O PROSTORNOM UREĐENJU

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se postupak donošenja podzakonskih akata i dokumenata prostornog uređenja, ovlaštenja i izvršenja nadzora nad primjenom ovog zakona, kao i postupak inspekcijskog nadzora. Zakonom se određuje prijenos prava za obavljanje stručnih, operativnih, tehničkih i upravnih poslova iz oblasti prostornog uređenja i obaveza nastalih na osnovu tih prava.
Prostornim uređenjem Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), u smislu ovog zakona, osigurava se plansko upravljanje, korištenje i zaštita prostora Federacije, kao osobito vrijednim i ograničenim dobrom, u skladu sa uvjetima i okvirima federalnog nivoa nadležnosti.

Član 2.

Plansko upravljanje, korištenje i zaštita prostora (u daljnjem tekstu: plansko uređenje prostora) osigurava se provedbom dokumenata prostornog uređenja, zasnovanim na cjelovitom pristupu uređenju prostora i na načelima održivog razvoja.
Cjelovit pristup planiranju prostornog uređenja i plansko uređenje prostora obuhvaća naročito:
- istraživanje, provjeru i ocjenu mogućnosti zahvata u prostoru Federacije,
- izradu dokumenata prostornog uređenja,
- provedbu i praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja federalnog nivoa.

Član 3.

Plansko uređenje prostora Federacije temelji se na načelima:
- podijeljene zakonodavne nadležnosti između Federacije i kantona,- ravnomjernog privrednog i društvenog razvoja prostora Federacije, uz njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobenosti,
- zaštite prostora, u skladu sa principima održivog razvoja,
- zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unapređenja stanja okoliša,
- usaglašavanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za Federaciju,
- usaglašenosti prostornog uređenja kantona sa prostornim uređenjem Federacije i prostornog uređenja kantona međusobno,
- usaglašenosti prostornih planova Federacije i Republike Srpske,
- usaglašenosti prostornih planova Bosne i Hercegovine sa prostornim planovima susjednih država,
- javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje, u skladu sa ovim i drugim posebnim propisima,
- uspostavljanja sistema informacija o prostoru od značaja za Federaciju u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Federacije.

Član 4.

Prostoro uređenje na svim nivoima nadležnosti u Federaciji mora biti usklađeno sa posebnim propisima iz oblasti zaštite okoliša, kulturno– historijskog, graditeljskog i prirodnog naslijeđa, tla, zraka, šuma, voda, zdravlja, kao i zaštite energetskih, rudarskih i industrijskih objekata,komunikacijskih objekta i objekata veze, te zaštite sportskih, turističkih, namjenskih i sigurnosnih objekata i njihove infrastrukture.

Član 5.

Učinkovitost prostornog uređenja prostora Federacije osiguravaju Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada), zakonodavni i izvršni organi kantona i službe za upravu jedinica lokalne samouprave donošenjem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata i propisa određenih ovim zakonom.
Stručnu utemeljenost dokumenata iz stava 1. ovog člana osiguravaju federalni organi uprave, kantonalni organi uprave i službe za upravu jedinica lokalne samouprave, osnovani za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, te pravna lica registrirana za izradu tih dokumenata.

II. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

Član 6.

Dokumenti prostornog uređenja određuju svrsishodno organiziranje, korištenje i namjenu prostora, te mjere i smjernice za uređenje i zaštitu prostora.
Dokumenti prostornog uređenja su:

a) Prostorna osnova za izradu prostornog plana (u daljnjem tekstu: Prostorna osnova),

b) Program mjera i aktivnosti (u daljnjem tekstu: Program mjera),

c) prostorni planovi:

- Prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Prostorni plan Federacije),
- prostorni plan kantona,
- prostorni plan područja posebnih obilježja,
- prostorni plan dvaju ili više kantona,
- prostorni plan gradova Mostara i Sarajeva (u daljnjem tekstu: Prostorni plan Grada),

d) urbanistički plan,

e) detaljni planovi prostornog uređenja:

- regulacioni planovi,
- urbanistički projekti,

f) drugi dokumenti prostornog uređenja koji su definirani Zakonom o prostornom uređenju kantona.

Obavezni dokumenti prostornog uređenja

Član 7.

Obavezno je donošenje sljedećih dokumenata prostornog uređenja:
- za teritorij Federacije – Prostorna osnova Federacije, Prostorni plan Federacije i Program mjera,
- za teritorij kantona - Prostorni plan kantona,
- za grad Mostar i Sarajevo - Prostorni plan Grada,
- za područja od značaja za Federaciju - Prostorni plan područja posebnih obilježja,
- za urbano područje općine u kojoj je smješteno sjedište kantona - urbanistički plan,
- za naselje gradskog tipa – urbanistički plan grada,
- za uža urbana područja, za koja je urbanističkim planom predviđeno – regulacioni plan i urbanistički projekt.

Član 8.

Postupcima pripreme, izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja utvrđuje se prioritetno javni interes, opći i posebni ciljevi prostornog razvoja, vrši koordinacija sektorskih politika, usklađivanje pojedinačnih interesa sa javnim interesom, te omogućava provjera opravdanosti, usklađenosti i provodivosti planiranih prostornih rješenja.
Postupak pripreme, izrade i sadržaj dokumenata prostornog uređenja na svim nivoima prostornog planiranja utvrđuje Vlada na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) posebnim aktom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja, uz prethodno pribavljena mišljenja kantona.
Poseban akt o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja, iz stava 2. ovog člana, javni je dokument i objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Za potrebe unošenja u dokumente prostornog uređenja neophodnih mjera zaštite stanovništva i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, kao i mjera zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima i druge mjere zaštite, Vlada će, na prijedlog Ministarstva, donijeti posebne propise.
U cilju adekvatne zaštite okoliša, prilikom izrade dokumenata prostornog uređenja, vrši se strategijska procjena uticaja na okoliš (SEA), u skladu sa posebnim zakonom.


Prostorni plan Federacije

Član 9.

Prostorni plan Federacije određuje dugoročne ciljeve i mjere prostornog razvoja u skladu sa planiranim ukupnim privrednim, društvenim i historijskim razvojem od značaja za Federaciju.
Prostorni plan Federacije sadrži politiku korištenja zemljišta i usmjerava razvoj funkcija i djelatnosti u prostoru Federacije, koje su od zajedničkog interesa. Prostornim planom Federacije utvrđuju se područja od značaja za Federaciju, a naročito:
- objekti i trase privredne (magistralne) infrastrukture od međunarodnog, državnog i federalnog značaja, kao i interesa dvaju ili više susjednih kantona (cestovna, vodoprivredna, energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura sa objektima),
- prostori i područja od značaja za Federaciju iz člana 16. ovog zakona,
- objekti i područja graditeljskog ili prirodnog naslijeđa koje kao nacionalne spomenike utvrdi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, u skladu sa Aneksom 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, i
- objekti i prostori od značaja za odbranu.

Prostorni plan Federacije obavezno preuzima i razrađuje planska opredjeljenja iz Prostorne osnove, koji se tiču Federacije.
Uz uvažavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzažnih prednosti, Prostorni plan Federacije utvrđuje osnovna načela prostornog uređenja, ciljeve prostornog razvoja, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, a naročito:
- osnovnu namjenu prostora i pojedinih područja Federacije,
- međusobnu povezanost prostora kantona,
- građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od značaja za Federaciju (vodoprivredna, prometna, energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura),
- drugu infrastrukturu od značaja za Federaciju (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i sl.),
- mjere zaštite okoliša,
- mjere za obnovu i sanaciju prostora,
- zaštitu graditeljskog i prirodnog naslijeđa,
- mjere zaštite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja za nivo Federacije,
- način i obim iskorištavanja mineralnih sirovina,
- obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja prostora kantona.
Prostorna osnova Federacije, Program mjera i Odluka o provođenju prostornog plana Federacije, sastavni su dijelovi Prostornog plana Federacije.
Prostorni plan Federacije kao dokument od značaja za narode Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade.


Prostorna osnova Federacije

Član 10.

Prostorni plan Federacije radi se na osnovu Prostorne osnove Federacije.
Prostorna osnova Federacije sadrži snimak i ocjenu postojećeg stanja u prostoru od značaja za Federaciju, kao i osnovne smjernice planiranog prostornog razvoja.
Prostornu osnovu Federacije donosi Vlada na prijedlog Ministarstva.


