Zakoni 2002
ZAKON
O CESTAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se pravni položaj javnih cesta, upravljanje
cestama, građenje, održavanje, upravljanje i ustupanje radova, zaštita cesta
i uvjeti obavljanja prometa na cestama, finansiranje javnih cesta, koncesija
na javnim cestama, nadzor nad provođenjem zakona, kazne i druga pitanja od značaja
za Federaciju Bosne i Hercegovine.
Član 2.
Cesta, prema ovom zakonu, jeste svaka površina na kojoj se obavlja promet.
Ceste se dijele na javne i nekategorisane.
Javne ceste, zavisno od njihovog društvenog, privrednog i teritorijalnog značaja,
kategorišu se u magistralne, regionalne i lokalne ceste, kao i ulice u naseljima
i gradovima.
Kolovozi ulica u naseljima i gradovima kroz koje prolaze magistralne, regionalne
i lokalne ceste smatraju se dijelovima tih cesta.
Član 3.
Nekategorisana cesta je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi
i koja je pristupačna većem broju korisnika.
Korištenje, održavanje, zaštita, rekonstrukcija i izgradnja nekategorisanih
cesta, kao i poslovi nadzora na tim cestama uređuju se gradskim i općinskim
propisom, u skladu sa ovim zakonom.
Član 4.
Javna cesta je javno dobro u općoj upotrebi u državnom vlasništvu i od interesa
za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljejem tekstu: Federacija).
Na javnim cestama se ne može sticati pravo vlasništva niti druga prava po bilo
kojoj osnovi.
Izuzetno, na javnim cestama mogu se sticati služnosti samo za opće potrebe kao
što su: pravo na postavljanje cjevovoda, vodovoda i kablova s tim da korištenje
tog prava ne ometa promet i ne ugrožava sigurnost prometa i stabilnosti ceste.
Član 5.
Javna cesta, prema vrsti prometa, može biti namijenjena za mješoviti promet
ili za promet motornih vozila.
Javna cesta ili dio javne ceste može se odrediti samo za promet motornih vozila
ako paralelno sa tom cestom postoji odgovarajuća prometnica za druge vrste prometa.
Namjena javne ceste koja je u korištenju određuje se na osnovu stanja i uvjeta
prometa na cesti.
Namjena ceste određuje se na osnovu investiciono-tehničke dokumentacije za izgradnju
ceste, a u skladu sa odgovarajućim tehničkim propisima.
Član 6.
Javnu cestu čine:
- donji i gornji stroj ceste;
- cestovni građevinski objekti: mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci, tuneli, galerije,
potporni i obložni zidovi, pothodnici i nathodnici;
- uređaji za odvodnju;
- cestovni pojas čini projektovani poprečni presjek ceste i najmanje jedan metar
sa obje strane računajući od krajnjih tačaka poprečnog profila ceste;
- cestovno zemljište u širini koju čine: širina cestovnog pojasa, te površine
na kojima su izgrađene cestarske kuće,stacionari, servisi, benzinske stanice,
parkirališta, površine za odvodnju do recipijenta i drugi objekti za potrebe
održavanja cesta i usluga vozilima i putnicima predviđeni projektom ceste;
- zračni prostor iznad kolovoza u visini od sedam metara;
- mjerne vage i objekti za vaganje i kontrolu prometa;
- priključci na javnu cestu u širini cestovnog pojasa;
- prometna signalizacija (horizontalna, vertikalna, svjetlosna signalizacija)
i oprema cesta, stalni uređaji za zaštitu ceste, prometa od snježnih nanosa,
djelovanje vjetra, osulina, nanosa zemljanog materijala, smjerokazni stubići,
kilometarski stubići, odbojnici, cestovni telekomunikacijski uređaji i oprema,
javna rasvjeta u funkciji prometa, cestovne oznake, detektori i brojači prometa,
ventilacijska oprema u tunelima, ograde, satovi za parkiranje, uređaji i oprema
za zaštitu od buke i drugih štetnih uređaja od prometa, prometne TV kamere,
obične kamere i TV uređaji i parking uređaji;
- cestarske kuće, stacionari i drugi objekti za potrebe održavanja cesta, prometa
i okoline (snjegobrani, vjetrobrani, zaštita od osulina i nanosa, zaštitne i
sigurnosne ograde).
Član 7.
Javne ceste iz člana 2. ovog zakona su:
1. magistralne javne ceste su ceste koje povezuju cjelokupan ili veći dio prostora
države Bosne i Hercegovine, Federacije i integriraju ga u evropsku mrežu cesta,
a čine međusobnu zavisnu prometnu mrežu;
2. regionalne javne ceste su ceste koje povezuju naselja i lokalitete unutar
jednog ili više kantona, integriraju cjelokupni prostor kantona i čine međusobno
ovisnu prometnu mrežu jednog ili više kantona priključenih na mrežu magistralnih
cesta;
3. lokalne javne ceste i ulice u naseljima i gradovima (u daljnjem tekstu: lokalne
ceste) su ceste koje čine međusobno ovisnu prometnu mrežu općine ili grada priključenu
na mrežu regionalnih ili magistralnih cesta.
Član 8.
Kriterije za određivanje magistralnih i regionalnih cesta iz člana 7. ovog
zakona donosi Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra prometa
i komunikacija.
Kriterije za određivanje lokalnih cesta iz člana 7. ovog zakona donosi vlada
kantona na prijedlog nadležnog kantonalnog ministra, uz saglasnost federalnog
ministra prometa i komunikacija.
Akt (provedbeni propis) o kategorizaciji magistralnih i regionalnih cesta donosi
Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra.
Akt (provedbeni propis) o kategorizaciji lokalnih cesta donosi vlada kantona
na prijedlog nadležnog ministra.
Član 9.
Dijelove ceste koji nakon izgradnje i rekonstrukcije ne pripadaju novoj trasi
ceste mijenjaju, odnosno gube kategoriju javne ceste.
Namjena dijelova javne ceste iz prethodnog stava koji će i dalje služiti prometu,
kao i priključivanje na novoizgrađenu cestu rješava se projektnom dokumentacijom
izgradnje i rekonstrukcije ceste.
Odluku o statusu napuštenog dijela ceste iz stava 2. ovog člana donosi nadležno
ministarstvo.
II - UPRAVLJANJE CESTAMA
1. Direkcija cesta Federacije Bosne i Hercegovine
Član 10.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Osnivač) osniva Direkciju
cesta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Direkcija cesta).
Direkcija cesta je jedini menadžer magistralne cestovne infrastrukture u Federaciji.
Firma Direkcije je: Direkcija cesta Federacije Bosne i Hercegovine.
Skraćeni naziv firme je: D.C. FBiH.
Sjedište Direkcije cesta je u Sarajevu.
Predmet poslovanja Direkcije cesta je: osiguranje materijalnih i drugih uvjeta
za održavanje, zaštitu, rekonstrukciju, izgradnju i upravljanje magistralnim
javnim cestama, te osiguranje tehničko-tehnološkog jedinstva sistema javnih
cesta.
Predmet poslovanja će se detaljnije definisati Statutom Direkcije cesta.
Kapital Direkcije cesta čini cestovna infrastruktura-imovina Federacije.
Član 11.
Ciljevi osnivanja i djelatnost Direkcije cesta su sljedeći poslovi i zadaci
na magistralnim cestama i to:
1. priprema dugoročne, srednjoročne i godišnje planove i programe razvoja,
održavanja, zaštite, rekonstrukcije, izgradnje i obnove cesta i objekata na
cestama;
2. vrši investicione poslove za obnovu, izgradnju, rekonstrukciju, održavanje
i zaštitu na cestama i objektima;
3. vrši investicione poslove za osiguranje potrebne studijske i projektne dokumentacije
za ceste;
4. stara se o realizaciji mjera i aktivnosti na unapređenju sigurnosti prometa
i preduzima mjere radi zaštite i osiguranja neometanog i sigurnog prometa na
cestama;
5. preduzima mjere radi zaštite i osiguranja neometanog i sigurnog prometa na
cestama;
6. predlaže finansijske planove i unapređenje ubiranja sredstava za potrebe
cesta;
7. vodi evidenciju (katastar) cesta i objekata na cestama, zemljišnog pojasa,
prometne signalizacije i opreme na njima;
8. osigurava tehničko-tehnološko jedinstvo javnih cesta kroz provedbu strategije
i poslova zaštite okoline od uticaja prometa na cestama.
Član 12.
U ispunjavanju svojih funkcija Direkcija cesta posvećuje posebnu pažnju društvenom
interesu, uključujući ispunjavanje potreba korisnika, zaštiti dobara koja su
od općeg javnog interesa, kao i zaštiti okoline. Rad Direkcije cesta se usklađuje
sa ostalim relevantnim sistemima u zemlji i inozemstvu, kao i općim ekonomskim
razvojem zemlje.
Član 13.
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija , na prijedlog i u cilju izvršenja
operativnih poslova održavanja i zaštite magistralnih javnih cesta , može ustupiti
dio operativnih poslova nadležnim kantonalnim organima.
Organi iz stava 1. ovog člana , ugovorom regulišu uvjete i način izvršavanja
ustupljenih poslova održavanja i zaštite magistralnih javnih cesta.
Član 14.
Radi poboljšanja racionalnosti i efikasnosti poslovanja Direkcija cesta može,
uz saglasnost Osnivača, za obavljanje pojedinih djelatnosti iz okvira svog predmeta
poslovanja osnivati privredna društva pod uvjetima utvrđenim zakonom.
Racionalnost i efikasnost osnivanja subjekata , iz stava 1. ovog člana , utvrđuje
se na osnovu elaborata o opravdanosti osnivanja. Aktom o osnivanju Direkcije
cesta bliže će se urediti prava, obaveze i odgovornosti Direkcije cesta i osnovanog
subjekta.
Direkcija cesta je dužna da pribavi mišljenje Osnivača i Federalnog ministarstva
prometa i komunikacija prije donošenja odluke o osnivanju subjekata iz stava
1. ovog člana.
Član 15.
Direkcija cesta donosi svoje razvojne planove, u skladu sa zakonima Bosne i
Hercegovine i Federacije.
