I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim zakonom uređuje se: izrada tehničke dokumentacije (u daljnjem tekstu: projektiranje), gradnja građevine, postupak izdavanja odobrenja za gradnju i uporabne dozvole, vršenje nadzora, održavanje građevine, te određuju tehnička i druga svojstva kojima moraju udovoljiti građevine, na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.
Odredbe ovog zakona, koje se odnose na gradnju primjenjuju se i na rekonstrukciju, uklanjanje građevine ili njezinog dijela, pripremne radove, privremene građevine, nadogradnju, adaptaciju, konzervaciju i promjenu namjene.
Za određene vojne građevine ili građevine od osobitog značaja za obranu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), u postupku izdavanja odobrenja za gradnju, uporabne dozvole i nadzora, mogu se poduzeti posebne mjere zaštite povjerljivih podataka, ukoliko je to propisno posebnim zakonom.
Skupština kantona može detaljnije regulirati pojedina pitanja iz oblasti gradnje Zakonom o gradnji kantona, koje nisu u suprotnosti s ovim zakonom.

Pojašnjenje izraza u ovom zakonu

Članak 2.

Gradnjom, u smislu ovoga zakona, smatra se izvođenje pripremnih radova, građevnih radova (uključujući građevno-završne i građevno-instalaterske radove), te ugradnja i montaža opreme, gotovih građevnih elemenata i konstrukcija, te drugih zahvata u prostoru.
Građevinom, u smislu ovoga zakona, smatra se građevni objekt trajno povezan s tlom, koji se sastoji od građevnog sklopa i ugrađene opreme, koji u okviru tehnološkog procesa zajedno čine tehnološku cjelinu, kao i smostalna postrojenja trajno povezana s tlom.
Građevnim sklopom, iz prethodnog stavka u smislu ovoga zakona, smatra se skup svrhovito povezanih građevnih proizvoda, uključujući i instalacije i opremu, koji nisu izravno povezani s tehnološkim procesom.
Opremom, u smislu ovoga zakona, smatraju se ugrađena postrojenja, uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi u građevinu ugrađeni proizvodi.
Privremenom građevinom, u smislu ovoga zakona, smatra se građevni objekt sagrađen ili postavljen privremeno na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije gradnje, kao i za organiziranje sajmova, javnih manifestacija i sl.
Pripremnim radovima, u smislu ovoga zakona, smatra se izvođenje radova na uređenju zemljišta, kao i izvođenje drugih radova za potrebe organiziranja gradilišta i primjenu odgovarajuće tehologije gradnje.
Radovi na zamjeni i dopuni opreme, ako je to sukladno namjeni građevine, u smislu ovoga zakona, ne smatraju se rekonstrukcijom, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine.
Otklanjanje arhitektonskih barijera, u smislu ovog zakona, podrazumijeva stvaranje uvjeta za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekt, te pristup i uporabu svih prostorija i instalacija u objektu za osobe s teškoćama u kretanju.
Održavanjem građevine, u smislu ovoga zakona, smatra se praćenje stanja građevine i poduzimanje građevnih i drugih radova na održavanju građevine, kao i poduzimanje mjera nužnih za sigurnost, pouzdanost i izgled građevine, te život i zdravlje ljudi.
Sanacijom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se građevni i drugi radovi na oštećenim građevinama kojima se građevina dovodi u stanje prije oštećenja.
Radovi redovitog održavanja i sanacije oštećene građevine, koji se mogu smatrati radovima tekućeg održavanja, podrazumijevaju radove koji ne utječu na konstrukciju građevine, zaštitu okoline, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda (manji popravci, žbukanje, bojenje pročelja i njihovo dovođenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje građevne stolarije, ostakljivanje postojećih otvora, pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravka oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka i sl.), odnosno, kojima se ne mijenjaju uvjeti utvrđeni urbanističkom suglasnošću i odobrenjem za gradnju.
Građevnim proizvodima, u smislu ovoga zakona, smatraju se proizvedeni građevni materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije.
Rekonstrukcijom građevine, u smislu ovog zakona, smatra se izvođenje građevnih i drugih radova na postojećoj građevini, kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti od utjecaja na pouzdanost građevine ili njezinih dijelova; uvode nove instalacije i ugrađuje nova oprema u građevinu; mijenja namjena, tehnološki proces ili vanjski izgled građevine; mijenjaju uvjeti pod kojima je, na osnovi odobrenja za gradnju, izgrađena građevina. Zamjena instalacija i opreme, kada se izvodi prema uvjetima utvrđenim u odobrenju za gradnju, ne smatra se rekonstrukcijom.
Rekonstrukcijom građevine, u smislu ovog zakona, smatraju se i radovi kojima se oštećena građevina, čije oštećenje prelazi 70%, dovodi u stanje koje je imala prije oštećenja, ako je oštećenje nastalo kao posljedica starosti građevine ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja.
Konzervacijom građevine, u smislu ovog zakona, smatraju se radovi kojima se oštećena ili nedovršena građevina zaštićuje od daljnjeg propadanja, a do stjecanja uvjeta za njezinu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj građevini.
Dogradnjom, u smislu ovog zakona, smatra se svako proširenje postojećeg objekta kojim se zauzima zemljište ili prostor u odnosu na taj objekt i ako dograđeni dio čini građevnu i funkcionalnu cjelinu s objektom uz koji se dograđuje, a kojom se mijenjaju uvjeti iz urbanističke suglasnosti i odobrenja za gradnju.
Nadogradnjom, u smislu ovog zakona, smatra se izgradnja jedne ili više etaža, kao i preuređenje krovišta, odnosno potkrovlja na postojećim građevinama, kojim se dobija novi stambeni ili poslovni prostor.
Promjenom namjene građevine, u smislu ovog zakona, smatra se pretvaranje stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena bitno mijenja uvjete korištenja te građevine, okolnih građevina i prostora, odvijanje prometa i uvjete očuvanja okoliša.
Uklanjanjem građevine, u smislu ovog zakona, smatraju se građevni i drugi radovi kojima se ruši i demontira građevina ili njezin dio, uključujući i zbrinjavanje građevnog i drugog otpada i dovođenje građevne parcele u uredno stanje. Uklanjanje građevine vrši se zbog fizičke dotrajalosti ili većih oštećenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanjem građevine, u smislu ovog zakona, smatra se i rušenje građevine radi privođenja zemljišta konačnoj namjeni.

Članak 3.

Projektiranje, gradnja i održavanje građevine, sukladno uvjetima i okvirima federalne razine nadležnosti, obavlja se prema odredbama ovoga zakona, posebnih zakona i propisa donešenih na temelju zakona, zakonom propisnih normi, kao i prema pravilima struke.

II. TEHNIČKA SVOJSTVA BITNA ZA GRAĐEVINU

Sigurnost

Članak 4.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da se postigne sigurnost građevine u cijelini, kao i u svakom njezinom dijelu i elementu.
Sigurnost, u smislu ovog zakona, je sposobnost građevine da izdrži sva predviđena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj uporabi, te da sadrži sva bitna tehnička svojstva tijekom predviđenog vremena trajanja, a to su:
• mehanička otpornost i pouzdanost,
• sigurnost u slučaju požara,
• zaštita od ugrožavanja zdravlja ljudi,
• pristupačnost,
• zaštita korisnika od ozljeda,
• zaštita od buke i vibracija,
• ušteda energije i toplinska zaštita,
• zaštita od štetnog djelovanja okoliša i na okoliš.
Gradnjom i korištenjem građevine ne smije se ugroziti sigurnost drugih građevina, pouzdanost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr..

Mehanička otpornost i pouzdanost

Članak 5.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da tijekom gradnje i korištenja predvidiva djelovanja ne prouzroče:
• rušenje građevine ili njezinog dijela,
• deformacije nedopuštenog stupanja,
• oštećenja građevnog dijela ili opreme uslijed deformacije nosive konstrukcije,
• nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

Zaštita od požara i eksplozije

Članak 6.

Građevina mora biti projektirana i sagrađena da se u slučaju požara:
• očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom,
• spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,
• spriječi širenje vatre na susjedne objekte,
• omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje,
• omogući zaštita spasilaca.
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako, da u slučaju normalnog korištenja, ne može doći do eksplozije.

Zaštita života i zdravlja

Članak 7.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da udovoljava uvjetima zaštite života i zdravlja građana i da ne ugrožava radni i životni okoliš, posebice usljed:
• oslobađanja opasnih plinova, para i aerosola (zagađivanje zraka),
• opasnih zračenja,
• udara struje,
• atmosferskog pražnjenja,
• mehanički pokretne opreme i dijelova unutar i oko građevine,
• eksplozije,
• zagađivanja voda i tla,
• neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada,

Uklanjanje arhitektonskih barijera

Članak 8.

Građevine s više stambenih jedinica, javne ustanove, uslužni i gospodarski objekti, moraju biti projektirane i izgrađene na način koji trajno osigurava nesmetan pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju, kao i da se tijekom njihovog korištenja izbjegnu mogućnosti ozljeda korisnika građevine.
Osnovni uvjeti za osiguranje nesmetanog pristupa i kretanja osoba s teškoćama u kretanju, bit će definirani Pravilnikom o uvjetima za neometano kretanje osoba s teškoćama u kretanju, koji donosi Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
U građevinama za koje je izdato odobrenje za gradnju, odnosno izgrađene su prije donošenja ovog zakona, arhitektonske barijere koje onemogućavaju pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju, bit će uklonjene najkasnije u roku od pet godina.
Nalog za uklanjanje arhitektonskih barijera, iz prethodnog stavka ovog članka, daje nadležni organ, odnosno služba, uprave na zahtjev osobe s teškoćama u kretanju ili njezinog staratelja, a za uklanjanje barijera, odnosno omogućavanje pristupa građevini i kretanju u građevini osobama s teškoćama u kretanju, odgovara vlasnik građevine, odnosno investitor.

Zaštita od ozljeda

Članak 9.