Izvještaj o stanju prostora u Federaciji

Član 11.

Organi uprave nadležni za poslove prostornog uređenja na svim nivoima nadležnosti vode dokumentaciju potrebnu za praćenje stanja u prostoru, izradu i praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja.
O stanju prostora na teritoriju Federacije i kantona radi se, po isteku dvije godine od donošenja Prostornog plana Federacije, Izvještaj o stanju u prostoru (u daljnjem tekstu: Izvještaj). Izvještaj sadrži analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrsishodno privređivanje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te druge elemente od značaja za prostorno uređenje.

Program mjera prostornog uređenja Federacije

Član 12.

Parlament na osnovu Izvještaja, donosi dvogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru – Program mjera prostornog uređenja Federacije (u daljnjem tekstu: Program mjera).
Program mjera sadrži procjenu potrebe izrade novih odnosno izmjenu i dopunu postojećih dokumenata prostornog uređenja, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu, te druge mjere od značaja za izradu i donošenje tih dokumenata.
Programom mjera utvrdit će se potreba uređenja zemljišta od značaja za Federaciju (federalni nivo), izvori finansiranja njegovog uređenja, te rokovi u kojima je određeno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu.
Programom mjera, ovisno o posebnim obilježjima prostora za koje se donosi, utvrđuju se i druge mjere za provođenje politike uređenja prostora i dokumenata prostornog uređenja.

Član 13.

O prijedlogu Prostornog plana Federacije i Programa mjera pribavlja se mišljenje zakonodavnih tijela kantona.
Zakonodavni organi iz stava 1. ovog člana dužni su mišljenje dostaviti u roku od 60 dana od dana dostave prijedloga Prostornog plana Federacije i Programa mjera, a u slučaju da mišljenje nije dostavljeno smatrat će se da je ono dato, odnosno da nema primjedbi na predložene dokumente.
Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praćenje Prostorne osnove Federacije, Prostornog plana Federacije, dvogodišnjeg Izvještaja i Programa mjera osiguravaju se u budžetu Federacije.
Prostorni plan Federacije, Izvještaj i Program mjera objavljuju se u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Prostorni plan kantona i Prostorni plan Grada

Član 14.

Prostorni plan kantona i Prostorni plan Grada obavezno preuzima i razrađuje planska opredjeljenja iz Prostornog plana Federacije i aktivnosti iz Programa mjera, koje se tiču odnosnog prostora.
Uz uvažavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejsažnih vrijednosti, prostorni plan kantona, odnosno Grada utvrđuje osnovna načela prostornog uređenja, ciljeve prostornog razvoja, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, a naročito:
- osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko, građevinsko zemljište, vodne i druge površine),
- sistem naselja i urbana područja,
- građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od značaja za Federaciju, kanton i Grad sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, saobraćajna, energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura),
- drugu infrastrukturu od značaja za Federaciju, kanton i Grad (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i sl.),
- mjere zaštite okoliša sa razmještajem građevina i postrojenja koja mogu značajnije ugroziti okoliš,
- zaštitu graditeljskog i prirodnog naslijeđa,
- mjere zaštite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja,
- način i obim iskorištavanja mineralnih sirovina,
- obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar kantona (prostorni plan općine, područja posebnih obilježja, urbanistički plan i dr.).
Program mjera i aktivnosti za provedbu plana i Odluka o provođenju prostornog plana kantona, odnosno Grada, sastavni su dijelovi plana.
Prostorni plan kantona, odnosno Grada može sadržavati i druge elemente od važnosti za kanton, odnosno Grad, a na osnovu Zakona o prostornom uređenju kantona.

Član 15.

Prostorni plan kantona, odnosno Grada, je dugoročni plan, a donosi ga zakonodavno tijelo kantona, odnosno gradsko vijeće za period utvrđen kantonalnim zakonom, ali ne kraći od 10 godina. Prije donošenja prostornog plana kanton je dužan pribaviti saglasnost Ministarstva.
Grad je prije donošenja Prostornog plana Grada dužan pribaviti mišljenje nadležnog ministarstva kantona.

Prostorni plan područja posebnih obilježja Federacije

Član 16.

Prostorni plan područja posebnih obilježja Federacije donosi se za područja od značaja za Federaciju za koja se takva obaveza utvrdi Prostornim planom Federacije i Programom mjera, ili za područja od značaja za kanton kada se ta obaveza utvrdi Prostornim planom kantona ili Prostornim planom Grada.
Područje posebnog obilježja od značaja za Federaciju utvrđuje se naročito za:
- područje izgradnje velikih hidroenergetskih građevina (više od 30 MW instalirane snage), utvrđeno Prostornim planom Federacije,
- slivno područje hidroakumulacija, za potrebe regionalnog snabdijevanja vodom u uvjetima kada dva ili više kantona nisu osigurali mogućnost zajedničkog snabdijevanja,
- koridore i građevine međunarodnog saobraćaja (međunarodne ceste sa pratećim objektima, međunarodni aerodromi, luke i sl.),
- hidromelioracione sisteme na površinama većim od 2000 ha,
- posebno ugrožena područja (plavna područja, goleti, klizišta i sl.) ukoliko dva ili više kantona nisu uredili odnose na zaštiti,
- područja za potrebe održavanja međunarodnih sportskih manifestacija,
- područja koja imaju izrazit prirodni, graditeljski ili kulturno-historijski značaj i kao takva su utvrđena Prostornim planom Federacije.
Prostorni plan područja posebnih obilježja utvrđuje, s obzirom na zajednička prirodna, kulturna ili druga obilježja utvrđuje: osnovnu organiziranost prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređivanje i zaštitu okoliša, te po potrebi određuje obavezu izrade urbanističkih i detaljnih planova uređenja za uža područja unutar prostornog plana područja posebnog obilježja.

Prostorni plan posebnih obilježja kantona

Član 17.

Kanton može donijeti prostorni plan posebnih obilježja za područja od značaja za kanton ako se Prostornim planom kantona utvrdi potreba i ako nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju.
Prostornim planom posebnih obilježja za područja od značaja za kanton, bi se utvrdio poseban režim očuvanja i korištenja zaštićenih prirodnih dobara, izvorišta vodosnabdijevanja, termalnih ili mineralnih izvorišta, šuma, poljoprivrednog zemljišta, rekreacionih područja i banja.
Dva ili više kantona mogu donijeti Prostorni plan područja posebnog obilježja kao jedinstven plan kada se to područje nalazi na prostorima tih kantona, ako nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju i ako za njegovo donošenje postoji zajednički interes dvaju ili više kantona.

Član 18.

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju donosi Parlament.
Prostorni plan posebnih obilježja od značaja za kanton, dva ili više kantona donosi zakonodavno tijelo kantona, odnosno zakonodavni organi tih kantona.
Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja Prostornog plana područja posebnih obilježja iz stava 1. ovog člana osiguravaju se u budžetu Federacije, a od značaja za kanton, odnosno dva ili više kantona u budžetu kantona.
Odluka o donošenju Prostornog plana iz stava 1. ovog člana je javni dokument i zajedno sa tekstualnim dijelom prostornog plana objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Odluka o donošenju Prostornog plana iz stava 2. ovog člana je javni dokument i zajedno sa tekstualnim dijelom prostornog plana objavljuje se u službenim glasilima kantona, odnosno Grada.

Urbanistički plan

Član 19.

Urbanističkim planom detaljnije se razrađuju i prostorno definiraju planska opredjeljenja iz prostornog plana kantona, odnosno Grada, a naročito:
- temeljno organiziranje prostora,
- korištenje i namjena površina sa prijedlogom prvenstva njihovog uređenja (granice građevinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta),
- namjena površina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene,
- zaštita graditeljskog i prirodnog naslijeđa,
- mjere za unapređenje i zaštitu okoliša,
- mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja,
- mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima,
- zaštitne zone,
- zone obnove i sanacije, saobraćajna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura,
te drugi elementi od važnosti za područje za koje se urbanistički plan donosi.
Urbanističkim planom utvrđuje se obaveza izrade detaljnih planova uređenja prostora za uža područja unutar prostornog obuhvata tog plana.

Član 20.