Član 16.
Direkcija cesta, u skladu sa svojim planom razvoja, može u okviru svoje djelatnosti,
uz saglasnost Osnivača, preduzimati aktivnosti za osiguranje finansijskih sredstava
koja imaju za cilj obnavljanje, rekonstrukciju i modernizaciju cestovne infrastrukture
koje su dodjeljene Direkciji cesta na upravljanje ili privrednim društvima čiji
je osnivač.
Član 17.
Direkcija cesta će djelovati u skladu sa međunarodnim konvencijama kojima je
pristupila Bosna i Hercegovina.
Direkcija cesta ima pravo da stupa u članstvo međunarodnih profesionalnih organizacija
ukoliko to nije u nadležnosti Bosne i Hercegovine.
2. Organi Direkcije cesta
Član 18.
Pravo upravljanja Direkcijom cesta Osnivač ostvaruje putem upravnog odbora.
Član 19.
Organi upravljanja i rukovođenja Direkcije cesta su upravni odbor i poslovodni
organ.
Član 20.
Upravni odbor ima 11 članova, po jedan predstavnik iz svakog kantona koje predlaži
nadležni kantonalni organ i jedan predstavnik zaposlenih u Direkciji cesta.
Članove Upravnog odbora imenuje i razrješava Osnivač na prijedlog federalnog
ministra prometa i komunikaija vodeći računa o nacionalnom sastavu članova.
Za članove Upravnog odbora kandiduju se prvenstveno istaknuti stručnjaci iz
područja privrede, finansija, prava i građevinarstva - oblast niskogradnje.
Osnivač prilikom imenovanja članova određuje predsjednika i zamjenika predsjednika.
Članovi Upravnog odbora imenuju se na period od četiri godine, s tim da mogu
biti ponovo imenovani.
Član 21.
Članovi upravnog odbora mogu dati ostavku Osnivaču na članstvo u Upravnom odboru.
Ostavka se daje u pisanom obliku.
Član poslovodnog organa ne može istovremeno biti član Upravnog odbora.
Na mjesto člana Upravnog odbora koji je dao ostavku ili je opozvan , mora se
imenovati novi član Upravnog odbora u roku od 30 dana od dana podnošenja ostavke
ili opoziva.
Član 22.
Predsjednik Upravnog odbora vodi sjednice i predstavlja Upravni odbor.
U slučaju njegove spriječenosti predsjednika Upravnog odbora zamjenjuje zamjenik.
Imenovanje, razrješenje, opoziv i ostavke članova Upravnog odbora bliže će se
urediti Statutom Direkcije cesta, a način rada Poslovnikom o radu Upravnog odbora.
Član 23.
Poslovodni organ prisustvuje sjednicama Upravnog odbora, ima pravo predlagati,
ali ne i učestvovati u donošenju odluka.
Član 24.
Upravni odbor:
- utvrđuje razvojnu i poslovnu politiku;
- donosi odluku o usvajanju planova razvoja i poslovanja;
- odlučuje o statusnim promjenama;
- odlučuje o osnivanju drugih društava i imenuje upravne odbore tih subjekata;
- odlučuje o kupovini dionica, odnosno udjela drugih društava i ustanova;
- odlučuje o raspodjeli dobiti, uz saglasnost Osnivača;
- donosi investicione odluke;
- imenuje i razrješava poslovodni organ, uz saglasnost Osnivača;
- usvaja izvještaj o poslovanju Direkcije cesta i godišnji obračun;
- donosi akt o unutrašnjoj organizaciji;
- vrši i druge poslove utvrđene Statutom.
Član 25.
Poslovodni organ Direkcije cesta je generalni direktor.
Generalnog direktora u njegovoj odsutnosti zamjenjuje zamjenik generalnog direktora
sa svim ovlaštenjima koje ima generalni direktor.
Generalnog direktora i zamjenika imenuje Upravni odbor na period od četiri godine
na osnovu javnog konkursa, uz uvjete utvrđene zakonom i Statutom, uz saglasnost
Osnivača.
Generalni direktor i zamjenik ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
Ako se ne izvrši imenovanje generalnog direktora i zamjenika, Upravni odbor
će imenovati vršioce dužnosti najduže na rok do godinu.
Statutom Direkcije cesta bliže će se urediti način izbora i razrješenja poslovodnog
organa.
Član 26.
Generalni direktor Direkcije cesta organizuje i rukovodi procesom rada i vodi
poslovanje Direkcije cesta, zastupa i predstavlja Direkciju cesta u zemlji i
inozemstvu, predlaže osnove poslovne politike, program rada i plan razvoja i
preduzima mjere za njihovo provođenje, podnosi izvještaj o poslovanju i godišnji
obračun, postavlja i razrješava radnike sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima
uz saglasnost federalnog ministra, predlaže unutrašnju organizaciju u Direkciji
cesta, vrši i druge poslove određene zakonom i Statutom.
3. Opći akti Direkcije cesta
Član 27.
Statut Direkcije cesta donosi Upravni odbor, uz saglasnost Osnivača, u roku
od šezdeset dana od dana donošenja ovog zakona.
U skladu sa Statutom, Direkcija cesta može imati i druge opće akte kojima uređuje
pitanja vezana za njegov rad i poslovanje.
Druge opće akte iz stava 2. ovog člana donosi Upravni odbor Direkcije cesta
ako ovim zakonom ili Statutom Direkcije cesta nije drugačije uređeno.
Član 28.
Statut sadrži naročito odredbe o:
- firmi,
- djelatnosti,
- kapitalu,
- zastupanju i predstavljanju Direkcije cesta,
- organima Direkcije cesta,
- organizaciji Direkcije cesta,
- organizaciji i sigurnosti saobraćaja,
- ovlaštenjima u pravnom prometu,
- planiranju rada i razvoja,
- raspoređivanju dobiti i pokrivanju gubitaka,
- odgovornosti u vršenju poslovodnih funkcija,
- općim aktima,
- međusobnim pravima i obavezama između Osnivača i Direkcije cesta,
- i o drugim pitanjima značajnim za rad i poslovanje Direkcije cesta i njenih
organizacionih dijelova.
4. Odgovornost Direkcije cesta u pravnom prometu
Član 29.
Za svoje obaveze Direkcija cesta odgovara svim svojim sredstvima, odnosno imovinom,
osim dobara u općoj upotrebi koja su joj data na korištenje.
Član 30.
Osnivač ima pravo kontrole ispunjavanja javnih interesa i zadataka zbog kojih
je osnovana Direkcija cesta, racionalnosti njenog poslovanja, namjenskog trošenja
sredstava i poslovnog uspjeha.
Kontrola iz stava 1. ovog člana se ostvaruje podnošenjem i razmatranjem godišnjeg
izvještaja o poslovanju Direkcije cesta.
Prije podnošenja godišnjeg izvještaja iz stava 2. ovog člana se vrši revizija
računovodstvenih iskaza Direkcije cesta u skladu sa zakonom.
U cilju ostvarivanja kontrole iz stava 1. ovog člana podnošenje izvještaja je
obavezno i u kraćim rokovima na zahtjev Osnivača.
Član 31.
U slučaju poremećaja u poslovanju Direkcije cesta Osnivač može preduzimati
mjere kojim će osigurati uvjete za nesmetano funkcioniranje rada Direkcije cesta
kao što su: promjena unutrašnje organizacije Direkcije cesta, ograničenja u
pogledu raspolaganja određenim sredstvima, onemogućavanje nesavjesnog vršenja
upravljačkih funkcija, zaštita od društveno štetnih pojava i onemogućavanje
zloupotreba.
Osnivač može preduzeti, u slučaju iz stava 1. ovog člana, i druge mjere utvrđene
zakonom.
5. Nadležnost Osnivača
Član 32.
Osnivač:
1. ostvaruje osnivačka prava Direkcije cesta;
2. daje saglasnost na Statut Direkcije cesta;
3. imenuje i razrješava članove Upravnog odbora i daje saglasnost za imenovanje
generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora Direkcije cesta;
4. utvrđuje politiku razvoja cestovne infrastrukture;
5. odobrava godišnje i razvojne planove i izvještaje poslovodnog organa Direkcije
cesta o poslovanju;
6. daje upute i smjernice Upravnom odboru Direkcije cesta, u skladu s politikom
razvoja cestovne infrastrukture;
7. u vanrednim okolnositma daje organima Direkcije cesta obavezne instrukcije.
Član 33.
Direkciji cesta se daje na korištenje i upravljanje cestovna infrastruktura
Federacije.
Član 34.
Cestovna imovina Federacije popisat će se sa stanjem na dan stupanja na snagu
ovog zakona uz navođenje njene pojedinačne vrijednosti, te će Direkcija cesta
sastaviti bilans stanja imovine u skladu sa važećim propisima.
Konačan bilans stanja imovine treba da sadrži svu cestovnu imovinu Federacije.
6. Kantonalni organi
Član 35.
Nadležni kantonalni organi vrše održavanje, zaštitu, rekonstrukciju, izgradnju
i upravljanje regionalnim i lokalnim cestama, te osiguranje tehničko-tehnološkog
jedinstva sistema javnih cesta.
Član 36.
Nadležni kantonalni organi obavljaju, u skladu sa članom 35. ovog zakona,
sljedeće poslove u vezi sa regionalnim i lokalnim cestama i to:
1. pripremaju dugoročne i srednjoročne planove razvoja cesta;
2. pripremaju srednjoročne i godišnje planove i programe održavanja, zaštite,
rekonstrukcije i izgradnje cesta;
3. pripremaju plan obnove;
4. vrše investicione poslove za održavanje i obnovu, rekonstrukciju i izgradnju;
5. vrše investicione poslove za osiguranje potrebne studijske i projektne dokumentacije;
6. staraju se o realizaciji mjera i aktivnosti na unapređenju sigurnosti prometa;
7. preduzimaju mjere radi zaštite cesta i osiguranja prometa na njima;
8. predlažu finansijske planove, unapređenje fondacije sredstava za potrebe
cesta i plaćanja;
9. vode evidenciju (katastar) cesta i objekata na cestama, cestovnog pojasa,
prometne signalizacije i opreme na njima;
10. obavještavaju javnost o stanju cesta i načinu odvijanja prometa;
11. preduzimaju potrebne mjere za očuvanje i zaštitu okoline.