Građevine moraju biti projektirane i izgrađene tako da se tijekom korištenja izbjegnu moguće ozljede korisnika, koje mogu nastati od poskliznuća, pada, sudara, opekotina i udara struje.

Zaštita od buke i vibracija

Članak 10.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da razina buke u građevini i njezinom okolišu, kao i buka izvana, ne prelazi posebnim propisom određene dopuštene vrijednosti za tu namjenu.

Ušteda energije i toplinska zaštita

Članak 11.

Građevina mora biti projektirana i sagrađena sukladno tehničkim standardima za termičku obradu, odnosno toplinsku izolaciju.
Građevina i oprema za grijanje i hlađenje unutar građevine moraju biti projektirani i izvedeni na način da, u odnosu na klimatske prilike, potrošnja energije prigodom korištenja bude što niža, da se osigura zadovoljavajuća razina toplote unutar građevine, da se sukladno poznatim dostignućima struke osigura toplotna reciklaža, odnosno ušteda energije.

Zaštita okoliša

Članak 12.

Građevina mora biti projektirana, izgrađena i održavana na način da se zaštiti od štetnog djelovanja okoliša, odnosno da se osigura željeni vijek trajanja građevine, kao i da štetno ne djeluje na okoliš.

Odstupanje od tehničkih svojstava građevine

Članak 13.

U slučaju rekonstrukcije građevine, koju je kao nacionalni spomenik utvrdila Povjerenstvo za zaštitu nacionalnih spomenika, može se odstupiti od nekog od tehničkih svojstava iz ovog poglavlja, ukoliko takvo odstupanje ne utječe negativno na život i zdravlje ljudi.
Suglasnost za odstupanje, iz stavka 1. ovog članka, daje nadležno tijelo uprave u suradnji s nadležnim organom uprave za poslove kulture.

Posebni propisi

Članak 14.

Tehnička svojstva bitna za građevinu propisuju se pravilnicima i tehničkim propisima, koje donosi Ministarstvo, uz obvezno konzultiranje stručnih ogranizacija i uvažavanje europskih standarda, a sukladno međunarodnim načelima harmonizacije tehničkog zakonodavstva.

III. GRAĐEVNI PROIZVODI I OPREMA

Članak 15.

Građevni proizvodi, materijali i oprema mogu se uporabljivati, odnosno ugrađivati samo ako je njihov kvalitet dokazan ispravom proizvođača ili certifikatom o usklađenosti s utvrđenim posebnim propisima.
Nadležno federalno ministarstvo propisuje koji građevni proizvodi ili oprema moraju imati certifikat o usklađenosti, kao i koje ovlaštene institucije mogu izdavati certifikate.

Novi proizvodi

Članak 16.

Građevni proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donešen odgovarajući propis ili poznata norma, mogu se uporabljivati, odnosno ugrađivati smo na temelju odobrenja Ministarstva.
Odobrenje iz stavka 1. ovog članka izdaje se na temelju potvrde ovlaštene institucije za certifikaciju da građevni proizvod, odnosno oprema, unutar granica svoje namjene udovoljava zahtjevima u pogledu osiguranja tehničkih svojstava bitnih za građevine prema poglavlju II. ovoga zakona.
Odobrenje iz stavka 1. ovog članka izdaje se i za građevne proizvode, odnosno opremu, koji imaju ispravu ili certifikat izdat u inozemstvu, ukoliko su po zahtjevima i tehničkim svojstvima jednakovrijedni propisima ili normama donešenim na osnovi ovog zakona.
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na određeni rok koji ne može biti dulji od pet godina. Ako se u tom roku ne donese norma ili odgovarajući propis odobrenje se može produljiti za daljnjih pet godina.
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka može se ukinuti prije isteka roka važnosti ako se utvrdi da novi proizvod više ne odgovara zahtjevima iz stavka 2. ovoga članka.

IV. SUDIONICI U GRADNJI

Članak 17.

Sudionici u gradnji i njihove odgovorne osobe su:
• investitor,
• projektant,
• revident,
• izvođač,
• nadzor.
Odnosi između sudionika u gradnji, iz stavka 1. ovoga članka, određuju se ugovorima.

Investitor

Članak 18.

Investitor, prema ovom zakonu, je pravna ili fizička osoba u čije ime i za čiji račun se gradi građevina i vrše drugi zahvati u prostoru.
Projektiranje, kontrolu projekta, gradnja i nadzor nad gradnjom investitor mora povjeriti pravnim ili fizičkim osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti.
Investitor je dužan osigurati stalni nadzor nad gradnjom (u daljnjem tekstu: nadzorno tijelo).
Investitor koji gradi u svoje ime, a za račun nepoznatog kupca (stanovi i druge građevine za tržište), mora nadzor povjeriti drugom pravnom licu registriranom za nadzor.
Kada je investitor fizička osoba, koja gradi za svoje potrebe, stambenu zgradu do 150m2 građevine, iz članka 34. stavak 2. ovog zakona, može sam projektirati i provoditi nadzor, ako ispunjava uvjete da ima najmanje srednju stručnu spremu tehničke struke, s tri godine radnog iskustva na poslovima projektiranja i uvjete propisane člankom 19. stavak 9. i člankom 20. stavak 4. ovog zakona.
Investitor je dužan prijaviti početak gradnje nadležnom organu uprave za poslove graditeljstva, najkasnije osam dana prije početka radova.
U slučaju prekida radova investitor je dužan poduzeti mjere osiguranja građevine i susjednih građevina i površina.
Ako se tijekom gradnje promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora obavijestiti nadležni organ uprave za poslove graditeljstva u roku od osam dana od dana nastale promjene.

Projektant

Članak 19.

Projektant, prema ovom zakonu, može biti pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje poslova projektiranja.
Projektiranjem građevina i drugih zahvata u prostoru može se baviti pravna osoba, registrirana za tu djelatnost, ako pored općih uvjeta ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje po jednog diplomiranog inžinjera, s položenim stručnim ispitom i pet godina radnog iskustva, odgovarajuće struke za svaku vrstu projekta koji radi (arhitektonski, građevni, strojarski, tehnološki, elektro itd.).
Pravna osoba, iz stavka 2. ovog članka, koja nema uposlene projektante, za svaku vrstu projekta koji radi mora osigurati angažiranje projektanata, diplomiranih inžinjera s stručnim ispitom i odgovarajućim stažom, sklapanjem poslovnih ugovora s fizičkim ili pravnim osobama, registriranim za obavljanje djelatnosti projektiranja (svi poslovni ugovori su obvezno u prilogu osnovnog ugovora o projektiranju).
Projektant, diplomirani inžinjer s položenim stručnim ispitom, koji je registrirao djelatnost projektiranja u svojstvu fizičke osobe za pružanje konzultantskih usluga može, po osnovi sklopljenih poslovnih ugovora s pravnim osobama registriranim za projektiranje, obavljati poslove projektiranja iz oblasti za koju ima visoku stručnu spremu i položen stručni ispit.
Pravna osoba koja projektira, imenuje jednog ili više projektanata koji su odgovorni da projekti koje projektiraju zadovoljavaju uvjete iz ovog zakona, posebnih zakona i propis donešenih na temelju zakona, tehničke normative i pravila struke.
Ako u izradi glavnog projekta, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja građevine sudjeluje više projektanata, pravna osoba kojoj je povjerena izrada projekta, imenuje projektanta voditelja.
Projektant voditelj odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i međusobnu usklađenost projekta.
Projektant voditelj može biti istodobno i projektant određene vrste projekta.
Ako u izradi projektne dokumentacije sudjeluje dvije ili više pravnih osoba investitor je dužan imenovati koordinatora projekta, odnosno odrediti osobu koja će imenovati tog koordinatora.
Na koordinatora projekta odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz stavka 7. ovog članka.
Pravna osoba je dužna osigurati kontrolu projekta po svim točkama predviđenim u članku 27. ovog zakona.

Izvođač

Članak 20.

Gradnjom, odnosno izvođenjem radova na građevini, prema ovom zakonu, može se baviti pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: izvođač).
Gradnjom građevina i drugim zahvatima u prostoru mogu se baviti pravne osobe registrirane za obavljanje te djelatnosti ako, pored općih uvjeta ispunjava i uvjet da u stalnom radnom odnosu s punim radnim vremenom imaju najmanje jednog diplomiranog inžinjera s najmanje pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom.
Ako u gradnji sudjeluju dva ili više izvođača, investitor je dužan imenovati glavnog izvođača, odgovornog za međusobno usklađivanje radova.
Izvođač je dužan:
• graditi sukladno odobrenju za gradnju i ovim zakonom,
• radove izvoditi tako da tehnička svojstva građevine odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II. ovoga zakona,
• ugraditi materijale, opremu i proizvode sukladno poglavlju III. ovoga zakona,
• osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga zakona i zahtjevima iz projekta,
• poduzeti mjere za sigurnost građevine,
• tijekom gradnje voditi građevni dnevnik i građevnu knjigu.
Izvođač iz stavka 1. ovoga članka, imenuje voditelja gradnje, a u slučaju da izvodi samo pojedine radove, imenuje voditelja tih radova. Voditelj gradnje, odnosno voditelj radova, odgovoran je za provedbu stavka 4. ovog članka.
Voditelj gradnje i voditelj pojedinih radova mora biti diplomirani inžinjer ili inžinjer s tri godine radnog iskustva na poslovima gradnje i položenim stručnim ispitom.
Iznimno od odredbi prethodnog stavka, voditelj gradnje za stambenu kuću korisne površine do 150m2, može biti osoba s odgovarajućom srednjom stručnom spremom i pet godina radnog iskustva na poslovima gradnje i položenim stručnim ispitom.

Nadzor nad gradnjom

Članak 21.

