ZAKON

O PROSTORNOM UREĐENJU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim zakonom uređuje se postupak donošenja podzakonskih akata i dokumeata prostornog uređenja, ovlaštenja i izvršenja nadzora nad primjenom ovog zakona, kao i postupak inspekcijskog nadzora. Zakonom se uređuje prijenos prava za obavljanje stručnih, operativnih, tehničkih i upravnih poslova iz djelokruga prostornog uređenja i obveza nastalih na temelju tih prava.
Prostornim uređenjem Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), u smislu ovog zakona, osigurava se plansko gospodarenje, korištenje i zaštita prostora Federacije, kao osobito vrijednim i ograničenim dobrom, sukladno uvjetima i okvirima federalne razine nadležnosti.

Članak 2.

Plansko upravljanje, korištenje i zaštita prostora (u daljnjem tekstu: plansko uređenje prostora) osigurava se provedbom dokumenata prostornog uređenja, utemeljenim na cjelovitom pristupu uređenju prostora i na načelima održivog razvitka.
Cjelovit pristup planiranju prostornog uređenja i plansko uređenje prostora obuhvaća posebice:
- istraživanje, provjeru i ocjenu mogućnosti zahvata u prostoru Federacije,
- izradu dokumenata prostornog uređenja,
- provedbu i praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja, federalne razine.

 

Članak 3.

Plansko uređenje prostora Federacije temelji se na načelima:
- podijeljene zakonodavne nadležnosti između Federacije i kantona,
- ravnomjernog gospodarskog i društvenog razvitka prostora Federacije, uz njegovanje i razvitak regionalnih prostornih osobenosti,
- zaštite prostora, sukladno načelima održivog razvitka,
- zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unapređenja stanja okoliša,
- usuglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za Federaciju,
- usuglašenosti prostornog uređenja kantona s prostornim uređenjem Federacije i prostornog uređenja kantona međusobno,
- usuglašenosti prostornih planova Federacije i Republike Srpske,
- usuglašenosti prostornih planova Bosne i Hercegovine s prostornim planovima susjednih država,
- javnosti i slobodnog pristupa podatcima i dokumentima, značajnim za prostorno uređenje, sukladno ovim i drugim posebnim propisima,
- uspostavljanja sustava informacija o prostoru od značaja za Federaciju, u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Federacije.

Članak 4.

Prostorno uređenje na svim razinama nadležnosti u Federaciji, mora biti u suglasnosti s posebnim propisima iz djelokruga zaštite okoliša, kulturno–povjesnog, graditeljskog i prirodnog naslijeđa, tla, zraka, šuma, voda, zdravlja, kao i zaštite energetskih, rudarskih i industrijskih objekata, komunikacijskih objekata i objekata veze, te zaštite športskih, turističkih, namjenskih i sigurnosnih objekata i njihove infrastrukture.

Članak 5.

Učinkovitost prostornog uređenja prostora Federacije osiguravaju Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada), zakonodavni i izvršni organi kantona i službe za upravu jedinica lokalne samouprave donošenjem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata i propisa određenih ovim zakonom.
Stručnu utemeljenost dokumenata iz stavka 1. ovog članka osiguravaju federalni organi uprave, organi uprave kantona i službe za upravu jedinica lokalne samouprave, osnovani za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, te pravne osobe registrirane za izradu tih dokumenata.

II. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

Članak 6.

Dokumenti prostornog uređenja određuju svrsishodno organiziranje, korištenje i namjenu prostora, te mjere i odrednice za uređenje i zaštitu prostora.

Dokumenti prostornog uređenja su:

a) Prostorna osnova za izradu prostornog plana (u daljnjem tekstu: Prostorna osnova),

b) Program mjera i aktivnosti (u daljnjem tekstu: Program mjera),

c) prostorni planovi:

- Prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Prostorni plan Federacije),
- prostorni plan kantona,
- prostorni plan područja posebnih obilježja,
- prostorni plan dva ili više kantona,
- prostorni plan gradova Mostara i Sarajeva (u daljnjem tekstu: Prostorni plan Grada),

d) urbanistički plan,

e) detaljni planovi prostornog uređenja:

- regulacijski planovi,
- urbanistički projekti,

f) drugi dokumenti prostornog uređenja, koji su definirani Zakonom o prostornom uređenju kantona.

Obvezni dokumenti prostornog uređenja

Članak 7.

Obvezno je donošenje sljedećih dokumenata prostornog uređenja:
- za teritorij Federacije – Prostorna osnova Federacije, Prostorni plan Federacije i Program mjera,
- za teritorij kantona - Prostorni plan kantona,
- za grad Mostar i Sarajevo - Prostorni plan Grada,
- za područja od značaja za Federaciju - Prostorni plan područja posebnih obilježja,
- za urbano područje općine u kojoj je smješteno sjedište kantona - urbanistički plan,
- za naselje gradskog tipa – urbanistički plan grada,
- za uža urbana područja, za koja je urbanističkim planom predviđeno – regulacijski plan i urbanistički projekt.

Članak 8.

Postupcima pripreme, izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja utvrđuje se prioritetno javni interes, opći i posebni ciljevi prostornog razvitka, vrši koordinacija sektorskih politika, usklađivanje pojedinačnih interesa s javnim interesom, te omogućava provjera opravdanosti, sukladnosti i provodivosti planiranih prostornih rješenja.
Postupak pripreme, izrade i sadržaj dokumenata prostornog uređenja na svim razinama prostornog planiranja utvrđuje Vlada, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) posebnim aktom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja, uz prethodno pribavljena mišljenja kantona.
Poseban akt o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja, iz stavka 2. ovog članka, javni je dokument i objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Za potrebe unosa u dokumente prostornog uređenja neophodnih mjera zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, kao i mjera zaštite prava osoba s smanjenim tjelesnim sposobnostima i druge mjere zaštite, Vlada će, na prijedlog Ministarstva, donijeti posebne propise.
S ciljem adekvatne zaštite okoliša, prilikom izrade dokumenata prostornog uređenja, vrši se strategijska procjena utjecaja na okoliš (SEA), sukladno posebnom zakonu.


Prostorni plan Federacije

Članak 9.

Prostorni plan Federacije određuje dugoročne ciljeve i mjere prostornog razvitka, sukladno cjelokupnom planiranom gospodarskom, društvenom i povjesnom razvitku, od značaja za Federaciju.
Prostorni plan Federacije sadrži politiku korištenja zemljišta i usmjerava razvitak funkcija i djelatnosti u prostoru Federacije, koje su od zajedničkog interesa. Prostornim planom Federacije utvrđuju se područja od značaja za Federaciju, a posebice :
- objekti i trase gospodarske (magistralne) infrastrukture od međunarodnog, državnog i federalnog značaja, kao i od interesa za dva ili više susjednih kantona (cestovna, vodoprivredna, energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura s objektima),
- prostori i područja od značaja za Federaciju iz članka 16. ovog zakona,
- objekti i područja graditeljskog ili prirodnog naslijeđa, koje kao nacionalne spomenike utvrdi Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika sukladno Aneksu 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, i
- objekti i prostori od značaja za obranu.

Prostorni plan Federacije obvezno preuzima i razrađuje planska opredjeljenja iz Prostorne osnove, koji se tiču Federacije.
Uz uvažavanje prirodnih, kulturno-povjesnih i krajobraznih prednosti, Prostorni plan Federacije utvrđuje temeljna načela prostornog uređenja, ciljeve prostornog razvitka, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, a posebice:
- temeljnu namjenu prostora i pojedinih područja Federacije,
- međusobnu povezanost prostora kantona,
- građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od značaja za Federaciju (vodoprivredna, prometna, energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura),
- drugu infrastrukturu od značaja za Federaciju (zdravstvo, naobrazba, znanost, kultura, šport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, opskrba i sl.),
- mjere zaštite okoliša,
- mjere za obnovu i sanaciju prostora,
- zaštitu graditeljskog i prirodnog naslijeđa,
- mjere zaštite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja za razinu Federacije,
- način i opseg iskorištavanja mineralnih sirovina,
- obveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja prostora kantona.
Prostorna osnova Federacije, Program mjera i Odluka o provođenju prostornog plana Federacije, sastavni su dijelovi Prostornog plana Federacije.
Prostorni plan Federacije kao dokument od značaja za narode Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade.


Prostorna osnova Federacije

Članak 10.

Prostorni plan Federacije radi se na temelju Prostorne osnove Federacije.
Prostorna osnova Federacije sadrži snimku i ocjenu postojećeg stanja u prostoru od značaja za Federaciju, kao i osnovne odrednice planiranog prostornog razvitka.
Prostornu osnovu Federacije donosi Vlada na prijedlog Ministarstva.