Član 37.
Korisniku javne ceste koji se pridržava prometnih propisa i prometne signalizacije
na cestama Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ dužni su nadoknaditi
štetu u slučaju propuštanja radova iz člana 59. ovog zakona.
Organi iz stava 1. ovog člana imaju pravo na naknadu štete od preduzeća za ceste
(izvođača radova) , ako je šteta nastala zbog propuštanja blagovremenog izvršenja
potrebnih radova predviđenih pravilnikom iz člana 56. ovog zakona, bez obzira
na to da li se radi o direktnim ili indirektnim štetama za organe iz stava 1.
ovog člana ili za treća lica.
Obavezu naknade štete korisnicima javnih cesta iz stava 1. ovog člana Direkcija
cesta i kantonalni organi mogu ugovorom u potpunosti prenijeti na pravna ili
fizička lica sa kojima su ugovorili izvršenje radova na cestama.
III - GRAĐENJE, ODRŽAVANJE, UPRAVLJANJE I USTUPANJE RADOVA
NA JAVNIM CESTAMA
1. Planiranje
Član 38.
Strategija razvoja i održavanja javnih cesta određuje ciljeve strategije i
osnovne zadatke pri razvoju i održavanju javnih cesta za najmanje 10 godina.
Strategiju razvoja magistralnih cesta donosi Parlament Federacije BiH na prijedlog
Osnivača.
Strategiju razvoja regionalnih i lokalnih cesta, kao i ulica u gradovima i naseljima
donosi skupština kantona na prijedlog vlade kantona.
Strategija sadrži:
- analizu stanja magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta, kao i ulica u gradovima
i naseljima i potrebe razvoja javnih cesta,
- potrebe održavanja postojećih javnih cesta i načela održavanja javnih cesta,
- opravdanost izgradnje magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta, kao i ulica
u naseljima i gradovima.
Član 39.
Prednost u građenju i održavanju javnih cesta, utvrđena strategijom iz člana
38. ovog zakona, mora biti zasnovana na prostornim, prometnim, tehničkim, ekološkim,
demografskim analizama sa privredno opravdanim prometno-tehničkim rješenjima
radi povećanja sigurnosti prometa.
Član 40.
Srednjoročni program održavanja i zaštite, kao i program rekonstrukcije, izgradnje
i obnove javnih cesta donosi nadležna vlada, u skladu sa strategijom iz člana
38. ovog zakona za period od četiri godine.
Član 41.
Godišnji plan i program održavanja i zaštite, kao i plan i program rekonstrukcije,
izgradnje i obnove magistralnih javnih cesta donosi Federalno ministarstvo prometa
i komunikacija, uz saglasnost Osnivača a na prijedlog Direkcije cesta, odnosno
nadležni kantonalni organ za regionalne i lokalne ceste, uz saglasnost nadležne
vlade.
2. Izgradnja i rekonstrukcija javnih cesta
Član 42.
Pod izgradnjom cesta, u smislu ovog zakona, smatra se izgradnja cesta pretežno
po novoj trasi.
Pod rekonstrukcijom cesta, u smislu ovog zakona, smatraju se radovi na dijelu
postojeće ceste kojom se mijenja njena osnovna karakteristika u cilju povećanja
kapaciteta ceste i nivoa usluge.
Član 43.
Tehnička dokumentacija za izgradnju i rekonstrukciju javnih cesta, pored dokumentacije
utvrđene Zakonom o prostornom uređenju, sadrži:
1. projekat vertikalne i horizontalne prometne signalizacije, plan i program
rada svjetlosne signalizacije, projekat putne opreme, plan osvjetljenja i dendrološki
plan;
2. situacioni projekat priključivanja i ukrštanja puteva i priključivanje postojećih
objekata na javnoj cesti;
3. situacioni projekat mjesta izvan kolovoza za izgradnju pomoćnih objekata
koji služe javnoj cesti, parkirališta, autobusna stajališta, benzinske stanice,
autoservisi,
površine za zaustavljanje, parkiranje i isključivanje vozila, telefonske govornice;
4. druge uvjete utvrđene zakonom i propisima donesenih na osnovu zakona.
Član 44.
Saglasnost za izgradnju i rekonstrukciju magistralnih cesta, u postupku pribavljanja
urbanističke saglasnosti, daje Federalno ministarstvo prometa i komunikacija,
a za lokalne i regionalne ceste i nekategorisane ceste nadležni kantonalni organ.
Član 45.
Ako postojeću cestu treba izmjestiti, dio ceste koji se izmješta mora se izgraditi
po standardima koji odgovaraju kategoriji te ceste, bez obzira na stvarno stanje
u kome se cesta nalazi u momentu izmještanja.
Troškove izmještanja ceste iz stava 1. ovog člana snosi investitor objekta zbog
kojeg se vrši izmještanje.
Član 46.
Nadležni kantonalni organi mogu zahtijevati da se magistralna cesta koja prolazi
kroz naselje ili grad izgradi ili rekonstruiše sa elementima koji utiču na povećanje
troškova građenja, u odnosu na put van naselja, kao što su veća širina kolovoza,
izgradnja trotoara, prostora za parkiranje vozila, izrada rasvjete i prilagođavanje
putnih objekata posebnim potrebama.
Povećane troškove izgradnje ili rekonstrukcije cesta prouzrokovane zahtjevom
iz stava 1. ovog člana, uglavnom snosi podnosilac zahtjeva.
Učešće u finansiranju radova iz stava 1. ovog člana, kao i drugi odnosi sa Direkcijom
cesta, u vezi sa izgradnjom i rekonstrukcijom, regulišu se ugovorom između nadležnog
kantonalnog organa i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.
Član 47.
U slučaju rekonstrukcije cesta imaoci instalacija na cesti su dužni o svom
trošku izmjestiti te instalacije, odnosno prilagoditi ih nastalim promjenama
, ako aktom o davanju saglasnosti za postavljanje tih instalacija, ili ugovorom
između imaoca instalacija i Direkcije cesta ili nadležnog kantonalnog organa
nije drugačije uređeno.
Investitor radova na rekonstrukciji cesta dužan je najmanje tri mjeseca ranije
obavijestiti imaoca instalacija o početku radova na rekonstrukciji cesta i omogućiti
im uvid u tehničku dokumentaciju.
Član 48.
Ukrštanje ili priključivanje lokalnih i nekategorisanih cesta sa magistralnim
ili regionalnim cestama vrši se usmjeravanjem dvije ili više tih cesta na isto
mjesto ukrštanjem ili priključivanjem, odnosno njihovim međusobnim povezivanjem
prije mjesta ukrštanja ili priključivanja.
Ako se novoizgrađena ili rekonstruisana cesta ukršta ili priključuje na postojeće
ceste koje imaju makadamski kolovoz, postojeće ceste se moraju izvesti sa savremenim
kolovoznim zastorom u dužini od najmanje dvadeset metara, računajući od mjesta
ukrštanja ili priključivanja.
Troškove izgradnje , odnosno rekonstrukcije mjesta ukrštanja ili priključivanja
iz stava 1. ovog člana, odnosno izvođenjem savremenog kolovoznog zastora iz
stava 2. ovog člana, snosi investitor ceste koji je prouzrokovao te troškove.
Član 49.
Ako je do ukrštanja ceste i željezničke pruge došlo zbog izgradnje ili rekonstrukcije
ceste, troškove izgradnje nadvožnjaka, podvožnjaka ili mjesta ukrštanja uređaja
za zaštitu snosi investitor izgradnje ceste.
Ako je do ukrštanja ceste i željezničke pruge došlo zbog izgradnje ili rekonstrukcije
željezničke pruge, troškove izgradnje nadvožnjaka, podvožnjaka ili mjesta ukrštanja
i uređaja za zaštitu snosi investitor izgradnje željezničke pruge.
Izgrađeni nadvožnjaci , odnosno podvožnjaci iz stavova 1. i 2. ovog člana, pripadaju
cesti ili željeznici zavisno od toga da li je na njima cesta ili željeznička
pruga.
Član 50.
Ukrštanje cesta sa željezničkom prugom vrši se usmjeravanjem dvije ili više
cesta na određeno zajedničko mjesto križanja.
Na mjestu ukrštanja cesta sa željezničkom prugom moraju se osigurati trouglovi
preglednosti pruge i cesta i preduzeti druge mjere osiguranja propisane zakonima
o cestovnom i željezničkom prometu.
3. Održavanje cesta
Član 51.
Održavanje cesta, u smislu ovog zakona, obuhvata izvođenje radova kojim se
osigurava nesmetan i siguran promet i očuvanje projektovanog stanja ceste, a
naročito:
1. opravka kolovoza, trupa puta, potpornih i obložnih zidova;
2. uklanjanje odronjenog materijala i čišćenje kolovoza i objekata za odvodnju;
3. održavanje bankina, bermi i kosina nasipa, usjeka i zasjeka;
4. održavanje objekata na cestama;
5. postavljanje, zamjena, opravka i uklanjanje prometne signalizacije i opreme
ceste;
6. košenje trave i održavanje zelenih površina i zasada u cestovnom pojasu;
7. održavanje potrebne preglednosti cesta i oznaka u cestovnom pojasu;
8. čišćenje snijega i leda sa kolovoza i posipanje kolovoza u cilju sprečavanja
poledice;
9. obnavljanje, zamjena i ojačanje dotrajalih kolovoza;
10. ojačanje i zamjena propusta i mostova dužine do deset metara, obnova potpornih
i obloženih zidova i zaštita čeličnih konstrukcija od korozije;
11. ugrađivanje ivičnjaka i izrada pješačkih staza;
12. saniranje klizišta i odrona;
13. vođenje podataka o javnim cestama;
14. obavljanje i drugih poslova kojima se osigurava stalan, nesmetan i siguran
promet na cestama.
Radovi za vanredno održavanje javnih cesta mogu se izvoditi samo na osnovu tehničke
dokumentacije.