Granice područja za koje se donosi urbanistički plan utvrđuju se Prostornim planom kantona, odnosno dokumentom prostornog uređenja šireg područja.
Urbanistički plan iz člana 7. ovog zakona donosi skupština kantona, odnosno gradsko vijeće.
Urbanistički i detaljni plan iz člana 16. stav 3. ovog zakona, čija se obaveza donošenja utvrđuje Prostornim planom područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju, donosi Parlament Federacije.
Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provedbe urbanističkog plana iz stava 2. ovog člana osiguravaju se u budžetu kantona, odnosno Grada, a iz stava 3. ovog člana u budžetu Federacije.


Detaljni planovi uređenja

Član 21.

Detaljni planovi uređenja utvrđuju: detaljnu namjenu površina, gustinu naseljenosti, koeficijent izgrađenosti, nivelacione podatke, regulacionu i građevinsku liniju, uređenje prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, saobraćajnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom, uvjete za građenje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, te druge elemente od važnosti za područje za koje se plan donosi.
Obaveza izrade i donošenja detaljnih planova uređenja utvrđuje se prostorno planskim dokumentima šireg područja.
Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praćenje provođenja detaljnih planova osiguravaju se u budžetu Federacije za područja od značaja za Federaciju, u budžetu kantona kada je obaveza njihovog donošenja utvrđena dokumentom prostornog uređenja šireg područja kojeg donosi kanton ili kada je ta obaveza utvrđena Zakonom o prostornom uređenju kantona, odnosno u budžetu Grada ili općine i iz drugih izvora.
Odluka o donošenju detaljnog plana, zajedno sa tekstualnim dijelom plana, objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”, odnosno službenim glasilima kantona.

Član 22.

Jedinice lokalne samouprave donose i druge dokumente prostornog uređenja, u skladu sa Ustavom Federacije, ovim zakonom i Zakonom o prostornom uređenju kantona.


III. IZRADA DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA

Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja

Član 23.

Odluku o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja donosi Parlament, zakonodavno tijelo kantona, gradsko ili općinsko vijeće, ovisno o nivou nadležnosti za donošenje odnosnog dokumenta prostornog uređenja.
Odluka iz stava 1. ovog člana sadrži sve činioce od značaja za izradu, odnosno izmjenu dokumenta prostornog uređenja, a naročito:
- vrstu dokumenta čijoj se izradi, odnosno izmjeni pristupa,
- granice područja za koje se dokument radi ili mijenja,
- vremenski period za koji se dokument prostornog uređenja donosi,
- smjernice za izradu/izmjenu dokumenta,
- rok izrade,
- način osiguranja sredstava za izradu,
- odredbe o javnoj raspravi,
- nosioca pripreme za izradu/izmjenu dokumenta,
- nosioca izrade/izmjene dokumenta,
- druge elemente, ovisno o vrsti dokumenta i specifičnosti područja za koje se radi, te ovisno o kantonalnom zakonu o prostornom uređenju.
Odlukom o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja i detaljnog plana prostornog uređenja, ovisno o namjeni prostora, utvrđuju se i obavezni elementi plana.
Donošenjem odluke o pristupanju izradi detaljnog plana uređenja organ nadležan za njegovo donošenje, po potrebi, donosi i odluku o zabrani građenja na prostoru ili dijelu prostora za koji se plan izrađuje. Odluka o zabrani građenja primjenjuje se do donošenja detaljnog plana uređenja, a najduže u trajanju od dvije godine.
Izmjena dokumenta postornog uređenja vrši se po postupku i na način predviđen za izradu i donošenje tog dokumenta.
Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja od značaja za Federaciju objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja od značaja za kanton, odnosno Grad, objavljuje se u službenim glasilima kantona.

Nosilac pripreme za izradu dokumenta prostornog uređenja

Član 24.

Za izradu dokumenta prostornog uređenja imenuje se nosilac pripreme za izradu dokumenta.
Ministarstvo je nosilac pripreme za izradu dokumenta prostornog uređenja, za čije je donošenje nadležan Parlament.
Kada su za donošenje dokumenta prostornog uređenja nadležna dva ili više organa, nosioca pripreme za izradu, utvrđuju ti organi sporazumno.
Nosilac pripreme za izradu dokumenta prostornog uređenja, za čije je donošenje nadležan kanton, Grad ili općina utvrđuje se kantonalnim zakonom.

Član 25.

Nosilac pripreme za izradu dokumenta prostornog uređenja dužan je u toku izrade dokumenta staviti na raspolaganje nosiocu izrade dokumenta svu raspoloživu dokumentaciju relevantnu za izradu plana, a naročito dokumentaciju plana šireg područja, vodoprivredne i šumsko-privredne osnove, strategiju zaštite okoliša, planove razvoja privrede, poljoprivrede, saobraćaja, podatke o geološkoj podlozi, mineralnim resursima i dr.
Nosilac pripreme za izradu dokumenta prostornog uređenja dužan je osigurati saradnju i usaglašavanje stavova sa svim vlasnicima nekretnina, korisnicima prostora i relevantnim učesnicima u njegovoj izgradnji i uređivanju, a naročito sa: nadležnim organima uprave, društvima i drugim pravnim licima nadležnim za vodoprivredu, šumarstvo, poljoprivredu, saobraćaj, energetiku, rudarstvo, turizam, zdravstvo, obrazovanje, kulturu, zaštitu kuturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, zaštitu okoliša, organima nadležnim za odbranu, privrednom komorom, društvima i drugim pravnim licima nadležnim za komunalne djelatnosti, predstavnicima vjerskih zajednica, te pribaviti mišljenja i saglasnosti nadležnih organa i organizacija na koje ih zakon obavezuje.
Organi i organizacije iz stava 2. ovog člana dužni su dati raspoložive podatke i druge informacije nosiocu pripreme dokumenta prostornog uređenja uz naknadu.
Izuzev naknade troškova umnožavanja materijala, pravo na naknadu iz prethodnog stava nemaju korisnici sredstava iz budžeta.
Za potrebe stručnog praćenja, usmjeravanja i utvrđivanja koncepta prostornog uređenja Prostornog plana Federacije i prostornih planova, nosilac pripreme može formirati savjet plana sastavljen od stručnih, naučnih, javnih i drugih lica.

Nosilac izrade dokumenta prostornog uređenja

Član 26.

Izrada dokumenta prostornog uređenja može se povjeriti pravnom licu registriranom za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: nosilac izrade dokumenta).
Izbor nosioca izrade dokumenta prostornog uređenja izvršit će se putem javnog natječaja, u slučaju kada nosilac pripreme za izradu dokumenta nije organ kome su povjereni poslovi izrade dokumenta odlukom o osnivanju.

Obaveze nosioca izrade dokumenta prostornog uređenja

Član 27.

Nosilac izrade dokumenta prostornog uređenja dužan je dokument prostornog uređenja izraditi u skladu sa zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona, te u skladu sa odlukom o pristupanju izradi dokumenta i svim drugim relevantnim propisima i podacima koji su značajni za područje za koje se dokument radi.

Član 28.

Nosilac izrade dokumenta prostornog uređenja dužan je prednacrt dokumenta prostornog uređenja, kao i svaku sljedeću fazu dokumenta prostornog uređenja, izraditi u skladu sa podacima koji su mu stavljeni na raspolaganje i pribavljeni od nadležnih organa i organizacija u toku rada na dokumentu, a od značaja su za prostorno uređenje odnosnog područja. Nosilac izrade dokumenta prostornog uređenja mora osigurati usaglašenost dokumenta prostornog uređenja koji izrađuje sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja.

Usaglašavanje dokumenta prostornog uređenja

Član 29.

Dokument prostornog uređenja užeg područja mora biti usaglašen sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja, a u slučaju njihove neusaglašenosti primjenjuje se dokument prostornog uređenja šireg područja.
Iznimno od stava 1. ovog člana, dokument prostornog uređenja užeg područja primjenjivat će se ukoliko se njime ne mijenja osnovna koncepcija prostornog uređenja utvrđena dokumentom prostornog uređenja šireg područja uz prethodno pribavljenu saglasnost ministarstva nadležnog za provođenje dokumenta šireg područja.

Obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja

Član 30.

Stručne poslove izrade dokumenta prostornog uređenja osiguravaju izvršni organi Federacije i kantona, odnosno Grada preko pravnih lica registriranih za obavljanje tih poslova i drugih pravnih lica, a na osnovu javnog natječaja, u slučaju kada nosilac pripreme za izradu dokumenta nije organ kome su povjereni poslovi izrade dokumenta odlukom o osnivanju.

