Zakoni 2002
ZAKON
O CESTAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I - OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim zakonom uređuje se pravni položaj javnih cesta, upravljanje cestama,
gradnja, održavanje, upravljanje i ustupanje radova, zaštita cesta i uvjeti
vršenja prometa na cestama, finanaciranje javnih cesta, koncesija na javnim
cestama, nadzor nad provođenjem zakona, kazne i druga pitanja od značaja za
Federaciju Bosne i Hercegovine.
Članak 2.
Cesta je prema ovom zakonu svaka površina na kojoj se vrši promet.
Ceste se dijele na javne i nekategorirane.
Javne ceste, ovisno o njihovom društvenom, gospodarskom i teritorijalnom značaju,
kategoriraju se u magistralne, regionalne i lokalne ceste kao i ulice u naseljima
i gradovima.
Kolnici ulica u naseljima i gradovima kroz koje prolaze magistralne,regionalne
i lokalne ceste smatraju se dijelovima tih cesta.
Članak 3.
Nekategorirana cesta je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi
i koja je pristupačna većem broju korisnika.
Korištenje, održavanje, zaštita, rekonstrukcija i izgradnja nekategoriranih
cesta, kao i poslovi nadzora na tim cestama uređuju se gradskim i općinskim
propisom, sukladno ovom zakonu.
Članak 4.
Javna cesta je javno dobro u općoj upotrebi u državnom vlasništvu i od interesa
za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
Na javnim cestama se ne može stjecati pravo vlasništva niti druga prava po bilo
kojoj osnovi.
Izuzetno, na javnim cestama mogu se stjecati služnosti samo za opće potrebe
kao što je pravo na postavljanje cjevovoda,vodovoda i kablova s tim da korištenje
tog prava ne ometa promet i ne ugrožava sigurnost prometa i stabilnost ceste.
Članak 5.
Javna cesta, prema vrsti prometa, može biti namijenjena za mješoviti promet
ili za promet motornih vozila.
Javna cesta ili dio javne ceste može se odrediti samo za promet motornih vozila
ako paralelno s tom cestom postoji odgovarajuća prometnica za druge vrste prometa.
Namjena javne ceste koja je u korištenju određuje se na osnovi stanja i uvjeta
prometa na cesti.
Namjena ceste određuje se na osnovi investicijsko-tehničke dokumentacije za
izgradnju ceste, a sukladno odgovarajućim tehničkim propisima.
Članak 6.
Javnu cestu čine :
- donji i gornji stroj ceste,
- cestovni građevinski objekti:mostovi,podvožnjaci,nadvožnjaci,tuneli,galerije,potporni
i obložni zidovi,pothodnici i nathodnici,
- uređaji za odvodnju,
- cestovni pojas čini projektirani poprečni presjek ceste i najmanje jedan metar
s obe strane računajući od krajnjih točaka poprečnog profila ceste,
- cestovno zemljište u širini koju čine : širina cestovnog pojasa,te površine
na kojima su izgrađene cestarske kuće, stacionari, servisi, benzinske crpke,
parkirališta, površine za odvodnju do recipijenta i drugi objekti za potrebe
održavanja cesta i usluga vozilima i putnicima predviđeni projektom ceste,
- zračni prostor iznad kolnika u visini od sedam metara,
- mjerne vage i objekti za vaganje i kontrolu prometa,
- priključci na javnu cestu u širini cestovnog pojasa,
- prometna signalizacija (horizontalna, vertikalna, svjetlosna signalizacija)
i oprema cesta, stalni uređaji za zaštitu ceste, prometa od snježnih nanosa,
djelovanje vjetra, osulina,nanosa zemljanog materijala, smjerokazni stubići,
kilometarski stubići, odbojnici, cestovni telekomunikacijski uređaji i oprema,
javna rasvjeta u funkciji prometa, cestovne oznake, detektori i brojači prometa,
ventilacijska oprema u tunelima, ograde, satovi za parkiranje, uređaji i oprema
za zaštitu od buke i drugih štetnih uređaja od prometa, prometneTV kamere, obične
kamere i TV uređaji i parking uređaji,
- cestarske kuće,stacionari i drugi objekti za potrebe održavanja cesta, prometa
i okoline (snjegobrani,vjetrobrani,zaštita od osulina i nanosa, zaštitne i sigurnosne
ograde).
Članak 7.
Javne ceste iz članka 2. ovog zakona su:
1. magistralne javne ceste su ceste koje povezuju cjelokupan ili veći dio prostora
države Bosne i Hercegovine, Federacije i integriraju ga u europsku mrežu cesta,a
čine međusobno ovisnu prometnu mrežu;
2. regionalne javne ceste su ceste koje povezuju naselja i lokalitete unutar
jednog ili više kantona,integriraju cjelokupni prostor kantona i čine međusobno
ovisnu prometnu mrežu jednog ili više kantona priključenih na mrežu magistralnih
cesta;
3. lokalne javne ceste i ulice u naseljima i gradovima (u daljnjem tekstu:
lokalne ceste) su ceste koje čine međusobno ovisnu prometnu mrežu općine ili
grada priključenu na mrežu regionalnih ili magistralnih cesta.
Članak 8.
Kriterije za određivanje magistralnih i regionalnih cesta iz članka 7. ovog
zakona donosi Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra prometa
i komunikacija.
Kriterije za određivanje lokalnih cesta iz članka 7. ovog zakona donosi vlada
kantona na prijedlog nadležnog kantonalnog ministra uz suglasnost federalnog
ministra prometa i komunikacija.
Akt (provedbeni propis) o kategorizaciji magistralnih i regionalnih cesta donosi
Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra.
Akt (provedbeni propis) o kategorizaciji lokalnih cesta donosi vlada kantona
na prijedlog nadležnog ministra.
Članak 9.
Dijelove ceste koji nakon izgradnje i rekonstrukcije ne pripadaju novoj trasi
ceste mijenjaju, odnosno gube kategoriju javne ceste.
Namjena dijelova javne ceste iz prethodnog stavka koji će i dalje služiti prometu,
kao i priključivanje na novoizgrađenu cestu rješava se projektnom dokumentacijom
izgradnje i rekonstrukcije ceste
Odluku o statusu napuštenog dijela ceste iz stavka 2. ovog članka donosi nadležno
ministarstvo.
II - UPRAVLJANJE CESTAMA
1. Direkcija cesta Federacije Bosne i Hercegovine
Članak 10.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Utemeljitelj) utemeljuje
Direkciju cesta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu : Direkcija
cesta).
Direkcija cesta je jedini menadžer magistralne cestovne infrastrukture u Federaciji.
Firma Direkcije je: Direkcija cesta Federacije Bosne i Hercegovine.
Skraćeni naziv firme je: D.C. FBiH.
Sjedište Direkcije cesta je u Sarajevu.
Predmet poslovanja Direkcije cesta je : osiguranje materijalnih i drugih uvjeta
za održavanje, zaštitu, rekonstrukciju, izgradnju i upravljanje magistralnim
javnim cestama, te osiguranje tehničko-tehnološkog jedinstva sustava javnih
cesta.
Predmet poslovanja će se detaljnije definirati Statutom Direkcije cesta.
Kapital Direkcije cesta čini cestovna infrastruktura-imovina Federacije.
Članak 11.
Ciljevi osnivanja i djelatnost Direkcije cesta su sljedeći poslovi i zadatci
na magistralnim cestama i to:
1. priprema dugoročnih, srednjoročnih i godišnjih planova i programa razvoja,
održavanja, zaštite, rekonstrukcije, izgradnje i obnove cesta i objekata na
cestama;
2. vrši investicijske poslove za obnovu, izgradnju, rekonstrukciju, održavanje
i zaštitu na cestama i objektima;
3.vrši investicijske poslove za osiguranje potrebne studijske i projektne dokumentacije
za ceste;
4. stara se o realizaciji mjera i aktivnosti na unaprjeđenju sigurnosti prometa
i preduzimanje mjera zaštite i osiguranja neometanog i sigurnog prometa na cestama;
5. preduzima mjere radi zaštite i osiguranja neometanog i sigurnog prometa na
cestama;
6. predlaže financijske planove i unaprjeđenje ubiranja sredstava za potrebe
cesta;
7. vodi evidenciju (katastar) cesta i objekata na cestama, zemljišnog pojasa,
prometne signalizacije i opreme na njima;
8. osiguravanje tehničko-tehnološkog jedinstva javnih cesta kroz provedbu strategije
i poslova zaštite okoliša od utjecaja prometa na cestama
Članak 12.