Član 52.
Radovi na održavanju javne ceste se moraju izvoditi tako da se zbog njih ne
smije obustaviti promet.
U slučaju obustave prometa , Direkcija cesta i kantonalni organi iz nadležnosti
održavanja cesta, najkasnije u roku od 48 sati prije početka obustave prometa,
obavjestit će učesnike u prometu putem sredstava javnog informiranja o obustavi
prometa.
Član 53.
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi dužni su da osiguraju održavanje
kolovoza dijela magistralne ili regionalne ceste koja prolazi kroz naselje ili
grad, odnosno da učestvuju u finansiranju održavanja , i to u obimu koji proizilazi
iz dužine dijela magistralne ili regionalne ceste u naselju i širini te ceste.
U naselju ili gradu u kome je organizovana posebna služba za održavanje ulica,
ta služba vrši i održavanje kolovoza dijela magistralne ili regionalne ceste
koja prolazi kroz naselje ili grad, a Direkcija cesta i nadležni kantonalni
organi učestvuju u finansiranju održavanja, u skladu sa odredbom prethodnog
stava.
Pravac, dužinu i širinu dijela magistralne ili regionalne ceste koja prolazi
kroz naselje ili grad, kao i način i uvjete održavanja kolovoza tih cesta, utvrđuju
sporazumno Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi i nadležna općina ili
grad, s tim što se tim sporazumom moraju regulisati obaveze za dvosmjerno odvijanje
prometa na magistralnoj ili regionalnoj cesti kroz naselje ili grad.
Član 54.
Ako do sporazuma iz prethodnog člana ne dođe, konačnu odluku donosi arbitražna
komisija u sastavu od četiri člana: predstavnik Federalnog ministarstva prometa
i komunikacija, direktor Direkcije cesta, direktor kantonalne direkcije cesta
ili rukovodno lice nadležnog kantonalnog organa i načelnik općine ili grada.
Ukoliko komisija iz stava 1. ovog člana ne postigne sporazum i ne donese konačnu
odluku, federalni ministar prometa i komunikacija će donijeti odluku u skladu
sa svojim ovlaštenjima.
Postupak pred arbitražnom komisijom je hitan.
Član 55.
Željezničko-cestovni prijelaz na dva nivoa se u cijelosti održava kao javna
cesta u dijelu koji se nalazi iznad željezničke pruge, a samo cesta i cestovne
instalacije kada se javna cesta nalazi ispod željezničke pruge.
Član 56.
Popis poslova redovnog i vanrednog održavanja, obim pojedinih radova za izvođenje
tih radova, podaci o javnim cestama o kojima se vodi evidencija i način vođenja
tih podataka, stalni nadzor nad stanjem javnih cesta, način i uvjeti obavljanja
putarske službe regulišu se Pravilnikom o održavanju javnih cesta kojeg donosi
federalni ministar.
4. Upravljanje autocestama i objektima s naplatom
Član 57.
Poslovi upravljanja autocestama i cestovnim objektima za čiju se upotrebu
plaća cestarina, u smislu ovog zakona su:
1. građenje autocesta i objekata sa naplatom;
2. redovno i vanredno održavanje autocesta i objekata s naplatom;
3. izrada stručnih podloga za pripremu i dodjelu koncesije;
4. davanje u zakup pratećih objekata ili lokacije za pružanje usluga korisnicima
autoceste;
5. nadzor nad korištenjem i upravljanjem autoceste i objekata s naplatom;
6. stručno-tehnički nadzor nad građenjem autocesta i objekata s naplatom.
5. Ustupanje radova
Član 58.
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi direktno ne izvode radove građenja,
rekonstrukcije i održavanja javnih cesta.
Izvođenje radova građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta , Direkcija
cesta i nadležni kantonalni organi ustupaju pravnim i fizičkim licima po postupku
i na način utvrđen federalnim propisom kojim se uređuju pitanja postupka nabavke
robe, uslugama i ustupanjem radova.
Izvođenje radova građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta smije se
ustupiti samo pravnom ili fizičkom licu specijaliziranom i opremljenom za te
poslove.
Predkvalifikacija izvođača kao i licitacija za ustupanje radova održavanja cesta
utvrđuje se svakih pet godina.
IV - ZAŠTITA CESTA I UVJETI OBAVLJANJA PROMETA NA CESTAMA
Član 59.
Motorna i priključna vozila koja obavljaju promet na cestama, osim vozila sa
gusjenicama, moraju imati točkove sa pumpanim gumama.
Motorna vozila sa gusjenicama mogu obavljati promet na cestama sa savremenim
kolovoznim zastorom samo ako su gusjenice snabdjevene oblogama sa ravnim površinama
ili drugim odgovarajućim oblogama.
Izuzetno od odredaba prethodnog stava, motorna vozila sa gusjenicama oružanih
snaga Bosne i Hercegovine , mogu obavljati promet na cestama sa savremenim kolovoznim
zastorom iako gusjenice nisu snabdjevene oblogama , uz obavezu naknade štete
koja je time prouzrokovana.
Naknadu štete iz stava 3. ovog člana utvrđuje komisija imenovana odlukom Osnivača
koju čine predstavnici Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i Federalnog
ministarstva odbrane.
Zaprežna vozila sa ukupnom masom više od tri tone moraju imati točkove sa pumpanim
gumama.
Član 60.
Prijevoz vozilima koja prazna ili zajedno sa teretom prelaze dozvoljenu težinu,
osovinski pritisak ili dimenzije, odnosno granice dozvoljenog opterećenja na
javnim cestama, smatra se vanrednim prijevozom.
Prijevoz vozilima iz stava 1. ovog člana može se obaviti samo uz odobrenje za
vanredni prijevoz , ako stanje javne ceste i prometa na njoj to dozvoljava.
Odobrenje za vanredni prijevoz može se izdati samo za prijevoz nedjeljivog tereta
, ako se ovaj prijevoz ne može obaviti drugim prijevoznim sredstvima.
Uvjeti i način na koji se vanredni prijevoz može obaviti utvrđuje se u odobrenju
za vanredni prijevoz.
Odobrenje za vanredni prijevoz na javnoj cesti izdaje Direkcija cesta , odnosno
nadležni kantonalni organ.
Način i uvjete obavljanja vanrednog prijevoza, postupak izdavanja odobrenja,
način nadzora osovinskog pritiska, ukupna dozvoljena masa i dimenzija vozila
na javnim cestama reguliše se Pravilnikom za obavljanje vanrednog prijevoza
kojeg donosi Federalni ministar prometa i komunikacija u dogovoru sa Federalnim
ministarstvom unutrašnjih poslova.
Član 61.
Troškove vanrednog prijevoza kao što su: trošak izdavanja odobrenja za vanredni
prijevoz, trošak preduzimanja posebnih mjera osiguranja za vanredni prijevoz
(podupiranje mostova, ojačanje objekata, izgradnja devijacija i proširenja i
pratnja), trošak pregleda vanrednog prijevoza i naknadu za vanredni prijevoz
snosi podnosilac zahtjeva.
Član 62.
Kontrolu osovinskog pritiska, ukupne dozvoljene mase i dimenzije vozila na
javnim cestama obavlja Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ iz ovog zakona
uz prisustvo predstavnika organa unutrašnjih poslova.
Ako se kontrolom iz stava 1. ovog člana utvrdi da masa vozila, njegovo osovinsko
opterećenje ili dimenzije prelaze dozvoljene veličine, a prijevoz se obavlja
bez dozvole za vanredni prijevoz ili opterećenje i dimenzije vanrednog prijevoza
ne odgovaraju veličinama u dozvoli za vanredni prijevoz, vozilo se isključuje
iz prometa, a prijevoznik će zbog izvršenog preopterećenja ceste za pređeni
put platiti deseterostruki iznos utvrđene naknade za vanredni prijevoz na javnim
cestama, kao i troškove kontrole.
Isključivanje vozila iz prometa vrše inspektori javnih cesta, ovlašteni radnici
ministarstva unutrašnjih poslova, Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi
iz ovog zakona, odnosno organizacija kojoj je ugovorom povjerena kontrola vanrednih
prijevoza. Isključivanje iz prometa vrši se skidanjem registarskih tablica sa
vozila kojim je vršen vanredni prijevoz bez dozvole ili suprotno uvjetima iz
odobrenja.
Prijevoznik može nastaviti prijevoz nakon što plati Direkciji cesta i nadležnom
kantonalnom organu naknadu iz stava 3. ovog člana, te kada dobije odobrenje
za vanredni prijevoz ili uskladi ukupnu masu vozila i njegovo osovinsko opterećenje
sa propisanim normativima ili uvjetima iz dozvole.
U vrijeme dok je vozilo isključeno iz prometa, prijevoznik se stara o isključenom
vozilu i snosi sve posljedice isključenja vozila iz prometa.
Nadzor nad dozvoljenim osovinskim opterećenjem i ukupnom masom nad vozilima
koja ulaze na teritoriju Bosne i Hercegovine obavlja se u postupku carinskog
nadzora na graničnom prijelazu.
Član 63.
Pravna ili fizička lica zbog čije djelatnosti dolazi do prekomjerne upotrebe
javne ceste, dužni su platiti naknadu za prekomjernu upotrebu javne ceste.
Mjerila za utvrđivanje prekomjerne upotrebe javne ceste utvrđuje federalni ministar
prometa i komunikacija.
Prilikom utvrđivanja mjerila za prekomjernu upotrebu javne ceste mora se voditi
računa o djelatnosti i učestalosti prijevoza vozilima određenog pravnog ili
fizičkog lica i opterećenju javne ceste.
Član 64.
Zaštitni pojas uz javne ceste (zaštitni cestovni pojas) je zemljišni pojas
na kojem važi poseban režim građenja i uspostavlja se u cilju zaštite javne
ceste i prometa na njoj od štetnih uticaja različitih aktivnosti u prostoru
pored javne ceste.