Nadzor nad gradnjom u ime investitora, prema ovom zakonu, može obavljati smo pravna osoba registrirana za poslove gradnje, koje ima u radnom odnosu zaposleno najmanje po jednog diplomiranog inžinjera s pet godina radnog staža i položenim stručnim ispitom za svaku vrstu radova za koje obavlja nadzor (građevni, strojarski, elektro itd.).
Pravna osoba iz stavka 1. ovog članka, koja nema zaposlene diplomirane inžinjere za sve vrste radove za koje obavlja nadzor, mora osigurati angažiranje diplomiranih inžinjera s pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom, sklapanjem poslovnih ugovora s pravnim ili fizičkim osobama registriranim za projektiranje i gradnju.
Ovisno o složenosti objekta pravna osoba koja obavlja nadzor nad gradnjom, u ime investitora, može formirati nadzorni tim i imenovati koordinatora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inžinjera i odgovoran je za usklađivanje rada tima i pojednih etapa objekta ili dijelova objekta.
Akt o imenovanju nadzornog tima i koordinatora, pravna osoba je dužna dostaviti nadležnom organu uprave za poslove graditeljstva.
Kada je investitor fizička osoba koje ne ispunjava propisane uvjete za vršenje nadzora nad gradnjom iz članka 34. stavak 2. i članka 19. stavak 5. ovog zakona, za obavljanje nadzora nad gradnjom može biti imenovana osoba odgovarajuće srednje stručne spreme s pet godina radnog iskustva na poslovima gradnje ili nadzora i položenim stručnim ispitom.
U provođenju nadzora nadzorni inžinjer dužan je:
• utvrditi usklađenost iskoličenja građevine s elaboratom o iskoličenju građevine i projektom,
• provjeriti i utvrditi da se gradi sukladno odobrenju za gradnju, tehničkom dokumentacijom i ovim zakonom,
• provjeriti i utvrditi da je kvaliteta radova, ugrađenih proizvoda i opreme sukladno zahtjevu projekta, te da je ta kvaliteta dokazana propisnim ispitivanjima i dokumentima,
• potvrditi urednost izvođenja radova potpisivanjem građevnog dnevnika, kontrolirati građevnu knjigu i sve eventualne promjenjene okolnosti u tehničkoj dokumentaciji.

Revident projekta

Članak 22.

Kontrolu projekta može obavljati smo diplomirani inžinjer s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom, zaposlen kod pravne osobe registrirane za obavljanje poslova projektiranja ili gradnje, koje ga ovlašćuje za reviziju određene etape ili dijela glavnog projekta (u daljnjem tekstu: revident).
Pravna osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je imenovati odgovornog revidenta, koji je odgovaran za koordinaciju kontrole pojednih etapa ili dijelova glavnog, odnosno izvedbenog projekta.
Odgovorni revident iz stavka 2. ovog članka, organizira izradu zbirnog izvješća o kontroli ukupne projektne dokumentacije, na osnovi pojedinačnih izvješća o kontroli pojedinih etapa ili dijelova projekta, koji se prilažu uz zbirno izvješće.
Odgovorni revident dužan je izvršiti kontrolu projekta s stanovišta svih uvjeta predviđenih u članku 26. ovog zakona.
Reviziji projekata podliježu svi glavni i izvedbeni projekti: stambenih objekta s više od dvije stambene jedinice, javnih objekata, uslužnih i gospodarskih objekata, kao i projekti za koje odobrenje za gradnju izdaje Ministarstvo.

Stručni ispit

Članak 23.

Inžinjeri raznih specijalnosti, koji obavljaju poslove projektiranja, revizije projekta, gradnje, nadzora nad gradnjom i održavanja građevine moraju imati položen stručni ispit.
Doktori znanosti i magistri, oslobađaju se stručnog dijela ispita, za znanstvenu i stručnu oblast u koju se ubrajaju njihovi magistarski i doktorski radovi.
Program, uvjete i način polaganja stručnog ispita utvrdit će ministar Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša u suradnji s resornim ministarstvima posebnim propisom.
S ciljem osiguranja stručnog i znanstvenog pristupa projektiranju, izvođenju radova gradnje i nadzorom nad gradnjom, izobrazbi i usvršavanju kadrova, razmjeni iskustava, praćenju i primjeni svjetskih kretanja u oblasti projektiranja i gradnje, te primjeni dogovorenih kriterija, stručni radnici koji obavljaju navedene poslove mogu osnivati strukovne komore. Osnivanje i rad komore uređuje se posebnim propisom.

V. INVESTICIONO-TEHNIČKA DOKUMENTACIJA

Glavni projekt

Članak 24.

Glavni projekt, u smislu ovoga zakona, je skup međusobno usklađenih projekta, kojima se daje tehničko rješenje građevine.
Na temelju glavnog projekta izdaje se odobrenje za gradnju.
Glavni projekt, ovisno o tehničkoj strukturi građevine, mora sadržavati:
• arhitektonski projekt,
• građevni projekt,
• projekt hidroinstalacija,
• projekt elektroinstalacija,
• predmjer i predračun svih radova,
• druge vrste projekata,
• podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima, gdje je potrebno,
• elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su posebnim zakonom propisne mjere odlaganja,
• elaborat zaštite okoliša, ako se radi o namjeni objekta, koja je pravilnikom definirana kao djelatnost koja može ugroziti čovjekovu okolicu,
• elaborat zaštite od požara i eksplozija.

Arhitektonski projekt iz stavka 2., alineja 1. ovoga članka, ovisno o vrsti građevine sadrži:
1. situaciono rješenje,
2. sve osnove objekta,
3. dva presjeka,
4. pročelja,
5. karakteristične detalje,
6. sheme stolarije i bravarije,
7. tehnički opis,
8. ostale potrebne nacrte.
Za gotove konstrukcije i opremu koja posjeduje certifikat o usklađenosti s posebnim propisima ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama poglavlja II. i III. ovoga zakona, u projektu nije potrebno to ponovno dokazivati.
Glavni projekt na temelju kojega je sagrađena određena građevina, može se koristiti za gradnju drugih građevina, ako su s tim suglasni investitor i projektant koji je izradio projekt, pod uvjetom da se taj projekt prilagodi urbanističkim uvjetima za tu građevinu i uz poštovanje autorskih prava reguliranih zakonom.
Ako je glavni projekt izrađen na stranom jeziku mora sadržavati i prijevod na bosanski ili hrvatski jezik i mora biti usklađen s važećim zakonima i propisima Federacije Bosne i Hercegovine, što se dokazuje ovjerom od strane pravne osobe registrirane u Federaciji Bosne i Hercegovine za poslove projektiranja.

Izvedbeni projekt

Članak 25.

Izvedbeni projekt koristi se za gradnju građevine, a njim se razrađuje tehničko rješenje dato glavnim projektom, čime se građevina potpuno definira za izvedbu.
Izvedbeni projekt mora biti izrađen sukladno glavnom projektu i uvjetima za gradnju datim u odobrenju za gradnju.
Na temelju izvedbenog projekta vrši se tehnički prijam građevine i izdaje uporabna dozvola.
Izvedbeni projekt ne mora raditi projektant glavnog projekta. U tom slučaju investitor je dužan projektantu glavnog projekta dostaviti izvedbeni projekt radi ovjere usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom i uvjetima datim odobrenjem za gradnju.
Projektant glavnog projekta, odnosno revident, dužan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana, pismeno obavijestiti građevnu inspekciju da izvedbeni projekt, koji mu je dan na ovjeru, nije izrađen sukladno uvjetima iz odobrenja za gradnju, odredbama ovog zakona, posebnim propisima i normativima donešenim na osnovi zakona i pravilima struke.

Označavanje i čuvanje projekta

Članak 26.

Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehnički opis, proračuni) i svaki list nacrta i dr. moraju imati: oznaku pravne osobe registrirane za poslove projektiranja koja je izradila projekt, naziv građevine, ime i naziv investitora, oznaku ili broj projekta, odnosno njegovog dijela, stupanj tehničke dokumentacije, vrstu nacrta, mjerilo u kojem je nacrt izrađen, datum izrade, ime i potpis projektanta i/ili projektanta voditelja i ovjeru (pečat) pravne osobe.
Ovjerom projekta, odnosno nacrta, pravna osoba koja je izradila projekt, potvrđuje je li projekt, kompletan, njegovi dijelovi (faze) međusobno usklađeni, kao i da je usklađen s odredbama ovog zakona, posebnih propisa i normi donešenih na osnovi zakona i pravilima struke. Ovjerom izvedbenog projekta, potvrđuje se i da je izvedbeni projekt izrađen sukladno glavnom projektu i uvjetima datim odobrenjem za gradnju.
Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani na način da se onemogući zamjena sastavnih dijelova.
Uz projekt mora biti uvezan akt o važećoj registraciji pravne osobe koja je izradila projekt, dokaz o položenom stručnom ispitu projektanta voditelja i projektanata pojedinih etapa projekta, te zbirno izvješće o reviziji projekta, ukoliko projekt podliježe reviziji.
Glavni projekt koji je prilog i sastavni dio odobrenja za gradnju, dužan je trajno čuvati nadležni organ uprave koji je izdao dozvolu i investitor, odnosno njegov pravni sljednik.
Izvedbeni projekt, s svim ucrtanim izmjenama i dopunama, dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik, za vrijeme dok građevina postoji.

Kontrola projekta

Članak 27.

Kontrola glavnog, odnosno izvedbenog projekta za građevine iz članka 21., stavak 5., ovisno o vrsti građevine, mora se obaviti u pogledu:
1. mehaničke otpornosti i pouzdanosti,
2. zaštite od buke i vibracija,
3. uštede energije i toplinske zaštite,
4. utjecaja štetnog djelovanja okoliša,
5. zaštite od požara,
6. zaštite na radu,
7. eliminiranja arhitektonskih barijera za osobe s umanjenim tjelesnim sposobnostima.
Kontrolu glavnog projekta investitor može povjeriti smo odgovornom revidentu iz članka 21. ovoga zakona.
Odgovorni revident, koji je obavio kontrolu projekta, dužan je o tome sastaviti pisano zbirno izvješće, koje je sastavni dio projektne dokumentacije.
U izvješću o obavljenoj kontroli ovlašteni revident može zahtijevati od investitora da:
• prije početka izvođenja određenih radova, obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove,
• obavi pregled izvedenih radova u određenoj etapi gradnje.
U slučaju iz prethodnog stavka, investitor je dužan revidentu omogućiti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta, odnosno pregled radova, koji revident potvrđuje upisom u građevni dnevnik.
Ako je glavni projekt izrađen u inozemstvu, ovlašteni revident mora obaviti kontrolu kojom se utvrđuje da je izrađen sukladno ovom zakonu i priznatim normama.