Izvješće o stanju prostora u Federaciji

Članak 11.

Organi uprave nadležni za poslove prostornog uređenja, na svim razinama nadležnosti, vode dokumentaciju potrebnu za praćenje stanja u prostoru, izradu i praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja.
O stanju prostora na teritoriju Federacije i kantona radi se, po isteku dvije godine od donošenja Prostornog plana Federacije, Izvješće o stanju u prostoru (u daljnjem tekstu: Izvješće). Izvješće sadrži analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrsishodno gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te druge elemente od značaja za prostorno uređenje.

Program mjera prostornog uređenja Federacije

Članak 12.

Parlament, na osnovi Izvješća donosi dvogodišnji Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru – Program mjera prostornog uređenja Federacije, (u daljnjem tekstu: Program mjera).
Program mjera sadrži procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjenu i dopunu postojećih dokumenata prostornog uređenja, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu, te druge mjere od značaja za izradu i donošenje tih dokumenata.
Programom mjera utvrdit će se potreba uređenja zemljišta od značaja za Federaciju (federalna razina), izvori financiranja njegovog uređenja, te rokovi u kojima je određeno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu.
Programom mjera, ovisno o posebnim obilježjima prostora za koje se donosi, utvrđuju se i druge mjere za provođenje politike uređenja prostora i dokumenata prostornog uređenja.

Članak 13.

O prijedlogu Prostornog plana Federacije i Programa mjera pribavlja se mišljenje zakonodavnih tijela kantona.
Zakonodavni organi iz stavka 1. ovog članka dužni su mišljenje dostaviti u roku od 60 dana, od dana dostave prijedloga Prostornog plana Federacije i Programa mjera, a u slučaju da mišljenje nije dostavljeno, smatrat će se da je isto dato, odnosno da nema primjedbi na predložene dokumente.
Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praćenje Prostorne osnove Federacije, Prostornog plana Federacije, dvogodišnjeg Izvješća i Programa mjera, osiguravaju se u proračunu Federacije.
Prostorni plan Federacije, Izvješće i Program mjera objavljuju se u “Službenim novinama Federacije BiH”.


Prostorni plan kantona i Prostorni plan Grada

Članak 14.

Prostorni plan kantona i Prostorni plan Grada obvezno preuzima i razrađuje planska opredjeljenja iz Prostornog plana Federacije i aktivnosti iz Programa mjera, koje se tiču odnosnog prostora.
Uz uvažavanje prirodnih, kulturno-povjesnih i krajobraznih vrijednosti, prostorni plan kantona, odnosno Grada, utvrđuje osnovna načela prostornog uređenja, ciljeve prostornog razvitka, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, a posebice:
- osnovnu namjenu prostora (ratarsko, šumsko, građevno zemljište, vodne i druge površine),
- sustav naselja i urbana područja,
- građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od značaja za Federaciju, kanton i Grad, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, prometna, energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura),
- drugu infrastrukturu od značaja za Federaciju, kanton i Grad (zdravstvo, naobrazba, znanost, kultura, šport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, opskrba i sl.),
- mjere zaštite okoliša s razmještajem građevina i postrojenja koja mogu značajnije ugroziti okoliš,
- zaštitu graditeljskog i prirodnog naslijeđa,
- mjere zaštite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja,
- način i opseg iskorištavanja mineralnih sirovina,
- obveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar kantona (prostorni plan općine, područja posebnih obilježja, urbanistički plan i dr.).
Program mjera i aktivnosti za provedbu plana i Odluka o provođenju prostornog plana kantona, odnosno Grada, sastavni su dijelovi plana.
Prostorni plan kantona, odnosno Grada, može sadržavati i druge elemente od važnosti za kanton, odnosno Grad, a na temelju Zakona o prostornom uređenju kantona.

Članak 15.

Prostorni plan kantona, odnosno Grada, je dugoročni plan, a donosi ga zakonodavno tijelo kantona, odnosno gradsko vijeće, za razdoblje utvrđeno kantonalnim zakonom, ali ne kraći od 10 godina. Prije donošenja prostornog plana kanton je dužan pribaviti suglasnost Ministarstva.
Grad je prije donošenja Prostornog plana Grada dužan pribaviti mišljenje nadležnog ministarstva kantona.


Prostorni plan područja posebnih obilježja Federacije

Članak 16.

Prostorni plan područja posebnih obilježja Federacije, donosi se za područja od značaja za Federaciju za koja se takova obveza utvrdi Prostornim planom Federacije i Programom mjera, ili za područja od značaja za kanton, kada se ta obveza utvrdi Prostornim planom kantona ili Prostornim planom Grada.
Područje posebnog obilježja od značaja za Federaciju utvrđuje se posebice za:
- područje gradnje velikih hidroenergetskih građevina (više od 30 MW instalirane snage), utvrđeno Prostornim planom Federacije,
- slivno područje hidroakumulacija, za potrebe regionalne vodoopskrbe u uvjetima kada dva ili više kantona nisu osigurali mogućnost zajedničke opskrbe,
- koridore i građevine međunarodnog prometa (međunarodne ceste s pratećim objektima, međunarodni aerodromi, luke i sl.),
- hidromelioracijske sustave na površinama većim od 2.000 ha,
- posebno ugrožena područja (plavna područja, goleti, klizišta i sl.), ukoliko dva ili više kantona nisu uredili odnose na zaštiti,
- područja za potrebe održavanja međunarodnih športskih manifestacija,
- područja koja imaju izraziti prirodni, graditeljski ili kulturno-povijesni značaj i kao takva su utvrđena Prostornim planom Federacije.
Prostorni plan područja posebnih obilježja s obzirom na zajednička prirodna, kulturna ili druga obilježja, utvrđuje: temeljnu organiziranost prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređivanje i zaštitu okoliša, te po potrebi, određuje obvezu izrade urbanističkih i detaljnih planova uređenja za uža područja unutar prostornog plana područja posebnog obilježja.


Prostorni plan posebnih obilježja kantona

Članak 17.

Kanton može donijeti prostorni plan posebnih obilježja, za područja od značaja za kanton, ako se Prostornim planom kantona utvrdi potreba i ako nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju.
Prostornim planom posebnih obilježja za područja od značaja za kanton, bi se utvrdio poseban režim očuvanja i korištenja zaštićenih prirodnih dobara, izvorišta vodoopskrbe, termalnih ili mineralnih izvorišta, šuma, ratarskog zemljišta, rekreacijskih područja i toplica.
Dva ili više kantona mogu donijeti Prostorni plan područja posebnog obilježja kao jedinstven plan kada se to područje nalazi na prostorima tih kantona, ako nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju i ako za njegovo donošenje postoji zajednički interes dva ili više kantona.

Članak 18.

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju donosi Parlament.
Prostorni plan posebnih obilježja od značaja za kanton, dva ili više kantona donosi zakonodavno tijelo kantona, odnosno zakonodavni organi tih kantona.
Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja Prostornog plana područja posebnih obilježja iz stavka 1. ovog članka osiguravaju se u proračunu Federacije, a od značaja za kanton, odnosno dva ili više kantona, u proračunu kantona.
Odluka o donošenju Prostornog plana iz stavka 1. ovog članka je javni dokument i zajedno s tekstualnim dijelom prostornog plana objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Odluka o donošenju Prostornog plana iz stavka 2. ovog članka je javni dokument i zajedno s tekstualnim dijelom prostornog plana objavljuje se u službenim glasilima kantona, odnosno Grada.

Urbanistički plan

Članak 19.

Urbanističkim planom detaljinije se razrađuju i prostorno definiraju planska opredjeljenja iz prostornog plana kantona, odnosno Grada, a posebice:
- temeljno organiziranje prostora,
- korištenje i namjena površina, s prijedlogom prvenstva njihovog uređenja (granice građevnog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta),
- namjena površina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, športa, turizma i posebne namjene,
- zaštita graditeljskog i prirodnog naslijeđa,
- mjere za unaprijeđenje i zaštitu okoliša,
- mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja,
- mjere zaštite prava osoba s smanjenim tjelesnim sposobnostima,
- zaštitne zone,
- zone obnove i sanacije, prometna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura,
te druge elemente od značaja za područje za koje se urbanistički plan donosi.
Urbanističkim planom utvrđuje se obveza izrade detaljnih planova uređenja prostora, za uža područja unutar prostornog obuhvata toga plana.