Član 31.

Vlada će na prijedlog Ministarstva propisati uvjete koje, pored općih, moraju ispunjavati privredna društva i druga pravna lica da bi se mogla registrirati za obavljanje poslova prostornog planiranja – Pravilnik o uvjetima i mjerilima za upis u sudski registar preduzeća i drugih pravnih lica za obavljanje stručnih poslova prostornog planiranja.
O nacrtu podzakonskog akta iz stava 1. ovog člana Ministarstvo je dužno obaviti stručnu raspravu.
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za upis u sudski registar preduzeća i drugih pravnih lica za obavljanje stručnih poslova prostornog planiranja javni je dokument i objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Član 32.

Parlament Federacije, zakonodavna tijela kantona i gradsko vijeće mogu osnivati upravne ustanove za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja.
Ustanove iz stava 1. ovog člana osnivaju se u skladu sa posebnim propisima.
U cilju osiguranja stručnog i naučnog pristupa prostornom planiranju, obrazovanju i usavršavanju kadrova, razmjeni iskustava, praćenju i primjeni svjetskih kretanja u oblasti prostornog uređenja, te primjeni dogovorenih kriterija, stručni radnici koji obavljaju poslove prostornog uređenja mogu osnovati strukovnu komoru. Osnivanje i rad komore uređuje se posebnim propisom.

Stručni ispit

Član 33.

Stručni radnici raznih specijalnosti koji obavljaju stručne poslove prostornog uređenja moraju imati položen stručni ispit.
Stručni ispit polaže se po pravilniku i programima koje donosi Ministarstvo.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, od polaganja dijela stručnog ispita oslobađaju se doktori nauka i magistri ukoliko je tema njihovog doktorskog ili magistarskog rada bila oblast urbanističkog ili prostornog planiranja.
Komisiju za polaganje stručnih ispita imenuje federalni ministar prostornog uređenja i okoliša (u daljnjem tekstu: ministar). Aktom o imenovanju komisije određuje se broj članova, vrijeme na koje se komisija imenuje i način finansiranja rada komisije.

Postupak donošenja dokumenta prostornog uređenja

Član 34.

Postupak usvajanja i donošenja dokumenta prostornog uređenja iz nadležnosti Federacije istovjetan je postupku donošenja i usvajanja federalnih zakona.
Postupak donošenja dokumenta prostornog uređenja iz nadležnosti kantona utvrdit će kanton svojim propisom.
Nakon usvajanja nacrta svaki dokument prostornog uređenja stavlja se na javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvrđenom u odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog uređenja, a najduže u trajanju od tri mjeseca.

IV. PROVOĐENJE DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA

1. Odobravanje građenja

Član 35.

Građenje građevina i drugi zahvati u prostoru (u daljnjem tekstu: građenje) mogu se odobriti samo u urbanim područjima i na građevinskom zemljištu, utvrđenom dokumentom prostornog uređenja.
Izuzetno, izvan granica urbanog područja, odnosno građevinskog zemljišta može se, ako je prostornim planom predviđeno, odobriti građenje koje, s obzirom na svoje osobenosti, zauzima prostore izvan urbanih područja, a naročito:
- magistralne infrastrukture (saobraćajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr.),
- zdravstvene, rekreacione i sportske građevine,
- građevine za potrebe odbrane i Vojske Federacije BiH,
- stambene i privredne građevine poljoprivrednog proizvođača za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili seoskog turizma,
- istraživanje, iskorištavanje i uređivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, šume, vode, poljoprivredno zemljište i dr.),
- komunalne i druge građevine (deponije, groblja, spomen-obilježja i sl.).

Član 36.

Građenje se odobrava u skladu sa dokumentima prostornog uređenja, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona i urbanističkom saglasnošću.
Pod građevinom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se:
- građevine trajno povezane sa tlom koje se sastoje od građevinskog sklopa ili od građevinskog sklopa i ugrađene opreme, kao i samostalna postrojenja trajno povezana sa tlom,
- saobraćajne, vodoprivredne i energetske građevine i površine sa pripadajućim instalacijama, telekomunikacijske građevine i instalacije, građevine i instalacije komunalne infrastrukture,
- proizvodne i druge privredne građevine i postrojenja, skladišta, sajmišta i slične građevine,
- trgovi, javne površine, javne zelene površine, igrališta, sportske građevine, groblja, deponije otpadaka, javne pijace, skloništa i slične građevine.
Pod izvođenjem drugih zahvata, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se svi radovi na površini tla, ispod i iznad površine tla kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uvjeti korištenja tog prostora.

Urbanistička saglasnost

Član 37.

Urbanistička saglasnost je upravni akt, a izdaje se kada se utvrdi da je građenje u skladu sa dokumentom prostornog uređenja i drugim uvjetima utvrđenim za taj prostor, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona.
Zakonom o prostornom uređenju kantona utvrđuju se dokumenti prostornog uređenja koji su osnova za izdavanje urbanističke saglasnosti uz primjenu određenih režima građenja utvrđenih u tom zakonu.
Ako dokumenti prostornog uređenja, propisani kao osnova za izdavanje urbanističke saglasnosti, nisu doneseni kantonalni organ uprave, odnosno gradska služba za upravu, nadležni za poslove prostornog uređenja, donijet će rješenje o urbanističkoj saglasnosti na osnovu stručne ocjene komisije koju imenuje zakonodavno tijelo kantona, odnosno gradsko vijeće ili stručne ocjene organizacije koju taj organ ovlasti za davanje stručne ocjene.
Komisija, odnosno organizacija iz stava 3. ovog člana provjerava da li je zahtjev usaglašen sa dokumentima prostornog uređenja šireg područja, zakonima koji neposredno ili posredno uređuju odnose u prostoru i propisima donesenim na osnovu tih zakona.
Stručna ocjena iz stava 3. ovog člana sadrži sve elemente neophodne za utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta izgradnje i korištenja građevine, odnosno vršenja drugih zahvata u prostoru.

Član 38.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na izgradnju građevina primjenjuju se i na: izvođenje drugih zahvata, uklanjanje građevine, rekonstrukciju, sanaciju, dogradnju, nadziđivanje, pripremne radove, promjenu namjene građevine ili zemljišta i građenje privremenih građevina, osim radova tekućeg održavanja, radova sanacije koji se mogu smatrati tekućim održavanjem i radova konzervacije građevine.
Pojmovi iz stava 1. ovog člana definirani su federalnim Zakonom o građenju.

Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti

Član 39.

Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti podnosi investitor ili vlasnik zemljišta federalnom organu uprave putem kantonalnog organa uprave, odnosno gradske ili općinske službe za upravu ili kantonalnom organu uprave, odnosno gradskoj ili općinskoj službi za upravu nadležnim za poslove prostornog uređenja u zavisnosti od nivoa nadležnosti za donošenje rješenja.
Za građenje na zemljištu koje se stiče putem licitacije ili neposrednom pogodbom, investitor pribavlja načelnu urbanističku saglasnost prije njegovog dodjeljivanja ili stavljanja na licitaciju odnosnog zemljišta.
Urbanističkom saglasnošću iz stava 2. ovog člana utvrđuju se osnovni uvjeti za građenje na odnosnom zemljištu. Investitor, koji je postao vlasnik zemljišta putem licitacije ili neposrednom pogodbom, zatražit će dopunu rješenja o urbanističkoj saglasnosti iz stava 2. ovog člana elementima i uvjetima koji nisu bili poznati prilikom utvrđivanja osnovnih uvjeta za građenje.
Iznimno od odredbi stava 1. ovog člana, zahtjev za izadavanje urbanističke saglasnosti ne mora se podnositi za građevinu koja se namjerava graditi u urbanim cjelinama gdje su donijeti detaljni urbanistički planovi (regulacioni plan ili urbanistički projekt), ali je investitor ili vlasnik zemljišta dužan od nadležnog organa, odnosno službe, tražiti urbanističko-tehničke uvjete za gradnju na odnosnom zemljištu.
Za slučajeve iz prethodnog stava ovog člana ne važe odredbe iz st. 3., 4., i 5. člana 37.