Nostrifikacija projekta

Članak 28.

Utvrđivanje usklađenosti glavnog i/ili izvedbenog projekta, izrađenog prema inozemnim propisima, s ovim zakonom, posebnim zakonima, propisima i normativima donešnim na osnovi zakona i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se obaviti, bez obzira na vrstu i veličinu građevine.
Nostrifikaciju projekta provodi pravna osoba registrirana u Bosni i Hercegovini za poslove projektiranja, koje imenuje odgovornog revidenta, sukladno članku 21. i revidente za svaku vrstu (etapu) projekta.
Pravna osoba, iz prethodnog stavka, dužna je izvršiti prijevod projekta na bosanski ili hrvatski jezik.
Ovjerom projekta, iz stavka 1. ovog članka, pravna osoba registrirana za projektiranje, odgovara za izvršenu nostrifikaciju projekta, odnosno usklađivanje projekta s ovim zakonom, kanonalnim zakonima, propisima i normativima donešnim na osnovi zakona i pravilima struke.

VI. GRAĐEVNA DOZVOLA

Članak 29.

Gradnji građevine može se pristupiti samo na temelju izdate odobrenja za gradnju, osim u slučajevima iz članka 30. ovog zakona.
Odobrenje za gradnju izdaje se za gradnju cijele građevine.

Članak 30.

Izuzetno od odredbe prethodnog članka, odobrenje za gradnju nije potrebno za radove redovitog održavanja oštećenih građevina koji se mogu svrstati u radove tekućeg održavanja.
Odobrenje za gradnju nije potrebno ni za:
• kabelske i zračne priključke na niskonaponsku i PTT mrežu, kao i priključke postojeće građevine na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plin);
• gradnja grobnice u groblju;
• ograđivanje parcele, osim s ulične strane;
• uređenje okućnice za građevinu (kao što su staze, platoi, vanjska stubišta oslonjena cijelom površinom na tlo; potporni zidovi do visine 0,8 m od razine tla; ograde koje su na granici građevne parcele i ako su sukladnouvjetima iz urbanističke suglasnosti);
• staklenik za smještaj bilja tlocrtne (bruto) površine do 12 m2 i visine vijenca do 4 m od razine okolnog tla;
• bunar za vodu ili cisterna za vodu zapremine do 10 m3;
• septičku jamu zapremine do 10 m3 koja se gradi na građevnoj čestici građevine za koje je izdano odobrenje za gradnju;
• dječje igralište;
• nadstrešnicu za sklanjanje ljudi u javnom prometu;
• reklamni pano oglasne površine do 12 m2 i vertikalne prometne signalizacije u zemljišnom pojasu postojeće ceste;
• sportske terene bez tribina koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo (igrališta za tenis, nogomet, i slično);
• radove na stubištima, hodnicima i sl., na promjeni pristupa građevini i unutar građevine radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja u građevini osobama s teškoćama u kretanju;
• radove na zamjeni i dopuni opreme, ako je to sukladno namjeni građevine, te radove na održavanju građevine, ako ne utječu na udovoljavanje bitnim zahtjevima za građevinu i urbanističkim uvjetima.

Organi nadležni za izdavanje odobrenja za gradnju

Članak 31.

Odobrenje za gradnju izdaje nadležni organ, odnosno služba, uprave na čijem se području građevina gradi, ako ovim zakonom, kantonalnim zakonom ili drugim posebnim zakonom nije određen neki drugi organ, odnosno služba.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za gradnju podnosi investitor, odnosno nositelj urbanističke suglasnosti, nadležnom organu, odnosno službi uprave koji je izdao urbanističku suglasnost.

Članak 32.

Iznimno od odredbe članka 31. ovoga zakona, Ministarstvo izdaje odobrenje za gradnju za građevine za koje je, na osnovi Zakona o prostornom uređenju, izdalo urbanističku suglasnost, ukoliko izdavanje odobrenja za gradnju ili dozvole za obavljanje radova nije, posebnim zakonom, dato u nadležnost nekom drugom federalnom organu.
Ministarstvo, bez prethodnog izdavanja urbanističke suglasnosti, izdaje odobrenje za gradnju za sanaciju ratnim djelovanjima oštećenih i porušenih građevina graditeljskog naslijeđa, koje kao nacionalne spomenike utvrdi Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika sukladno Aneksu 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Protiv rješenja Ministarstva, donešenog u primjeni postupka izdavanja odobrenja za gradnju iz ovog zakona, ne može se izjaviti žalba.
Protiv rješenja, iz stavka 3. ovog članka, može se pokrenuti upravni spor, tužbom kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana, od dana prijama rješenja.
U slučaju gradnje ili rekonstrukcije građevina na međudržavnoj granici, nadležnost za izdavanje odobrenja za gradnju, utvrđuje se sporazumom između dvije ili više država.

Zahtjev za odobrenje za gradnju

Članak 33.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za gradnju podnosi investitor nadležnom organu, odnosno službi, uprave u pisanom obliku.
Zahtjevu za izdavanje odobrenja za gradnju prilaže se:
1. urbanistička suglasnost,
2. izvod iz katastra – katastarska čestica,
3. dokaz o pravu gradnje,
4. tri primjerka glavnog projekta,
5. pisano izvješće o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema članku 26. ovoga zakona,
6. pisano izvješće i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima iz članka 27. ovog zakona,
7. elaborati o istražnim radovima, ako su podatci iz njih poslužili za izradu glavnog projekta, te tehnološki elaborat ako je potreban,
8. suglasnosti pribavljene u postupku izdavanja urbanističke suglasnosti za predmetnu građevinu,
9. drugi prilozi određeni posebnim zakonom.
Zahtjevu za izdavanje odobrenja za gradnju može se umjesto glavnog projekta (stavak 2. točka 4.) priložiti izvedbeni projekt, koji mora sadržavati sve propisne dijelove glavnog projekta.
Iznimno od odredbe stavka 2., točka 1. ovog članka, zahtjevu za odobrenje za gradnju ne prilaže se urbanistička suglasnost samo za slučajeve iz članka 39. stavak 4. Zakona o prostornom uređenju, ali se u projektnoj dokumentaciji moraju ispoštovati dati urbanističko-tehnički uvjeti, što se dokazuje suglasnošću na idejni projekt od strane nadležnog organa.
Nadležni organ, odnosno služba uprave dužna je u roku od 15 dana od dana kad je dostavljen idejni projekt izdati suglasnost na projekt ili pismeno navesti potrebne izmjene projekta, koje se moraju ispoštovati prigodom izrade glavnog, odnosno izvedbenog projekta.
Stavak 5. ovog članka, važi smo za slučajeve iz stavka 4. članka 39. Zakona o prostornom uređenju i njegove odredbe ne primjenjuju se u redovitoj proceduri za izdavanje odobrenja za gradnju.

Dokaz o pravu gradnje

Članak 34.

Dokazom o pravu gradnje iz članka 33. stavak 2. točka 3. ovog zakona, smatra se:
• izvadak iz zemljišne knjige,
• ugovor ili odluka nadležnih organa na osnovi koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo gradnje ili pravo korištenja,
• ugovor o partnerstvu, sklopljen s vlasnikom zemljišta i/ili nekretnine, čiji je cilj zajednička gradnja,
• ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo gradnje,
• pisana suglasnost vlasnika nekretnine.
Dokazom prava gradnje na određenoj nekretnini, kada se radi o građevinama za potrebe obrane ili posebnog javnog interesa, smatra se i odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. U tom slučaju investitor je dužan vlasniku nekretnine isplatiti naknadu sukladno posebnom zakonu.

Postupak izdavanja odobrenja za gradnju

Članak 35.

Nadležni organ uprave dužan je u postupku izdavanja odobrenja za gradnju utvrditi da li je glavni projekt izrađen sukladno uvjetima datim u urbanističkoj suglasnosti, odnosno urbanističko-tehničkim uvjetima za slučajeve iz članka 39. stavak 4. Zakona o prostornom uređenju s odredbama ovog zakona, odnosno kantonalnih zakona i posebnih propisa.
Prije izdavanja odobrenja za gradnju, nadležni organ uprave dužan je strankama u postupku omogućiti uvid u glavni projekt.
Pod strankama u postupku iz stavka 2. ovog članka smatraju se pravne i/ili fizičke osobe na čiji zahtjev se vodi postupak izdavanja odobrenja za gradnju, vlasnik nekretnine i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje dozvola, kao i vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje dozvola.
Strankom u postupku smatra se i jednica lokalne samouprave ako ispunjava neki od uvjeta iz prethodnog stavka.
Nadležno tijelo dužno je stranke u postupku pozvati na uvid u glavni projekt javnim pozivom, koji sadrži mjesto i vrijeme uvida u projekt, naziv investitora, vrstu i lokaciju građevine.
Javni poziv na uvid u projekt objavljuje se namanje osam dana prije uvida u projekt, a stranke su dužne izjasniti se u roku od osam dana, odnosno najkasnije u roku od 15 dana. Ukoliko se stranka u postupku iz opravdanih razloga, ne odazove na javni poziv za uvid u projekt može se o istom pismeno očitovati u roku od osam dana.

Članak 36.

