugovoru se precizno utvrđuju prava i obaveze ugovornih strana.
Agencija obaviještava kantonalni organ unutarnjih poslova o sklopljenom ugovoru u roku od sedam dana od njegovog potpisivanja.

Član 17.

Zabranjeno je obavljati poslove zaštite na osnovu ugovora o djelu.

Član 18.

Lica koja su angažirane na obavljanju poslova zaštite iz člana 4. ovog zakona nalaze se u radnom odnosu s agencijom.

2. Način obavljanja fizičke zaštite

Član 19.

Poslove fizičke zaštite obavljaju čuvari tako što neposredno poduzimaju ovim zakonom dopuštene mjere radi sprečavanja i otkrivanja štetnih pojava i protupravnih radnji koje mogu nanijeti štete imovini predviđene u stavu 2. člana 4 ovoga zakona, odnosno koje mogu ugroziti život ili tijelo lica koje se štite.

Član 20.

Agencija koja obavlja fizičku zaštitu može u ovu svrhu posjedovati vatreno oružje kratke cijevi za najviše jednu petinu svog osoblja, a koje će čuvari nositi za samoodbranu.
Kantonalni organ unutarnjih poslova izdaje odobrenje u skladu sa stavom 1. na osnovu suglasnosti Federalnog ministarstva.
U smislu ovog zakona vatrenim oružjem kratke cijevi smatra se vatreno oružje koje ima cijev čija dužina ne prelazi 20 cm, a cijela dužina oružja ne prelazi 30 cm, koje se automatski puni svaki put kada se ispali metak i koje može ispaliti samo jedan metak s jednim pritiskom obarača.
Kalibar vatrenog oružja može biti najviše do 9 mm. Oružje neće imati prigušivač.
Agencija će nabavljati vatreno oružje u skladu sa važećim zakonima koji reguliraju način nabavljanja oružja i streljiva.
Federalni ministar unutarnjih poslova propisat će način korištenja vatrenog oružja iz ovog člana, kao i način korištenja fizičke sile iz člana 23. ovog zakona.

Član 21.

Poslove fizičke zaštite novčanih trezora, praćenje i osiguranje prijevoza novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti, poslove zaštite pravnih lica u vlasništvu Federacije, kao i pravnih licaa koja proizvode, koriste ili skladište radioaktivne tvari, nuklearno gorivo i otpatke te za ljude i čovjekov okoliš druge štetne tvari, mogu obavljati samo agencije ili službe zaštite iz člana 33. ovog zakona koje pored odobrenja za rad iz člana 10. ovog zakona, dobiju posebno odobrenje Federalnog ministarstva.

3. Prava i dužnosti čuvara

Član 22.

Čuvari koji obavljaju poslove fizičke zaštite objekata, prostora i imovine ovlašteni su za poduzimanje sljedećih radnji:
1) upozoriti lice da se udalji s prostora ili objekta koji štite ako se neovlašteno nalazi ili zadržava na tom prostoru, odnosno objektu,
2) spriječiti neovlaštenom licu ulaz u prostor ili objekat koji osigurava,
3) zadržati lice koja je na prostoru ili objektu koji štite i koje su zatekli u obavljanju kaznenog djela do dolaska policije,
4) spriječiti neovlašten ulazak, odnosno izlazak vozila ili lica s prtljagom iz čuvanog prostora, kao i obaviti pregled tih vozila i lica.
U obavljanju poslova iz stava 1. ovog člana, čuvar može upotrijebiti najmanje potrebnu silu i o upotrijebljenoj sili odmah upoznati odgovorno lice agencije.
Čuvar koji zadrži lice iz tačke 3) stav 1. ovog člana, dužan je odmah o tome izvijestiti policiju i upoznati je o razlozima zadržavanja i postupati po uputama policije do njenog dolaska.

Član 23.

Čuvar može u obavljanju poslova fizičke zaštite upotrijebiti fizičku silu samo ako na drugi način ne može odbiti protupravni i neposredni napad kojim se ugrožava njegov život ili život osoba koje čuva ili je napad usmjeren na uništenje, oštećenje ili otuđenje imovine koju čuva.
Upotreba fizičke snage podrazumijeva korištenje zahvata koji se koriste u vještini obrane radi savlađivanja otpora lica koje fizički napada čuvara ili lice, odnosno imovinu koju čuvar štiti.
Čuvar ne može prilikom obavljanja poslova fizičke zaštite koristiti dodatna sredstva radi sprečavanja napada ili vlastite odbrane niti upotrijebiti silu veću od one koja je predviđena Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 24.