U ispunjavanju svojih funkcija Direkcija cesta posvećuje posebnu pažnju društvenom
interesu, uključujući ispunjavanje potreba korisnika, zaštiti dobara koja su
od općeg javnog interesa, kao i zaštiti okoliša. Rad Direkcije cesta se usklađuje
s ostalim relevantnim sustavima u zemlji i inozemstvu, kao i općim ekonomskim
razvojem zemlje.
Članak 13.
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, na prijedlog i s ciljem izvršenja
operativnih poslova održavanja i zaštite magistralnih javnih cesta, može ustupiti
dio operativnih poslova nadležnim kantonalnim organima.
Organi iz stavka 1. ovog članka, ugovorom reguliraju uvjete i način izvršavanja
ustupljenih poslova održavanja i zaštite magistralnih javnih cesta.
Članak 14.
Radi poboljšanja racionalnosti i efikasnosti poslovanja Direkcija cesta može,
uz suglasnost Utemeljitelja, za obavljanje pojedinih djelatnosti iz okvira svog
predmeta poslovanja osnivati gospodarska društva pod uvjetima utvrđenim zakonom.
Racionalnost i efikasnost utemeljivanja subjekata, iz stavka 1. ovog članka,
utvrđuje se na temelju elaborata o opravdanosti osnivanja. Aktom o osnivanju
Direkcije cesta bliže će se urediti prava, obveze i odgovornosti Direkcija cesta
i utemeljenog subjekta.
Direkcija cesta je dužna pribaviti mišljenje Utemeljitelja i Federalnog ministarstva
prometa i komunikacija prije donošenja odluke o osnivanju subjekata iz stavka
1. ovog članka.
Članak 15.
Direkcija cesta donosi svoje razvojne planove sukladno zakonima Bosne i Hercegovine
i Federacije.
Članak 16.
Direkcija cesta, sukladno svojemu planu razvoja, može u okviru svoje djelatnosti,
uz suglasnost Osnivača, poduzimati aktivnosti za osiguranje financijskih sredstava
koja imaju za cilj obnavljanje, rekonstrukciju i modernizaciju cestovne infrastrukture
koje su dodjeljene Direkciji cesta na upravljanje ili gospodarskim društvima
čiji je utemeljitelj.
Članak 17.
Direkcija cesta će djelovati sukladno međunarodnim konvencijama kojima je
pristupila Bosna i Hercegovina.
Direkcija cesta ima pravo stupati u članstvo međunarodnih profesionalnih organizacija
ukoliko to nije u nadležnosti Bosne i Hercegovine.
2. Organi Direkcije cesta
Članak 18.
Pravo upravljanja Direkcijom cesta Utemeljitelj ostvaruje putem Upravnog odbora.
Članak 19.
Organi upravljanja i rukovođenja Direkcije cesta su Upravni odbor i poslovodni
organ.
Članak 20.
Upravni odbor ima 11 članova, po jedan predstavnik iz svakog kantona kojega
predlaže nadležni kantonalni organ i jedan predstavnik uposlenih u Direkciji
cesta.
Članove Upravnog odbora imenuje i razrješava Utemeljitelj, na prijedlog federalnog
ministra prometa i komunikacija vodeći računa o nacionalnom sastavu članova.
Za članove Upravnog odbora kandidiraju se prvenstveno istaknuti stručnjaci iz
područja gospodarstva, financija, prava i građevinarstva-oblast niskogradnje.
Osnivač prilikom imenovanja članova određuje predsjednika i zamjenika predsjednika.
Članovi Upravnog odbora imenuju se na razdoblje od četiri godine, s tim da mogu
biti ponovno imenovani.
Članak 21.
Članovi Upravnog odbora mogu dati ostavku Utemeljitelju na članstvo u Upravnom
odboru. Ostavka se daje u pismenom obliku.
Član poslovodnog organa ne može istodobno biti član Upravnog odbora.
Na mjesto člana Upravnog odbora koji je dao ostavku ili je opozvan, mora se
imenovati novi član Upravnog odbora u roku od 30 dana od dana podnošenja ostavke
ili opoziva.
Članak 22.
Predsjednik Upravnog odbora vodi sjednice i predstavlja Upravni odbor.
U slučaju njegove spriječenosti predsjednika Upravnog odbora zamjenjuje zamjenik.
Imenovanje, razrješenje, opoziv i ostavke članova Upravnog odbora bliže će se
urediti Statutom Direkcije cesta, a način rada Poslovnikom o radu Upravnog odbora.
Članak 23
Poslovodni organ prisustvuje sjednicama Upravnog odbora, ima pravo predlagati,
ali ne i sudjelovati u donošenju odluka.
Članak 24.
Upravni odbor:
- utvrđuje razvojnu i poslovnu politiku,
- donosi odluku o usvajanju planova razvoja i poslovanja,
- odlučuje o statusnim promjenama,
- odlučuje o osnivanju drugih društava i imenuje upravne odbore tih subjekata,
- odlučuje o kupnji dionica, odnosno udjela drugih društava i ustanova,
- odlučuje o raspodjeli dobiti, uz suglasnost Utemeljitelja,
- donosi investicijske odluke,
- imenuje i razrješava poslovodni organ uz suglasnost Utemeljitelja,
- usvaja izvješće o poslovanju Direkcije cesta i godišnji obračun,
- donosi akt o unutarnjoj organizaciji,
- vrši i druge poslove utvrđene Statutom.
Članak 25.
Poslovodni organ Direkcije cesta je generalni direktor.
Generalnog direktora za njegova izbivanja zamjenjuje zamjenik generalnog direktora
sa svim ovlaštenjima koje ima generalni direktor.
Generalnog direktora i zamjenika imenuje upravni odbor na razdoblje od četiri
godine na temelju javnog natječaja, uz uvjete utvrđene zakonom i Statutom, uz
suglasnost Utemeljitelja.
Generalni direktor i zamjenik ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda .
Ako se ne izvrši imenovanje generalnog direktora i zamjenika, Upravni odbor
će imenovati vršitelje dužnosti najduže na rok do godinu.
Statutom Direkcije cesta bliže će se urediti način izbora i razrješenja poslovodnog
organa.
Članak 26.
Generalni direktor Direkcije cesta organizira i rukovodi procesom rada i vodi
poslovanje Direkcije cesta, zastupa i predstavlja Direkciju cesta u zemlji i
inozemstvu, predlaže osnove poslovne politike, program rada i plan razvoja i
poduzima mjere za njihovo sprovođenje, podnosi izvješće o poslovanju i godišnji
obračun, postavlja i razrješava radnike s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima
uz suglasnost federalnog ministra, predlaže unutarnju organizaciju u Direkciji
cesta, vrši i druge poslove određene zakonom i Statutom.
3. Opći akti Direkcije cesta
Članak 27.
Statut Direkcije cesta donosi Upravni odbor uz suglasnost Utemeljitelja, u
roku od
šezdeset dana od dana donošenja ovog zakona.
Sukladno Statutu, Direkcija cesta može imati i druge opće akte kojima uređuje
pitanja u svezi njegova rada i poslovanja.
Druge opće akte iz stavka 2. ovog članka donosi Upravni odbor Direkcije cesta
ako ovim zakonom ili Statutom Direkcije cesta nije drugačije uređeno.
Članak 28.