Odobrenje za gradnju je upravni akt koji izdaje nadležni organ sukladno čl. 31. i 32. ovog zakona, ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom.
Nadležni organ uprave iz stavka 1. ovog članka, dužan je u roku od 10 dana od dana podnošenja zahtjeva, podnositelja pismeno izvijestiti ako ne ispunjava propisne uvjete za izdavanje odobrenja za gradnju, odnosno izvjestiti ga o potrebi dopune zahtjeva s traženim dokumentima.
Podnositelj zahtjeva dužan je upotpuniti zahtjev u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijama pismene obavijesti.
Nadležni organ uprave dužan je donijeti rješenje najkasnije u roku od 30 dana nakon dostavljene tražene dokumentacije.
Zahtjev za odobrenje za gradnju odbit će se rješenjem ako :
• investitor u roku od 15 dana od zatražene dopune iz stavka 3. ovog članka, ne upotpuni zahtjev,
• ako investitor ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje odobrenja za gradnju,
• ako se u postupku izdavanja odobrenja za gradnju utvrdi da glavni (izvedbeni) projekt nije usklađen s uvjetima iz urbanističke suglasnosti,
• ako glavnim (izvedbenim) projektom nisu ispunjeni uvjeti propisni ovim zakonom, kantonalnim zakonima i/ili posebnim propisima,
• ako se očevidom na terenu utvrdi da se stvarno stanje na građevnoj čestici ne podudara s glavnim projektom.
Prije izdavanja odobrenja za gradnju nadležni organ uprave dužan je izvršiti očevid o stanju na terenu.
U postupku izdavanja odobrenja za gradnju primjenjuju se propisi o upravnom postupku, ukoliko odredbama ovog zakona nije drugačije utvrđeno.
Protiv rješenja izdatog od Ministarstva ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, u roku od 30 dana od prijama rješenja.
Protiv rješenja nadležnog organa, odnosno službe uprave, općine, grada i kantona može se podnijeti žalba.

Važenje odobrenja za gradnju

Članak 37.

Odobrenje za gradnju prestaje važiti ako radovi na građevini, za koju je
izdato odobrenje za gradnju, ne počnu u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti dozvole.
Važenje odobrenja za gradnju može se, na zahtjev investitora, produljiti za još godinu dana, ako se nisu promjenili uvjeti sukladnokojim je izdato odobrenje za gradnju.

Izmjena i/ili dopuna odobrenja za gradnju

Članak 38.

Investitor je dužan podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradnju ako tijekom gradnje namjerava na građevini učiniti bilo kakve izmjene kojima se odstupa od rješenja datog glavnim (izvedbenim) projektom na osnovi koje je izdato odobrenje za gradnju ili uvjeta datih u urbanističkoj suglasnosti.
Na zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradnju i postupak izdavanja dozvole primjenjuju se odredbe iz čl. od 28. do 34. ovog zakona.
Iznimno od članka 33. ovog zakona zahtjevu za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradnju prilaže se samo ona dokumentacija i suglasnosti koje se odnose na namjeravanu izmjenu.
Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradnju podnesen radi prilagođavanja građevine osobama s teškoćama u kretanju rješava se po žurnom postupku.
Ako nadležni organ, odnosno služba uprave prigodom provjere tehničke dokumentacije, odnosno glavnog projekta, utvrdi da pojedini uvjeti u urbanističkoj suglasnosti nisu realni ili su suprotni važećoj prostorno planskoj dokumentaciji, dužan je investitoru izdati dopunu ili izmjenu urbanističke suglasnosti.

Članak 39.

Ako tijekom gradnje dođe do promjene investitora nadležni organ, odnosno služba, će po službenoj dužnosti u roku od 20 dana, od prijama pisane obavijesti, izvršiti izmjenu odobrenja za gradnju.
Novi investitor dužan je zahtjevu za izmjenu odobrenja za gradnju priložiti:
1. važeće odobrenje za gradnju,
2. dokaz prava gradnje na određenoj nekretnini, odnosno da je na osnovi pravno valjanog dokumenta ili nasljeđivanjem, stekao pravo vlasništva na građevinu.
Nadležni organ, odnosno služba, iz stavka 1. ovog članka, će na osnovi dokaza iz prethodnog članka izvršiti izmjenu odobrenja za gradnju, u smislu promjene imena investitora.
Promjena investitora u slučaju iz stavka 1. ovog članka, mora se zatražiti do izdavanja uporabne dozvole.

VII. POSEBNI SLUČAJEVI GRADNJE

Gradnja u slučaju neposredne opasnosti

Članak 40.

U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tijekom tih događaja ili neposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za gradnju mogu se graditi one građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno uklanjanju štetnih posljedica.
Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se ukloniti kad prestane potreba njezinog korištenja. Ako je potrebno da ta građevina ostane kao stalna za nju se mora naknadno osigurati odobrenje za gradnju.
U slučaju oštećenja građevine zbog djelovanja iz stavka 1. ovoga članka, građevina se može vratiti u prvobitno stanje bez prethodnog izdavanja urbanističke suglasnosti.
Nadležni organ uprave izdat će odobrenje za gradnju sukladno odobrenju za gradnju na temelju koje je građevina sagrađena.
Kada se radi o većim oštećenjima konstruktivnih dijelova građevine nadležni organ uprave može od investitora zahtijevati da priloži tehničku dokumentaciju za sanaciju građevine i ateste o izvršenim ispitivanjima konstrukcije građevine.
Odobrenjem za gradnju u slučajevima iz prethodnog stavka utvrdit će se i obveza pribavljanja odobrenja za uporabu sanirane građevine.

Načelno odobrenje za gradnju za složene građevine

Članak 41.

Odobrenje za gradnju za složenu građevinu može se izdati i za jedan njezin dio i to za jednu ili više građevina koje su sastavni dio složene građevine.
Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za gradnju iz stavka 1. ovog članka, investitor je dužan pribaviti načelno odobrenje za gradnju za složenu građevinu.
Načelnim odobrenjem za gradnju, na zahtjev investitora, određuju se dijelovi složene građevine, funkcionalne i/ili tehnološke veze između dijelova složene građevine, kao i s tim povezani redoslijed izdavanja odobrenja za gradnju. Glavni projekt dijela složene građevine, za koji se izdaje odobrenje za gradnju, mora biti izrađen sukladno idejnom projektu cijele složene građevine, urbanističkom suglasnošću, odredbama ovog zakona i posebnih zakona.
Na osnovi načelnog odobrenja za gradnju, može se pristupiti izvođenju pripremnih radova.
Zahtjevu za izdavanje načelnog odobrenja za gradnju za složenu građevinu prilaže se:
1. urbanistička suglasnost za cijelu složenu građevinu,
2. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom cijele složene građevine i susjednih objekata (za građevine koje se grade na većem području situacija se može prikazati na geodetskoj podlozi odgovarajućeg mjerila),
3. tri primjerka idejnog projekta cijele složene građevine,
4. popis dijelova složene građevine redoslijedom kako će se izdavati odobrenja za gradnju,
5. popis pripremnih radova koje treba izvesti,
6. okolinsku dozvolu (ako složena građevina ubraja u građevine za koje je to propisano posebnim zakonom),
7. drugi nacrti i podatci, ovisno o složenosti građevine, ako su oni značajni za izradu glavnog projekta.
Zahtjevu iz prethodnog stavka ovog članka, može se umjesto idejnog priložiti glavni projekt cijele složene građevine.
Odobrenje za gradnju iz stavka 2. ovog članka, može se izdati i za izvođenje radova i gradnju dijelova energetskih, vodoprivrednih, prometnih i infrastrukturnih građevina, pod uvjetom da takvi radovi, odnosno dijelovi građevine imaju odgovarajuću tehničku dokumentaciju, idejni projekt i urbanističku suglasnost za cijelu građevinu, te da predstavljaju građevnu i tehničku cjelinu, a da gradnja cijele građevine traje više godina.
U postupku izdavanja načelnog odobrenja za gradnju primjenjuju se odredbe članka 35., članka 36. st. od 2. do 4. i članka 38. ovog zakona.
Načelno odobrenje za gradnju za složeni objekt, na osnovi koje se izdaju odobrenja za gradnju iz stavka 1. ovog članka, prestaje važiti u roku od pet godina od pravomoćnosti.
Važenje načelnog odobrenja za gradnju, iz prethodnog stavka ovog članka, može se produljiti za još dvije godine, ako se nisu promjenili urbanistički uvjeti i ako je za najmanje jedan dio složene građevine izdata uporabna dozvola.

Odobrenje za gradnju za pripremne radove

Članak 42.

Pripremni radovi za potrebe gradilišta izvode se na temelju odobrenja za gradnju za građevinu.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odobrenje za gradnju potrebno je za pripremne radove za koje je potrebno rješavanje imovinsko-pravnih pitanja, kao i za građevine i radove koji mogu biti opasni po život i zdravlje ljudi, promet, okoliš i to za:
• asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl. koji će se koristiti za gradnju više građevina kroz dulje vremensko razdoblje,
• dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilišta električnom energijom,
• složenije radove koji mogu utjecati na život i zdravlje ljudi ili na pouzdanost.
Odobrenjem za gradnju iz stavka 2. ovoga članka mora se odrediti rok u kojemu se građevine izgrađene na osnovi odobrenja za gradnju za pripremne radove moraju ukloniti.
Obavljanje prethodnih radova istražnog karaktera (prethodne studije, istraživanja i ispitivanja terena, izrada idejnih rješenja, izrada investicijskog programa, prikupljanje podataka za projektiranje i drugi radovi koji služe za izradu tehničke dokumentacije i za donošenje odluke o gradnji investicijskog objekta) izvode s na osnovi urbanističke suglasnosti.

Odobrenje za gradnju za privremene objekte

Članak 43.

Za postavljanje građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, odnosno za privremeno postavljanje montažnih objekta na određenoj lokaciji izdaje se odobrenje za gradnju za privremene građevine.
Odobrenjem za gradnju iz stavka 1. ovoga članka mora se odrediti rok u kojemu se privremena građevina mora ukloniti, a najdulje tijekom tri godine.

Bespravna gradnja

Članak 44.