Sadržaj zahtjeva za izdavanje urbanističke saglasnosti

Član 40.

Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti sadrži:
- podatke o parceli,
- okolinsku dozvolu (za građevine za koje je to predviđeno posebnim zakonom),
- idejni projekt koji sadrži:
1) tehnički opis,
2) situaciono rješenje,
3) sve osnove građevine,
4) presjek,
5) fasade,
- obrazloženje zahtjeva sa podacima potrebnim za utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta;
Organ uprave, odnosno služba za upravu nadležni za izdavanje urbanističke saglasnosti mogu zahtijevati i druge priloge u zavisnosti od složenosti građenja.

Organi nadležni za izdavanje urbanističke saglasnosti

Član 41.

Urbanističku saglasnost izdaje kantonalni organ uprave nadležan za poslove prostornog uređenja, odnosno nadležna gradska ili općinska služba uprave na čijem se području zahtijeva građenje.
Zakonom o prostornom uređenju kantona u ovisnosti o vrsti građenja utvrđuje se koji je organ, odnosno služba iz stava 1. ovog člana nadležan za izdavanje urbanističke saglasnosti.
Iznimno od odredaba stava 1. ovog člana, Ministarstvo, na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja kantonalnog organa uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja, izdaje urbanističku saglasnost za :
- izgradnju građevina i zahvate koji će se odvijati na teritoriju dvaju ili više kantona,
- izgradnju građevina i zahvate od značaja za Federaciju,
- izgradnju građevina i vršenje djelatnosti i zahvata koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, život i zdravlje ljudi Federacije i šire,
- radove na objektima i područjima spomenika kulturno-historijskog ili prirodnog naslijeđa koje kao nacionalne spomenike utvrdi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, u skladu sa Aneksom 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Građevine i zahvati iz stava 3. al. 2. i 3. ovog člana, kao i građevine za koje je potrebna saglasnost Ministarstva na okolinske uvjete, na prijedlog Ministarstva, utvrdit će Vlada posebnim propisom u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 42.

Nadležni organi uprave iz člana 41. ovog zakona dužni su u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva podnosioca pisano izvijestiti o osnovanosti zahtjeva, te o potrebi pribavljanja, odnosno izrade detaljne prostorne i druge dokumentacije, te stručnih podloga i odobrenja (kada je to određeno posebnim propisima, odnosno dokumentima prostornog uređenja), te zahtijevati dopunu zahtjeva sa traženim dokumentima.
Ukoliko podnosilac zahtjeva ne upotpuni zahtjev u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 30 dana, smatrat će se da je od zahtjeva odustao.

Sadržaj urbanističke saglasnosti

Član 43.

Urbanistička saglasnost sadrži:
a) podatke o namjeni, položaju i oblikovanju građevine odnosno drugih radova,
b) izvod iz plana, odnosno stručne ocjene iz člana 37. stav 3. ovog zakona na osnovu koje se izdaje urbanistička saglasnost sa granicama pripadajućeg zemljišta - građevinska parcela,
c) propisane saglasnosti, odnosno uvjete za građenje nadležnih organa i službi,
d) urbanističko-tehničke uvjete iz člana 44. ovog zakona,
e) nalaz o geotehničkom ispitivanju tla (gdje je to potrebno),
f) uvjete zaštite okoliša utvrđene okolinskom dozvolom (za građevine za koje je to predviđeno posebnim zakonom),
g) posebne uvjete za slučajeve propisane zakonom ili na osnovu zakona,
h) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica posebno u odnosu na
prava lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,
i) druge podatke i uvjete od značaja za građenje.
Saglasnosti i uvjete za građenje iz stava 1. od tačke b) do tačke i) ovog zakona pribavlja nadležni organ ili služba, odnosno voditelj postupka i jednom pribavljeni u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti smatraju se pribavljenim i za postupak odobravanja građenja, osim za slučajeve kada je to posebnim zakonom drugačije utvrđeno.
Urbanistička saglasnost izdaje se za cijelu građevinsku parcelu koja je planom namijenjena za građenje odnosne građevine.
Urbanistička saglasnost sadrži iznos troškova uređenja građevinskog zemljišta, odnosno uvjete za uređenje građevinskog zemljišta, ako se građenje vrši na neuređenom građevinskom zemljištu, kao i druge obaveze korisnika koje su proistekle iz korištenja odnosnog zemljišta.
Nadležni organ, odnosno služba uprave na osnovu okolinske dozvole, utvrđene u stavu 1. alineja f) ovog člana, određuje uvjete zaštite okoliša za stanje normalnog korištenja građevine i u slučaju oštećenja nastalih kao posljedica prirodnim i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnim djelovanjima.
Urbanističko-tehničke i druge uvjete koji nisu utvrđeni odgovarajućim dokumentima i odlukom o njihovom provođenju, a propisani su zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona, utvrđuje organ, odnosno služba nadležni za poslove prostornog uređenja.

Urbanističko-tehnički uvjeti

Član 44.

Urbanističko-tehničkim uvjetima, u zavisnosti od vrste građenja, utvrđuje se:
- oblik i veličina parcele,
- regulaciona i građevinska linija,
- koeficijent izgrađenosti parcele,
- nivelacione kote,
- tehnički pokazatelji građevine,
- prostorno organiziranje građevinske parcele uključujući rješenje internog i saobraćaja u mirovanju,
- uređenje parcele,
- način i uvjeti priključenja parcele, odnosno građevine na javnu saobraćajnu površinu i komunalnu infrastrukturu,
- primjena materijala i arhitektonskih smjernica,
- uvjeti za otklanjanje urbanističko-arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih lica,
- uvjeti za zaštitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja.

Izdavanje urbanističke saglasnosti

Član 45.

U postupku izdavanja urbanističke saglasnosti primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ukoliko ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
Protiv rješenja nadležnog organa, odnosno službe, općine, Grada i kantona može se podnijeti žalba.
Protiv rješenja Ministarstva donesenog u primjeni postupaka izdavanja urbanističke saglasnosti iz ovog zakona ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.

Urbanistička saglasnost za privremene građevine

Član 46.

Urbanistička saglasnost za privremene građevine ili za privremene namjene izdaje se samo izuzetno i sa ograničenim rokom važenja.
Privremenom građevinom, u smislu ovog zakona, smatra se građevinski objekt izgrađen ili postavljen na privremeno određenoj lokaciji za potrebe gradilišta i/ili za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja.
Privremenom namjenom, u smislu ovog zakona, smatra se građevinski objekt izgrađen ili postavljen u svrhu organiziranja sajmova, javnih manifestacija i sl.
Urbanistička saglasnost iz stava 1. ovog člana sadrži obavezu investitora da po isteku roka građevinu mora ukloniti i zemljište dovesti u prvobitno stanje, ili stanje utvrđeno urbanističkom saglašnošću, bez prava na naknadu.
Ukoliko investitor ne izvrši obavezu iz stava 4. ovog člana, nadležni nadzorni organ naredit će uklanjanje privremene građevine i dovođenje zemljišta u prethodno stanje ili stanje utvrđeno urbanističkom saglasnošću na teret investitora.
Ukoliko investitor ne izvrši nalog nadzornog organa i ne ukloni privremene građevine podignute za potrebe gradilišta u toku izgradnje stalnih građevina, neće se pristupiti tehničkom pregledu i izdavanju upotrebne dozvole.
Urbanistička saglasnost za privremene građevine i privremene namjene može se izdati samo na građevinskom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni utvrđenoj u dokumentu prostornog uređenja.
Iznimno, privremene građevine (gradilišna naselja koja se podižu prilikom gradnje velikih i kompleksnih građevina) mogu se zadržati ako se uklapaju u buduće korištenje prostora, posebno izgrađena infrastruktura, o čemu će nadležni organ donijeti posebno rješenje.

Regulaciona i građevinska linija

Član 47.

Regulacionom linijom utvrđuju se pojedinačne građevinske parcele.
Građevinskom linijom utvrđuje se granična linija građevine u odnosu na javnu površinu, ulicu, vodotok i druge građevine i parcele od kojih mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga.
Građevinska linija označava liniju po kojoj se gradi, odnosno iskoličava građevina, ili liniju koju građevina, odnosno gabarit građevine ne smije preći.
Građevinska linija utvrđuje se detaljnim planom uređenja. Na područjima za koja nije donesen detaljni plan uređenja građevinska linija utvrđuje se urbanističkom saglasnošću.
Ako građevinska linija prelazi preko postojeće građevine za tu građevinu se ne može odobriti nikakvo građenje.