Statut sadrži naročito odredbe o :
- firmi,
- djelatnosti,
- kapitalu,
- zastupanju i predstavljanju Direkcije cesta,
- organima Direkcije cesta,
- organizaciji Direkcije cesta,
- organizaciji i sigurnosti prometa,
- ovlaštenjima u pravnom prometu,
- planiranju rada i razvoja,
- raspoređivanju dobiti i pokrivanju gubitaka,
- odgovornosti u vršenju poslovodnih funkcija,
- općim aktima,
- međusobnim pravima i obvezama između Utemeljitelja i Direkcije cesta i
- o drugim pitanjima značajnim za rad i poslovanje Direkcije cesta i njenih
organizacijskih dijelova.
4. Odgovornost Direkcije cesta u pravnom prometu
Članak 29.
Za svoje obveze Direkcija cesta odgovara svim svojim sredstvima, odnosno imovinom,
osim dobara u općoj upotrebi koja su joj data na korištenje.
Članak 30.
Utemeljitelj ima pravo kontrole ispunjavanja javnih interesa i zadataka zbog
kojih je utemeljena Direkcija cesta, racionalnosti njegovog poslovanja, namjenskog
trošenja sredstava i poslovnog uspjeha.
Kontrola iz stavka 1. ovog članka se ostvaruje podnošenjem i razmatranjem godišnjeg
izvješća o poslovanju Direkcije cesta.
Prije podnošenja godišnjeg izvješća iz stavka 2. ovog članka se vrši revizija
računovodstvenih iskaza Direkcije cesta sukladno zakonu.
S ciljem ostvarivanja kontrole iz stavka 1. ovog članka podnošenje izvješća
je obvezno i u kraćim rokovima na zahtjev Utemeljitelja.
Članak 31.
U slučaju poremećaja poslovanja Direkcije cesta Utemeljitelj može poduzimati
mjere kojim će osigurati uvjete za nesmetano funkcioniranje rada Direkcije cesta,
kao što su: promjena unutarnje organizacije Direkcije cesta, ograničenja u pogledu
raspolaganja određenim sredstvima, onemogućavanje nesavjesnog vršenja upravljačkih
funkcija, zaštita od društveno štetnih pojava i onemogućavanje zloporaba.
Utemeljitelj može poduzeti, u slučaju iz stavka 1. ovog članka, i druge mjere
utvrđene zakonom.
5. Nadležnost Utemeljitelja
Članak 32.
Utemeljitelj:
1. ostvaruje utemeljiteljska prava u ime Direkcije cesta,
2. daje suglasnost na Statut Direkcije cesta,
3. imenuje i razrješava članove Upravnog odbora i daje suglasnost za imenovanje
generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora Direkcije cesta,
4. utvrđuje politiku razvoja cestovne infrastrukture,
5. odobrava godišnje i razvojne planove i izvješća poslovodnog organa Direkcije
cesta o poslovanju,
6. daje upute i smjernice Upravnom odboru Direkcije cesta skladno politici razvoja
cestovne infrastrukture
7. u izvanrednim okolnositma daje organima Direkcije cesta obvezne instrukcije.
Članak 33.
Direkciji cesta se daje na korištenje i upravljanje cestovna infrastruktura
Federacije.
Članak 34.
Cestovna imovina Federacije popisat će se sa stanjem na dan stupanja na snagu
ovog zakona uz navođenje njene pojedinačne vrijednosti, te će Direkcija cesta
sastaviti bilancu stanja imovine sukladno važećim propisima.
Konačana bilanca stanja imovine treba sadržavati svu cestovnu imovinu Federacije.
6. Kantonalni organi
Članak 35.
Nadležni kantonalni organi vrše održavanje, zaštitu, rekonstrukciju, izgradnju
i upravljanje regionalnim i lokalnim cestama, te osiguravaju tehničko-tehnološko
jedinstvo sustava javnih cesta.
Članak 36.
Nadležni kantonalni organi obavljaju, sukladno članku 35. ovog zakona, sljedeće
poslove u svezi regionalnih i lokalnih cesta i to:
1. pripremaju dugoročne i srednjoročne planove razvoja cesta,
2. pripremaju srednjoročne i godišnje planove i programe održavanja, zaštite,
rekonstrukcije i izgradnje cesta,
3. priprema plan obnove,
4. vrše investitorske poslove za održavanje i obnovu,rekonstrukciju i izgradnju,
5.vrše investicijske poslove za osiguranje potrebne studijske i projektne dokumentacije,
6. staraju se o realizaciji mjera i aktivnosti na unaprjeđenju sigurnosti prometa,
7. poduzimaju mjere radi zaštite cesta i osiguranja prometa na njima,
8. predlažu financijske planove, unaprjeđenje fondacije sredstava za potrebe
cesta i plaćanja,
9. vode evidenciju (katastar) cesta i objekata na cestama,cestovnog pojasa,prometne
signalizacije i opreme na njima,
10. obavještavaju javnost o stanju cesta i načinu odvijanja prometa,
11. preduzimaju potrebne mjere za očuvanje i zaštitu okolice.
Članak 37.
Korisniku javne ceste koji se pridržava prometnih propisa i prometne signalizacije
na cestama, Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ dužni su nadoknaditi
štetu u slučaju propuštanja radova iz članka 59. ovog zakona.
Organi iz stavka 1. ovog članka imaju pravo na naknadu štete od poduzeća za
ceste (izvođača radova), ako je šteta nastala radi propuštanja blagovremenog
izvršenja potrebnih radova predviđenih pravilnikom iz članka 56. ovog zakona
bez obzira da li se radi o izravnim ili neizravnim štetama za organe iz stavka
1. ovog članka ili za treće osobe.
Obvezu naknade štete korisnicima javnih cesta, iz stavka 1. ovog članka, Direkcija
cesta i kantonalni organi mogu ugovorom u potpunosti prenijeti na pravne ili
fizičke osobe s kojima su ugovorile izvršenje radova na cestama.
III - GRADNJA, ODRŽAVANJE, UPRAVLJANJE I USTUPANJE RADOVA NA JAVNIM CESTAMA
1. Planiranje
Članak 38.
Strategija razvoja i održavanja javnih cesta određuje ciljeve strategije i
temeljne zadatke pri razvoju i održavanju javnih cesta za najmanje 10 godina.
Strategiju razvoja magistralnih cesta donosi Parlament Federacije BiH na prijedlog
Utemeljitelja.
Strategiju razvoja regionalnih i lokalnih cesta, kao i ulica u gradovima i naseljima,donosi
skupština kantona na prijedlog vlade kantona.
Strategija sadrži :
- analizu stanja magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta, kao i ulica u gradovima
i naseljima i potrebe razvoja javnih cesta,
- potrebe održavanja postojećih javnih cesta i načela održavanja javnih cesta,
- opravdanost izgradnje magistralnih ,regionalnih i lokalnih cesta kao i ulica
u naseljima i gradovima.
Članak 39.
Prednost u gradnji i održavanju javnih cesta, utvrđena strategijom iz članka
38. ovog zakona,mora biti utemeljena na prostornim, prometnim, tehničkim, ekološkim,
demografskim analizama s gospodarski opravdanim prometno-tehničkim rješenjima
radi povećanja sigurnosti prometa.
Članak 40.
Srednjoročni program održavanja i zaštite, kao i program rekonstrukcije, izgradnje
i obnove javnih cesta donosi nadležna vlada, sukladno strategiji iz članka 38.
ovog zakona za razdoblje od četiri godine.
Članak 41.
Godišnji plan i program održavanja i zaštite, kao i plan i program rekonstrukcije,
izgradnje i obnove magistralnih javnih cesta donosi Federalno ministarstvo prometa
i komunikacija, uz suglasnost Utemeljitelja, a na prijedlog Direkcije cesta,
odnosno nadležni kantonalni organ za regionalne i lokalne ceste uz suglasnost
nadležne vlade.
2. Izgradnja i rekonstrukcija javnih cesta
Članak 42.
Pod izgradnjom cesta, u smislu ovog zakona, smatra se izgradnja cesta pretežno
po novoj trasi.