Odredbama ovog zakona gradnja građevine bez pravomoćnosti odobrenja za gradnju nije dozvoljena.
Za bespravno sagrađenu građevinu ne smije se dati priključak na javni vodovod, kanalizaciju i električnu mrežu.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, zakonodavno tijelo kantona može kantonalnim zakonom ili propisom donešenim na osnovi tog zakona regulirati dosadašnju bespravnu gradnju u pogledu legalizacije, samo u slučaju da takva gradnja ne ugrožava opći javni interes, uklapa se u prostorno plansku dokumentaciju i ne utječe na zadovoljavanje uvjeta zaštite: okoliša, terena (klizišta), stanovništva i materijalnih dobara.
Zakonodavno tijelo kantona utvrdit će uvjete za izadavanje urbanističke suglasnosti, odobrenja za gradnju i uporabne dozvole i to :
• potreban obim tehničke dokumentacije,
• provjeru izvedenih radova,
• mjere za uređenje i zaštitu okoliša.

Prijava gradnje

Članak 45.

Investitor je dužan nadležnom organu, uprave koji mu je izdao odobrenje za gradnju, pismeno prijaviti početak građevnih radova, najkasnije u roku od osam dana prije početka radova.
Ukoliko je došlo do prekida radova za razdoblje dulje od tri mjeseca, investitor je dužan pismeno prijaviti nastavak radova, u svemu kao u prethodnom stavku.

VIII. GRADILIŠTE

Uređenje gradilišta

Članak 46.

Gradilište mora biti ograđeno radi sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište.
Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način.
Uz javno-prometne površine zabranjeno je ograđivati gradilište bodljikavom žicom ili na drugi način koji bi mogao ugrožavati prolaznike. Na gradskim područjima može se odrediti poseban vanjski izgled ograde.
Gradilište mora imati na vidnom mjestu istaknutu ploču, s svim relevantnim podatcima o građevini i sudionicima gradnje (naziv investitora, naziv izvođača radova, naziv projektanta, naziv i vrstu građevine koja se gradi, vrijeme početka i završetka radova).
Investitor ili izvođač dužan je za privremeno zauzimanje susjednog, odnosno obližnjeg zemljišta za potrebe gradilišta, pribaviti suglasnost vlasnika ili korisnika tog zemljišta.
Za privremeno zauzimanje javnih prometnih površina za potrebe gradilišta investitor ili izvođač, dužan je pribaviti odobrenje nadležne općinske službe uprave, odnosno pravne osobe određene posebnim zakonom.
Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni i odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša.
Prije izdavanja uporabne dozvole sve privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevni i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni, a zemljište na području gradilišta, kao i na prilazu gradilištu, dovedeno u uredno stanje sukladnouvjetima utvrđenim u urbanističkoj suglasnosti i odobrenju za gradnju.

Dokumentacija na gradilištu

Članak 47.

Izvođač na gradilištu mora imati:
a) rješenje o upisu u sudski registar,
b) akt o postavljenju voditelja gradnje, odnosno voditelja pojedinih radova,
c) odobrenje za gradnju i glavni projekt,
d) ovjerene izvedbene projekte,
e) građevni dnevnik,
f) građevnu knjigu,
g) dokaz o ispitivanju i kvaliteti ugrađenih materijala, proizvoda i opreme sukladnočl. 15. i 16. ovog zakona,
h) elaborat o iskoličenju građevine izrađen od fizičke ili pravne osobe, registrirane za obavljanje geodetske djelatnosti,
i) nacrt organizacije gradilišta.
Uvjete, način i obrazac vođenja građevnog dnevnika i građevne knjige na gradilištu propisat će Ministarstvo posebnim pravilnikom.

IX. UPORABNA DOZVOLA

Članak 48.

Izgrađena građevina smije se početi koristiti, odnosno staviti u pogon, te izdati rješenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu, tek nakon što nadležni organ, odnosno služba, uprave izda dozvolu za njezinu uporabu (u daljnjem tekstu: uporabna dozvola).
Uporabna dozvola za izgrađenu građevinu izdaje se nakon izvršenog tehničkog pregleda.

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole

Članak 49.

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole investitor podnosi nadležnom organu, odnosno službi, uprave koja je izdala odobrenje za gradnju za gradnju građevine.
Zahtjev iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati:
1. kopiju odobrenja za gradnju,
2. kopiju katastarskog plana s ucrtanim položajem građevine,
3. pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima za održavanje građevine,
4. pisano izvješće nadzora nad gradnjom sukladno članku 21. ovog zakona.

Tehnički pregled

Članak 50.

Nadležni organ, odnosno služba uprave dužan je u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva iz članka 49. ovog zakona, obaviti tehnički pregled građevine.
Tehničkim pregledom se utvrđuje da je građevina izgrađena sukladno tehničkoj dokumentaciji na osnovi koje je izdato odobrenje za gradnju, tehničkim propisima i normativima, kao i propisima za odnosnu građevinu po posebnim zakonima.
Nadležni organ, odnosno služba uprave rješenjem imenuje stručno povjerenstvo za tehnički pregled, i to predsjednika i članove povjerenstva. Nadležni organ, odnosno služba uprave dužan je donijeti rješenje o imenovanju povjerenstva za tehnički pregled u roku od osam dana od dana prijama urednog zahtjeva iz članka 49.ovog zakona.
Predsjednik i članovi povjerenstva moraju ispunjavati uvjete da su diplomirani inžinjeri, s pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Broj članova povjerenstva za tehnički pregled ovisi o vrsti i složenosti objekta, odnosno povjerenstvo mora imati po jednog stručnog člana za svaku vrstu radova koje pregleda (arhitektonski/građevni, strojarski, vodovod i kanalizacija, elektroinstalacije itd.).
U sastav povjerenstva imenuju se i ovlašteni predstavnici nadležnih tijela i prvnih osoba koji prema propisima donešenim na osnovi zakona ili odredbama posebnih zakona, trebaju sudjelovati u radu povjerenstva za tehnički pregled.
U radu povjerenstva ne mogu sudjelovati službene osobe koje su donosile rješenja u postupku izdavanja odobrenja za gradnju.
O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda, nadležni organ, odnosno služba uprave dužan je izvijestiti investitora, predsjednika i članove povjerenstva, najkasnije 10 dana prije dana zakazanog za tehnički pregled.

Članak 51.

Investitor je dužan tehničkom pregledu osigurati prisustvo sudionika u gradnji.
Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkog pregleda, povjerenstvu za tehnički pregled dati na uvid :
1. dokumentaciju iz čl. 47. i 49. ovog zakona,
2. dokaze da su ispunjeni posebni uvjeti utvrđeni urbanističkom suglasnošću na osnovi posebnih zakona.
Predsjednik i članovi povjerenstva za tehnički pregled o izvršenom tehničkom pregledu građevine sastavljaju zapisnik, u koji se unosi i mišljenje svakog člana može li se izgrađena građevina koristiti ili se moraju otkloniti nedostatci ili se ne može izdati uporabna dozvola.
Zapisnik o izvršenom tehničkom pregledu povjerenstva za tehnički pregled dužno je dostaviti nadležnom organu, odnosno službi uprave u roku od osam dana od obavljenog tehničkog pregleda.
Zapisnik iz prethodnog stavka potpisuje predsjednik povjerenstva i svi članovi.
Ukoliko ovlašteni predstavnici, iz stavka 5. članka 50. ovog zakona, nisu nazočili tehničkom pregledu, niti dostavili pismeno izvješće u roku od osam dana nakon tehničkog pregleda, smatrat će se da je mišljenje tog tijela ili pravne osobe da nema nedostataka i da se može izdati uporabna dozvola.

Članak 52.

Ako su zapisnikom povjerenstva za tehnički pregled utvrđeni nedostatci na građevini, koje treba otkloniti, nadležni organ, odnosno služba uprave donijet će zaključak kojim se utvrđuje rok za otklanjanje nedostataka, a najdulje 90 dana.
Nadležni organ, odnosno služba uprave donijet će rješenje, odnosno izdati uporabnu dozvolu tek nakon što se nedostatci iz prethodnog stavka uklone.

Postupak izdavanja uporabne dozvole

Članak 53.

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit će se :
• ako je građevina izgrađena bez odobrenja za gradnju,
• ako su tijekom gradnje izvršene izmjene i dopune na građevini za koje nije izdata izmjena ili dopuna odobrenja za gradnju,
• ako se u roku od 90 dana ne otklone nedostatci, koje je utvrdilo povjerenstvo za tehnički pregled zapisnikom,
• ako je donešen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja odobrenja za gradnju,
• ako je u tijeku postupak građevne inspekcije.

Članak 54.

Ako se prigodom tehničkog pregleda utvrdi da se nedostatci na građevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po pouzdanost građevine, po život ili zdravlje ljudi, okoliš, promet ili susjedne objekte, nadležni organ, odnosno služba uprave donijet će rješenje o uklanjaju, odnosno rušenju građevine.

Članak 55.

Ukoliko je zapisnikom povjerenstva za tehnički pregled utvrđeno da se može izdati uporabna dozvola za predmetnu građevinu, nadležni organ, odnosno
služba uprave dužan je u roku od 10 dana od prijama zapisnika o izvršenom tehničkom pregledu iz stavka 4. članka 51. ovog zakona, izdati uporabnu dozvolu.

Članak 56.

Nadležni organ, odnosno služba uprave može na osnovi mišljenja povjerenstva za tehnički pregled, za građevinu koja po svom tehnološkom procesu, s obzirom na ugrađene instalacije, opremu i postrojenje, zahtijeva probni rad izdati odobrenje za probni rad.
Odobrenje za probni rad može se izdati smo pod uvjetom da je povjerenstvo za tehnički pregled utvrdilo da je građevina sagrađena sukladno izdatom odobrenju za gradnju i da puštanje građevine u probni rad, ne ugrožava život i zdravlje ljudi, okoliš i susjedne građevine.
Tijekom trajanja probnog rada građevine uspostavlja se i utvrđuje njezina potpuna tehnička ispravnost.
Probni rad građevine iz stavka 1. ovog članka može trajati najdulje 12 mjeseci, a izuzetno u posebno složenim tehnološkim procesima probni rad se može produljiti za još 12 mjeseci.

Članak 57.

Uporabna dozvola, može se na zahtjev investitora izdati prije završetka cijele građevine i za dio građevine :
• kada je to potrebno radi nastavka i dovršenja gradnje (most za pristup gradilištu, trafostanica, dalekovod i sl.),
• kada je u pitanju složena građevina iz članka 41. ovog zakona,
• kada se određeni dio može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine,
Iznimka iz stavka 1. ovog članka mora biti predviđena glavnim projektom.