Rokovi za izdavanje urbanističke saglasnosti

Član 48.

Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti nadležni organ uprave, odnosno služba za upravu dužni su riješiti u roku od 30 dana od dana izdavanja pisanog izvještaja o osnovanosti zahtjeva i uredno podnesenog zahtjeva iz člana 39. ovog zakona, te pribavljene dokumentacije i akata iz člana 42. ovog zakona.
Ukoliko organi uprave ili općinske službe, odnosno organizacije od kojih su zatražene saglasnosti, odnosno mišljenja iz člana 43. al. od b) do i) ne dostave ih u roku od 15 dana smatrat će se da su dali saglasnost, odnosno mišljenje.
Ukoliko nadležni organ uprave, odnosno služba za upravu nakon pribavljene dokumentacije i akata iz člana 42. ovog zakona ne riješi zahtjev u roku datom u stavu 1. ovog člana smatrat će se da je saglasnost data.

Važenje urbanističke saglasnosti

Član 49.

Urbanistička saglasnost važi godinu od dana njene pravosnažnosti u kom roku se mora podnijeti zahtjev za odobrenje za građenje.
Važenje urbanističke saglasnosti može se izuzetno, uvažavajući opravdane razloge, produžiti za još jednu godinu.




Uređenje građevinskog zemljišta

Član 50.

Pod uređenim građevinskim zemljištem podrazumijeva se zemljište na kome su izvršeni radovi pripreme zemljišta za građenje i opremanje zemljišta.
Za pripremu i uređenje građevinskog zemljišta po potrebi se izdaje dozvola za pripremne radove.

Član 51.

Priprema zemljišta za građenje obuhvata:
- uređenje imovinsko-pravnih odnosa i drugih stvarno pravnih odnosa s vlasnicima nekretnina,
- donošenje dokumenta prostornog uređenja koji je osnova za odobravanje građenja na odnosnom prostoru,
- izradu plana parcelacije,
- uklanjanje postojećih građevina, premještanje postojećih nadzemnih i podzemnih instalacija, u skladu sa planom prostornog uređenja i odvoz materijala,
- sanaciju zemljišta (osiguranje klizišta, drenaže, regulacija vodotoka, ravnanje zemljišta i sl.),
- izradu dokumentacije i obavljanje radova zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa koje bi moglo biti ugroženo radovima na pripremi zemljišta za građenje.

Član 52.

Opremanje građevinskog zemljišta obuhvata:
- građenje cesta i ulica uključujući i pločnike i pješačke prijelaze, trgove i javna parkirališta,
- podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne saobraćajne signalizacije – semafori,
- uređenje zelenih površina, parkova, pješačkih staza, nasada, travnjaka, terena za dječija igrališta, objekata javne higijene,
- izgradnju uređaja za odvod površinskih i otpadnih voda, te za njihovo prečišćavanje,
- izgradnju građevina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju električne, plinske i druge energije, telekomunikacijske objekte i uređaje,
- uređenje deponija i građenje građevina za preradu i uništavanje otpadaka,
- regulaciju vodotoka i uređenje obala voda i vodnih površina.

Minimum uređenja građevinskog zemljišta osigurava:
- snabdijevanje vodom i rješenje otpadnih voda,
- kolski prilaz građevinskoj parceli,
- snabdijevanje električnom energijom.

Finansiranje uređenja građevinskog zemljišta

Član 53.

Troškove uređenja građevinskog zemljišta snosi investitor.
Troškovi iz stava 1. ovog člana utvrđuju se na osnovu stvarno uloženih sredstava u uređenje građevinskog zemljišta po 1 m2 izgrađene korisne površine građevine.
Troškovi iz stava 1. ovog člana uplaćuju se prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje.
Investitor neće snositi troškove uređenja zemljišta za radove koje sam izvrši na osnovu uvjeta iz urbanističke saglasnosti.
Za građenje za koje nadležni organ, odnosno služba za upravu ocijeni da se urbanistička saglasnost može izdati samo na osnovu odgovarajućeg detaljnog plana uređenja, investitor, u okviru troškova uređenja zemljišta, snosi troškove izrade tog plana.
Investitoru koji je vlastitim sredstvima izvršio uređenje građevinskog zemljišta na određenom lokalitetu na kojem je naknadno predviđeno građenje za potrebe drugih investitora, priznat će se pravo povrata uloženih sredstava.
Sredstva iz prethodnog stava bit će umanjena za iznos koji otpada na izgrađenu korisnu površinu investitora koji je izvršio uređenje.
Povrat sredstava iz prethodnog stava izvršit će se neposredno kada se uređenje lokaliteta okonča kroz umanjenje ili oslobađanje od obaveze uplate naknade za korištenje građevinskog zemljišta za određeni vremenski period.

Član 54.

Naknada za opremanje i pripremanje građevinskog zemljišta, naknada za korištenje građevinskog zemljišta, naknada za pogodnosti korištenja građevinskog zemljišta u različitim pojavnim oblicima (takse, porezi, doprinosi i sl.) čine fond uređenja građevinskog zemljišta na različitim nivoima nadležnosti i ne smatraju se javnim prihodom.
Sredstva fonda se koriste namjenski za uređenje građevinskog zemljišta, izradu dokumenta prostornog uređenja, zaštitu okoliša i dr.
Sredstva fonda se ne mogu prenositi u privatno vlasništvo ni po kojem osnovu.
Organizacija i djelatnost fonda uredit će se kantonalnim, odnosno gradskim propisom.

Član 55.

Način i uvjete plaćanja troškova opremanja i pripremanja građevinskog zemljišta, naknade za korištenje građevinskog zemljišta i naknade za pogodnost korištenja građevinskog zemljišta utvrđuje Vlada na područjima od značaja za Federaciju, odnosno kanton i Grad svojim propisom.

Parcelacija građevinskog zemljišta

Član 56.

Parcelacija se vrši na ažurnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od nadležnog organa, odnosno službe, a prema dokumentu prostornog uređenja, koji je osnova za odobravanje građenja na odnosnom zemljištu.
Plan parcelacije za područja od značaja za Federaciju donosi organ kojeg svojim propisom odredi Vlada, a za ostala područja organ, odnosno služba koje svojim propisom odredi kanton, odnosno Grad.
Plan parcelacije, u pravilu, donosi se istovremeno za prostornu cjelinu. Ako se plan parcelacije ne donosi za prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvršiti tako da se na preostalom dijelu omogući obrazovanje druge parcele.
Plan parcelacije, odnosno građevinska parcela sadrži regulacionu liniju i podatke o vlasnicima građevinskog zemljišta po građevinskim parcelama.
Za građenje izvan građevinskog zemljišta, u smislu ovog zakona, građevinska parcela utvrđuje se urbanističkom saglasnošću.
Plan parcelacije donesen na osnovu prikaza parcela i lokacija iz detaljnog plana uređenja smatra se sastavnim dijelom detaljnog plana uređenja.

Član 57.

Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta provodi se u katastru zemljišta u skladu sa postojećim propisima, a po pribavljenoj potvrdi organa, odnosnoslužbe uprave nadležnih za vršenje parcelacije da je parcelacija izvršena u skladu sa detaljnim planom uređenja, odnosno sa urbanističkom saglasnošću.

V. DOKUMENTACIJA

Jedinstveni prostorni informacioni sistem

Član 58.

U svrhu prikupljanja, obrade i korištenja podataka od značaja za prostorno uređenje Ministarstvo, zajedno sa drugim ministarstvima nadležnim za oblasti od značaja za uređenje prostora, uspostavlja i održava jedinstveni prostorni informacioni sistem.
Jedinstveni prostorni infomacioni sistem obuhvaća oblast podataka i informacija koje imaju računarsku podršku na cijelom prostoru Federacije.
Vlada, na prijedlog Ministarstva, propisuje sadržaj i nosioce informacionog sistema, metodologiju prikupljanja i obrade podataka, te jedinstvene obrasce na kojima se vodi evidencija.

Evidencija

Član 59.