Pod rekonstrukcijom cesta, u smislu ovog zakona, smatraju se radovi na dijelu
postojeće ceste kojom se mijenja njena temeljna karakteristika s ciljem povećanja
kapaciteta ceste i razine usluge.
Članak 43.
Tehnička dokumentacija za izgradnju i rekonstrukciju javnih cesta, pored dokumentacije
utvrđene Zakonom o prostornom uređenju, sadrži:
1. projekt vertikalne i horizontalne prometne signalizacije, plan i program
rada svjetlosne signalizacije, projekt putne opreme, plan osvjetljenja i dendrološki
plan,
2. situaciijski projekt priključivanja i ukrštanja puteva i priključivanje
postojećih objekata na javnoj cesti,
3. situacijski projekt mjesta izvan kolnika za izgradnju pomoćnih objekata koji
služe javnoj cesti,parkirališta,autobusnih stajališta,benzinskih crpki,autoservisa,
površina za zaustavljanje,parkiranje i isključivanje vozila,telefonskih govornica,
4. druge uvjete utvrđene zakonom i propisima donesenih na temelju zakona.
Članak 44.
Suglasnost za izgradnju i rekonstrukciju magistralnih cesta, u postupku pribavljanja
urbanističke suglasnosti, daje Federalno ministarstvo prometa i komunikacija,
a za lokalne i regionalne ceste i nekategorirane ceste nadležni kantonalni organ.
Članak 45.
Ako postojeću cestu treba izmjestiti, dio ceste koji se izmješta mora se izgraditi
po standardima koji odgovaraju kategoriji te ceste, bez obzira na stvarno stanje
u kojemu se cesta nalazi u momentu izmještanja.
Troškove izmještanja ceste, iz stavka 1. ovog članka, snosi investitor objekta
zbog kojeg se vrši izmještanje.
Članak 46.
Nadležni kantonalni organi mogu zahtjevati da se magistralna cesta koja prolazi
kroz naselje ili grad izgradi ili rekonstruira s elementima koji utječu na povećanje
troškova gradnje u odnosu na put izvan naselja, kao što su veća širina kolnika,
gradnja nogostupa, prostora za parkiranje vozila, izrada rasvjete i prilagođavanje
putnih objekata posebnim potrebama.
Povećane troškove gradnje ili rekonstrukcije cesta, prouzročne zahtjevom iz
stavka 1. ovog članka, uglavnom snosi podnositelj zahtjeva.
Sudjelovanje u financiranju radova, iz stavka 1. ovog članka, kao i drugi odnosi
s Direkcijom cesta, u svezi gradnje i rekonstrukcije, reguliraju se ugovorom
između nadležnog kantonalnog organa i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.
Članak 47.
U slučaju rekonstrukcije cesta imatelji instalacija na cesti su dužni o svom
trošku izmjestiti te instalacije, odnosno prilagoditi ih nastalim promjenama,
ako aktom o davanju suglasnosti za postavljanje tih instalacija ili ugovorom
između imatelja instalacija i Direkcije cesta ili nadležnog kantonalnog organa
nije drugačije uređeno.
Investitor radova na rekonstrukciji cesta dužan je najmanje tri mjeseca ranije
obavjestiti imatelja instalacija o početku radova na rekonstrukciji cesta i
omogućiti im uvid u tehničku dokumentaciju.
Članak 48.
Ukrštanje ili priključivanje lokalnih i nekategoriranih cesta s magistralnim
ili regionalnim cestama vrši se usmjeravanjem dvije ili više tih cesta na isto
mjesto ukrštanjem ili priključivanjem, odnosno njihovim međusobnim povezivanjem
prije mjesta ukrštanja ili priključivanja.
Ako se novoizgrađena ili rekonstruirana cesta ukršta ili priključuje na postojeće
ceste koje imaju makadamski kolnik, postojeće ceste se moraju izvesti sa suvremenim
kolničkim zastorom u dužini od najmanje dvadeset metara, računajući od mjesta
ukrštanja ili priključivanja.
Troškove gradnje, odnosno rekonstrukcije mjesta ukrštanja ili priključivanja
iz stavka 1. ovog članka, odnosno izvođenjem suvremenog kolničkog zastora iz
stavka 2. ovog članka, snosi investitor ceste koji je proučio te troškove.
Članak 49.
Ako je do ukrštanja ceste i željezničke pruge došlo zbog gradnje ili rekonstrukcije
ceste, troškove gradnje nadvožnjaka, podvožnjaka ili mjesta ukrštanja uređaja
za zaštitu snosi investitor gradnje ceste.
Ako je do ukrštanja ceste i željezničke pruge došlo zbog gradnje ili rekonstrukcije
željezničke pruge, troškove gradnje nadvožnjaka, podvožnjaka ili mjesta ukrštanja
i uređaja za zaštitu snosi investitor gradnje željezničke pruge.
Izgrađeni nadvožnjaci, odnosno podvožnjaci iz stavka 1. i 2. ovog članka, pripadaju
cesti ili željeznici ovisno o tome je li na njima cesta ili željeznička pruga.
Članak 50.
Ukrštanje cesta sa željezničkom prugom vrši se usmjeravanjem dvije ili više
cesta na određeno zajedničko mjesto križanja.
Na mjestu ukrštanja cesta sa željezničkom prugom moraju se osigurati trokuti
preglednosti pruge i cesta i poduzeti druge mjere osiguranja propisane zakonima
o cestovnom i željezničkom prometu.
3. Održavanje cesta
Članak 51.
Održavanje cesta, u smislu ovog zakona, obuhvaća izvođenje radova kojima se
osigurava nesmetan i siguran promet i očuvanje projektiranog stanja ceste, a
naročito:
1. opravka kolnika, trupa puta, potpornih i obložnih zidova,
2. uklanjanje odronjenog materijala i čišćenje kolnika i objekata za odvodnju,
3. održavanje bankina,bermi i kosina nasipa, usjeka i zasjeka,
4. održavanje objekata na cestama,
5. postavljanje, zamjena, opravka i uklanjanje prometne signalizacije i opreme
ceste,
6. košenje trave i održavanje zelenih površina i zasada u cestovnom pojasu,
7. održavanje potrebne preglednosti cesta i oznaka u cestovnom pojasu,
8. čišćenje snijega i leda s kolnika i posipanje kolnika s ciljem sprječavanja
poledice,
9. obnavljanje, zamjena i ojačanje dotrajalih kolnika,
10. ojačanje i zamjena propusta i mostova dužine do deset metara, obnova potpornih
i obloženih zidova i zaštita čeličnih konstrukcija od korozije,
11. ugrađivanje ivičnjaka i izrada pješačkih staza,
12. saniranje klizišta i odrona,
13. vođenje podataka o javnim cestama,
14. obavljanje i drugih poslova kojima se osigurava stalan, nesmetan i siguran
promet na cestama.
Radovi za izvanredno održavanje javnih cesta mogu se izvoditi samo na temelju
tehničke dokumentacije.
Članak 52.
Radovi na održavanju javne ceste se moraju izvoditi tako da se zbog njih ne
smije obustaviti promet.
U slučaju obustave prometa, Direkcija cesta i kantonalni organi iz nadležnosti
održavanja cesta, najkasnije u roku od 48 sati prije početka obustave prometa,
obavjestit će sudionike prometa putem sredstava javnog informiranja o obustavi
prometa.
Članak 53.
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi dužni su osigurati održavanje
kolnika dijela magistralne ili regionalne ceste koja prolazi kroz naselje ili
grad,odnosno sudjelovati u financiranju održavanja, i to u opsegu koji proistječe
iz dužine dijela magistralne ili regionalne ceste u naselju i širini te ceste.
U naselju ili gradu u kojemu je organizirana posebna služba za održavanje ulica,
ta služba vrši i održavanje kolnika dijela magistralne ili regionalne ceste
koja prolazi kroz naselje ili grad,a Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi
sudjeluju u financiranju održavanja, sukladno odredbi prethodnog stavka.