Članak 58.

Nadležni organ, odnosno služba, koji imenuju povjerenstvo za tehnički pregled dužan je najmanje jednom u dvije godine, objaviti javni poziv stručnim osobama da dostave dokaze o ispunjavanju uvjeta za sudjelovanje u povjerenstvima, odnosno uvjete iz članka 50. stavka 4. ovog zakona.
Na osnovi popisa stručnih osoba iz prethodnog stavka, voditelj postupka, u ovisnosti o vrsti i složenosti građevine, imenuje odgovarajuće stručne osobe u povjerenstva za tehnički pregled.

Članak 59.

Troškove vršenja tehničkog pregleda snosi investitor sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku.
Način obavljanja tehničkog pregleda, sadržaj pismene izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima korištenja građevine, sadržaj zapisnika o izvršenom tehničkom pregledu, te način plaćanja članova povjerenstva za tehnički pregled utvrdit će Ministarstvo posebnim pravilnikom.

Članak 60.

Uporabna dozvola je upravni akt i u postupku njezinog izdavanja primjenjuju se propisi o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
Građevina za koju nije izdata uporabna dozvola ne može se upisati u zemljišne knjige.

X. KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE GRAĐEVINE

Članak 61.

Građevina se može koristiti smo na način koji je sukladno njezinom namjenom.
Vlasnik građevine dužan je održavati građevinu na način da se u predviđenom vremenu trajanja očuvaju tehnička svojstva iz poglavlja II. ovog zakona, bitna za građevinu, odnosno da se ne naruše njezina spomenička svojstva, ako je ta građevina uvrštena u popis nacionalnih spomenika odlukom Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, sukladno Aneksu 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
U slučaju oštećenja građevine zbog kojeg je ugrožena pouzdanost građevine ili njezinog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne građevine ili zdravlje ljudi, vlasnik građevine dužan je poduzeti žurne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu kao opasnu do otklanjanja oštećenja.
Za građevinu, konstrukciju ili opremu čija pouzdanost ovisi o redovitom održavanju, tehničke propise kojima se propisuje način održavanja donosi Ministarstvo.

Rekonstrukcija postojeće građevine

Članak 62.

Investitor je dužan pribaviti odobrenje za gradnju ako namjerava rekonstruirati postojeću građevinu.
Na rekonstrukciju postojeće građevine primjenjuju se odredbe od članka 33. do članka 61. ovog zakona.
Iznimno od odredbi članka 33. ovog zakona, zahtjevu za rekonstrukciju postojeće građevine prilaže se :
a. projekt izvedenog stanja,
b. tri primjerka glavnog projekta iz članka 24. ovog zakona za građevinu, odnosno dio građevine na koji se rekonstrukcija odnosi,
c. izvod iz katastra – katastarska čestica,
d. dokaz prava gradnje iz članka 34. ovog zakona,
e. pisano izvješće o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema članku 26. ovoga zakona,
f. pisano izvješće i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima iz članka 27. ovog zakona,
g. suglasnosti, odnosno mišljenja, pribavljena iz kojih proistječe priroda namjeravane rekonstrukcije.

Projekt izvedenog stanja mora sadržati :
1. snimku postojećeg stanja (sve osnove, presjek, krovište, pročelja itd.),
2. glavni projekt sukladno članku 24. ovog zakona za građevinu, odnosno dio građevine na koji se rekonstrukcija odnosi.
Na projekt izvedenog stanja odnose se odredbe čl. od 26. do 29. ovog zakona.

XI. UKLANJANJE GRAĐEVINE

Dozvola za uklanjanje građevine

Članak 63.

Uklanjanjanju građevine ili njezinog dijela, ukoliko se ne radi o uklanjanju na osnovi inspekcijskog rješenja, može se pristupiti samo na osnovi dozvole za uklanjanje.

Postupak za dozvolu za uklanjanje

Članak 64.

Zahtjev za dozvolu za uklanjanje građevine podnosi u pismenom obliku, vlasnik građevine.
Zahtjevu se prilažu :
a. tri primjerka projekta za uklanjanje građevine,
b. dokaz vlasništva nad građevinom (iznimno od članka 34. ovog zakona, dokazom vlasništva smatra se samo vlasnik nekretnine za koju se izdaje dozvola za uklanjanje i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini),
c. suglasnosti nadležnih tijela ili pravnih osoba, ako se uklanjanjem građevine može ugroziti javni interes,
d. procjena utjecaja na okoliš sukladno posebnom zakonu.
Kod uklanjanja građevine ili njezinog dijela stručni nadzor nije potreban.
U postupku izdavanja dozvole za uklanjanje građevine, iznimno od članka 35. ovog zakona, stranka u postupku jeste vlasnik nekretnine za koju se izdaje dozvola za uklanjanje i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.
Stranka u postupku je i vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje dozvola za uklanjanje, ako se tim uklanjanjem utječe na njegova stvarna prava.

Projekt uklanjanja građevine

Članak 65.

Projekt uklanjanja građevine iz stavka 2. točka b. članka 64. ovog zakona sadrži:
1. nacrte, proračune i/ili druge inžinjerske dokaze, da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka pouzdanosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš,
2. tehnički opis uklanjanja građevine i način zbrinjavanja građevnog otpada i uređenja građevne parcele nakon uklanjanja građevine,
3. proračun pouzdanosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina, ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na pouzdanost tog zemljišta i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima tih građevina
Projekt uklanjanja iz stavka 1. ovog članka podliježe kontroli projekta iz članka 27. stavak 1. točka 1. ovog zakona, u pogledu mehaničke otpornosti i pouzdanosti za slučaj da način uklanjanja i uklanjanje građevine utječe na pouzdanost okolnog i drugog zemljišta i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima okolnih i drugih građevina.

XII. INSPEKCIJSKI NADZOR

Odredbe o inspekcijskom nadzoru

Članak 66.

Inspekcijskim nadzorom, prema ovom zakonu, obavlja se kontrola nad radom sudionika gradnje i održavanju građevine, te kvaliteta građevnih proizvoda koji se ugrađuju u pogledu primjene ovoga zakona i propis donešenih na osnovi ovoga zakona i propis iz područja normizacije, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Članak 67.

Inspekcijski nadzor, prema ovom zakonu, nad građevinama u nadležnosti Ministarstva, odnosno građevinama za koje Ministarstvo izdaje urbanističke, odnosno odobrenja za gradnju i dozvole za rehabilitaciju, provode građevni inspektori u Ministrastvu (u daljnjem tekstu: federalni građevni inspektor). Provođenje nadzora nad građevinama u nadležnosti kantona vrše građevni inspektori na razini kantona, grada ili općine, u ovisnosti kako to regulira kanton, odnosno grad, kantonalnim zakonom.
Za federalnog građevnog inspektora može se imenovati samo diplomirani inžinjer građevne ili arhitektonske struke s najmanje 10 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom.
Za kantonalnog, gradskog ili općinskog inspektora može se imenovati samo diplomirani inžinjer građevne ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom.
Federalni građevni inspektor svoj identitet dokazuje službenom iskaznicom.
Sadržaj, način izdavanja i oblik iskaznice, iz prethodnog stavka, propisuje ministar pravilnikom.
Način identifikacije kantonalnog, gradskog ili općinskog građevnog inspektora, dužan je utvrditi nadležni organ kantona, posebnim propisom.

Članak 68.

U provođenju nadzora građevni inspektor ima pravo i dužnost sudionicima gradnje rješenjem narediti otklanjanje nepravilnosti, obustavu gradnje i uklanjanje građevine.

Otklanjanje nepravilnosti

Članak 69.

U provođenju nadzora građevni inspektor ima pravo i dužnost sudionicima gradnje rješenjem narediti da u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi.
U provođenju nadzora građevni inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti vlasniku postojeće građevine, odnosno investitoru, da otkloni nedostatke na građevini koji su nastali ili su uočeni tijekom njezinog korištenja, ako utvrdi da ti nedostatci mogu ugroziti pouzdanost građevine, susjednih građevina, život i zdravlje ljudi, okoliš ili nesmetan pristup osobama s teškoćama i kretanju.
U provođenju nadzora građevni inspektor ima pravo i dužnost da rješenjem naredi obustavu uporabe građevine ukoliko za istu nije pribavljena uporabna dozvola ili je istekao rok privremenoj uporabnoj dozvoli (čl. 56. i 57.).

Obustava gradnje

Članak 70.

Građevni inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti da se obustavi daljnja gradnja, odnosno izvođenje pojedinih radova:
1. ako se građevina gradi, odnosno rekonstruira protivno odobrenju za gradnju, te odredi primjereni rok za usklađivanje izvedenog stanja s odobrenim projektom ili crtežom građevine, odnosno za osiguranje izmjene ili dopune odobrenja za gradnju,
2. ako je donešen zaključak kojim se dozvoljava postupak obnove odobrenja za gradnju,
3. ako se građevina gradi, odnosno rekonstruira, a da u roku određenom rješenjem nisu otklonjeni uočeni nedostatci,
4. ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili izvođenju radova koji mogu ugroziti tehnička svojstva bitna za građevinu, propisna poglavljem II. ovoga zakona, te odredi primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka,
5. ako utvrdi da se radovi izvode na način da se ugrožava pouzdanost susjednih građevina, pouzdanost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr., te naredi žurne mjere zaštite, ako je to potrebno,
6. ako utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravna ili fizička osoba koja nije registrirana, odnosno ovlaštena za izvođenje ili nadziranje te vrste radova, odnosno koje ne ispunjava ovim zakonom propisne posebne uvjete.
U slučaju iz stavka 1. toč. 2. i 5. ovog članka, građevni inspektor naredit će na licu mjesta i zatvaranje gradilišta posebnom oznakom.
Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine propisat će nadležni organ, odnosno služba, uprave posebnim propisom.
U slučajevima, iz stavka 1. točka 6. ovog članka, federalni građevni inspektor ima pravo i dužnost podnijeti zahtjev nadležnom sudu za brisanje pravne osobe iz sudskog registra ako isto ne ispunjava posebne uvjete propisane ovim zakonom (čl.18., 19 i 20.).