Članak 20.

Granice područja, za koje se donosi urbanistički plan, utvrđuju se Prostornim planom kantona, odnosno dokumentom prostornog uređenja šireg područja .
Urbanistički plan iz članka 7. ovog zakona donosi skupština kantona, odnosno gradsko vijeće.
Urbanistički i detaljni plan iz članka 16. stavak 3. ovog zakona, čija se obveza donošenja utvrđuje Prostornim planom područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju, donosi Parlament Federacije.
Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provedbe urbanističkog plana, iz stavka 2. ovog članka osiguravaju se u proračunu kantona, odnosno Grada, a iz stavka 3. ovog članka u proračunu Federacije.

Detaljni planovi uređenja

Članak 21.

 

Detaljni planovi uređenja utvrđuju: detaljnu namjenu površina, gustinu naseljenosti, koeficijent izgrađenosti, nivelacijske podatke, regulacijsku i građevnu crtu, uređenje prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom, uvjete za gradnju i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, te druge elemente od značaja za područje za koje se plan donosi.
Obveza izrade i donošenja detaljnih planova uređenja utvrđuje se prostorno planskim dokumentima šireg područja.
Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praćenje provođenja detaljnih planova osiguravaju se u proračunu Federacije, za područja od značaja za Federaciju, u proračunu kantona kada je obveza njihovog donošenja utvrđena dokumentom prostornog uređenja šireg područja kojeg donosi kanton ili kada je ta obveza utvrđena Zakonom o prostornom uređenju kantona, odnosno u proračunu Grada ili općine i iz drugih izvora.
Odluka o donošenju detaljnog plana, zajedno sa tekstualnim dijelom plana, objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”, odnosno službenim glasilima kantona.

Članak 22.

Jedinice lokalne samouprave donose i druge dokumente prostornog uređenja, sukladno Ustavu Federacije, ovom zakonu i Zakonu o prostornom uređenju kantona.


III. IZRADA DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA

Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja


Članak 23.

Odluku o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja, donosi Parlament, zakonodavno tijelo kantona, gradsko ili općinsko vijeće, ovisno o razini nadležnosti za donošenje odnosnog dokumenta prostornog uređenja.
Odluka iz stavka 1. ovog članka sadrži sve činitelje od značaja za izradu, odnosno izmjenu dokumenta prostornog uređenja, a posebice :
- vrstu dokumenta čijoj se izradi, odnosno izmjeni pristupa,
- granice područja za koje se dokument radi ili mijenja,
- vremensko razdoblje za koji se dokument prostornog uređenja donosi,
- smjernice za izradu/izmjenu dokumenta,
- rok izrade,
- način osiguranja sredstava za izradu,
- odredbe o javnoj raspravi,
- nositelja pripreme za izradu/izmjenu dokumenta,
- nositelja izrade/izmjene dokumenta,
- druge elemente, ovisno o vrsti dokumenta i specifičnosti područja za koje se radi, te ovisno o kantonalnom zakonu o prostornom uređenju.
Odlukom o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja i detaljnog plana prostornog uređenja, ovisno o namjeni prostora, utvrđuju se i obvezni elementi plana.
Donošenjem odluke o pristupanju izradi detaljnog plana uređenja, organ nadležan za njegovo donošenje, po potrebi, donosi i odluku o zabrani gradnje na prostoru ili dijelu prostora za koji se plan radi. Odluka o zabrani gradnje primjenjuje se do donošenja detaljnog plana uređenja, a najduže u trajanju od dvije godine.
Izmjena dokumenta postornog uređenja vrši se po postupku i na način predviđen za izradu i donošenje tog dokumenta.
Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja od značaja za Federaciju, objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja od značaja za kanton, odnosno Grad, objavljuje se u službenim glasilima kantona.

Nositelj pripreme za izradu dokumenta prostornog uređenja

Članak 24.

Za izradu dokumenta prostornog uređenja imenuje se nositelj pripreme za izradu dokumenata.
Ministarstvo je nositelj pripreme za izradu dokumenta prostornog uređenja, za čije je donošenje nadležan Parlament.
Kada su za donošenje dokumenta prostornog uređenja nadležna dva ili više organa, nositelja pripreme za izradu utvrđuju ti organi sporazumno.
Nositelj pripreme za izradu dokumenta prostornog uređenja, za čije je donošenje nadležan kanton, Grad ili općina, utvrđuje se kantonalnim zakonom.

Članak 25.

Nositelj pripreme za izradu dokumenta prostornog uređenja dužan je tijekom izrade dokumenta staviti na raspolaganje nositelju izrade dokumenta, svu raspoloživu dokumentaciju relevantnu za izradu plana, a posebice dokumentaciju plana šireg područja, vodogospodarske i šumsko-gospodarske osnove, strategiju zaštite okoliša, planove razvitka gospodarstva, poljoprivrede, prometa, podatke o geološkoj podlozi, mineralnim resursima i dr.
Nositelj pripreme za izradu dokumenta prostornog uređenja dužan je osigurati suradnju i usuglašavanje stavova sa svim vlasnicima nekretnina, korisnicima prostora i relevantnim sudionicima u njegovoj izgradnji i uređivanju, a posebice sa: nadležnim organima uprave, društvima i drugim pravnim osobama nadležnim za vodogospodarstvo, šumarstvo, poljoprivredu, promet, energetiku, rudarstvo, turizam, zdravstvo, naobrazbu, kulturu, zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa, zaštitu okoliša, organima nadležnim za obranu, gospodarskom komorom, društvima i drugim pravnim osobama nadležnim za komunalne djelatnosti, predstavnicima vjerskih zajednica, te pribaviti mišljenja i suglasnost nadležnih organa i organizacija na koje ih zakon obvezuje.
Organi i organizacije iz stavka 2. ovog članka dužni su dati raspoložive podatke i druge informacije nositelju pripreme dokumenta prostornog uređenja uz naknadu.
Izuzev naknade troškova umnožavanja materijala, pravo na naknadu iz prethodnog stavka nemaju korisnici sredstava iz proračuna.
Za potrebe stručnog praćenja, usmjeravanja i utvrđivanja koncepta prostornog uređenja Prostornog plana Federacije i prostornih planova, nositelj pripreme može formirati savjet plana sastavljen od stručnih, znanstvenih, javnih i drugih osoba.

Nositelj izrade dokumenta prostornog uređenja

Članak 26.

Izrada dokumenta prostornog uređenja može se povjeriti pravnoj osobi registriranoj za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: nositelj izrade dokumenta).
Izbor nositelja izrade dokumenta prostornog uređenja izvršit će se putem javnog natječaja, u slučaju kada nositelj pripreme za izradu dokumenta nije organ kome su povjereni poslovi izrade dokumenta, odlukom o osnivanju.

Obveze nositelja izrade dokumenta prostornog uređenja

Članak 27.

Nositelj izrade dokumenata prostornog uređenja dužan je dokument prostornog uređenja izraditi sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona, te sukladno odluci o pristupanju izradi dokumenta i svim drugim relevantnim propisima i podatcima, koji su značajni za područje za koje se dokument radi.

Članak 28.

Nositelj izrade dokumenta prostornog uređenja, dužan je prednacrt dokumenta prostornog uređenja, kao i svaku sljedeću etapu dokumenta prostornog uređenja, izraditi sukladno podatcima koji su mu stavljeni na raspolaganje i pribavljeni od nadležnih organa i organizacija tijekom rada na dokumentu, a od značaja su za prostorno uređenje odnosnog područja. Nositelj izrade dokumenta prostornog uređenja mora osigurati usuglašenost dokumenta prostornog uređenja koji izrađuje, sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja.

Usuglašavanje dokumenta prostornog uređenja

Članak 29.

Dokument prostornog uređenja užeg područja mora biti usuglašen sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja, a u slučaju njihove neusuglašenosti primjenjuje se dokument prostornog uređenja šireg područja.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, dokument prostornog uređenja užeg područja primjenjivat će se ukoliko se njime ne mijenja temeljna koncepcija prostornog uređenja, utvrđena dokumentom prostornog uređenja šireg područja, uz prethodno pribavljenu suglasnost ministarstva nadležnog za provođenje dokumenta šireg područja.

Obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja

Članak 30.

Stručne poslove izrade dokumenta prostornog uređenja, osiguravaju izvršni organi Federacije i kantona, odnosno Grada, preko pravnih osoba registriranih za obavljanje tih poslova i drugih pravnih osoba, a na temelju javnog natječaja, u slučaju kada nositelj pripreme za izradu dokumenta nije organ kome su povjereni poslovi izrade dokumenta, odlukom o osnivanju.