U okviru jedinstvenog informacionog sistema vodi se i održava jedinstvena evidencija, koja obuhvaća:
1) podatke o Prostornom planu Federacije i drugim dokumentima prostornog uređenja Federacije;
2) podatke o prostornim planovima kantona, odnosno Grada;
3) podatke i izvode iz katastra zemljišta, prirodnih resursa sa kvalitativnim i kvantitativnim obilježjima i sl.;
4) podatke o infrastrukturnim sistemima;
5) podatke o građevinskom zemljištu;
6) podatke o graditeljskom i prirodnom naslijeđu;
7) podatke o ugrožavanju okoline (bespravno građenje, zagađenje tla, vode, zraka i sl.);
8) podatke o područjima gdje je opasnost od posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja posebno izražena (seizmičke karakteristike terena, poremećaji stabilnosti tla, plavna područja, područja ugrožena mogućnošću izbijanja požara, područja izložena mogućem uticaju tehničkih katastrofa i prekomjernom zagađenju zbog havarije u pogonima i sl.);
9) podatke o kadrovima, organizacijama i ustanovama koje se bave poslovima u oblasti prostornog uređenja;
10) druge podatke koji su od značaja za prostorno uređenje i za vođenje i održavanje jedinstvenog informacionog sistema.

Član 60.

Kantonalni organi nadležni za prostorno uređenje vode jedinstvenu evidenciju iz člana 59. ovog zakona na jedinstvenim obrascima, te svake godine, u saradnji sa kantonalnim ministarstvima nadležnim za oblasti koje su relevantne za prostor, do 31. januara dostavljaju Ministarstvu godišnji izvještaj o stanju prostornog uređenja, kao i o provođenju prostornog plana kantona za proteklu godinu.

VI . NADZOR

Nadležnosti

Član 61.

Nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavlja Ministarstvo i kantonalni organ uprave, odnosno gradska služba za upravu, nadležni za poslove prostornog uređenja, u okviru svojih nadležnosti.

Član 62.

Inspekcijski nadzor nad općim i pojedinačnim aktima, uvjete i način nadziranja pravnih i fizičkih lica, te preduzimanje mjera određenih ovim zakonomprovodi federalna urbanistička inspekcija.
Poslove federalne urbanističke inspekcije obavlja federalni urbanistički inspektor (u daljnjem tekstu: federalni inspektor).
Zakonom kantona uređuje se obavljanje poslova, nadležnost, mjere koje propisuje i zadaci urbanističkog inspektora kantona.

Nadležnosti federalnog inspektora

Član 63.

Federalni inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad:
1) izradom dokumenata prostornog uređenja koje donosi Parlament, odnosno Vlada (član 7. stav 1. al. 1. i 4. ) i dokumenata prostornog uređenja za koje saglasnost daje Ministarstvo (član 7. stav 1. alineja 2.),
2) provođenjem Prostornog plana Federacije i Programa mjera, Prostornog plana područja posebnog obilježja od značaja za Federaciju, urbanističkog i detaljnog plana uređenja za područja od značaja za Federaciju,
3) građenjem za koje urbanističku saglasnost izdaje Ministarstvo i građevinama za koje urbanističku saglasnost izdaje nadležni organ kantona uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva u svrhu zaštite urbanističkih uvjeta i uvjeta zaštite okoliša (član 41. st. 3. i 4.),
4) provođenjem ovog zakona na područjima od značaja za Federaciju (član 9. stav 2.).

Prava i dužnosti federalnog inspektora

Član 64.

U vršenju inspekcijskog nadzora federalni inspektor ima pravo i dužnost:
1) narediti da se utvrđene nepravilnosti u primjeni ovog zakona i federalnih propisa za njegovo provođenje otklone u određenom roku ako u odredbama od tač. 2. do 5. ovog člana nisu određene druge mjere,
2) narediti obustavu izrade i donošenja dokumenta prostornog uređenja ako se vrši protivno odredbama ovog zakona i federalnih propisa za njegovo provođenje i utvrdi rok za otklanjanje tih nepravilnosti,
3) zabraniti provođenje dokumenta koji je u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i federalnih propisa za njegovo provođenje, ili zabraniti dokumente čije bi donošenje bilo u suprotnosti sa zakonom i drugim propisima, te o tome izvijestiti donosioca dokumenta,
4) obustaviti građenje ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta na kome se gradi ili samim građenjem mogu ugroziti ili pogoršati uvjeti na određenim područjima od značaja za Federaciju,
5) narediti reviziju dokumenta prostornog uređenja ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta, u skladu sa tim dokumentom, ugrožavaju ili pogoršavaju uvjeti na određenom području od značaja za Federaciju.
O radnjama preduzetim u vršenju inspekcijskog nadzora federalni inspektor je dužan sastaviti zapisnik.

Član 65.

Federalni inspektor dužan je zatražiti od nadležnog organa da oglasi ništavnim rješenje o urbanističkoj saglasnosti ako utvrdi da je izdata protivno odredbama čl. od 37. do 41. ovog zakona.
Federalni inspektor je dužan predložiti Ministarstvu da po pravu nadzora ukine:
- odobrenje za građenje ako je ono izdato u suprotnosti sa urbanističko-tehničkim uvjetima za izgradnju odnosne građevine utvrđenim urbanističkom saglasnošću (čl. 43. i 44.),
- akt o parcelaciji koji je izdat na osnovu nezakonite potvrde o njegovoj usklađenosti sa detaljnim planom uređenja ili urbanističkom saglasnošću (iz člana 56.).
Inspektor je dužan predložiti nadležnom sudu sa područja Federacije brisanje iz sudskog registra pravnog lica ako utvrdi da ono ne ispunjava propisane uvjete (iz člana 31.).
Rješenja o oglašavanju ništavnim iz stava 1. ovog člana mogu se donijeti bez vremenskog ograničenja, a o ukinuću ranije donesenih rješenja iz stava 2. ovog člana u roku od jedne godine od dana kada su donesena rješenja postala konačna u upravnom postupku.

Član 66.

Federalni inspektor je dužan odmah, a najkasnije u roku od dva dana obavijesti glavnog federalnog inspektora o svakom rješenju, odnosno nalogu izdatom na osnovu člana 64. ovog zakona i dužan je predložiti mu druge mjere koje će glavni federalni inspektor provesti da bi se osiguralo efikasno i ažurno provođenje ovog zakona.
Glavni federalni inspektor o mjerama i nalozima iz stava 1. ovog člana dužan je redovno izvještavati Ministarstvo.

Žalba na rješenje inspektora

Član 67.

U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se propisi o upravnom postupku ukoliko odredbama ovog zakona nije drugačije utvrđeno.
O poduzimanju mjera iz člana 64. ovog zakona i poduzimanju drugih mjera i radnji za koje je federalnim zakonom ovlašten, federalni inspektor donosi rješenje.
Na rješenje iz stava 2. ovog člana pravno ili fizičko lice kod kojeg je izvršen inspekcijski nadzor ima pravo izjaviti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Žalba na rješenje iz stava 2. ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.
Žalba iz stava 3. ovog člana izjavljuje se ministru.
Na rješenje donijeto po žalbi iz stava 4. ovog člana može se pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

Mjere naređene zapisnikom

Član 68.

Inspektor, izuzetno, može zapisnikom narediti izvršenje mjera iz člana 64. stav 1. tač. 4. i 5. ovog zakona radi otklanjanja neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i po imovinu.
Izvršenje naređenih mjera počinje teći uručenjem zapisnika.
Inspektor je dužan izdati pisano rješenje o naređenim mjerama u roku od tri dana od dana kada je naređeno izvršenje mjera iz člana 64. ovog zakona.

Rješenje bez saslušanja investitora

Član 69.

Ako inspektor utvrdi da se građenje vrši suprotno donesenom planu može donijeti rješenje i bez saslušanja investitora.

Nepoznat investitor

Član 70.

Ako je investitor koji vrši građenje protivno propisima nepoznat, ili ako je nepoznatog boravišta, inspektor će odgovarajuće rješenje i zaključak o dozvoli izvršenja oglasiti na oglasnoj tabli i o tome izvještaj staviti na građevinu koja se gradi.
Obaveza izvršenja ovih pismena, kao i rok za žalbu počinju teći od dana njihovog objavljivanja na oglasnoj tabli.
Inspektor može investitoru koji je nepoznat ili nepoznatog boravišta ostaviti pisani poziv za saslušanje na građevini koja se gradi.

Član 71.