Uklanjanje građevine

Članak 71.

Građevni inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti da se građevina ili njezin dio ukloni, odnosno uspostavi prijašnje stanje:
a. ako se gradi ili je sagrađena bez odobrenja za gradnju;
b. ako se gradi protivno odobrenju za gradnju, a u određenom roku nije se
uskladilo izvedeno stanje s odobrenim projektom ili crtežom građevine, odnosno nije se osigurala izmjena ili dopuna odobrenja za gradnju;
c. ako se tijekom gradnje utvrde neotklonjivi nedostatci zbog kojih je ugrožena pouzdanost građevine ili pouzdanost okolnih građevina, ili su na drugi način ugroženi životi ljudi ili okoliš. Građevni inspektor naredit će, kada je to potrebno, i žurne mjere osiguranja do izvršenja naloga;
d. ako utvrdi da je uslijed dotrajalosti ili većih oštećnja neposredno ugrožena pouzdanost građevine ili njezinog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi način otkloniti. Federalni građevni inspektor ujedno naređuje i žurne mjere osiguranja do izvršenja naloga (npr. podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.);
e. ako se sukladno članku 43. ovoga zakona ne uklone privremene građevine sagrađene na gradilištu u okviru pripremnih radova.
U slučaju iz stavka 1. toč. a. i b. ovog članka, građevni inspektor će prije donošenja rješenja narediti na licu mjesta zatvaranje gradilišta posebnom oznakom.
Ako se građevina iz stavka 1. točka d. ovoga članka, nalazi u zaštićenom području, rješenje o uklanjanju ne može se izvršiti bez suglasnosti nadležnog organa, odnosno službe, za poslove zaštite spomenika kulture. Postupak davanja suglasnosti nadležnog organa, odnosno službe, za poslove zaštite spomenika kulture je žuran.
Ako u slučaju iz stavka 1. ovog članka investitor ne postupi po rješenju građevnog inspektora o uklanjanju građevine ili njezinog dijela, rješenje će se izvršiti putem pravne osobe registrirane za poslove gradnje, na trošak investitora.
Način izvršenja rješenja određuje građevni inspektor.

Inspekcijsko rješenje

Članak 72.

Građevni inspektor, izuzetno, može zapisnikom narediti izvršenje mjera iz članka 70. stavka 1. toč. 1. i 5. i članka 71. stavka 1. toč. c. i d. ovoga zakona, radi otklanjanja neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i po imovinu.
Izvršenje naređenih mjera počinje teći uručenjem zapisnika.
Građevni inspektor je dužan izdati pismeno rješenje o naređenim mjerama, iz stavka 1. ovoga članka, u roku od tri dana od dana kad je naređeno izvršenje mjera.
Na rješenje federalnog inspektora može se izjaviti žalba.
Žalba iz stavka 4.ovog članka, izjavljuje se ministru.
Žalba iz stavka 5. ovog članka ne odlaže izvršenje.
U odlučivanju po žalbi iz stavka 5. ovog članka, ministar donosi rješenje, protiv kojega se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
Protiv rješenja kantonalnog, gradskog ili općinskog građevnog inspektora može se izjaviti žalba.
Žalba iz prethodnog stavka ovog članka izjavljuje se Ministarstvu.
Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Članak 73.

Građevni inspektor je dužan zatražiti od nadležnog organa, odnosno službe, uprave da oglasi ništavnim rješenje o odobrenju za gradnju, ako utvrdi da je izdata protivno odredbama ovog zakona.

XIII. KAZNENE ODREDBE

1. Kaznena djela

Članak 74.

Kaznom zatvora u trajanju od jedne do tri godine kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi, koja ima svojstvo investitora, ako bez odobrenja za gradnju pristupi:
• gradnji nove građevine,
• dogradnji postojeće građevine,
• nadziđavanju nove etaže na postojećoj građevini,
• vršenju drugih zahvata većeg opsega kojima se može ugroziti život i zdravlje ljudi, susjedni objekti, sigurnost prometa i dr.
Kaznom zatvora do jedne godine kaznit će se fizička osoba za kaznena djela iz stavka 1. ovoga članka.

2. Prekršaji

Članak 75.

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 8.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora ako:
• projektiranje, gradnju ili provođenje nadzora povjeri osobi koja nije registrirana za obavljanje tih djelatnosti, sukladno odredbama ovog zakona,
• ne osigura nadzor nad gradnjom,
• ne prijavi početak gradnje u propisanom roku,
• u slučaju prekida radova ne osigura građevinu koju gradi i okoliš,
• ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku,
• pristupi gradnji bez odobrenja za gradnju, ukoliko nije drugačije utvrđeno odredbama ovog zakona,
• gradi protivno odobrenju za gradnju, a nije osigurala izmjenu ili dopunu odobrenja za gradnju,
• po završetku gradnje ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš,
• koristi građevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole,
• u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene tehničkim pregledom.
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka, kaznit će se i odgovorna osoba kod investitora novčanom kaznom od 50,00 KM do 800,00 KM.
Novčanom kaznom od 50,00 KM do 800,00 KM kaznit će se fizička osoba u svojstvu investitora za prekršaje iz stavka 1. ovog članka kao i za prekršaj iz članka 18. stavak 6. i članka 19. stavak 5. ovog zakona.

Članak 76.

Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 6.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja gradi za račun nepoznatog kupca, ako nadzor ne povjeri drugoj pravnoj osobi registriranoj za obavljenje nadzora, sukladno odredbama ovog zakona.
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 600,00 KM.

Članak 77.

Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provodi nadzor nad gradnjom ako:
• imenuje nadzornog inžinjera koji ne ispunjava uvjete iz članka 21. ovoga zakona,
• ne poduzme mjere da se radovi obavljaju sukladno odobrenju za gradnju, odnosno projektom,
• ne poduzme mjere da tehnička svojstva građevine ispune uvjete iz poglavlja II. ovoga zakona,
• ne poduzme mjere da kvaliteta radova, ugrađenih proizvoda i opreme bude sukladno odredbama iz poglavlja III. ovog zakona.
Za prekršaj, iz stavka 1. al. 1. i 2. ovoga članka, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 700,00 KM.
Za prekršaj, iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se i nadzorni inžinjer novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM.

Članak 78.

Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba kao vlasnik građevine ako:
• koristi građevinu suprotno njezinoj namjeni,
• ne održava građevinu, njezinu konstrukciju ili opremu,
• pristupi uklanjanju ili ukloni građevinu ili njezin dio bez dozvole nadležne gradske odnosno općinske službe uprave.
Za prekršaj, iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi vlasniku građevine novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM.

Članak 79.

Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja projektira ako:
• nije registrirana za projektiranje,
• imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava uvjete propisne ovim zakonom,
• ne označi i uveže projekt i njegove dijelove.
Za prekršaj, iz stavka 1. al. 1., 2. i 4. ovoga članka, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 300,00 KM.
Za prekršaj, iz stavka 1. alineja 3. ovog članka, kaznit će se projektant novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 250,00 KM .

Članak 80.

Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj izvođač kao pravna osoba ako :
• ne gradi sukladno tehničkim propisima i normama s obveznom primjenom,
• nije registriran za obavljanje djelatnosti,
• ne gradi sukladno odobrenju za gradnju,
• radove izvodi tako da tehnička svojstva građevine ne odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II. ovoga zakona,
• ne ugrađuje proizvode i opremu sukladno poglavlju III. ovog zakona,
• ne dokaže kvalitetu radova i ugrađenih proizvoda i opreme utvrđen odredbama ovog zakona,
• tijekom gradnje ne poduzme mjere radi sprječavanja ugrožavanja pouzdanosti okolnih građevina, komunalnih i drugih instalacija i pouzdanosti okolnog tla,
• imenuje voditelja gradnje ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava uvjete propisne ovim zakonom,
• pristupi gradnji bez odobrenja za gradnju,
• ne ogradi gradilište sukladno odredbama ovog zakona,
• ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku gradnje,
• na gradilištu nema propisnu dokumentaciju.
Za prekršaj, iz stavka 1. al. 1., 2., 7. i 12. ovoga članka, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 200,00 KM .
Za prekršaj, iz stavka 1. alineja 1., al. od 3. do 6., al. od 8. do 11., al.13. i 14. ovoga članka kaznit će se i voditelj gradnje odnosno pojedinih radova novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 200,00 KM.

Članak 81.

Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorni revident ako:
• prigodom kontrole projekta propusti uočiti nedostatke koji mogu znatnije utjecati na tehnička svojstva građevine utvrđena poglavljem II. ovoga zakona;
Za prekršaj, iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i pravna osoba kod koje je odgovorni revident zaposlen novčanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 4.000,00 KM .
Za prekršaj, iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi kod koje je odgovorni revident zaposlen novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 800,00 KM.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 82.

Ako je upravni postupak pokrenut pred nadležnim organom do dana stupanja na snagu ovog zakona, a do tog dana nije donešeno prvostupanjsko rješenje, ili je rješenje prije toga bilo poništeno i vraćeno prvostupanjskom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti po odredbama ovog zakona.

Članak 83.

Ministarstvo će donijeti propise predviđene ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Članak 84.

Pravne osobe registrirane za projektiranje, izvođenje i nadzor dužne su usuglasiti registraciju s odredbama ovog zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Članak 85.

Danom stupanja na snagu ovog zakona na području Federacije Bosne i Hercegovine prestaje primjena zatečenih propisa iz oblasti gradnje koji su se u Federaciji Bosne i Hercegovine primjenjivali kao federalni propisi, s tim da ostaju na snazi odredbe kojima se uređuju pitanja zaštite okoliša i prirode, ukoliko ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.

Članak 86.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
prof. dr. Ivo Komšić, v.r.

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga, v.r.