Širina zaštitnog pojasa u kojem se ne smiju graditi i podizati željezare, tvornice
cementa ili vapna, kao i drugi industrijski objekti koji zagađuju okolinu (nečista
industrija, otvoreni rudnici, kamenolomi i šljunkare) iznosi za:
- autocestu najmanje 100 m,
- magistralnu cestu najmanje 60 m,
- regionalnu cestu najmanje 40 m,
- lokalnu cestu najmanje 30 m.
Širina zaštitnog pojasa u kojem se ne smiju graditi, podizati ili postavljati
poslovni, pomoćni, stambeni i slični objekti i industrijski objekti koji ne
zagađuju zrak i okoliš (čista industrija ) i slični objekti, iznosi za autocestu
najmanje 40 m.
Širina zaštitnog pojasa za objekte iz stava 2. ovog člana kao i dalekovode ,
iznosi za:
- magistralnu cestu najmanje 20 m,
- regionalnu cestu najmanje 15 m,
- lokalnu cestu najmanje 10 m.
Širina zaštitnog pojasa za autocestu u kojem se ne smiju graditi, podizati ili
postavljati nikakvi objekti, postrojenja ili uređaji, dalekovodi, podzemni kablovi,
cjevovodi niti drugi objekti, postrojenja i uređaji iznosi 20 m.
Širina zaštitnog pojasa računa se od cestovnog pojasa s obje strane ceste.
Cjevovodi, kablovi i vodovi mogu se postavljati u zaštitnom cestovnom pojasu
a samo izuzetno i u putnom pojasu, a mjesta ukrštanja sa željezničkom prugom,
benzinske stanice i parkirališta mogu se postavljati i graditi u zaštitnom i
putnom pojasu javne ceste samo na način i pod uvjetima utvrđenim u odobrenju,
odnosno saglasnosti nadležnog federalnog i kantonalnog organa.
Odredbe o širini zaštitnog pojasa iz ovog člana provodi Federalno ministarstvo
prostornog uređenja i okoliša i kantonalna ministarstva prostornog uređenja
i okoliša putem inspekcije, kao i nadležni federalni i kantonalni inspektori
za ceste.
Član 65.
U već izgrađenom naseljenom mjestu ili gradu može se dozvoliti građenje objekata
iz člana 64. stav 2. ovog zakona na građevinskoj liniji javne ceste, osim autoceste
ukoliko je to predviđeno usvojenom prostornom planskom dokumentacijom.
Ukoliko za naseljeno mjesto ili grad nije usvojena planska dokumentacija, barem
u minimalnom obimu, odnosno ako nije rješeno plansko priključivanje novih objekata
na postojeće magistralne, regionalne i lokalne ceste, ne može se odobriti nikakva
gradnja u zaštitnom pojasu tih cesta.
Član 66.
Pod priključkom i prilazom na javnu cestu, u smislu ovog zakona, smatra se
spoj javne ceste i svih površina sa kojih se vozila direktno uključuju i isključuju
u promet na javnu cestu.
Križanje javnih cesta međusobno ne smatra se, u smislu ovog zakona, priključkom
i prilazom na javnu cestu.
Priključak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti samo na osnovu odobrenja
Direkcije cesta ili nadležnog kantonalnog organa.
Radove u cestovnom pojasu može izvesti samo preduzeće koje održava ceste ili
specijalizovana organizacija, uz saglasnost Direkcije cesta ili nadležnog kantonalnog
organa.
Odobrenje Direkcije cesta ili nadležnog kantonalnog organa izdaje se na osnovu
zahtjeva nadležnog općinskog organa prostornog uređenja koji je dužan dostaviti
prijedlog priključivanja donesen u okviru provedbene prostorne planske dokumentacije.
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ nije dužan izdati odobrenje za priključivanje
na magistralnu cestu za objekte izgrađene na osnovu građevinske dozvole za koju
nije tražena saglasnost nadležnog organa.
Uvjete za projektovanje i izgradnju priključaka i prilaza iz stava 1. ovog člana
propisuje federalni ministar prometa i komunikacija.
Ako priključak na javnu cestu zbog povećanog prometa ili upotrebe za drugačiji
promet nego što mu je bila namjena po izdavanju saglasnosti za njegovo uređenje
ne zadovoljava uvjete sigurnog priključivanja, Direkcija cesta je ovlaštena
da zahtijeva njegovo prilagođavanje promjenjenim okolnostima. Troškove njegovog
preuređenja plaća investitor priključka ili njegov pravni sljednik.
Ako se priključak na javnu cestu izvrši bez odobrenja Direkcije cesta i nadležnog
kantonalnog organa ili suprotno uvjetima iz odobrenja, nadležni organ će zatražiti
od vlasnika odnosno korisnika priključka da izvrši rušenje dijela priključka
koji je izgrađen u cestovnom pojasu, a ako vlasnik odnosno korisnik priključka
to ne učini u ostavljenom roku, nadležni inspektor cesta će izdati nalog da
organizacija koja vrši radove održavanja cesta izvrši rušenje priključka na
teret vlasnika odnosno korisnika priključka.
Član 67.
Na već izgrađenim javnim cestama može se dozvoliti izgradnja novih autobusnih
stajališta, uz odobrenje Direkcije cesta ili nadležnog kantonalnog organa.
Uvjete za projektovanje i uređenje autobusnih stajališta propisuje federalni
ministar prometa i komunikacija.
Član 68.
Uvjete uređenja prostora za izgradnju i rekonstrukciju objekata i instalacija
na javnoj cesti i unutar cestovnog pojasa javne ceste utvrđuje Direkcija cesta
i nadležni kantonalni organ izdavanjem odobrenja, a uvjete uređenja prostora
i izgradnje objekata i instalacija u zaštitnom cestovnom pojasu utvrđuje Direkcija
cesta i nadležni kantonalni organ izdavanjem saglasnosti.
U uvjetima iz stava 1. ovog člana utvrđuje se način, dinamika, te rokovi izrade
tih radova, kao i određivanje lokaliteta na kojima se ne mogu graditi, te minimalno
odstojanje objekata iste namjene jednog od drugog.
Uvjetima uređenja prostora iz stava 1. ovog člana za objekte, odnosno instalacije,
koje se nalaze na javnoj cesti odnosno unutar zemljišnog pojasa javne ceste
utvrđuju se način, dinamika, te rokovi izrade tih radova, kao i određivanje
lokaliteta na kojima se objekti ne mogu graditi, te minimalno odstojanje objekata
iste namjene jednog od drugog.
Član 69.
U blizini križanja dviju cesta u nivou ili križanja cesta sa željezničkom
prugom u nivou ili na unutarnjim stranama cestovnog zavoja, ne smije se saditi
drveće, grmlje ili visoke poljske kulture, postavljati naprave, ograde ili drugi
predmeti koji onemogućavaju preglednost na cesti , odnosno željezničkoj pruzi
(trokut preglednosti).
Dužina stranica trokuta preglednosti utvrđuje se tehničkom dokumentacijom ceste,
odnosno željezničke pruge.
Član 70.
Ako se pored javne ceste nalaze objekti gdje se skupljaju građani , kao što
su sportski stadioni, dječija igrališta, škole, javni lokali ili zemljište koje
se koristi za lovišta, držanje stoke i pašnjake, ti objekti odnosno zemljište
mora se zaštitnom ogradom odvojiti od cestovnog pojasa.
Ako je potreba za postavljanjem zaštitne ograde iz prethodnog stava prouzrokovana
izgradnjom ili rekonstrukcijom javne ceste, troškove postavljanja i održavanja
zaštitne ograde snosi investitor.
Ako je potrebu za postavljanje zaštitne ograde prouzrokovao korisnik objekta
ili zemljišta iz stava 1. ovog člana, nadležna inspekcija cesta donosi rješenje
kojim utvrđuje obavezu tom korisniku da postavi i održava zaštitnu ogradu.
Ako korisnik objekta ili zemljišta ne postupi po rješenju iz prethodnog stava
nadležni inspektor za ceste će izdati nalog da se postavljanje zaštitne ograde
izvrši o trošku korisnika.
Član 71.
Zabranjeno je preduzimati bilo kakve radove ili radnje na javnoj cesti i njenom
cestovnom pojasu bez saglasnosti Direkcije cesta ili kantonalnog organa ako
bi ti radovi ili radnje mogle oštetiti javnu cestu, odnosno ugrožavati ili ometati
promet na njoj, a naročito:
1. iznositi blato na cestu ili bilo čime prljati cestu;
2. na cestu dovoditi atmosfersku vodu i druge tekućine i ometati njihovo oticanje
sa ceste;
3. napajati i napasati životinje u cestovnim jarkovima i na cestovnom pojasu,
puštati ih da prolaze ili ih zadržavati na cestovnom pojasu;
4. u zaštitnom pojasu izgrađivati napajališta za životinje;
5. po cesti vući grede, balvane i druge predmete čime bi se mogla cesta oštetiti;
6. prosipati po cesti maziva ili druge masne materije;
7. bez odgovarajuće zaštite na zemljištu ili zgradama pored ceste izvoditi radove
koji bi mogli oštetiti cestu ili ugroziti sigurnost prometa;
8. spuštati kamenje, drvo, druge predmete i materijal niz kosine cestovnih nasipa
i usjeka;
9. ostavljati na cesti pokvarena, havarisana ili trajno napuštena vozila;
10. prosipati i bacati materijal i predmete na cestu ili ga deponovati uz cestu.
Ako se na javnoj cesti izvode ili su izvedeni radovi ili radnje koje mogu oštetiti
javnu cestu ili ugroziti sigurnost prometa na njoj, nadležna inspekcija cesta
dužna je preduzeti sve potrebne mjere za otklanjanje opasnosti za oštećenje
ceste i sigurnosti prometa na njoj.
U slučaju iz stava 2. ovog člana Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ
ovlašten je obustaviti radove ili radnje iz stava 2. ovog člana i naložiti otklanjanje
nedostataka u kratkom roku. Ukoliko investitor i izvođač radova ne otkloni nedostatke
u ostavljenom roku, Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ će otklanjanje
nedostataka naložiti organizaciji koja održava cestu o trošku izvođača radova
koji nije otklonio nedostatke.
Član 72.