Čuvar koji je ovlašten da prilikom obavljanja poslova iz svoje ovlasti nosi vatreno oružje može prilikom obavljajnja tih poslova upotrijebiti vatreno oružje samo kad je to nužno radi zaštite života lica koje čuva ili svoga života i ako se neposredni protupravni napad prema štićenom licu ili prema njemu nije mogao odbiti upotrebom fizičke snage, odnosno ako se na drugi način ne može odbiti neposredni napad na imovinu koju štiti.
Pri upotrebi vatrenog oružja čuvar je dužan upozoriti lice protiv kojeg namjerava upotrijebiti vatreno oružje.
Ispaljivanje pucnjeva upozorenja je zabranjeno.
Kada čuvar upotrijebi fizičku snagu ili vatreno oružje prilikom obavljanja poslova iz svoje ovlasti, dužan je odmah sačiniti pismeni izvještaj i podnijeti ga odgovornom licu agencije. Agencija izvještaj o upotrebi fizičke snage ili vatrenog oružja dostavlja nadležnom tužiteljstvu i kantonalnom organu unutarnjih poslova.

4. Način obavljajnja tehničke zaštite

Član 25.

Poslovi tehničke zaštite iz stava 3. člana 4. ovog zakona obavljaju se putem tehničkih sredstava za sprečavanje protupravnih radnji koje su usmjerene prema osobama ili imovini koja se štiti, a odnose se naročito na sljedeće:
1) protuprovalne, protuprepadne i protudiverzijske tehnike,
2) zaštitu ljudi i čovjekova okoliša,
3) zaštitu podataka i dokumentacije,
4) zaštitu nedopuštenog pristupa u štićene prostore i objekte,
5) zaštitu od unošenja eksplozivnih, jonizirajućih i drugih opasnih tvari, i
6) zaštitu od iznošenja, odnosno otuđenja štićenih predmeta i stvari.

Tehnička zaštita iz stava 1. ovoga člana organizira se i provodi na području štićenog prostora, odnosno štićenih zgrada i drugih objekata, kao i u pratnji i osiguranju prilikom prijevoza štićenih licaa, novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti.

Član 26.

Federalni ministar unutarnjih poslova propisat će vrste tehničkih naprava, sredstava i opreme i zaštitnodojavnih sredstava koja se mogu koristiti za obavljanje poslova tehničke zaštite iz člana 25. ovog zakona i način održavanja tih naprava, sredstava i opreme.
Agencija je odgovorna za ispravnost ugrađene tehnike, naprava i sredstava iz stava 1. ovog člana i mora osigurati službu za redovito održavanje i popravak te tehnike, naprava i sredstava.

5. Službena iskaznica

Član 27.

Lica koja neposredno obavljaju poslove fizičke i tehničke zaštite dužne su prilikom obavljanja te zaštite nositi službenu iskaznicu koju osigurava agencija.
Službenu iskaznicu, na zahtjev agencije, izdaje kantonalni organ unutarnjih poslova.
Oblik i sadržaj službene iskaznice propisuje federalni ministar unutarnjih poslova.

Član 28.

Ako nosilac službene iskaznice prestaje s radom u agenciji, dužan je iskaznicu vratiti agenciji, a agencija je dužna tu iskaznicu vratiti kantonalnom organu unutarnjih poslova koji ju je izdao radi uništenja.

6. Radna uniforma

Član 29.

Lica koja obavljaju poslove fizičke i tehničke zaštite dužne su prilikom obavljanja tih poslova nositi radnu uniformu, koja po boji, kroju i oznakama ne smije biti jednaka uniformi policije ili uniformi službenika drugih organa vlasti.
Radna uniforma mora biti na vidnom mjestu označena znakom agencije i na njoj istaknuta službena iskaznica osobe koja nosi tu uniformu.
Izuzetno, čuvari koji su zaduženi za zaštitu fizičkih lica, prilikom obavljajnja tih poslova nose civilno odijelo.
Radna uniforma može se nositi samo prilikom obavljanja poslova fizičke i tehničke zaštite na osnovu izdatog radnog naloga.