Pravac,dužinu i širinu dijela magistralne ili regionalne ceste koja prolazi
kroz naselje ili grad, kao i način i uvjete održavanja kolnika tih cesta, utvrđuju
sporazumno Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi i nadležna općina ili
grad, s tim što se tim sporazumom moraju regulirati obveze za dvosmjerno odvijanje
prometa na magistralnoj ili regionalnoj cesti kroz naselje ili grad.
Članak 54.
Ako do sporazuma iz prethodnog članka ne dođe, konačnu odluku donosi arbitražna
komisija u sastavu od četiri člana: predstavnik Federalnog ministarstva prometa
i komunikacija, direktor Direkcije cesta, direktor kantonalne direkcija cesta
ili rukovodna osoba nadležnog kantonalnog organa i načelnik općine ili grada.
Ukoliko komisija iz stavka 1. ovog članka ne postigne sporazum i ne donese konačnu
odluku, federalni ministar prometa i komunikacija će donijeti odluku sukladno
svojim ovlaštenjima.
Postupak pred arbitražnom komisijom je hitan.
Članak 55.
Željezničko -cestovni prijelaz na dvije razine se u cjelosti održava kao javna
cesta u dijelu koji se nalazi iznad željezničke pruge,a samo cesta i cestovne
instalacije kada se javna cesta nalazi ispod željezničke pruge.
Članak 56.
Popis poslova redovitog i izvanrednog održavanja, opseg pojedinih radova za
izvođenje tih radova, podatci o javnim cestama o kojima se vodi evidencija i
način vođenja tih podataka, stalni nadzor nad stanjem javnih cesta, način i
uvjeti obavljanja putarske službe reguliraju se Pravilnikom o održavanju javnih
cesta, kojeg donosi federalni ministar.
4. Upravljanje autocestama i objektima s naplatom
Članak 57.
Poslovi upravljanja autocestama i cestovnim objektima za čiju se upotrebu
plaća cestarina u smislu ovog zakona su:
1. gradnja autocesta i objekata s naplatom,
2. redovno i izvanredno održavanje autocesta i objekata s naplatom,
3. izrada stručnih podloga za pripremu i dodjelu koncesije,
4. davanje u zakup pratećih objekata ili lokacije za pružanje usluga korisnicima
autoceste,
5. nadzor nad korišenjem i upravljanjem autoceste i objekata s naplatom,
6. stručno - tehnički nadzor nad gradnjom autocesta i objekata s naplatom.
5. Ustupanje radova
Članak 58.
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi izravno ne izvode radove gradnje,
rekonstrukcije i održavanja javnih cesta.
Izvođenje radova gradnje, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, Direkcija
cesta i nadležni kantonalni organi ustupaju pravnim i fizičkim osobama po postupku
i na način utvrđen federalnim propisom kojim se uređuju pitanja postupka nabavke
robe, usluga i ustupanja radova.
Izvođenje radova gradnje, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta smije se
ustupiti samo pravnoj ili fizičkoj osobi specijaliziranoj i opremljenoj za te
poslove.
Predkvalifikacija izvođača kao i licitacija za ustupanje radova održavanja cesta
utvrđuje se svakih pet godina.
IV - ZAŠTITA CESTA I UVJETI VRŠENJA PROMETA NA CESTAMA
Članak 59.
Motorna i priključna vozila koja obavljaju promet na cestama, osim vozila
s gusjenicama, moraju imati kotače s pumpanim gumama.
Motorna vozila s gusjenicama mogu obavljati promet na cestama sa suvremenim
kolničkim zastorom samo ako su gusjenice opskrbljene oblogama s ravnim površinama
ili drugim odgovarajućim oblogama.
Izuzetno od odredaba prethodnog stavka,motorna vozila s gusjenicama oružanih
snaga Bosne i Hercegovine, mogu obavljati promet na cestama sa suvremenim kolničkim
zastorom iako gusjenice nisu opskrbljene oblogama, uz obvezu naknade štete koja
je time prouzročena.
Naknadu štete, iz stavka 3. ovog članka, utvrđuje komisija imenovana odlukom
Utemeljitelja, koju čine predstavnici Federalnog ministarstva prometa i komunikacija
i Federalnog ministarstva obrane
Zaprežna vozila s ukupnom masom preko tri tone moraju imati kotače s pumpanim
gumama.
Članak 60.
Prijevoz vozilima koja prazna ili zajedno s teretom prelaze dopuštenu težinu,
osovinski pritisak ili dimenzije, odnosno granice dopuštenog opterečenja na
javnim cestama, smatra se izvanrednim prijevozom.
Prijevoz vozilima iz stavka 1. ovog članka može se obaviti samo uz odobrenje
za izvanredni prijevoz, ako stanje javne ceste i prometa na njoj to dopušta.
Odobrenje za izvanredni prijevoz može se izdati samo za prijevoz nedjeljivog
tereta, ako se ovaj prijevoz ne može obaviti drugim prijevoznim sredstvima.
Uvjeti i način na koji se izvanredni prijevoz može obaviti utvrđuje se u odobrenju
za izvanredni prijevoz.
Odobrenje za izvanredni prijevoz na javnoj cesti izdaje Direkcija cesta, odnosno
nadležni kantonalni organ.
Način i uvjete obavljanja izvanrednog prijevoza, postupak izdavanja odobrenja,
način nadzora osovinskog pritiska, ukupna dopuštena masa i dimenzija vozila
na javnim cestama regulira se Pravilnikom za vršenje izvanrednog prijevoza koji
donosi Federalni ministar prometa i komunikacija u dogovoru s Federalnim ministarstvom
unutarnjih poslova.
Članak 61.
Troškove izvanrednog prijevoza kao što su: trošak izdavanja odobrenja za izvanredni
prijevoz, trošak poduzimanja posebnih mjera osiguranja za izvanredni prijevoz
( podupiranje mostova, ojačanje objekata,izgradnja devijacija i proširenja i
pratnja ), trošak pregleda izvanrednog prijevoza i naknadu za izvanredni prijevoz
snosi podnositelj zahtjeva.
Članak 62.
Kontrolu osovinskog pritiska, ukupne dopuštene mase i dimenzije vozila na
javnim cestama obavlja Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ iz ovog zakona
uz prisustvo predstavnika organa unutarnjih poslova.
Ako se kontrolom iz stavka 1. ovog članka utvrdi da masa vozila, njegovo osovinsko
opterećenje ili dimenzije prelaze dopuštene veličine, a prijevoz se obavlja
bez dopuštenja za izvanredni prijevoz ili opterećenje i dimenzije izvanrednog
prijevoza ne odgovaraju veličinama u dozvoli za izvanredni prijevoz ,vozilo
se isključuje iz prometa, a prijevoznik će radi izvršenog preopterećenja ceste
za pređeni put platiti desetorostruki iznos utvrđene naknade za izvanredni prijevoz
na javnim cestama,kao i troškove kontrole.
Isključivanje vozila iz prometa vrše inspektori javnih cesta, ovlašteni radnici
ministarstva unutarnjih poslova, Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi
iz ovog zakona, odnosno organizacija kojoj je ugovorom povjerena kontrola izvanrednih
prijevoza. Isključivanje iz prometa vrši se skidanjem registarskih pločica s
vozila kojim je vršen izvanredni prijevoz bez dozvole ili suprotno uvjetima
iz odobrenja.
Prijevoznik može nastaviti prijevoz nakon što plati Direkcijii cesta i nadležnom
kantonalnom organu naknadu iz stavka 3. ovog članka,te kada dobije odobrenje
za izvanredni prijevoz ili uskladi ukupnu masu vozila i njegovo osovinsko opterećenje
s propisanim normativima ili uvjetima iz dozvole.
U vrijeme dok je vozilo isključeno iz prometa, prijevoznik se stara o isključenom
vozilu i snosi sve posljedice isključenja vozila iz prometa.