Sportske priredbe i druge manifestacije na javnim cestama mogu se održavati
pod uvjetima i na način utvrđen od nadležnog ministarstva unutrašnjih poslova
i uz saglasnost Federalnog ministra prometa i komunikacija , odnosno nadležnog
kantonalnog ministra.
Član 73.
Susjedi pored javne ceste moraju dopustiti jadnostavan odvod vode i odlaganje
snijega na njihovo zemljište ako im se time ne prouzrokuje šteta.
Susjedi pored javne ceste moraju, u skladu sa zakonom i uz odštetu, dopustiti
pristup do cestovnih objekata radi njihovog održavanja, izgradnje odvodnih jaraka
i drugih uređaja za odvod vode od cestovnog pojasa do recipijenta, te postavljanje
privremenih ili stalnih uređaja i uređenja za zaštitu ceste i prometa na njoj
od leda, snijega, buke, zasljepljujućih sprava i sl. ako ih je moguće postaviti
na zemljište koje je sastavni dio ceste.
Član 74.
Izuzetno od odredbi člana 71. može se dati saglasnost za radove koji se na
drugi način ne mogu izvesti ili bi njihovo izvođenje zahtijevalo nesrazmjerno
velike troškove , kao što su poprečno postavljanje u trupu ceste i na cestovnim
objektima cjevovoda, kablova i vodova.
Saglasnost iz prethodnog stava izdaje Direkcija cesta ili nadležni kantonalni
organ u kojoj se određuju uvjeti i način izvođenja radova.
Član 75.
Građevinski i drugi predmeti ne mogu se deponovati pored cesta na udaljenosti
manjoj od 5 metara, računajući od cestovnog pojasa, kao ni na većoj udaljenosti
ako bi se time ometala potrebna preglednost ili se ugrozila sigurnost prometa.
Materijal namijenjen za radove na cesti može se deponovati na cesti, s tim da
cijela širina kolovoza mora ostati slobodna za siguran promet u oba pravca.
U oštroj krivini ovaj materijal može se deponovati samo na spoljnoj strani krivine
ceste.
Direkcija cesta ili nadležni kantonalni organ izdat će nalog da se o trošku
vlasnika uklone svi materijali i predmeti koji su deponovani suprotno odredbama
stava 1. ovog člana.
Član 76.
Ako se vozilo na kolovozu ceste popriječi ili ako snagom sopstvenog motora
ne može savladati uspon u zimskim uvjetima odvijanja prometa ili ako sa vozila
padne teret, vozač je dužan, ako mu je to moguće, vozilo , odnosno teret odmah
ukloni sa kolovoza. Ako to ne učini, Direkcija cesta ili nadležni kantonalni
organ će izdati nalog da se uklanjanje vozila izvrši na teret vlasnika , odnosno
korisnika vozila.
Oštećeno vozilo ili vozilo u kvaru , vozač je dužan, ako mu je to moguće, odmah
ukloni sa kolovoza. Ako on to ne učini, Direkcija cesta ili nadležni kantonalni
organ će izdati nalog da se uklanjanje vozila izvrši na teret vlasnika , odnosno
korisnika vozila.
Član 77.
Ako se cesta nalazi u takvom stanju da se na njoj ne može obavljati promet
uopće , ili samo za pojedine vrste vozila, ili ako bi promet pojedinih vrsta
vozila nanosio štetu cesti, ili ako se radovi na rekonstrukciji ili održavanju
ceste ne mogu izvesti bez obustavljanja ili ograničenja prometa, ili ako drugi
razlozi sigurnosti prometa to zahtijevaju, Federalno ministarstvo prometa i
komunikacija ,na prijedlog Direkcije cesta , nadležni kantonalnoi organa, može
zabraniti ili ograničiti promet na toj cesti za pojedine vrste vozila, na cijeloj
cesti ili samo na pojedinim njenim dijelovima.
Opća zabrana ili ograničenje prometa na cesti može biti samo privremena, a zabrana
ili ograničenje prometa za pojedine vrste vozila može biti privremeno ili stalno.
Zabrana ili ograničenje prometa mora se pravovremeno objaviti putem sredstava
javnog informiranja , ili na drugi pogodan način prema mjesnim prilikama i označiti
odgovarajućim prometnim znakovima na cesti.
Za radove redovnog održavanja nije potrebno izdavati saglasnost o posebnom režimu
odvijanja prometa.
Uz zahtjev za zabranu ili ograničenje prometa zbog izvođenja radova na javnoj
cesti, izvođač radova je dužan dostaviti organu , iz stava 1. ovog člana , tehničku
dokumentaciju o organizaciji izvođenja radova kao i prijedlog eventualno drugog
mogućeg načina odvijanja prometa na tom cestovnom pravcu.
Član 78.
Odredbe o zaštiti cesta i uvjetima obavljanja prometa na cestama primjenjuju
se i na ceste u izgradnji i cestovne pravce za koje je usvojen projekat o izgradnji
ceste.
Član 79.
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ dužan je pravovremeno obavijestiti
nadležno ministarstvo za unutrašnje poslove o svim promjenama stanja na cestama
koje bitno utiču na prohodnost cesta i sigurnost prometa, kao i o preduzetim
mjerama za nesmetano odvijanje prometa.
Član 80.
Prometna signalizacija i oprema postavlja se na javnoj cesti na osnovu prometnog
projekta.
Za ceste koje su izgrađene do dana stupanja na snagu ovog zakona, a nemaju prometni
projekat, mjerodavno je postojeće stanje prometne signalizacije i opreme do
izrade prometnog projekta.
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ dužan je izraditi prometni projekat
za ceste u roku od najviše dvije godine od dana donošenja ovog zakona.
Direkcija cesta, uz saglasnost federalnog ministra prometa i komunikacija ,
odnosno nadležni kantonalni organ, uz saglasnost nadležnog kantonalnog ministra,
ovlašteni su izmijeniti prometni projekat iz stava 1. ovog člana odnosno postojeće
stanje iz stava 2. ovog člana.
Za svaki zahvat na javnoj cesti mora se postaviti odgovarajuća prometna signalizacija
i oprema.
Član 81.
Osim propisanih prometnih znakova iz člana 80. ovog zakona na cesti je dozvoljeno
postavljanje znakova informacija kojima se upućuje na spomenike kulture, povijesne
i prirodne znamenitosti, reklame, upozorenja i upute vozačima, te na prostore
i objekte koji su u neposrednoj vezi sa prometom i turizmom.
Znakovi informacija iz stava 1. ovog člana postavljaju se uz naknadu na osnovu
odobrenja Direkcije cesta i nadležnog kantonalnog organa.
Nadzor nad postavljanju znakova iz stava 1. ovog člana obavlja Direkcija cesta
i nadležni kantonalni organ, a troškove postavljanja i održavanja tih znakova
snosi naručilac radova.
Pravilnik o postavljanju znakova iz stava 1. ovog člana donosi federalni ministar
prometa i komunikacija.
Član 82.
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ za ceste kojima upravlja , vodi
evidencije tih cesta, cestovnog pojasa, prometne signalizacije i opreme na njima.
Član 83.
Ovim zakonom Federalno ministarstvo prometa i komunikacija prenosi javno ovlaštenje
na Direkciju cesta.
Direkcija cesta, odnosno nadležni kantonalni organ u upravnom postupku donose
rješenja kada izdaju:
- odobrenja za vanredni prijevoz iz člana 60. ovog zakona,
- odobrenje za izgradnju priključka odnosno prilaza na javnu cestu iz člana
66. ovog zakona,
- posebne uvjete za izgradnju objekata i instalacija iz člana 68. ovog zakona,
- saglasnost za radnje i aktivnosti na javnoj cesti i njenom zaštitnom pojasu
iz
člana 64. ovog zakona,
- odobrenje za postavljanje znakova informacija iz člana 81. ovog zakona.
Protiv upravnih akata iz stava 1. ovog člana može se podnijeti žalba federalnom
ministru prometa i komunikacija odnosno nadležnom kantonalnom ministru.
Član 84.
U okviru osiguranih finansijskih sredstava za održavanje i zaštitu cesta, u
skladu sa usvojenim godišnjim planom i programom održavanja i zaštite cesta,
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ dužni su osigurati trajno i kvalitetno
održavanje i zaštitu cesta kojom upravljaju i omogućiti sigurno i nesmetano
odvijanje prometa na tim cestama za učesnike u prometu koji poštuju prometne
propise, prometnu signalizaciju, vremenske uvjete, stanje cesta i okoline.
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi i preduzeća koja održavaju ceste
ugovorom regulišu uvjete i način izvršavanja radova održavanja i zaštite magistralnih,
odnosno regionalnih i lokalnih cesta i druga pitanja vezana za njihovo održavanje
i zaštitu.
Ugovor iz prethodnog stava, između ostalog, sadrži:
1. način i postupak izrade i donošenje planova i programa;
2. uvjete i način izvođenja radova;
3. tehnički nadzor u izvođenju radova;
4. način obračuna, rokove plaćanja i druge uvjete za obračun i isplatu izvršenih
radova;
5. odgovornost za štete i druge odgovornosti;
6. način rješavanja sporova.
Ugovor o održavanju javnih cesta mora se zaključivati u kontinuitetu.
Preduzeće za ceste kojem se ugovorom iz stava 2. ovog člana povjeri vršenje
poslova održavanja i zaštite magistralnih, odnosno regionalnih i lokalnih cesta,
odgovorno je za kvalitetno, stručno i blagovremeno izvršenje tih poslova u skladu
sa pravilnikom iz člana 56. ovog zakona.
V - FINANSIRANJE JAVNIH CESTA
Član 85.
