O AMNESTIJI ZA NEDOPUŠTENO DRŽANJE MINSKO-EKSPLOZIVNIH
SREDSTAVA I ORUŽJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Članak 1.

Ovim zakonom daje se amnestija svim fizičkim osobama od kaznenog i prekršajnog postupka, kao i pravnim osobama od prekršajnog postupka i postupka kod privrednih prijestupa zbog nedopuštenog držanja minsko-eksplozivnih sredstava i oružja - glava XXX članak 348. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 43/98, 2/99, 15/99 i 29/00), ako sukladno ovome zakonu dragovoljno predaju minsko-eksplozivna sredstva i oružje nadležnom organu.

Članak 2.

Pod minsko-eksplozivnim sredstvima i oružjem u smislu ovoga zakona smatraju se:
- Mina – bilo koje eksplozivno sredstvo namijenjeno za uništavanje ili oštećenje ljudstva i opreme. U ovu kategoriju spadaju: ubojita sredstva postavljena ispod, na ili iznad tla koja se aktiviraju prisustvom, blizinom ili kontaktom s osobom ili vozilom pomoću mehanizma za aktiviranje na principu pritiska, potezne žice, labavljenja ili pritiskanja, protoka vremena ili odloženog djelovanja, te bilo kakvog električnog impulsa, magnetskog djelovanja, elektromagnetne frekvencije, vibracija, infracrvenog senzora ili akustičnog impulsa;

- Eksplozivno ubojito sredstvo obuhvaća slijedeće tvari:

a) Eksplozivne tvari: Sve vrste eksplozivnog praha, nitroglicerin, dinamit, trinitrotoluol (TNT), amonijev nitrat kombiniran s drugim sastojcima radi dobijanja eksplozivne smjese, te bilo koji drugi oblik visokoeksplozivnih, brizantnih tvari, upaljača, detonatora ili detonirajućih sredstava, kemijskih spojeva ili mehaničkih smjesa koje sadrže oksidirajuće ili zapaljive elemente, odnosno druge sastojke u takvom omjeru, količini ili pakiranju da zapaljenje pomoću vatre, trenja, potresa ili nekog drugog načina detoniranja toga spoja ili smjese može dovesti do naglog stvaranja i oslobađanja veoma zagrijanih plinova pod pritiskom, sposobnih da proizvedu škodljiv, štetan ili destruktivan učinak na život, dijelove tijela ili imovinu. U ovu kategoriju spadaju i sve vrste bombi, granata, raketa, projektila, improviziranih bombi ili slična sredstva koja sadrže eksplozivne tvari, zapaljive tvari ili otrovni plin;
b) Sredstva za upućivanje na cilj ili detonatorska sredstva: Niskoeksplozivni pokretači, raketni motori i pojačivači, detonatori, kapisle, inicijatori i upaljači, inicirajuće tvari, uključujući i barut, te upaljači za granate, kao i svi drugi tipovi projektila i granata;
c) Pirotehnička sredstva: Bilo koja kemijska smjesa koja je, ukoliko se zapali, u stanju egzotermički reagirati dovodeći do stvaranja svjetlosti, toplote, dima, zvuka ili plina, a koja se zahvaljujući svom vlastitom, poznatom vremenu sagorijevanja, može koristiti i za odgodu vatrenog djelovanja. U ova sredstva ne spadaju eksplozivna punjenja i eksplozivi;
d) Neeksplodirana ubojita sredstva: Streljiva koja su ispaljena, ispuštena, lansirana, ili izbačena u vidu projektila, ali nisu eksplodirala zbog kvara, konstruktorske greške ili bilo kakvog drugog razloga;
e) Neupotrebljiva ubojita sredstva: Ubojita sredstva koja su oštećena, kojima je istekao vijek trajanja, koja su napuštena, nepropisno upakirana ili rasuta bez originalne ambalaže. Ova sredstva mogu se naći na bivšim bojišnicama ili skladišnim prostorima i trebaju biti klasificirana kao neupotrebljiva, a njima može rukovati tehničar za streljiva ili kvalificirano osoblje za uklanjanje eksplozivnih ubojitih sredstava.

- Oružje obuhvaća sljedeće:

a) Oružje: Bilo kakvo smrtonosno ili nesmrtonosno sredstvo ili komponenta takvog sredstva, namijenjeno ili upotrebljivo za nanošenje tjelesnih ozljeda, fizičkih oštećenja ili za osiguranje prednosti nad protivničkim snagama na neki drugi način. Pod ovu definiciju potpadaju: svo oružje protuzračne obrane, teško oružje, oružje dugih cijevi, mitraljezi, vojno oružje, pješadijsko oružje i streljivo;
b) Oružje za protuzračnu obranu: Svaki top kalibra 20 mm i iznad predviđen za protuavionsko djelovanje, brzometni topovi kalibra od 20 mm i iznad podesni za nišanjenje pod vertikalnim kutom i namijenjeni za uporabu u protuzračnoj obrani, te sustavi za lansiranje s ramena koji spadaju u sustave projektila “zemlja-zrak” (SAM);
c) Teško oružje: Svi tenkovi i oklopna vozila, sva oružja kalibra 75 mm i iznad i svi minobacači kalibra 81 mm i iznad;
d) Oružje dugih cijevi: Strojnice, automatske i ostale vojne dvocijevke, brzometne dvocijevke s okvirom za streljivo koje sadrži više od pet punjenja i /ili cijev kraću od 50 cm, automatske strojnice namijenjene za poluautomatsku paljbu, a koje, eventualno, imaju i sposobnost samoopaljenja, automati, bez obzira na dužinu cijevi, namijenjeni za automatsku vatru. U ovu kategoriju ne spadaju oruđa koje opslužuje posada;
e) Mitraljez: Potpuno automatsko oružje koje se puni mecima pomoću redenika, metalnog redenika ili limene kutije i iz kojeg se može pucati samo rafalnom paljbom;
f) Vojno oružje: Sva vojna oružja, uključujući minobacače kalibra ispod 81 mm i svi mitraljezi kalibra ispod 20 mm;
g) Pješadijsko oružje: Samokresi, automatske strojnice, strojnice i laki ili srednji mitraljezi kalibra ispod 10 mm koji se mogu upotrijebiti u vojne svrhe, i
h) Streljivo: Generički izraz koji obuhvata sve vrste projektila upućenih na neprijatelja, kao što su: meci, projektili, rakete, barutna punjenja, ručne bombe, torpeda, bombe i navođeni projektili zajedno s neophodnim pogonskim gorivom, kapislama, upaljačima, detonatorima, te eksplozivnim i ostalim punjenjima. Ovaj izraz se ne ograničava na one tvari koje se koriste za osvjetljivanje, signaliziranje, odavanje počasti, miniranje, iskopavanje, sječenje, ubrzavanje, usporavanje, odvajanje, katapultiranje osoblja ili materijala, mehanizma za djelovanje ili zaustavljanje, razaranje, namamljivanje, nesmrtonosno vježbanje, obuku, stražaranje, lovačke igre i sport. Svi njihovi sastavni dijelovi smatraju se streljivom.

Članak 3.

Fizičke i pravne osobe minsko-eksplozivna sredstva i oružje iz članka 2. ovoga zakona mogu dragovoljno predati ili prijaviti najbližoj policijskoj upravi.
O vrsti i količini dragovoljno predatih minsko-eksplozivnih sredstava i oružja, policijska uprava fizičkim i pravnim osobama izdaje potvrdu.
Policijska uprava dužna je voditi evidenciju svih primljenih minsko-eksplozivnih sredstava i oružja.
Evidencija iz stavka 3. ovoga članka sadrži: količinu, vrstu, veličinu, serijski broj (ukoliko postoji) i ostale podatke koji se smatraju potrebitim za identificiranje primljenih minsko-eksplozivnih sredstava i oružja.
Fizičke i pravne osobe koje dragovoljno predaju minsko-eksplozivna sredstva i oružje sukladno stavku 1. ovoga članka ne ostvaruju pravo na naknadu.

Članak 4.

Pod dragovoljnom predajom ili prijavljivanjem minsko-eksplozivnih sredstava i oružja u smislu ovoga zakona podrazumijeva se postupak kojim fizičke ili pravne osobe neposredno predaju minsko-eksplozivna sredstva i oružje policijskoj upravi, s namjerom, da ih trajno ustupe, odnosno postupak kojim fizičke ili pravne osobe riječima ili djelom pokazuju namjeru da fizički predaju minsko-eksplozivna sredstva i oružje policijskoj upravi radi njihovog trajnog ustupanja.

Članak 5.

Ako protiv osobe iz članka 1. ovoga zakona, koja je dragovoljno predala minsko-eksplozivna sredstva i oružje prije stupanja na snagu ovoga zakona, nije pokrenut kazneni, odnosno prekršajni postupak zbog nedopuštenog držanja minsko-eksplozivnih sredstava i oružja, postupak se neće niti pokrenuti, a ako je kazneni, odnosno prekršajni postupak u tijeku, obustavit će se.
Ako je osobi iz članka 1. ovoga zakona koja je dragovoljno predala minsko-eksplozivna sredstva i oružje pravosnažno izrečena kazna zatvora, zbog nedozvoljenog držanja minsko-eksplozivnih sredstava i oružja oslobodit će se od izvršenja te kazne, a ako je izvršenje odgođeno, prekinuto ili započeto, oslobodit će se od daljnjeg izvršenja kazne.

Članak 6.

Rješenje o primjeni amnestije ili rješenje kojim se odbija primjena amnestije, donosi sud pred kojim je kazneni, prekršajni, odnosno postupak za privredni prijestup u tijeku, odnosno sud koji je sudio u prvom stupnju po službenoj dužnosti ili na prijedlog okrivljene ili osuđene osobe ili osobe koja u korist okrivljene osobe može izjaviti priziv.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sud je dužan donijeti u roku od sedam dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona, odnosno u roku od sedam dana od dana prijema prijedloga.

Članak 7.

Protiv rješenja o primjeni amnestije priziv može izjaviti tužitelj, okrivljeni i njegov branitelj, osuđeni i osoba koja u korist okrivljenog može izjaviti priziv u slučaju da je ona podnijela prijedlog za davanje amnestije.
Priziv protiv rješenja o primjeni amnestije ne zadržava izvršenje rješenja.

Članak 8.

Ako se osoba na koju se odnosi rješenje o primjeni amnestije nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora zbog nedopuštenog držanja minsko-eksplozivnih sredstava i oružja iz članka 2. ovoga zakona, sud će odrediti da se odmah pusti na slobodu.

Članak 9.

Na dostavljanje pismena, računanje rokova i postupak po prizivu primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 43/98 i 27/02).

Članak 10.

Provođenje ovoga zakona nadzirat će Federalno ministarstvo obrane – Federalno ministarstvo odbrane i Federalno ministarstvo unutarnjih poslova – Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova.

Članak 11.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
prof. dr. ivo Komšić, v.r.

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga, v.r.