Nadzor nad dozvoljenim osovinskim opterećenjem i ukupnom masom nad vozilima
koja ulaze na područje Bosne i Hercegovine obavlja se u postupku carinskog nadzora
na graničnom prijelazu.
Članak 63.
Pravne ili fizičke osobe, zbog čije djelatnosti dolazi do prekomjerne upotrebe
javne ceste, dužni su platiti naknadu za prekomjernu upotrebu javne ceste.
Mjerila za utvrđivanje prekomjerne upotrebe javne ceste utvrđuje federalni ministar
prometa i komunikacija.
Prilikom utvrđivanja mjerila za prekomjernu upotrebu javne ceste mora se voditi
računa o djelatnosti i učestalosti prijevoza vozilima određene pravne ili fizičke
osobe i opterećenju javne ceste.
Članak 64.
Zaštitni pojas uz javne ceste (zaštitni cestovni pojas) je zemljišni pojas
na kojem važi poseban režim gradnje i uspostavlja se s ciljem zaštite javne
ceste i prometa na njoj od štetnih utjecaja različitih aktivnosti u prostoru
pored javne ceste.
Širina zaštitnog pojasa u kojemu se ne smiju graditi i podizati željezare, tvornice
cementa ili vapna, kao i drugi industrijski objekti koji zagađuju okolicu (nečista
industrija, otvoreni rudnici, kamenolomi i šljunkare) iznosi za:
- autocestu najmanje 100 m,
- magistralnu cestu najmanje 60 m,
- regionalnu cestu najmanje 40 m,
- lokalnu cestu najmanje 30 m.
Širina zaštitnog pojasa u kojemu se ne smiju graditi, podizati ili postavljati
poslovni, pomoćni, stambeni i slični objekti i industrijski objekti koji ne
zagađuju zrak i okoliš (čista industrija ) i slični objekti, iznosi za autocestu
najmanje 40 m.
Širina zaštitnog pojasa za objekte iz stavka 2. ovog članka kao i dalekovode,
iznosi za:
- magistralnu cestu najmanje 20 m,
- regionalnu 15 m,
- lokalnu najmanje 10 m.
Širina zaštitnog pojasa za autocestu u kojemu se ne smiju graditi, podizati
ili postavljati nikakvi objekti, postrojenja ili uređaji, dalekovodi, podzemni
kablovi, cjevovodi niti drugi objekti, postrojenja i uređaji iznosi 20 m.
Širina zaštitnog pojasa računa se od cestovnog pojasa s obje strane ceste.
Cjevovodi, kablovi i vodovi mogu se postavljati u zaštitnom cestovnom pojasu,
a samo izuzetno i u putnom pojasu, a mjesta ukrštanja sa željezničkom prugom,
benzinske stanice i parkirališta mogu se postavljati i graditi u zaštitnom i
putnom pojasu javne ceste samo na način i pod uvjetima utvrđenim u odobrenju,
odnosno suglasnosti nadležnog federalnog i kantonalnog organa.
Odredbe o širini zaštitnog pojasa iz ovog članka provodi Federalno ministarstvo
prostornog uređenja i okoliša i kantonalna ministarstva prostornog uređenja
i okoliša putem inspekcije, kao i nadležni federalni i kantonalni inspektori
za ceste.
Članak 65.
U već sagrađenom naseljenom mjestu ili gradu može se dozvoliti gradnja objekata
iz članka 64. stavka 2. ovog zakona na građevinskoj liniji javne ceste, osim
autoceste, ukoliko je to predviđeno usvojenom prostornom planskom dokumentacijom.
Ukoliko za naseljeno mjesto ili grad nije usvojena planska dokumentacija, barem
u minimalnom opsegu,odnosno ako nije rješeno plansko priključivanje novih objekata
na postojeće magistralne, regionalne i lokalne ceste, ne može se odobriti nikakva
gradnja u zaštitnom pojasu tih cesta.
Članak 66.
Pod priključkom i prilazom na javnu cestu, u smislu ovog zakona, smatra se
spoj javne ceste i svih površina s kojih se vozila izravno uključuju i isključuju
u promet na javnu cestu.
Križanje javnih cesta međusobno ne smatra se, u smislu ovog zakona, priključkom
i prilazom na javnu cestu.
Priključak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti samo na temelju odobrenja
Direkcije cesta ili nadležnog kantonalnog organa.
Radove u cestovnom pojasu može izvesti samo poduzeće koje održava ceste ili
specijalizirana organizacija uz suglasnost Direkcije cesta ili nadležnog kantonalnog
organa.
Odobrenje Direkcije cesta ili nadležnog kantonalnog organa izdaje se na temelju
zahtjeva nadležnog općinskog organa prostornog uređenja koji je dužan dostaviti
prijedlog priključivanja donesen u okviru provedbene prostorne planske dokumentacije.
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ nije dužan izdati odobrenje za priključivanje
na magistralnu cestu za objekte izgrađene na temelju građevinske dozvole za
koju nije tražena suglasnost nadležnog organa.
Uvjete za projektiranje i gradnju priključaka i prilaza, iz stavka 1. ovog članka,
propisuje federalni ministar prometa i komunikacija.
Ako priključak na javnu cestu zbog povećanog prometa ili upotrebe za drugačiji
promet nego što mu je bila namjena po izdavanju suglasnosti za njegovo uređenje,
ne zadovoljava uvjete sigurnog priključivanja, Direkcija cesta je ovlaštena
da zahtjeva njegovo prilagođavanje promjenjenim okolnostima. Troškove njegovog
preuređenja plaća investitor priključka ili njegov pravni sljednik.
Ako se priključak na javnu cestu izvrši bez odobrenja Direkcije cesta i nadležnog
kantonalnog organa ili suprotno uvjetima iz odobrenja, nadležni organ će zatražiti
od vlasnika odnosno korisnika priključka da izvrši rušenje dijela priključka
koji je izgrađen u cestovnom pojasu, a ako vlasnik odnosno korisnik priključka
to ne učini u ostavljenom roku, nadležni inspektor cesta će izdati nalog da
organizacija koja vrši radove održavanja cesta izvrši rušenje priključka na
teret vlasnika odnosno korisnika priključka.
Članak 67.
Na već sagrađenim javnim cestama može se dozvoliti gradnja novih autobusnih
stajališta,uz odobrenje Direkcije cesta ili nadležnog kantonalnog organa.
Uvjete za projektiranje i uređenje autobusnih stajališta propisuje federalni
ministar prometa i komunikacija.
Članak 68.
Uvjete uređenja prostora za gradnju i rekonstrukciju objekata i instalacija
na javnoj cesti i unutar cestovnog pojasa javne ceste utvrđuje Direkcija cesta
i nadležni kantonalni organ izdavanjem odobrenja, a uvjete uređenja prostora
i gradnje objekata i instalacija u zaštitnom cestovnom pojasu utvrđuje Direkcija
cesta i nadležni kantonalni organ izdavanjem suglasnosti.
U uvjetima iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se način, dinamika, te rokovi izrade
tih radova, kao i određivanje lokaliteta na kojima se ne mogu graditi, te minimalno
odstojanje objekata iste namjene jednog od drugog.
Uvjetima uređenja prostora iz stavka 1. ovog članka za objekte, odnosno instalacije,
koji se nalaze na javnoj cesti odnosno unutar zemljišnog pojasa javne ceste
utvrđuju se način, dinamika, te rokovi izrade tih radova kao i određivanje lokaliteta
na kojima se objekti ne mogu graditi, te minimalno odstojanje objekata iste
namjene jednog od drugog.
Članak 69.
U blizini križanja dviju cesta u razini ili križanja cesta sa željezničkom
prugom u razini ili na unutarnjim stranama cestovnog zavoja, ne smije se saditi
drveće, grmlje ili visoke poljske kulture, postavljati naprave, ograde ili drugi
predmeti koji onemogućavaju preglednost na cesti, odnosno željezničkoj pruzi
(trokut preglednosti).