Finansijska sredstva za održavanje, zaštitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju
javnih cesta osiguravaju se:
1. godišnjim naknadama za upotrebu cesta što se plaćaju pri registraciji za
motorna i priključna vozila, kao i zaprežna kola;
2. naknadama za ceste iz maloprodajne cijene nafte i naftnih derivata;
3. posebnim naknadama za upotrebu javnih cesta, autocesta i određenih objekata
na cestama (most, vijadukt, tunel i sl.);
4. naknadama za ceste na inozemna motorna i priključna vozila;
5. posebnim naknadama za službu "Pomoć - informacije na cestama"
6. naknadama za ceste što se plaćaju za vanrednu upotrebu javnih cesta (vanredni
prijevoz);
7. naknadama za ceste što se plaćaju za prekomjernu upotrebu javnih cesta zbog
opterećenja i učestalosti vozila;
8. naknadama za korištenje cestovnog zemljišt
9. naknadama za korištenje objekata na osnovu dobivene koncesije;
10. donatorskim sredstvima;
11. sredstvima domaćih i stranih ulagača;
12. sredstvima ostvarenim od pratećih djelatnosti;
13. kreditnim sredstvima iz domaćih i inozemnih izvora;
14. sredstvima federalnog budžeta i budžeta kantona;
15. sredstvima međunarodnih organizacija (SFOR i dr.);
16. drugim sredstvima osiguranim po posebnim propisima.
Član 86.
Finansijska sredstva iz člana 85. tačka 14. osiguravaju se u federalnom budžetu
odnosno budžetu kantona u skladu sa materijalnim mogućnostima za svaku godinu
pojedinačno.
Član 87.
Visinu naknade iz člana 85. tačke 1., 2., 3. i 4. ovog zakona utvrđuje Osnivač.
Visinu naknade iz člana 85. tačke 5., 6., 7., 8. i 9. ovog zakona utvrđuje Federalno
ministarstvo prometa i komunikacija.
Visinu naknade iz člana 85. tačka 11. ovog zakona na objektima izgrađenim sredstvima
domaćih i stranih ulagača utvrđuje ulagač u skladu sa odobrenjem koje izdaje
federalno ministarstvo prometa i komunikacija, a na objektima datim na korištenje
(koncesija) u skladu sa ugovorom o koncesiji.
Visina naknade iz člana 85. tačka 13. ovog zakona utvrđuje se ugovorom.
Član 88.
Naknadu iz tačke 2. člana 85. ovog zakona obračunavaju i plaćaju pravna i fizička
lica koja se bave prometom nafte i naftnih derivata u Federaciji na osnovu ovog
zakona.
Lica koja naftu i naftne derivate koriste za šinska vozila, plovne objekte i
letjelice ne obračunavaju i ne plaćaju naknadu za ceste ako kupuju naveliko
od proizvođača ili sa skladišta trgovinskog preduzeća naveliko o čemu su dužni
voditi posebnu evidenciju.
Obračun i plaćanje naknada za ceste iz nafte i naftnih derivata vrši se u rokovima
i na način propisan za obračun i plaćanje osnovnog poreza na promet proizvoda.
Član 89.
Finansijska sredstva iz člana 85. tačka 1. i 2. pripadaju Direkciji cesta 40%,
kantonalnoj direkciji cesta 35%, a općinskim organima 25%.
Finansijska sredstva iz stava 1. ovog člana koriste se za finansiranje potreba
na magistralnim, regionalnim i lokalnim cestama (postojećim i novim) predviđenim
ovim zakonom.
Finansijska sredstva iz člana 85. tačka 3. i 4. pripadaju Direkciji cesta, kao
i sredstva iz člana 85. tačke od 6. do 16. ovog zakona koja se odnose na magistralne
ceste.
Finansijska sredstva iz člana 85. tačke od 6. do 16. koja se odnose na lokalne
ceste u cijelosti pripadaju nadležnom kantonalnom organu.
Finansijska sredstva iz člana 85. tačka 5. ovog zakona pripadaju službi "Pomoć
- informacije na cestama".
Član 90.
Sredstva iz člana 89. ovog zakona, koja se odnose na Direkciju cesta, pripadaju
i uplaćuju se na račun u cijelosti Direkciji cesta u omjeru koji je utvrđen
članom 89.
stav 1. ovog zakona.
Ukupno ostvarena sredstva iz člana 85. ovog zakona koriste se za održavanje,
zaštitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju javnih cesta, u skladu sa srednjoročnim
planom i godišnjim planovima održavanja i izgradnje cesta na način predviđen
ovim zakonom.
Član 91.
Posebna naknada iz tačke 3. člana 85. ovog zakona može se uvesti:
1. za upotrebu javne ceste ili dijela javne ceste, ako na istom pravcu postoji
paralelna javna cesta sa savremenim kolovozom;
2. za upotrebu mosta, vijadukta ili tunela izgrađenog radi skraćivanja trase
postojeće javne ceste ako je moguć javni promet na postojećoj dužoj trasi te
javne ceste;
3. za upotrebu mosta izgrađenog radi povezivanja dviju javnih cesta preko rijeke
ili kanjona.
Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i na ceste i cestovne objekte za
koje je izdata dozvola za korištenje (koncesija) i koji su izgrađeni sredstvima
domaćih i stranih ulagača.
Posebnu naknadu iz stava 1. i 2. ovog člana dužne su plaćati pravna i fizička
lica.
Ako pravno ili fizičko lice ne plati posebnu naknadu iz stava 1. ovog člana
za pređeni put, dužno je platiti dvostruki iznos utvrđene posebne naknade.
Član 92.
Naknada iz tačke 1. člana 85. ovog zakona ne plaća se na:
1. vozila oružanih snaga Federacije;
2. vozila organa unutrašnjih poslova;
3. vozila službe "Pomoć i informacije";
4. motorna vozila inozemnih diplomatskih i konzularnih predstavništava , ako
je oslobađanje od ove naknade predviđeno međunarodnim sporazumom ili ako postoji
reciprocitet;
5. vozila vatrogasnih jedinica i društava;
6. putničke automobile invalidnih osoba sa 80% ili više procenata tjelesnog
oštećenje, odnosno osoba kod kojih postoji tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu
invalidnost donjih ekstremiteta od 60% ili više;
7. vozila civilne zaštite;
8. sanitetska vozila.
Član 93.
Pravno lice koje obavlja međunarodni prijevoz osoba ili stvari i koje obavlja
radove u inozemstvu, ima pravo na povrat odgovarajućeg dijela sredstava iz naknada
za ceste iz člana 85. tačka 1. ovog zakona za svoje vozilo , koje koristi za
promet u inozemstvu duže od 3 mjeseca u toku godine, prilikom sljedeće registracije
vozila.
Uputstvo za jedinstveni način obračuna za povrat sredstava iz stava 1. ovog
člana donosi federalni ministar prometa i komunikacija .
VI - KONCESIJA NA JAVNIM CESTAMA
Član 94.
Stranom ili domaćem pravnom licu mogu se dodjeljivati koncesije za osiguranje
izgradnje i korištenja ili korištenja cesta i pripadajućih infrastrukturnih
objekata pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom o koncesijama.
VII - UPRAVNI NADZOR
Član 95.
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija vrši upravni nadzor nad primjenom
ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona u pitanjima koja su ovim
zakonom stavljena u nadležnost Federacije, kao i upravni nadzor u obavljanju
poslova određenih ovim zakonom koji predstavljaju vršenje javnih ovlaštenja.
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija vrši i nadzor nad nadležnim kantonalnim
ministarstvima u dijelu izvršavanja federalne politike i provođenja mjera iz
nadležnosti utvrđene ovim zakonom i od interesa za Federaciju.
Nadležno kantonalno ministarstvo vrši upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona
i propisa donesenih na osnovu ovog zakona koji su ovim zakonom stavljeni u nadležnost
kantona, kao i upravni nadzor u obavljanju poslova određenih ovim zakonom koji
predstavljaju vršenje javnih ovlaštenja.
Član 96.
Poslove inspekcijskog nadzora nad provođenjem ovog zakona vrše federalni inspektori
za ceste i kantonalni inspektori za ceste (u daljnjem tekstu: inspektori), svako
u okviru svoje nadležnosti.
Federalni i kantonalni inspektori donose rješenje o otklanjanju nepravilnosti
sa rokom izvršenja. Ako izvršenik u određenom roku ne izvrši rješenje doneseno
u prvostepenom postupku, federalni i kantonalni inspektori donose zaključak
o izvršenju rješenja prisilnim izvršenjem angažiranjem trećih lica, odnosno
drugog izvođača na trošak izvršenika sa predloženim načinom izvršenja.
Nadležno ministarstvo će osigurati materijalna sredstva za prisilno izvršenje,
s tim što će troškove potraživati od izvršenika direktno ili putem nadležnog
organa ukoliko stranka odbije snositi troškove izvršenja.
Organi unutrašnjih poslova dužni su organu nadležnom za provođenje izvršenja
pružiti pomoć u provođenju izvršenja.
Član 97.
Inspektori iz člana 96. ovog zakona, u okviru svojih nadležnosti, ovlašteni
su:
A) pregledati:
1. stanje cesta,
2. radove na izgradnji, rekonstrukciji, sanaciji, održavanju i zaštiti javnih
cesta,
3. radove koji se obavljaju na cesti u zaštitnom i cestovnom pojasu javnih cesta,
4. tehničku dokumentaciju u vezi sa radovima iz tačke 2. i 3. ovog člana (dozvole,
saglasnosti, projekti, standardi),
5. obavljanje upravnih i stručno-tehničkih poslova na javnim cestama,
6. planove, programe, ugovore i ostalu dokumentaciju koja se odnosi na održavanje
i zaštitu javnih cesta;
B) narediti:
1. obustavu radova koji se izvode na javnim cestama, u cestovnom ili zaštitnom
pojasu ceste, suprotno odredbama ovog zakona, tehničkim propisima, standardima
i normativima, te dati rok za otklanjanje nedostataka,
2. otklanjanje nedostataka na javnim cestama koji ugrožavaju sigurnost prometa
na njima,
3. privremenu zabranu odvijanja prometa na javnim cestama ili njihovom dijelu
ako utvrdi da se na njima ne može sigurno odvijati promet, te narediti da se
odmah preduzmu mjere za osiguranje prometa,
4. obustavu prometa cestovnim motornim vozilima , koja zbog svojih tehničkih
svojstava ili načina na koji obavljaju prijevoz mogu nanijeti štetu javnoj cesti
ili njenom dijelu i kada je njihov promet na cesti u suprotnosti sa zakonom
i drugim propisima,
5. isključiti cestovno motorno vozilo iz prometa na javnoj cesti , kada utvrdi
da dimenzije i ukupna masa ili njegovo osovinsko opterećenje prelazi veličine
iz člana 60. ovog zakona, a prijevoznik nema odgovarajuću dozvolu za vanredni
prijevoz,
6. privremenu zabranu prometa na novoizgrađenoj i rekonstruisanoj cesti, njenom
dijelu ili objektu na njoj , ako utvrdi da sa gledišta sigurnosti prometa ne
ispunjava tehničke uvjete,
7. rušenje građevine ili njenih dijelova i drugih objekata na teret investitora,
kao i uspostavljanje prvobitnog stanja , ako su izgrađene ili se grade na cesti
ili cestovnom pojasu bez odobrenja ili saglasnosti ili suprotno uvjetima iz
odobrenja, odnosno saglasnosti nadležnog federalnog i kantonalnog organa,
8. zabranu upotrebe priključnih puteva koji su izgrađeni ili se grade suprotno
odredbama ovog zakona,
9. inspektori su ovlašteni preduzimati i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim
propisima donesenim na osnovu zakona;
C) inspektori su dužni bez odlaganja podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog
postupka ako u vršenju inspekcije utvrde da je učinjen prekršaj iz ovog zakona,
a za privredni prijestup podnijeti prijavu javnom tužilaštvu.