Za federalnog inspektora može se postaviti diplomirani inženjer arhitekture ili građevine sa položenim stručnim ispitom i najmanje tri godine radnog iskustva nakon položenog stručnog ispita na poslovima prostornog i urbanističkog planiranja ili poslovima provođenja dokumenata prostornog uređenja.

VII. KAZNENE ODREDBE

1. Krivična djela

Član 72.

Službeno lice u Ministarstvu koje izda rješenje, saglasnost i mišljenje u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti suprotno dokumentu prostornog uređenja i uvjetima propisanim ovim zakonom (član 37.), kaznit će se za krivično djelo zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Službeno lice u ministarstvu kantona koje izda mišljenje u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti iz nadležnosti Ministarstva, suprotno dokumentu prostornog uređenja i uvjetima propisanim ovim zakonom (član 41. st. 3. i 4.), kaznit će se za krivično djelo zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

2. Privredni prijestupi

Član 73.

Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 20.000,00 KM kaznit će se za privredni prijestup društvo ili drugo pravno lice:
- ako pristupi izradi dokumenta prostornog uređenja, a nije registrirano za te poslove (član 31.),
- ako pristupi izadi dokumenata prostornog uređenja ili vrši njihovu izmjenu suprotno ovom zakonu, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog uređenja i ako ne osigura usaglašenost sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja (čl. od 27. do 29.),
- ako se pri planiranju ne pridržava propisa iz oblasti zaštite okoliša, ovog zakona i posebnih propisa iz člana 4. ovog zakona, kao i drugih propisa nastalih na osnovu ovog zakona.
Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u društvu ili drugom pravnom licu novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 4.000,00 KM.

3. Prekršaji

Član 74.

Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice Ministarstva:
- ako poslove izrade dokumenata prostornog uređenja povjeri suprotno odluci o izradi tih dokumenata (čl. 23. i 30.),
- ako izradu dokumenta prostornog uređenja povjeri društvu ili drugom pravnom licu koje nije registrirano za vršenje te djelatnosti (član 31.),
- ako izda urbanističku saglasnost za privremene građevine i privremenu namjenu na zemljištu koje nije građevinsko ili na zemljištu koje je privedeno konačnoj namjeni (iz člana 46. stav 5.),
- ako provodi dokument prostornog uređenja koji nije usaglašen sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja (član 29. stav 1.), a za takvo postupanje ne pribavi saglasnost nadležnog ministarstva (član 29. stav 2.),
- ako donese plan parcelacije suprotno odredbama ovog zakona (član 56.),
- ako plan parcelacije provede u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi bez potvrde organa koji donosi plan parcelacije (član 57.).

Član 75.

Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice u ministarstvu kantona, odnosno službi Grada:
- ako izradu prostornog plana kantona, odnosno Grada povjeri instituciji koja nije registrirana za obavljanje tih poslova (član 31.),
- ako donese prostorni plan kantona, odnosno Grada bez prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva (član 15.),
- ako pristupi izradi ili izmjeni prostornog plana kantona, a prethodno ne donese odluku o pristupanju izradi tih planova (član 23.), i
- ako izda urbanističku saglasnost za građevinu za koju je u skladu sa članom 41. stav 3. ovog zakona nadležno Ministarstvo.

Član 76.

Odgovornim licima, u smislu čl. od 73. do 75. ovog zakona, smatra se rukovodilac društva ili drugog pravnog lica ili organa uprave, odnosno službe za upravu, kao i radnik koji je neposredno odgovoran za izvršenje određenih poslova.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 77.

Danom stupanja na snagu ovog zakona na teritoriji Federacije prestaje primjena zatečenih propisa iz oblasti prostornog uređenja, koji su se u Federaciji primjenjivali, s tim da ostaju na snazi odredbe kojima se uređuju pitanja zaštite okoliša do donošenja okolinskih zakona, ukoliko ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
Propisi predviđeni ovim zakonom donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donošenja propisa iz stava 2. ovog člana primjenjivat će se propisi za provođenje i izvršavanje ovog zakona iz stava 1. ovog člana.

Član 78.

Zakonodavni organi kantona dužni su donijeti, odnosno usaglasiti Zakon o prostornom uređenju kantona sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donošenja Zakona iz stava 1. ovog člana primjenjivat će se u kantonima odredbe ovog zakona.
Do donošenja propisa iz stava 1. ovog člana nadležni organ kantona će privremenom odlukom utvrditi nadležnost kantonalnih, odnosno gradskih i općinskih službi za upravu u postupku donošenja dokumenta prostornog uređenja, izdavanja urbanističke saglasnosti i nadzora.
Odluku o imenovanju komisije, odnosno o ovlaštenju organizacije za davanje stručne ocjene iz člana 37. ovog zakona nadležni organ kantona donijet će najkasnije 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 79.

Društva ili druga pravna lica registrirana za izradu dokumenta prostornog uređenja dužna su usaglasiti registraciju sa odredbama ovog zakona u roku od godinu od dana stupanja na snagu uvjeta i mjerila za registraciju koje propisuje Ministarstvo (član 31.).

Član 80.

Do donošenja Prostornog plana Federacije primjenjuje se u Federaciji Prostorni plan Bosne i Hercegovine za period od 1981. do 2000. godine u dijelu koji se odnosi na teritoriju Federacije.
Izuzetak od stava 1. ovog člana čine odrednice Prostornog plana Bosne i Hercegovine za period od 1981. do 2000. godine, koje su u suprotnosti sa Ustavom i administrativno političkim uređenjem Federacije. Takve odrednice su neobavezujuće, a njihovim izmjenama ili izradi novih treba pristupiti odmah, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Do donošenja Prostornog plana Federacije područja od značaja za Federaciju utvrđuje Parlament na prijedlog Vlade.

Član 81.

Kantoni su dužni da prostorne planove kantona donesu najkasnije u roku od godinu od dana donošenja Prostornog plana Federacije, ali ne duže od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Dokumenti prostornog uređenja: Prostorni plan Grada, više općina, općina, posebnog područja, urbanistički i regulacioni plan i urbanistički projekt, doneseni do dana stupanja na snagu ovog zakona smatraju se planovima prostornog uređenja u smislu ovog zakona.
Urbanistički redovi doneseni do dana stupanja na snagu ovog zakona smatraju se urbanističkim planovima u smislu ovog zakona.
Regulacioni planovi i urbanistički projekti doneseni do dana stupanja na snagu ovog zakona smatraju se detaljnim planovima uređenja u smislu ovog zakona.
Urbanistička osnova, koja je donesena do dana stupanja na snagu ovog zakona, primjenjuje se do donošenja obaveznog dokumenta prostornog uređenja za odnosno područje, a ne duže od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Dokumenti prostornog uređenja iz st. od 2. do 5. ovog člana ostaju na snazi do donošenja dokumenta prostornog uređenja prema ovom zakonu, odnosno Zakonu o prostornom uređenju kantona.
Izuzetno od odredaba iz stava 6. ovog člana dokumenti ili dijelovi dokumenata prostornog uređenja čije su odrednice u suprotnosti sa Ustavom i administrativno-političkim uređenjem Federacije, stavljaju se van snage do njihove izmjene ili donošenja novog dokumenta prostornog uređenja.
Postupak izrade i donošenja dokumenta prostornog uređenja započet po odnosnim odredbama važećih propisa na teritoriju Federacije, nastavit će se po odredbama ovog zakona.

Član 82.

Uvjeti uređenja prostora, utvrđeni u skladu sa propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, ostaju na snazi do izmjene prostornih planova, odnosno drugih dokumenata na osnovi kojih su utvrđeni, a najduže dvije godine.

Član 83.

Sanacija ratnim djelovanjima oštećenih građevina vrši se na osnovu odobrenja za građenje, bez prethodnog izdavanja urbanističke saglasnosti.
Odredbe stava 1. ovog člana ne odnose se na građevine izgrađene bez odobrenja za građanje.

Član 84.

Ako je upravni postupak pokrenut pred nadležnim organom, odnosno službom uprave do dana stupanja na snagu ovog zakona, a do tog dana nije doneseno prvostepeno rješenje, ili je rješenje prije toga bilo poništeno i vraćeno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti po odredbama ovog zakona.

Član 85.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ”Službenim novinama Federacije BiH”.

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Prof. dr. Ivo Komšić, s.r.

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga, s.r.