7. Odgovornost agencije za štetu

Član 30.

Agencija je dužna nadoknaditi štetu koju njen zaposlenik prilikom obavljanja ili u vezi s obavljanjem poslova fizičke ili tehničke zaštite prouzrokuje ugovornoj strani ili trećim licima.
Agencija ima pravo na naknadu isplaćene štete od zaposlenika koji je štetu prouzročio namjerno ili krajnjom nepažnjom.

Član 31.

Agencija je dužna osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi njeni zaposlenici u obavljanju poslova fizičke i tehničke zaštite mogli počiniti ugovornim strankama ili trećim licima.

VI – OBAVEZNO ORGANIZIRANJE SLUŽBE ZAŠTITE

Član 32.

Pravna lica koja obavljaju poslove u vezi s radioaktivnim tvarima, nuklearnim gorivom, otpadom i drugim za ljude i okoliš opasnim tvarima i sredstvima, odnosno koji se bave čuvanjem arhiva i druge dokumentacije koji predstavljaju kulturnu baštinu (naslijeđe) od značaja za znanost i povijest, dužni su organizirati unutarnju službu zaštite, u skladu sa ovim zakonom.
Služba zaštite iz stava 1. ovoga člana može se organizirati kao vlastita služba ili zaključenjem ugovora s odgovarajućom agencijom.

VII – UNUTARNJA SLUŽBA ZAŠTITE

Član 33.

Pravna lica mogu organizirati vlastitu unutarnju službu za obavljanje poslova zaštite svoje imovine, objekata i prostora (u daljnjem tekstu: služba zaštite).
Poslovi zaštite iz stava 1. ovog člana obavljaju se unutar prostora i objekata u kojima se obavlja djelatnost.

Član 34.

Služba zaštite organizira se posebnim aktom koji donosi nadležni organ pravnog lica. U tom aktu utvrđuju se konkretni poslovi fizičke ili tehničke zaštite, određuje službeni prostor, objekti i imovina u kojima će služba obavljati svoje poslove, kao i unutarnja organizacija te službe s ukupnim brojem čuvara i rukovodiocem službe.
Na akt iz stava 1. ovog člana o organiziranju službe zaštite saglasnost daje kantonalni organ unutarnjih poslova o čemu se donosi rješenje.
Na rješenje iz stava 2. ovog člana može se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti žalba Federalnom ministarstvu.
Primjerak rješenja iz stava 2. ovog člana dostavlja se Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana donošenja rješenja.

Član 35.

Poslove unutarnje službe zaštite obavljaju čuvari koji u obavljanju poslova imaju prava i dužnosti utvrđene u članu 22. do 24. ovog zakona.
Na čuvare iz stava 1. ovog člana primjenjuju se odredbe članova 27. do 29. ovog zakona.

Član 36.

Ako čuvar pri obavljanju poslova službe zaštite prouzrokuje štetu trećim licima, ta šteta nadoknađuje se na način propisan u članu 30. ovoga zakona.

VIII – EVIDENCIJE

Član 37.

Federano ministarstvo vodi sljedeće evidencije:
1) evidenciju licaa kojima je izdat certifikat za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite,
2) evidenciju izdatih posebnih odobrenja iz člana 21. ovog zakona,
3) evidenciju o suglasnostima iz člana 20. ovog zakona.
Kantonalni organ unutarnjih poslova vodi evidenciju o sljedećim podacima:
1) evidenciju agencija kojima je izdato odobrenje za rad,
2) evidenciju pravnih lica kojima je izdata suglasnost na akt o organiziranju unutarnje službe zaštite,
3) evidenciju lica kojima je izdata službena iskaznica,
4) evidenciju odobrenja za nabavku vatrenog oružja za potrebe rada agencija i unutarnjih službi zaštite, i
5) evidenciju sklopljenih ugovora.
Agencija, odnosno pravna lica koja imaju vlastitu službu zaštite, vode evidenciju o sljedećim podacima:
1) evidenciju lica koja su zaposlene na obavljanju poslova fizičke zaštite,
2) evidenciju lica koje su zaposlene za neposredno obavljanje poslova tehničke zaštite,
3) evidenciju vatrenog oružja nabavljenog za potrebe lica koja neposredno obavljaju poslove fizičke i tehničke zaštite,
4) evidenciju lica koja su zadužena za službenu uniformu, i
5) evidenciju objekata i prostora koji se štite tehničkom zaštitom.