Dužina stranica trokuta preglednosti utvrđuje se tehničkom dokumentacijom ceste,
odnosno željezničke pruge.
Članak 70.
Ako se pored javne ceste nalaze objekti gdje se skupljaju građani,kao što
su sportski stadioni, dječja igrališta, škole, javni lokali ili zemljište koje
se koristi za lovišta, držanje stoke i pašnjake, ti objekti odnosno zemljište
moraju se zaštitnom ogradom odvojiti od cestovnog pojasa.
Ako je potreba za postavljanjem zaštitne ograde iz prethodnog stavka prouzročena
gradnjom ili rekonstrukcijom javne ceste, troškove postavljanja i održavanja
zaštitne ograde snosi investitor.
Ako je potrebu za postavljanje zaštitne ograde prouzročio korisnik objekta ili
zemljišta iz stavka 1.ovog članka, nadležna inspekcija cesta donosi rješenje
kojim utvrđuje obvezu tom korisniku da postavi i održava zaštitnu ogradu.
Ako korisnik objekta ili zemljišta ne postupi po rješenju iz prethodnog stavka
nadležni inspektor za ceste će izdati nalog da se postavljanje zaštitne ograde
izvrši o trošku korisnika.
Članak 71.
Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje na javnoj cesti i njenom
cestovnom pojasu bez suglasnosti Direkcije cesta ili kantonalnog organa, ako
bi ti radovi ili radnje mogli oštetiti javnu cestu, odnosno ugrožavati ili ometati
promet na njoj, a naročito:
1.iznositi blato na cestu ili bilo čime prljati cestu,
2.na cestu dovoditi atmosfersku vodu i druge tekućine i ometati njihovo otjecanje
s ceste,
3.napajati i napasati životinje u cestovnim jarkovima i na cestovnom pojasu,
puštati ih da prolaze ili ih zadržavati na cestovnom pojasu,
4.u zaštitnom pojasu izgrađivati napajališta za životinje,
5.po cesti vući grede, balvane i druge predmete čime bi se mogla cesta oštetiti,
6.prosipati po cesti maziva ili druge masne tvari,
7.bez odgovarajuće zaštite na zemljištu ili zgradama pored ceste izvoditi radove
koji bi mogli oštetiti cestu ili ugrožavati sigurnost prometa,
8.spuštati kamenje, drvo, druge predmete i materijal niz kosine cestovnih nasipa
i usjeka,
9.ostavljati na cesti pokvarena, havarirana ili trajno napuštena vozila,
10.prosipati i bacati materijal i predmete na cestu ili ga deponirati uz cestu.
Ako se na javnoj cesti izvode ili su izvedeni radovi ili radnje koje mogu
oštetiti javnu cestu ili ugroziti sigurnost prometa na njoj, nadležna inspekcija
cesta dužna je poduzeti sve potrebne mjere za otklanjanje opasnosti za oštećenje
ceste i sigurnosti prometa na njoj.
U slučaju iz stavka 2. ovog članka Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ
ovlašten je obustaviti radove ili radnje iz stavka 2. ovog člana i naložiti
otklanjanje nedostataka u kratkom roku
Ukoliko investitor i izvođač radova ne otkloni nedostatke u ostavljenom roku,
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ će otklanjanje nedostataka naložiti
organizaciji koja održava cestu o trošku izvođača radova koji nije otklonio
nedostatke.
Članak 72.
Sportske priredbe i druge manifestacije na javnim cestama mogu se održavati
pod uvjetima i na način utvrđen od nadležnog ministarstva unutarnjih poslova
i uz suglasnost federalnog ministra prometa i komunikacija, odnosno nadležnog
kantonalnog ministra.
Članak 73.
Susjedi pored javne ceste moraju dopustiti jadnostavan odvod vode i odlaganje
snijega na njihovo zemljište ako im se time ne prouzročuje šteta.
Susjedi pored javne ceste moraju, sukladno zakonu i uz odštetu, dopustiti pristup
do cestovnih objekata radi njihovog održavanja, gradnje odvodnih jarkova i drugih
uređaja za odvod vode od cestovnog pojasa do recipijenta, te postavljanje privremenih
ili stalnih uređaja i uređenja za zaštitu ceste i prometa na njoj od leda, snijega,
buke, zasljepljujućih sprava i sl., ako ih je moguće postaviti na zemljište
koje je sastavni dio ceste.
Članak 74.
Izuzetno od odredbi članka 71. može se dati suglasnost za radove koji se na
drugi način ne mogu izvesti ili bi njihovo izvođenje zahtijevalo nesrazmjerno
velike troškove, kao što su poprečno postavljanje u trupu ceste i na cestovnim
objektima cjevovoda, kablova i vodova.
Suglasnost iz prethodnog stavka izdaje Direkcija cesta ili nadležni kantonalni
organ u kojoj se određuju uvjeti i način izvođenja radova.
Članak 75.
Građevinski i drugi predmeti ne mogu se deponirati pored cesta na udaljenosti
manjoj od 5 metara, računajući od cestovnog pojasa, kao ni na većoj udaljenosti
ako bi se time ometala potrebna preglednost ili se ugrožava sigurnost prometa.
Materijal namijenjen za radove na cesti može se deponirati na cesti, s tim da
cijela širina kolnika mora ostati slobodna za siguran promet u oba pravca.
U oštroj krivini ovaj materijal može se deponirati samo na vanjskoj strani krivine
ceste.
Direkcija cesta ili nadležni kantonalni organ izdat će nalog da se o trošku
vlasnika uklone svi materijali i predmeti koji su deponirani suprotno odredbama
stavka 1. ovog članka.
Članak 76.
Ako se vozilo na kolniku ceste popriječi ili ako snagom vlastitog motora ne
može savladati uspon u zimskim uvjetima odvijanja prometa ili ako s vozila padne
teret, vozač je dužan, ako je to moguće, vozilo, odnosno teret odmah ukloniti
s kolnika.Ako to ne učini, Direkcija cesta ili nadležni kantonalni organ će
izdati nalog da se uklanjanje vozila izvrši na teret vlasnika, odnosno korisnika
vozila.
Oštećeno vozilo ili vozilo u kvaru, vozač je dužan, ako mu je to moguće, odmah
ukloniti s kolnika. Ako to ne učini, Direkcija cesta ili nadležni kantonalni
organ će izdati nalog da se uklanjanje vozila izvrši na teret vlasnika, odnosno
korisnika vozila.
Članak 77.
Ako se cesta nalazi u takvom stanju da se na njoj ne može vršiti promet uopće
ili samo za pojedine vrste vozila ili ako bi promet pojedinih vrsta vozila nanosio
štetu cesti, ili ako se radovi na rekonstrukciji ili održavanju ceste ne mogu
izvesti bez obustavljanja ili ograničenja prometa, ili ako drugi razlozi sigurnosti
prometa to zahtjevaju, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, na prijedlog
Direkcije cesta, nadležni kantonalni organ može zabraniti ili ograničiti promet
na toj cesti za pojedine vrste vozila, na cijeloj cesti ili samo na pojedinim
njenim dijelovima.
Opća zabrana ili ograničenje prometa na cesti može biti samo privremena, a zabrana
ili ograničenje prometa za pojedine vrste vozila može biti privremeno ili stalno.
Zabrana ili ograničenje prometa mora se pravodobno objaviti putem sredstava
javnog informiranja, ili na drugi pogodan način prema mjesnim prilikama i označiti
odgovarajućim prometnim znakovima na cesti.
Za radove redovitog održavanja nije potrebno izdavati suglasnost o posebnom
režimu odvijanja prometa.
Uz zahtjev za zabranu ili ograničenje prometa radi izvođenja radova na javnoj
cesti, izvođač radova je dužan dostaviti organu, iz stavka 1. ovog članka, tehničku
dokumentaciju o organizaciji izvođenja radova kao i prijedlog eventualno drugog
mogućeg načina odvijanja prometa na tom cestovnom pravcu.
Članak 78.