Članak 31.

Vlada će, na prijedlog Ministarstva, propisati uvjete koje, pored općih, moraju ispunjavati gospodarska društva i druge pravne osobe da bi se mogle registrirati za obavljanje poslova prostornog planiranja – Pravilnik o uvjetima i mjerilima za upis u sudski registar poduzeća i drugih pravnih osoba za obavljanje stručnih poslova prostornog planiranja.
O nacrtu podzakonskog akta iz stavka 1. ovog članka, Ministarstvo je dužno obaviti stručnu raspravu.
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za upis u sudski registar poduzeća i drugih pravnih osoba za obavljanje stručnih poslova prostornog planiranja, javni je dokument i objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Članak 32.

Parlament Federacije, zakonodavna tijela kantona i gradsko vijeće, mogu osnivati upravne ustanove za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja.
Ustanove iz stavka 1. ovog članka, osnivaju se sukladno posebnim propisima.
S ciljem osiguranja stručnog i znanstvenog pristupa prostornom planiranju, obrazovanju i usavršavanju kadrova, razmjeni iskustava, praćenju i primjeni svjetskih kretanja u oblasti prostornog uređenja, te primjeni dogovorenih kriterija, stručni radnici koji obavljaju poslove prostornog uređenja, mogu osnovati strukovnu komoru. Osnivanje i rad komore uređuje se posebnim propisom.

Stručni ispit

Članak 33.

Stručni djelatnici raznih specijalnosti, koji obavljaju stručne poslove prostornog uređenja, moraju imati položen stručni ispit.
Stručni ispit polaže se po pravilniku i programima koje donosi Ministarstvo.
Iznimno od stavka 1. ovog članka od polaganja dijela stručnog ispita oslobađaju se doktori znanosti i magistri, ukoliko je tema njihovog doktorskog ili magistarskog rada bila oblast urbanističkog ili prostornog planiranja.
Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita imenuje federalni ministar prostornog uređenja i okoliša (u daljnjem tekstu: ministar). Aktom o imenovanju povjerenstva određuje se broj članova, vrijeme na koje se povjerenstvo imenuje i način financiranja rada povjerenstva.

Postupak donošenja dokumenta prostornog uređenja

Članak 34.

Postupak usvajanja i donošenja dokumenta prostornog uređenja iz nadležnosti Federacije istovjetan je postupku donošenja i usvajanja federalnih zakona.
Postupak donošenja dokumenata prostornog uređenja iz nadležnosti kantona utvrdit će kanton svojim propisom.
Nakon usvajanja nacrta, svaki dokument prostornog uređenja stavlja se na javnu raspravu, pod uvjetima i u trajanju utvrđenom u odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog uređenja, a najdulje u trajanju od tri mjeseca.

IV. PROVOĐENJE DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA

1. Odobravanje gradnje

Članak 35.

Gradnja građevina i drugi zahvati u prostoru (u daljnjem tekstu: gradnja) mogu se odobriti samo u urbanim područjima i na građevnom zemljištu, utvrđenom dokumentom prostornog uređenja.
Iznimno, izvan granica urbanog područja, odnosno građevnog zemljišta može se, ako je prostornim planom predviđeno, odobriti gradnja koja, s obzirom na svoje osobenosti, zauzima prostore izvan urbanih područja, a posebice:
- magistralne infrastrukture (prometna, energetska, vodogospodarska, telekomunikacijska i dr.),
- zdravstvene, rekreacijske i športske građevine,
- građevine za potrebe obrane i Vojske Federacije BiH,
- stambene i gospodarske građevine poljoprivrednog proizvođača, za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili seoskog turizma,
- istraživanje, iskorištavanje i uređivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, šume, vode, poljoprivredno zemljište i dr.),
- komunalne i druge građevine (deponije, groblja, spomen-obilježja i sl.).

Članak 36.

Gradnja se odobrava sukladno dokumentima prostornog uređenja, posebnim zakonima i propisima donesenim na temelju tih zakona i urbanističkom suglasnošću.
Pod građevinom u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se:
- građevine trajno povezane s tlom, koje se sastoje od građevnog sklopa ili od građevnog sklopa i ugrađene opreme, kao i samostalna postrojenja trajno povezana s tlom,
- prometne, vodogospodarske i energetske građevine i površine s pripadajućim instalacijama, telekomunikacijske građevine i instalacije, građevine i instalacije komunalne infrastrukture,
- proizvodne i druge gospodarske građevine i postrojenja, skladišta, sajmišta i slične građevine,
- trgovi, javne površine, javne zelene površine, igrališta, športske građevine, groblja, deponije otpadaka, javne pijace, skloništa i slične građevine.
Pod izvođenjem drugih zahvata, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se svi radovi na površini tla, ispod i iznad površine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uvjeti korištenja tog prostora.

Urbanistička suglasnost

Članak 37.

Urbanistička suglasnost je upravni akt, a izdaje se kada se utvrdi da je gradnja sukladna dokumentu prostornog uređenja i drugim uvjetima utvrđenim za taj prostor, posebnim zakonima i propisima donešenim na temelju tih zakona.
Zakonom o prostornom uređenju kantona, utvrđuju se dokumenti prostornog uređenja, koji su temelj za izdavanje urbanističke suglasnosti, uz primjenu određenih režima gradnje utvrđenih u tom zakonu.
Ako dokumenti prostornog uređenja, propisani kao temelj za izdavanje urbanističke suglasnosti, nisu donešeni kantonalni organ uprave, odnosno gradska služba za upravu, nadležni za poslove prostornog uređenja, donijet će rješenje o urbanističkoj suglasnosti na temelju stručne ocjene povjerenstva koje imenuje zakonodavno tijelo kantona, odnosno gradsko vijeće ili stručne ocjene organizacije koju taj organ ovlasti za davanje stručne ocjene.
Povjerenstvo, odnosno organizacija iz stavka 3. ovog članka, provjerava da li je zahtjev usuglašen s dokumentima prostornog uređenja šireg područja, zakonima koji neposredno ili posredno uređuju odnose u prostoru i propisima donešenim na temelju tih zakona.
Stručna ocjena iz stakva 3. ovog članka sadrži sve elemente neophodne za utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta gradnje i korištenja građevine, odnosno vršenja drugih zahvata u prostoru.

Članak 38.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na gradnju građevina, primjenjuju se i na: izvođenje drugih zahvata, uklanjanje građevine, rekonstrukciju, sanaciju, dogradnju, nadziđivanje, pripremne radove, promjenu namjene građevine ili zemljišta i gradnju privremenih građevina, osim radova tekućeg održavanja, radova sanacije koji se mogu smatrati tekućim održavanjem i radova konzervacije građevine.
Pojmovi iz stavka 1. ovog članka , definirani su federalnim Zakonom o gradnji.

Zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti

Članak 39.

Zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti podnosi investitor ili vlasnik zemljišta federalnom organu uprave putem kantonalnog organa uprave, odnosno gradske ili općinske službe za upravu ili kantonalnom organu uprave, odnosno gradskoj ili općinskoj službi za upravu nadležnim za poslove prostornog uređenja ovisno o razini nadležnosti za donošenje rješenja.
Za gradnju na zemljištu, koje se stiče putem licitacije ili neposrednom pogodbom, investitor pribavlja načelnu urbanističku suglasnost prije njegovog dodjeljivanja ili stavljanja na licitaciju odnosnog zemljišta.
Urbanističkom suglasnošću iz stavka 2. ovog članka utvrđuju se osnovni uvjeti za gradnju na odnosnom zemljištu. Investitor, koji je postao vlasnik zemljišta putem licitacije ili neposrednom pogodbom, zatražit će dopunu rješenja o urbanističkoj suglasnosti iz stavka 2. ovog članka elementima i uvjetima koji nisu bili poznati prigodom utvrđivanja osnovnih uvjeta za gradnju.
Iznimno od odredbi stavka 1. ovog članka, zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti ne mora se podnositi za građevinu koja se namjerava graditi u urbanim cjelinama gdje su donijeti detaljni urbanistički planovi (regulacijski plan ili urbanistički projekt), ali je investitor ili vlasnik zemljišta dužan od nadležnog organa, odnosno službe, tražiti urbanističko-tehničke uvjete za gradnju na odnosnom zemljištu.
Za slučajeve iz prethodnog stavka ovog članka ne važe odredbe iz st. 3., 4., i 5. članka 37.

Sadržaj zahtjeva za izdavanje urbanističke suglasnosti

Članak 40.

Zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti sadrži:
- podatke o parceli,
- okolinsku dozvolu (za građevine za koje je to predviđeno posebnim zakonom),
- idejni projekt, koji sadrži:
1) tehnički opis,
2) situaciono rješenje,
3) sve osnove građevine,
4) presjek,
5) fasade,
- obrazloženje zahtjeva s podatcima potrebnim za utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta.
Organ uprave, odnosno služba za upravu, nadležni za izdavanje urbanističke suglasnosti, mogu zahtijevati i druge priloge ovisno o složenosti gradnje.

Organi nadležni za izdavanje urbanističke suglasnosti

Članak 41.

Urbanističku suglasnost izdaje kantonalni organ uprave nadležan za poslove prostornog uređenja, odnosno nadležna gradska ili općinska služba uprave na čijem se području zahtijeva gradnja.
Zakonom o prostornom uređenju kantona, ovisno o vrsti gradnje, utvrđuje se koji je organ, odnosno služba, iz stavka 1. ovog članka, nadležan za izdavanje urbanističke suglasnosti.
Iznimno od odredbi stavka 1. ovog članka Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja kantonalnog organa uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja, izdaje urbanističku suglasnost za:
- gradnju građevina i zahvate koji će se odvijati na teritoriju dva ili više kantona,
- gradnju građevina i zahvate od značaja za Federaciju,
- gradnju građevina i vršenje djelatnosti i zahvata koji mogu u znatnoj mjeri utjecati na okoliš, život i zdravlje ljudi Federacije i šire,
- radove na objektima i područjima spomenika kulturno-povjesnog ili prirodnog naslijeđa, koje kao nacionalne spomenike utvrdi Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, sukladno Aneksu 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Građevine i zahvati iz stavka 3. al. 2. i 3. ovog članka, kao i građevine za koje je potrebna suglasnost Ministarstva na okolinske uvjete, na prijedlog Ministarstva utvrdit će Vlada posebnim propisom u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Članak 42.

Nadležni organi uprave iz članka 41. ovog zakona dužni su u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, podnositelja pismeno izvijestiti o utemeljenosti zahtjeva, te o potrebi pribavljanja, odnosno izrade detaljne prostorne i druge dokumentacije, te stručnih podloga i odobrenja (kada je to određeno posebnim propisima, odnosno dokumentima prostornog uređenja), te zahtijevati dopunu zahtjeva s traženim dokumentima.
Ukoliko podnositelj zahtjeva ne upotpuni zahtjev u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 30 dana, smatrat će se da je od zahtjeva odustao.

Sadržaj urbanističke suglasnosti

Članak 43.

Urbanistička suglasnost sadrži:
a) podatke o namjeni, položaju i oblikovanju građevine, odnosno drugih radova,
b) izvod iz plana, odnosno stručne ocjene iz članka 37. stavka 3. ovog zakona, na temelju koje se izdaje urbanistička suglasnost s granicama pripadajućeg zemljišta - građevna parcela,
c) propisane suglasnosti, odnosno uvjete za gradnju nadležnih organa i službi,
d) urbanističko-tehničke uvjete iz članka 44. ovog zakona,
e) nalaz o geotehničkom ispitivanju tla (gdje je to potrebno),
f) uvjete zaštite okoliša, utvrđene okolinskom dozvolom (za građevine za koje je to predviđeno posebnim zakonom),
g) posebne uvjete za slučajeve propisane zakonom ili na temelju zakona,
h) obveze u odnosu na susjede i prava drugih osoba, posebno u odnosu na prava osoba s umanjenim tjelesnim sposobnostima,
i) druge podatke i uvjete od značaja za gradnju.
Suglasnosti i uvjete za gradnju iz stavka 1. od točke b) do točke i) ovog zakona pribavlja nadležni organ ili služba, odnosno voditelj postupka i jednom pribavljeni u postupku izdavanja urbanističke suglasnosti smatraju se pribavljenim i za postupak odobravanja gradnje, osim za slučajeve kada je to posebnim zakonom drugačije utvrđeno.
Urbanistička suglasnost izdaje se za cijelu građevnu parcelu koja je planom namijenjena za gradnju odnosne građevine.
Urbanistička suglasnost sadrži iznos troškova uređenja građevnog zemljišta, odnosno uvjete za uređenje građevnog zemljišta, ako se gradnja vrši na neuređenom građevnom zemljištu, kao i druge obveze korisnika koje su proistekle iz korištenja odnosnog zemljišta.
Nadležni organ, odnosno služba, uprave na temelju okolinske dozvole, utvrđene u stavku 1. alineja f) ovog članka, određuje uvjete zaštite okoliša za stanje normalnog korištenja građevine i u slučaju oštećenja nastalih kao posljedica prirodnim i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnim djelovanjima.
Urbanističko-tehničke i druge uvjete, koji nisu utvrđeni odgovarajućim dokumentima i odlukom o njihovom provođenju, a propisani su zakonom ili propisom donešenim na temelju zakona, utvrđuje organ, odnosno služba, nadležni za poslove prostornog uređenja.

Urbanističko-tehnički uvjeti

Članak 44.

Urbanističko-tehničkim uvjetima, ovisno o vrsti gradnje, utvrđuje se:
- oblik i veličina parcele,
- regulacijska i građevna crta,
- koeficijent izgrađenosti parcele,
- nivelacijske kote,
- tehnički pokazatelji građevine,
- prostorno organiziranje građevne parcele, uključujući rješenje internog i prometa u mirovanju,
- uređenje parcele,
- način i uvjeti priključenja parcele, odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,
- primjena materijala i arhitektonskih smjernica,
- uvjeti za otklanjanje urbanističko-arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih osoba,
- uvjeti za zaštitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja.

Izdavanje urbanističke suglasnosti

Članak 45.

U postupku izdavanja urbanističke suglasnosti primjenjuje se Zakon o upravnom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
Protiv rješenja nadležnog organa, odnosno službe, općine, Grada i kantona može se podnijeti žalba.
Protiv rješenja Ministarstva, donesenog u primjeni postupka izdavanja urbanističke suglasnosti iz ovog zakona, ne može se izjaviti žalba, ali može se pokrenuti upravni spor tužbom kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijama rješenja.

Urbanistička suglasnost za privremene građevine

Članak 46.

Urbanistička suglasnost za privremene građevine ili za privremene namjene izdaje se samo iznimno i s ograničenim rokom važenja.
Privremenom građevinom, u smislu ovog zakona, smatra se građevni objekt izgrađen ili postavljen na privremeno određenoj lokaciji za potrebe gradilišta i/ili za primjenu odgovarajuće tehnologije gradnje.
Privremenom namjenom, u smislu ovog zakona, smatra se građevni objekt izgrađen ili postavljen u svrhu organiziranja sajmova, javnih manifestacija i sl.
Urbanistička suglasnost iz stavka 1. ovog članka sadrži obvezu investitora, da po isteku roka, građevinu mora ukloniti i zemljište dovesti u prvobitno stanje, ili stanje utvrđeno urbanističkom suglasnošću, bez prava na naknadu.
Ukoliko investitor ne izvrši obvezu iz stavka 4. ovog članka, nadležni nadzorni organ naredit će uklanjanje privremene građevine i dovođenje zemljišta u prethodno stanje ili stanje utvrđeno urbanističkom suglasnošću, na teret investitora.
Ukoliko investitor ne izvrši nalog nadzornog organa i ne ukloni privremene građevine podignute za potrebe gradilišta tijekom izgradnje stalnih građevina, neće se pristupiti tehničkom pregledu i izdavanju uporabne dozvole.
Urbanistička suglasnost za privremene građevine i privremene namjene može se izdati samo na građevnom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni, utvrđenoj u dokumentu prostornog uređenja.
Iznimno, privremene građevine (gradilišna naselja koja se podižu prigodom gradnje velikih i kompleksnih građevina) mogu se zadržati ako se uklapaju u buduće korištenje prostora, posebno izgrađena infrastruktura, o čemu će nadležni organ donijeti posebno rješenje.

Regulacijska i građevna crta

Članak 47.

Regulacijskom crtom utvrđuju se pojedinačne građevne parcele.
Građevnom crtom utvrđuje se granična crta građevine, u odnosu na javnu površinu, ulicu, vodotok i druge građevine i parcele od kojih mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga.
Građevna crta označava crtu po kojoj se gradi, odnosno iskoličava građevina ili crtu koju građevina, odnosno gabarit građevine ne smije prijeći.
Građevna crta utvrđuje se detaljnim planom uređenja. Na područjima za koja nije donešen detaljni plan uređenja, građevna crta utvrđuje se urbanističkom suglasnošću.
Ako građevna crta prelazi preko postojeće građevine za tu građevinu se ne može odobriti nikakva gradnja.