Član 38.

Sadržaj, obrasce knjiga i način vođenja evidencija iz člana 37. ovog zakona, propisuje federalni ministar unutarnjih poslova.

IX – KOMORA

Član 39.

Agencije se mogu udruživati u komoru kao svoje strukovno udruženje.
Članovi komore mogu biti i unutarnje službe zaštite.
Komora ima svojstvo pravnog lica.

Član 40.

Komora ima svoj statut.
Statutom se uređuje organizacija, organi komore i njihove nadležnosti, način izbora organa i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad komore.

Član 41.

Komora se stara o unapređenju rada svojih članova, utvrđuje pravila njihovog poslovnog ponašanja i može predlagati nadležnim organima vlasti rješavanje pitanja iz djelokruga agencija.

Član 42.

Komora donosi kodeks profesionalne etike i mjere za njegovo provođenje.
Kodeks sadrži skup načela i pravila kojih su se dužna pridržavati lica koja obavljaju poslove fizičke i tehničke zaštite prilikom obavljanja tih poslova.
Kodeks iz stava 1. ovog člana objavljuje se u «Službenim novinama Federacije BiH» i u službenim glasnicima kantona.

X – NADZOR NAD PROVOĐENJEM OVOG ZAKONA

Član 43.

Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Federalno ministarstvo i kantonalni organi unutarnjih poslova, u skladu sa ovim zakonom.

Član 44.

Kantonalni organ unutanjih poslova oduzet će rješenjem odobrenje za rad agencije u sljedećim slučajevima:
1) ako se utvrdi da su podaci na osnovu kojih je izdato odobrenje lažni ili falsifikovani;
2) ako agencija u ostavljenom roku ne otkloni nepravilnosti utvrđene u rješenju iz člana 48. ovog zakona.
Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti žalba Federalnom ministarstvu.

Član 45.

Kantonalni organ unutarnjih poslova dužan je pravomoćno rješenje o oduzimanju odobrenja za rad iz člana 44. ovog zakona dostaviti nadležnom kantonalnom sudu radi brisanja agencije iz sudskog registra.

Član 46.

Federalno ministarstvo će rješenjem oduzeti licu certifikat za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite, u sljedećim slučajevima:
1) ako se utvrdi da su podaci na osnovu kojih je izdat certifikat lažni ili falsifikovani,
2) ako prestane neki od uvjeta iz člana 12. ovog zakona,
3) ako lice postane trajno nesposobno za obavljanje poslova zaštite na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove.
Rješenje o oduzimanju certifikata iz stava 1. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 47.

Inspekcijski nadzor nad radom agencija koje obavljaju poslove zaštite u pravnim licima iz člana 21. ovog zakona obavlja Federalno ministarstvo, a inspekcijski nadzor nad radom agencija koje obavljaju poslove zaštite u drugim pravnim licima obavljaju kantonalni organi unutarnjih poslova.
U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor provjerava da li je agencija osnovana i da li posluje u skladu sa odredbama ovog zakona, a naročito: da li ima odobrenje za rad i da li obavlja samo one poslove zaštite koji su uređeni ovim zakonom, da li ima rješenje o upisu agencije u sudski registar, da li je zaključen ugovor o radu u pisanom obliku i da li je kantonalni organ unutarnjih poslova obaviješten o sklopljenom ugovoru u skladu sa ovim zakonom, da li sva lica angažirana na obavljanju poslova fizičke i tehničke zaštite imaju certifikat i službenu iskaznicu, provjerava da li se poslovanje obavlja primjenom propisanih zaštitnih i sigurnosnih mjera, pregleda evidencije iz člana 36. stav 3. ovog zakona, kao i sredstva, uređaje i opremu i način čuvanja i nošenja vatrenog oružja, osposobljenost za rukovanje oružjem i odobrenja za nošenje oružja i druga pitanja od značaja za poslovanje agencije predviđena ovim zakonom.

Član 48.