Član 98.
Inspektori imaju službenu legitimaciju.
Službenu legitimaciju izdaje federalni ministar prometa i komunikacija na način
i pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom.
Član 99.
Pravna i fizička lica, kod kojih se obavlja inspekcijski nadzor, dužna su inspektorima
pružiti potrebnu pomoć i na njihovo traženje u određenom roku dostaviti podatke
i dokumentaciju za obavljanje inspekcijskog nadzora, u smislu ovog zakona.
VIII - KAZNENE ODREDBE
Član 100.
Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 8.000,00 KM kaznit će se za privredni prijestup
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ ,investitor ili preduzeće za ceste,
ili općinski organ, ili drugo pravno lice ako:
1. tehničkom dokumentacijom za izgradnju i rekonstrukciju cesta ne predvidi
mjesta za objekte koji služe tim cestama (član 43.);
2. izmješteni dio ceste ne izgradi sa elementima koji odgovaraju kategoriji
postojeće ceste (član 45.);
3. ne izmjesti ili ne prilagodi instalacije nastalim promjenama u roku ili ako
investitor radova na cesti pravovremeno ne obavijesti imaoce instalacija o otpočinjanju
radova na cesti (član 47.);
4. u zaštitnom pojasu ceste podiže objekte ili izda odobrenje za gradnju objekata
protivno odredbama člana 64. i 65. ovog zakona;
5. u trokutima preglednosti gradi objekte ili vrši radnje koje smetaju preglednosti
ceste (član 69.);
6. ne osigura trajno, neprekidno i kvalitetno održavanje i zaštitu cesta i ne
zaključi ugovor o održavanju cesta, u skladu sa odredbama člana 84. ovog zakona;
7. uvede plaćanje naknade za upotrebu cesta protivno odredbama člana 88., 91.,
92. i 93. ovog zakona.
Za privredni prijestup iz prethodnog stava kaznit će se novčanom kaznom od 120,00
KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice u Direkciji cesta, odnosno investitor ili
preduzeće za ceste drugog pravnog lica, kao i odgovorno lice u općini koje izda
odobrenje za građenje objekata u zaštitnom pojasu javne ceste u suprotnosti
sa odredbama ovog zakona.
Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana pored novčane kazne, izreći će
se i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem privrednog
prijestupa.
Član 101.
Novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj preduzeće
za održavanje cesta ili drugo pravno lice ako:
1. ne vodi evidenciju javnih cesta, objekata na cestama, zemljišnog pojasa,
prometne signalizacije i opreme na cesti iz člana 82. ovog zakona;
2. ne izvodi radove na održavanju ceste suprotno odredbama člana 51. ovog zakona;
3.ne izvodi radove na održavanju cesta prema propisima iz člana 56. ovog zakona;
4.ne izvodi radove na održavanju i zaštiti cesta, prema ugovoru iz člana 84.
ovog
zakona;
5.u prometu na cestama koristi vozilo suprotno odredbi člana 59. ovog zakona;
6.na cesti vrši vanredni prijevoz bez rješenja o odobrenju ili suprotno uvjetima
datim u
rješenju o odobrenju iz člana 60. ovog zakona;
7.ne plati naknadu za prekomjernu upotrebu javne ceste iz člana 63. ovog zakona;
8.polaže cjevovode, kablove, vodove ili gradi benzinsku stanicu, prostor za
parkiranje
vozila bez saglasnosti ili suprotno uvjetima datim u saglasnosti u članu 68.
ovog
zakona;
9.priključak na magistralnu i regionalnu cestu izgradi bez saglasnosti ili
uvjetima datim u saglasnosti u članu 66. stav 3. ovog zakona i ako ne izvrši
rušenje
priključka u slučaju iz člana 66. stav 4. ovog zakona;
10.izgradi priključak koji ne ispunjava uvjete iz člana 66. stav 4. ovog zakona;
11.objekat ili zemljište ne odvoji zaštitnom ogradom od cestovnog pojasa iz
člana 70.
ovog zakona;
12.na cesti vrši neku od radnji iz člana 71. ovog zakona;
13.na cesti izvodi radove bez saglasnosti ili suprotno uvjetima datim u saglasnosti
u članu 74. ovog zakona;
14.građevinski materijal i druge predmete deponuje na cesti suprotno odredbama
člana 75. ovog zakona;
15.vozilo, odnosno teret odmah ne ukloni sa kolovoza ceste iz člana 76. stav
1. ovog
zakona i ako se sa kolovoza ceste odmah ne ukloni oštećeno vozilo iz člana 76.
stav 2. ovog zakona;
16.ako inspektoru za ceste ne omogući vršenje inspekcije iz člana 99. ovog zakona.
Za prekršaj iz prethodnog stava kaznit će se novčanom kaznom od 120, 00 KM
do 1.000, 00 KM i odgovorno lice u preduzeću ili drugom pravnom licu.
Član 102.
Novčanom kaznom od 100,00 KM do 500,00 KM kaznit će se i građanin za prekršaj
iz člana 71. i člana 99. stav 1. tačke od 4. do 15. ovog zakona.
IX - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 103.
Osnivač je dužna imenovati Upravni odbor Direkcije cesta i lice ovlašteno za
podnošenje prijave za upis Direkcije cesta u sudski registar u roku od 30 dana
od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Prijavu za upis u sudski registar podnijet će lice ovlašteno za podnošenje prijave
u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Rok prijave za upis u sudski registar je i krajnji rok u kojem će Direkcija
cesta početi sa radom.
Član 104.
Ovaj zakon služi kao osnivački akt na osnovu kojeg će se Direkcija cesta upisati
u sudski registar kod nadležnog suda u Sarajevu.
Član 105.
Ukoliko ovim zakonom nije drugačije regulirano, na Direkciju cesta će se primjenjivati
Zakon o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", broj:
23/99 i 45/00).
Član 106.
Služba "Pomoć - informacije" predstavlja pružanje tehničke pomoći
motorizovanim učesnicima u prometu na javnim cestama, uklanjanje sa javnih cesta
oštećenih vozila i vozila u kvaru, davanje informacija o stanju prohodnosti
cesta i pružanje druge pomoći.
Službe "Pomoć - informacije na cestama" povjerava se kao javno ovlaštenje
Direkciji cesta da obavlja samostalno ili po ugovoru koji će se zaključiti na
osnovu javnog oglašavanja o vršenju službe sa automoto klubovima koji su tehnički,
kadrovski i materijalno opremljeni i imaju uvjete za obavljanje ove službe.
Finansijska sredstva iz naknade člana 85. tačka 5. pripadaju Direkciji cesta
i mogu se utrošiti samo u obavljanju ove službe.
Plan, program i izvještaj o utrošku sredstava Direkcija cesta je dužna polugodišnje
i godišnje dostavljati Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija na saglasnost.
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija će, uz saglasnost Osnivača Federacije
BiH, donijeti rješenje o visini posebne naknade za službu "Pomoć - informacije
na cestama" koja će se naplaćivati prilikom registracije drumskih, motornih
i priključnih vozila
Član 107.
U roku od 6 mjeseci od dana stupanja ovog zakona na snagu, federalni ministar
prometa i komunikacija je dužan donijeti sljedeće akte:
- Pravilnik o održavanju javnih cesta (član 56.);
- Pravilnik o utvrđivanju uvjeta za obavljanje vanrednog prijevoza i visinu
naknade za
vanrednu upotrebu cesta (član 60.);
- Pravilnik za utvrđivanje uvjeta za projektovanje i izgradnju priključaka i
prilaza
(član 66.);
- Pravilnik o postavljanju znakova i informacija na cestama i naknadama za ceste
(član 81.);
- Uputstvo o jedinstvenom načinu obračuna za povrat sredstava na ime naknade
za
ceste (član 93.);
- Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za izgradnju i upotrebu autobusnih
stajališta (član 67.);
- Mjerila za utvrđivanje prekomjerne upotrebe javne ceste (član 63.).
Član 108.
Danom stupanja na snagu ovog zakona na teritoriji Federacije prestaje primjena
zakona i drugih propisa iz oblasti cesta , koji su se primjenjivali na teritoriji
Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donošenja podzakonskih akata iz člana 107. ovog zakona, primjenjivat će se
podzakonski akti doneseni na osnovu zakona iz stava 1. ovog člana.
U roku od 30 dana od dana upisa u sudski registar, Direkcija cesta će preuzeti
zaposlene, dokumentaciju, predmete, akte i drugo iz Direkcije za ceste Federalnog
ministarstva prometa i komunikacija.
Član 109.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim
novinama Federacije Bosne i Hercegovine".
Predsjedavajući
Doma naroda Parlamenta Federacije BiH
prof.dr.Ivo Komšić,s.r.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga, v.r.
Federalni zakoniZakoni Tuzlanskog kantona
Službene novine Tuzlanskog kantona
|