Rokovi za izdavanje urbanističke suglasnosti

Članak 48.

Zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti nadležni organ uprave, odnosno služba za upravu, dužani su riješiti u roku od 30 dana od dana izdavanja pismenog izvješća o utemeljenosti zahtjeva i uredno podnešenog zahtjeva iz članka 39. ovog zakona, te pribavljene dokumentacije i akata iz članka 42. ovog zakona.
Ukoliko organi uprave ili općinske službe, odnosno organizacije od kojih su zatražene suglasnosti, odnosno mišljenja iz članka 43. al. od b) do i), iste ne dostave u roku od 15 dana, smatrat će se da su dali suglasnost, odnosno mišljenje.
Ukoliko nadležni organ uprave, odnosno služba za upravu, nakon pribavljene dokumentacije i akata iz članka 42. ovog zakona, ne riješi zahtjev u roku datom u stavku 1. ovog članka, smatrat će se da je suglasnost data.

Važenje urbanističke suglasnosti

Članak 49.

Urbanistička suglasnost važi godinu dana od dana njene pravomoćnosti, u kojem roku se mora podnijeti zahtjev za odobrenje za gradnju.
Važenje urbanističke suglasnosti može se iznimno, uvažavajući opravdane razloge, produljiti za još jednu godinu.




Uređenje građevnog zemljišta

Članak 50.

Pod uređenim građevnim zemljištem podrazumijeva se zemljište na kojemu su izvršeni radovi pripreme zemljišta za gradnju i opremanje zemljišta.
Za pripremu i uređenje građevnog zemljišta po potrebi se izdaje dozvola za pripremne radove.

Članak 51.

Priprema zemljišta za gradnju obuhvaća:
- uređenje imovinsko-pravnih odnosa i drugih stvarno pravnih odnosa s vlasnicima nekretnina,
- donošenje dokumenta prostornog uređenja koji je temelj za odobravanje gradnje na odnosnom prostoru,
- izradu plana parcelacije,
- uklanjanje postojećih građevina, premještanje postojećih nadzemnih i podzemnih instalacija, sukladno planu prostornog uređenja i odvoz materijala,
- sanaciju zemljišta (osiguranje klizišta, drenaže, regulacija vodotoka, ravnanje zemljišta i sl.),
- izradu dokumentacije i obavljanje radova zaštite kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa, koje bi moglo biti ugroženo radovima na pripremi zemljišta za gradnju.

Članak 52.

Opremanje građevnog zemljišta obuhvaća:
- gradnju cesta i ulica, uključujući i pločnike i pješačke prijelaze, trgove i javne parkinge,
- podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne prometne signalizacije – semafori,
- uređenje zelenih površina, parkova, pješačkih staza, nasada, travnjaka, terena za dječija igrališta, objekata javne higijene,
- gradnju uređaja za odvod površinskih i otpadnih voda, te za njihovo pročišćavanje,
- gradnju građevina za potrebe opskrbe vodom, distribuciju električne, plinske i druge energije, telekomunikacijske objekte i uređaje,
- uređenje deponija i gradnju građevina za preradu i uništavanje otpadaka,
- regulaciju vodotoka i uređenje obala voda i vodnih površina.

Minimum uređenja građevnog zemljišta osigurava:
- opskrbu vodom i rješenje otpadnih voda,
- kolski prilaz građevnoj parceli,
- opskrbu električnom energijom.

Financiranje uređenja građevnog zemljišta

Članak 53.

Troškove uređenja građevnog zemljišta snosi investitor.
Troškovi iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se, na temelju stvarno uloženih sredstava u uređenje građevnog zemljišta po 1 m2 izgrađene korisne površine građevine.
Troškovi iz stavka 1. ovog članka uplaćuju se prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za gradnju.
Investitor neće snositi troškove uređenja zemljišta za radove koje sam izvrši na temelju uvjeta iz urbanističke suglasnosti.
Za gradnju za koju nadležni organ, odnosno služba za upravu, ocijeni da se urbanistička suglasnost može izdati samo na temelju odgovarajućeg detaljnog plana uređenja, investitor, u okviru troškova uređenja zemljišta, snosi troškove izrade tog plana.
Investitoru koji je vlastitim sredstvima izvršio uređenje građevnog zemljišta na određenom lokalitetu na kojem je naknadno predviđena gradnja za potrebe drugih investitora, priznat će se pravo povrata uloženih sredstava.
Sredstva iz prethodnog stavka biti će umanjena za iznos koji otpada na izgrađenu korisnu površinu investitora koji je izvršio uređenje.
Povrat sredstava iz prethodnog stavka izvršit će se neposredno kada se uređenje lokaliteta okonča kroz umanjenje ili oslobađanje od obveze uplate naknade za korištenje građevnog zemljišta za određeno vremensko razdoblje.

Članak 54.

Naknada za opremanje i pripremanje građevnog zemljišta, naknada za korištenje građevnog zemljišta, naknada za pogodnosti korištenja građevnog zemljišta u različitim pojavnim oblicima (pristojbe, porezi, doprinosi i sl.) čine fond uređenja građevnog zemljišta na različitim razinama nadležnosti i ne smatraju se javnim prihodom.
Sredstva fonda se koriste namjenski za uređenje građevnog zemljišta, izradu dokumenta prostornog uređenja, zaštitu okoliša i dr.
Sredstva fonda se ne mogu prenositi u privatno vlasništvo ni po kojoj osnovi.
Organizacija i djelatnost fonda uredit će se kantonalnim, odnosno gradskim propisom.

Članak 55.

Način i uvjete plaćanja troškova opremanja i pripremanja građevnog zemljišta, naknade za korištenje građevnog zemljišta i naknade za pogodnost korištenja građevnog zemljišta, utvrđuje Vlada na područjima od značaja za Federaciju, odnosno kanton i Grad svojim propisom.

Parcelacija građevnog zemljišta

Članak 56.

Parcelacija se vrši na ažurnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerovljenim od nadležnog organa, odnosno službe, a prema dokumentu prostornog uređenja, koji je temelj za odobravanje gradnje na odnosnom zemljištu.
Plan parcelacije za područja od značaja za Federaciju, donosi organ kojeg svojim propisom odredi Vlada, a za ostala područja, organ, odnosno služba koje svojim propisom odredi kanton, odnosno Grad.
Plan parcelacije, u pravilu, donosi se istodobno za prostornu cjelinu. Ako se plan parcelacije ne donosi za prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvršiti tako da se na preostalom dijelu omogući formiranje druge parcele.
Plan parcelacije, odnosno građevna parcela, sadrži regulacijsku crtu i podatke o vlasnicima građevnog zemljišta po građevnim parcelama.
Za gradnju izvan građevnog zemljišta, u smislu ovog zakona, građevna parcela utvrđuje se urbanističkom suglasnošću.
Plan parcelacije donešen na osnovi prikaza parcela i lokacija iz detaljnog plana uređenja smatra se sastavnim dijelom detaljnog plana uređenja.

Članak 57.

Akt o parcelaciji građevnog zemljišta provodi se u katastru zemljišta, sukladno postojećim propisima, a po pribavljenoj potvrdi organa, odnosno službe, uprave nadležnih za vršenje parcelacije da je parcelacija izvršena sukladno detaljnom planu uređenja, odnosno urbanističkoj suglasnosti.

V. DOKUMENTACIJA

Jedinstveni prostorni informacijski sustav

Članak 58.

U svrhu prikupljanja, obrade i korištenja podataka od značaja za prostorno uređenje Ministarstvo, zajedno s drugim ministarstvima nadležnim za oblasti od značaja za uređenje prostora, uspostavlja i održava jedinstveni prostorni informacijski sustav.
Jedinstveni prostorni infomacijski sustav obuhvaća oblast podataka i informacija koje imaju računarsku podršku na cijelom području Federacije.
Vlada, na prijedlog Ministarstva, propisuje sadržaj i nositelje informacijskog sustava, metodologiju prikupljanja i obrade podataka, te jedinstvene obrasce na kojima se vodi evidencija.

Evidencija

Članak 59.