U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora inspektor može privremeno, do roka određenog za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, rješenjem zabraniti agenciji obavljanje poslova fizičke ili tehničke zaštite ako utvrdi:
1) da su u obavljanju poslova zaštite učinjeni teži propusti u provođenju ovog zakona i drugih propisa,
2) da se obavlja djelatnost koja nije predviđena u rješenju o upisu u sudski registar,
3) da su za obavljanje poslova fizičke ili tehničke zaštite angažirana lica koja nemaju certifikat,
4) da nema odobrenja za rad, odnosno posebnu saglasnost za rad,
5) da nije zaključen ugovor o radu u pissnom obliku.
Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može se u roku od osam dana od dana prijema rješenja izjaviti žalba Federalnom ministarstvu.
Izjavljena žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
Federalno ministarstvo je dužno donijeti rješenje po žalbi iz stava 2. ovog člana u roku od 10 dana od dana prijema žalbe.

XI - KAZNENE ODREDBE

Član 49.

Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj agencija:
1) ako u obavljaunju poslova zaštite iz svoje nadležnosti primjenjuje operativne metode i sredstva ili na način suprotan članu 6. ovog zakona,
2) ako obavlja poslove zaštite bez odobrenja za rad ili prije dobijanja rješenja o upisu u sudski registar (član 11.),
3) ako za obavljanje poslova zaštite angažira lica koja ne ispunjavaju uvjete iz člana 12. ovog zakona, odnosno koja nemaju certifikat (član 13.),
4) ako poslove zaštite iz svoje nadležnosti obavlja bez zaključenog pisanog ugovora (član 16.),
5) ako obavljanje poslova zaštite vrši na osnovu ugovora o djelu (član 17.),
6) ako sa licem za obavljanje poslova zaštite ne zaključi pisani ugovor o radu (član 18.),
7) ako u obavljanju poslova zaštite koristi vatreno oružje koje nije nabavljeno na zakonom propisani način ili posjeduje više vatrenih oružja od dozvoljenog ili drži nedozvoljeno oružje (član 20.),
8) ako obavlja poslove zaštite bez posebnog odobrenja iz člana 21. ovog zakona,
9) ako kod obavljanja tehničke zaštite koristi tehnička i druga sredstva koja nisu predviđena za te namjene ili ne održava ta sredstva (član 26.),
10) ako ne osigura potrebne službene iskaznice (član 27.),
11) ako službenu iskaznicu ne dostavi kantonalnom organu unutarnjih poslova radi uništenja (član 28.),
12) ako ne osigura odgovarajuću radnu uniformu (član 29.),
13) ako ne zaključi ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu (član 31.),
14) ako ne vodi evidenciju iz člana 37. stav 3. ovog zakona,
15) ako ne postupi po rješenju inspektora (član 48.).
Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice agencije.

Član 50.

Novčanom kaznom od 4.000,00 KM do 30.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice iz člana 32. ovog zakona ako ne organizira službu zaštite ili ne zaključi ugovor o obavljanju zaštite sa odgovarajućom agencijom.
Novčanom kaznom od 800,00 KM do 4.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu.

XII – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 51.

Pravna i fizička lica koja na dan stupanja na snagu ovog zakona obavljaju poslove fizičke i tehničke zaštite predviđene ovim zakonom dužna su, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, organizirati se u skladu sa odredbama ovog zakona.
Pravna i fizičkea lica iz stava 1. ovog člana koje se ne organiziraju u skladu sa odredbama ovog zakona u roku iz stava 1. ovog člana, prestaju s radom, o čemu će kantonalni organi unutarnjih poslova donijeti rješenje.
Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana može se u roku od osam dana od dana prijema rješenja izjaviti žalba Federalnom ministarstvu.
Kada rješenje iz stava 2. ovog člana postane konačno u upravnom postupku, dostavlja se nadležnom kantonalnom sudu radi brisanja lica iz stava 1. ovog člana iz sudskog registra.

Član 52.

Federalni ministar unutarnjih poslova donijet će podzakonske propise i opće akte za koje je ovlašten ovim zakonom u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 53.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o društvenoj samozaštiti – prečišćeni tekst («Službeni list SRBiH», broj 24/86).

Član 54.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenim novinama Federacije BiH».

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
prof.dr Ivo Komšić, s.r.

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga, s.r.