U okviru jedinstvenog informacijskog sustava vodi se i održava jedinstvena evidencija, koja obuhvaća:
1) podatke o Prostornom planu Federacije i drugim dokumentima prostornog uređenja Federacije;
2) podatke o prostornim planovima kantona, odnosno Grada;
3) podatke i izvode iz katastra zemljišta, prirodnih resursa s kvalitativnim i kvantitativnim obilježjima i sl.;
4) podatke o infrastrukturnim sustavima;
5) podatke o građevnom zemljištu;
6) podatke o graditeljskom i prirodnom naslijeđu;
7) podatke o ugrožavanju okoliša (bespravna gradnja, zagađenje tla, vode, zraka i sl.);
8) podatke o područjima gdje je opasnost od posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja posebice izražena (seizmičke karakteristike terena, poremećaji stabilnosti tla, plavna područja, područja ugrožena mogućnošću izbijanja požara, područja izložena mogućem utjecaju tehničkih katastrofa i prekomjernom zagađenju zbog havarije na postrojenjima i sl.);
9) podatke o kadrovima, organizacijama i ustanovama, koje se bave poslovima u oblasti prostornog uređenja;
10) druge podatke, koji su od značaja za prostorno uređenje i za vođenje i održavanje jedinstvenog informacijskog sustava.

Članak 60.

Kantonalni organi nadležni za prostorno uređenje vode jedinstvenu evidenciju iz članka 59. ovog zakona, na jedinstvenim obrascima, te svake godine, u suradnji s kantonalnim ministarstvima, nadležnim za oblasti koje su relevantne za prostor, do 31. siječnja dostavljaju Ministarstvu godišnje izvješće o stanju prostornog uređenja, kao i o provođenju prostornog plana kantona za proteklu godinu.

VI . NADZOR

Nadležnosti

Članak 61.

Nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donešenih na temelju ovog zakona obavlja Ministarstvo i kantonalni organ uprave, odnosno gradska služba za upravu, nadležni za poslove prostornog uređenja, u okviru svojih nadležnosti.

Članak 62.

Inspekcijski nadzor nad općim i pojedinačnim aktima, uvjete i način nadziranja pravnih i fizičkih osoba, te poduzimanje mjera određenih ovim zakonom provodi federalna urbanistička inspekcija.
Poslove federalne urbanističke inspekcije obavlja federalni urbanistički inspektor (u daljnjem tekstu: federalni inspektor).
Zakonom kantona uređuje se obavljanje poslova, nadležnost, mjere koje propisuje i zadatci urbanističkog inspektora kantona.

Nadležnosti federalnog inspektora

Članak 63.

Federalni inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad:
1) izradom dokumenata prostornog uređenja koje donosi Parlament, odnosno Vlada (članak 7. stavak 1. al. 1. i 4. ) i dokumenta prostornog uređenja za koje suglasnost daje Ministarstvo (članak 7. stavak 1. alineja 2.),
2) provođenjem Prostornog plana Federacije i Programa mjera, Prostornog plana područja posebnog obilježja od značaja za Federaciju, urbanističkog i detaljnog plana uređenja za područja od značaja za Federaciju,
3) gradnjom za koju urbanističku suglasnost izdaje Ministarstvo i građevinama za koje urbanističku suglasnost izdaje nadležni organ kantona, uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva, u svrhu zaštite urbanističkih uvjeta i uvjeta zaštite okoliša (članak 41. st. 3. i 4.),
4) provođenjem ovog zakona na područjima od značaja za Federaciju (članak 9. stavak 2.).

Prava i dužnosti federalnog inspektora

Članak 64.

U obavljanju inspekcijskog nadzora federalni inspektor ima pravo i dužnost:
1) narediti da se utvrđene nepravilnosti u primjeni ovog zakona i federalnih propisa za njegovo provođenje otklone u određenom roku, ako u odredbama od toč. 2. do 5. ovog članka nisu određene druge mjere,
2) narediti obustavu izrade i donošenja dokumenta prostornog uređenja, ako se vrši protivno odredbama ovog zakona i federalnih propisa za njegovo provođenje i utvrdit rok za otklanjanje tih nepravilnosti,
3) zabraniti provođenje dokumenta, koji je u suprotnosti s odredbama ovog zakona i federalnih propisa za njegovo provođenje ili zabraniti dokumenta čije bi donošenje bilo u suprotnosti sa zakonom i drugim propisima, te o tome izvijestiti donositelja dokumenta,
4) obustaviti gradnju ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta na kojemu se gradi ili samom gradnjom, mogu ugroziti ili pogoršati uvjeti na određenim područjima od značaja za Federaciju,
5) narediti reviziju dokumenta prostornog uređenja, ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta, sukladno tomu dokumentu, ugrožavaju ili pogoršavaju uvjeti na određenom području od značaja za Federaciju.
O radnjama poduzetim u obavljanju inspekcijskog nadzora, federalni inspektor je dužan sačiniti zapisnik.

Članak 65.

Federalni inspektor dužan je zatražiti od nadležnog organa da oglasi ništavnim rješenje o urbanističkoj suglasnosti, ako utvrdi da je izdata protivno odredbama čl. od 37. do 41. ovog zakona.
Federalni inspektor dužan je predložiti Ministarstvu da po pravu nadzora ukine:
- odobrenje za gradnju ako je ono izdato u suprotnosti s urbanističko-tehničkim uvjetima za gradnju odnosne građevine, utvrđenim urbanističkom suglasnošću (čl. 43. i 44.),
- akt o parcelaciji koji je izdat na osnovi nezakonite potvrde o njegovoj usklađenosti s detaljnim planom uređenja ili urbanističkom suglasnosti (iz članka 56.).
Inspektor je dužan predložiti nadležnom sudu s područja Federacije brisanje iz sudskog registra pravne osobe, ako utvrdi da ona ne ispunjava propisane uvjete (iz članka 31.).
Rješenja o oglašavanju ništavnim iz stavka 1. ovog članka, mogu se donijeti bez vremenskog ograničenja, a o ukinuću ranije donešenih rješenja iz stavka 2. ovog članka u roku od jedne godine, od dana kada su donešena rješenja postala konačna u upravnom postupku.

Članak 66.

Federalni inspektor je dužan odmah, a najkasnije u roku od dva dana obavijestiti glavnog federalnog inspektora o svakom rješenju, odnosno nalogu izdatom na temelju članka 64. ovog zakona i dužan je predložiti mu druge mjere, koje će glavni federalni inspektor provesti da bi se osiguralo efikasno i ažurno provođenje ovog zakona.
Glavni federalni inspektor o mjerama i nalozima iz stavka 1. ovog članka dužan je redovito izvješćivati Ministarstvo.

Žalba na rješenje inspektora

Članak 67.

U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se propisi o upravnom postupku ukoliko odredbama ovog zakona nije drugačije utvrđeno.
O poduzimanju mjera iz članka 64. ovog zakona i poduzimanju drugih mjera i radnji za koje je federalnim zakonom ovlašten, federalni inspektor donosi rješenje.
Na rješenje iz stavka 2. ovog članka pravna ili fizička osoba kod koje je izvršen inspekcijski nadzor ima pravo izjaviti žalbu u roku od osam dana od dana prijama rješenja.
Žalba na rješenje iz stavka 2. ovog članka ne odlaže izvršenje rješenja.
Žalba iz stavka 3. ovog članka izjavljuje se ministru.
Na rješenje donijeto po žalbi iz stavka 4. ovog članka, može se pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

Mjere naređene zapisnikom

Članak 68.

Inspektor, iznimno, može zapisnikom narediti izvršenje mjera iz članka 64. stavak 1. toč. 4. i 5. ovog zakona, radi otklanjanja neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i po imovinu.
Izvršenje naređenih mjera počinje teći uručenjem zapisnika.
Inspektor je dužan izdati pismeno rješenje o naređenim mjerama u roku od tri dana od dana kada je naređeno izvršenje mjera iz članka 64. ovog zakona.

Rješenje bez saslušanja investitora

Članak 69.

Ako inspektor utvrdi da se gradnja vrši suprotno donešenom planu, može donijeti rješenje i bez saslušanja investitora.

Nepoznat investitor

Članak 70.

Ako je investitor koji vrši gradnju protivno propisima, nepoznat ili ako je nepoznatog boravišta, inspektor će odgovarajuće rješenje i zaključak o dozvoli izvršenja oglasiti na oglasnoj ploči i o tome izvješće staviti na građevinu koja se gradi.
Obveza izvršenja ovih pismena, kao i rok za žalbu počinju teći od dana njihovog objavljivanja na oglasnoj ploči.
Inspektor može investitoru, koji je nepoznat ili nepoznatog boravišta, ostaviti pismeni poziv za saslušanje na građevini koja se gradi.

Članak 71.

Za federalnog inspektora može se postaviti diplomirani inžinjer arhitekture ili građevinstva s položenim stručnim ispitom i najmanje tri godine radnog iskustva nakon položenog stručnog ispita, na poslovima prostornog i urbanističkog planiranja ili poslovima provođenja dokumenata prostornog uređenja.

VII. KAZNENE ODREDBE

1. Kaznena djela

Članak 72.

Službena osoba u Ministarstvu koja izda rješenje, suglasnost i mišljenje u postupku izdavanja urbanističke suglasnosti suprotno dokumentu prostornog uređenja i uvjetima propisanim ovim zakonom (članak 37.), kaznit će se za kazneno djelo zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Službena osoba u ministarstvu kantona koje izda mišljenje, u postupku izdavanja urbanističke suglasnosti iz nadležnosti Ministarstva, suprotno dokumentu prostornog uređenja i uvjetima propisanim ovim zakonom (članak 41. st. 3. i 4.), kaznit će se za kazneno djelo zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

2. Gospodarski prijestupi

Članak 73.

Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 20.000,00 KM kaznit će se za gospodarski prijestup društvo ili druga pravna osoba :
- ako pristupi izradi dokumenta prostornog uređenja, a nije registrirana za te djelatnosti (članak 31.),
- ako pristupi izadi dokumenta prostornog uređenja ili vrši njihovu izmjenu, suprotno ovom zakonu, propisima donesenim na temelju ovog zakona, odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog uređenja i ako ne osigura usuglašenost s dokumentom prostornog uređenja šireg područja (čl. od 27. do 29.),
- ako se pri planiranju ne pridržava propisa iz oblasti zaštite okoliša, ovog zakona i posebnih propisa iz članka 4. ovog zakona, kao i drugih propisa nastalih na temelju ovog zakona,
Za gospodarski prijestup iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u društvu ili drugoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 4.000,00 KM.

3. Prekršaji

Članak 74.

Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba Ministarstva:
- ako poslove izrade dokumenta prostornog uređenja povjeri suprotno odluci o izradi tih dokumenata (čl. 23. i 30.),
- ako izradu dokumenta prostornog uređenja povjeri društvu ili drugoj pravnoj osobi koja nije registrirana za vršenje te djelatnosti (članak 31.),
- ako izda urbanističku suglasnost za privremene građevine i privremenu namjenu na zemljištu koje nije građevno ili na zemljištu koje je privedeno konačnoj namjeni (iz članka 46. stavak 5.),
- ako provodi dokument prostornog uređenja koji nije usuglašen s dokumentom prostornog uređenja šireg područja (članak 29. stavak 1.), a za takvo postupanje ne pribavi suglasnost nadležnog ministarstva (članak 29. stavak 2.),
- ako donese plan parcelacije suprotno odredbama ovog zakona (članak 56.),
- ako plan parcelacije provede u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi bez potvrde organa koji donosi plan parcelacije (članak 57.).

Članak 75.

Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u ministarstvu kantona, odnosno službi Grada:
- ako izradu prostornog plana kantona, odnosno Grada povjeri instituciji koja nije registrirana za obavljanje tih poslova (članak 31.),
- ako donese prostorni plan kantona, odnosno Grada, bez prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva (članak 15.),
- ako pristupi izradi ili izmjeni prostornog plana kantona, a prethodno ne donese odluku o pristupanju izradi tih planova (članak 23.), i
- ako izda urbanističku suglasnost za građevinu, za koju je sukladno članku 41. stavak 3. ovog zakona, nadležno Ministarstvo.

Članak 76.

Odgovornim osobama, u smislu čl. od 73. do 75. ovog zakona, smatra se rukovoditelj društva ili druge pravne osobe ili organa uprave, odnosno službe za upravu, kao i radnik koji je neposredno odgovoran za izvršenje određenih poslova.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 77.

Danom stupanja na snagu ovog zakona na teritoriju Federacije prestaje primjena zatečenih propisa iz oblasti prostornog uređenja, koji su se u Federaciji primjenjivali, s tim da ostaju na snazi odredbe kojima se uređuju pitanja zaštite okoliša do donošenja okolinskih zakona, ukoliko ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
Propisi predviđeni ovim zakonom donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donošenja propisa iz stavka 2. ovog članka primjenjivat će se propisi za provođenje i izvršavanje ovog zakona iz stavka 1. ovog članka.

Članak 78.

Zakonodavni organi kantona dužni su donijeti, odnosno usuglasiti Zakon o prostornom uređenju kantona s odredbama ovog zakona, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donošenja Zakona iz stavka 1. ovog članka primjenjivat će se u kantonima odredbe ovog zakona.
Do donošenja propisa iz stavka 1. ovog članka nadležni organ kantona će privremenom odlukom utvditi nadležnost kantonalnih, odnosno gradskih i općinskih službi za upravu, u postupku donošenja dokumenta prostornog uređenja, izdavanja urbanističke suglasnosti i nadzora.
Odluku o imenovanju povjerenstva, odnosno o ovlaštenju organizacije za davanje stručne ocjene iz članka 37. ovog zakona nadležni organ kantona donijet će najkasnije 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Članak 79.

Društva ili druge pravne osobe registrirane za izradu dokumenata prostornog uređenja, dužne su usuglasiti registraciju s odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu uvjeta i mjerila za registraciju koje propisuje Ministarstvo (članak 31.).

Članak 80.

Do donošenja Prostornog plana Federacije primjenjuje se u Federaciji Prostorni plan Bosne i Hercegovine za razdoblje od 1981. do 2000. godine, u dijelu koji se odnosi na teritorij Federacije.
Izuzetak od stavka 1. ovog članka čine odrednice Prostornog plana Bosne i Hercegovine za razdoblje od 1981. do 2000. godine, koje su u suprotnosti s Ustavom i administrativno-političkim ustrojstvom Federacije. Takve odrednice su neobvezujuće, a njihovim izmjenama ili izradi novih treba pristupiti odmah, sukladno odredbama ovog zakona.
Do donošenja Prostornog plana Federacije područja od značaja za Federaciju utvrđuje Parlament na prijedlog Vlade.

Članak 81.

Kantoni su dužni da prostorne planove kantona donesu najkasnije u roku od godinu dana od dana donošenja Prostornog plana Federacije, ali ne duže od dvije godine, od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Dokumenti prostornog uređenja: Prostorni plan Grada, više općina, općina, posebnog područja, urbanistički i regulacijski plan i urbanistički projekt, donešeni do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatraju se planovima prostornog uređenja u smislu ovog zakona.
Urbanistički redovi donešeni do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatraju se urbanističkim planovima u smislu ovog zakona.
Regulacijski planovi i urbanistički projekti donešeni do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatraju se detaljnim planovima uređenja u smislu ovog zakona.
Urbanistička osnova, koja je donešena do dana stupanja na snagu ovog zakona, primjenjuje se do donošenja obveznog dokumenta prostornog uređenja za odnosno područje, a ne dulje od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Dokumenti prostornog uređenja iz st. od 2. do 5. ovog članka, ostaju na snazi do donošenja dokumenta prostornog uređenja prema ovom zakonu, odnosno Zakonu o prostornom uređenju kantona.
Iznimno od odredbi iz stavka 6. ovog članka dokumenti ili dijelovi dokumenata prostornog uređenja čije su odrednice u suprotnosti s Ustavom i administrativno-političkim ustrojstvom Federacije, stavljaju se izvan snage do njihove izmjene ili donošenja novog dokumenta prostornog uređenja.
Postupak izrade i donošenja dokumenta prostornog uređenja započet po odnosnim odredbama važećih propisa na teritoriju Federacije, nastavit će se po odredbama ovog zakona.

Članak 82.

Uvjeti uređenja prostora, utvrđeni sukladno propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, ostaju na snazi do izmjene prostornih planova, odnosno drugih dokumenata na osnovi kojih su utvrđeni, a najdulje dvije godine.

Članak 83.

Sanacija ratnim djelovanjima oštećenih građevina vrši se na osnovi odobrenja za gradnju, bez prethodnog izdavanja urbanističke suglasnosti.
Odredbe stavka 1. ovog članka ne odnose se na građevine izgrađene bez odobrenja za gradnju.

Članak 84.

Ako je upravni postupak pokrenut pred nadležnim organom, odnosno službom uprave, do dana stupanja na snagu ovog zakona, a do tog dana nije donešeno prvostupanjsko rješenje ili je rješenje prije toga bilo poništeno i vraćeno prvostupanjskom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti po odredbama ovog zakona.

Članak 85.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u ”Službenim novinama Federacije BiH”.

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Prof. dr. Ivo Komšić, v.r.

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga, v.r.