Odredbe o zaštiti cesta i uvjetima vršenja prometa na cestama primjenjuju
se i na ceste u gradnji i cestovne pravce za koje je usvojen projekt o gradnji
ceste.
Članak 79.
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ dužan je pravodobno obavjestiti
nadležno ministarstvo za unutarnje poslove o svim promjenama stanja na cestama
koje bitno utječu na prohodnost cesta i sigurnost prometa, kao i o poduzetim
mjerama za nesmetano odvijanje prometa.
Članak 80.
Prometna signalizacija i oprema postavlja se na javnoj cesti na temelju prometnog
projekta.
Za ceste koje su sagrađene do dana stupanja na snagu ovog zakona, a nemaju prometni
projekt, mjerodavno je postojeće stanje prometne signalizacije i opreme do izrade
prometnog projekta.
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ dužan je izraditi prometni projekt
za ceste u roku od najviše dvije godine od dana donošenja ovog zakona.
Direkcija cesta uz suglasnost federalnog ministra prometa i komunikacija, odnosno
nadležni kantonalni organ uz suglasnost nadležnog kantonalnog ministra, ovlašteni
su izmjeniti prometni projekt, iz stavka 1. ovog članka, odnosno postojeće stanje
iz stavka 2. ovog članka.
Za svaki zahvat na javnoj cesti mora se postaviti odgovarajuća prometna signalizacija
i oprema.
Članak 81.
Osim propisanih prometnih znakova iz članka 80. ovog zakona na cesti je dozvoljeno
postavljanje znakova, informacija kojima se upućuje na spomenike kulture, povijesne
i prirodne znamenitosti, reklame, upozorenja i upute vozačima, te na prostore
i objekte koji su u neposrednoj vezi s prometom i turizmom.
Znakovi informacija iz stavka 1. ovog članka postavljaju se uz naknadu na temelju
odobrenja Direkcije cesta i nadležnog kantonalnog organa.
Nadzor na postavljanju znakova iz stavka 1.ovog članka obavlja Direkcija cesta
i nadležni kantonalni organ, a troškove postavljanja i održavanja tih znakova
snosi naručitelj radova.
Pravilnik o postavljanju znakova iz stavka 1. ovog članka donosi federalni ministar
prometa i komunikacija.
Članak 82.
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ za ceste kojima upravlja, vodi
evidencije tih cesta, cestovnog pojasa, prometne signalizacije i opreme na njima.
Članak 83.
Ovim zakonom Federalno ministarstvo prometa i komunikacija prenosi javno ovlaštenje
na Direkciju cesta.
Direkcija cesta, odnosno nadležni kantonalni organ u upravnom postupku donose
rješenja kada izdaju :
- odobrenja za izvanredni prijevoz iz članka 60. ovog zakona,
- odobrenje za izgradnju priključka odnosno prilaza na javnu cestu iz članka
66.ovog zakona,
- posebne uvjete za gradnju objekata i instalacija iz članka 68.ovog zakona,
- suglasnost za radnje i aktivnosti na javnoj cesti i njenom zaštitnom pojasu
iz
članka 64.ovog zakona,
- odobrenje za postavljanje znakova informacija iz članka 81. ovog zakona.
Protiv upravnih akata iz stavka 1. ovog članka može se podnijeti žalba federalnom
ministru prometa i komunikacija, odnosno nadležnom kantonalnom ministru.
Članak 84.
U okviru osiguranih financijskih sredstava za održavanje i zaštitu cesta,
sukladno usvojenom godišnjem planu i programu održavanja i zaštite cesta, Direkcija
cesta i nadležni kantonalni organ dužni su osigurati trajno i kvalitetno održavanje
i zaštitu cesta kojim upravljaju i omogućiti sigurno i nesmetano odvijanje prometa
na tim cestama za sudionike u prometu koji poštuju prometne propise, prometnu
signalizaciju, vremenske uvjete, stanje cesta i okolice.
Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi i poduzeća koja održavaju ceste
ugovorom reguliraju uvjete i način izvršavanja radova održavanja i zaštite magistralnih,
odnosno regionalnih i lokalnih cesta i druga pitanja vezana za njihovo održavanje
i zaštitu.
Ugovor iz prethodnog stavka, između ostalog, sadrži:
1.način i postupak izrade i donošenje planova i programa,
2.uvjete i način izvođenja radova,
3.tehnički nadzor u izvođenju radova,
4.način obračuna, rokove, plaćanja i druge uvjete za obračun i isplatu izvršenih
radova,
5.odgovornost za štete i druge odgovornosti,
6.način rješavanja sporova.
Ugovor o održavanju javnih cesta mora se zaključivati u kontinuitetu.
Poduzeće za ceste, kojemu se ugovorom iz stavka 2.ovog članka povjeri vršenje
poslova održavanja i zaštite magistralnih, odnosno regionalnih i lokalnih cesta,
odgovorno je za kvalitetno, stručno i blagovremeno izvršenje tih poslova sukladno
pravilniku iz članka 56. ovog zakona.
V - FINANCIRANJE JAVNIH CESTA
Članak 85.
Financijska sredstva za održavanje, zaštitu, obnovu, rekonstrukciju i gradnju
javnih cesta osiguravaju se :
1.godišnjim naknadama za upotrebu cesta što se plaćaju pri registraciji za motorna
i priključna vozila, kao i zaprežna kola,
2.naknadama za ceste iz maloprodajne cijene nafte i naftnih derivata,
3.posebnim naknadama za upotrebu javnih cesta, autocesta i određenih objekata
na cestama (most,vijadukt,tunel i sl.),
4.naknadama za ceste na inozemna motorna i priključna vozila,
5.posebnim naknadama za službu "Pomoć- informacije na cestama",
6.naknadama za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta (izvanredni
prijevoz),
7.naknadama za ceste što se plaćaju za prekomjernu upotrebu javnih cesta zbog
opterećenja i učestalosti vozila,
8.naknadama za korištenje cestovnog zemljišta,
9.naknadama za korištenje objekata na temelju dobivene koncesije,
10.donatorskim sredstvima,
11.sredstvima domaćih i stranih ulagatelja,
12 sredstvima ostvarenim od pratećih djelatnosti,
13.kreditnim sredstvima iz domaćih i inozemnih izvora,
14.sredstvima federalnog proračuna i proračuna kantona,
15.sredstvima međunarodnih organizacija (SFOR i dr.) i
16.drugim sredstvima osiguranim po posebnim propisima.
Članak 86.
Financijska sredstva iz članka 85. točka 14. osiguravaju se u Federalnom proračunu,
odnosno proračunu kantona, sukladno materijalnim mogućnostima za svaku godinu
pojedinačno.
Članak 87.
Visinu naknade iz članka 85. točke 1., 2., 3., i 4. ovog zakona utvrđuje Utemeljitelj.
Visinu naknade iz članka 85. točke 5.,6.,7.,8. i 9. ovog zakona utvrđuje Federalno
ministarstvo prometa i komunikacija.
Visinu naknade iz članka 85. točka 11. ovog zakona na objektima izgrađenim sredstvima
domaćih i stranih ulagatelja utvrđuje ulagatelj sukladno odobrenju koje izdaje
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, a na objektima datim na korištenje
(koncesija) sukladno ugovoru o koncesiji.
Visina naknade iz članka 85. točka 13. ovog zakona utvrđuje se ugovorom.
Članak 88.
Naknadu iz točke 2. članka 85. ovog zakona obračunavaju i plaćaju pravne i
fizičke osobe koje se bave prometom nafte i naftnih derivata u Federaciji na
temelju ovog zakona.
Osobe koje naftu i naftne derivate koriste za šinska vozila, plovne objekte
i letjelice ne obračunavaju i ne plaćaju naknadu za ceste, ako kupuju na veliko
od proizvođača ili sa skladišta trgovinskog poduzeća na veliko, o čemu su dužni
voditi posebnu evidenciju.
Obračun i plaćanje naknada za ceste iz nafte i naftnih derivata vrši se u rokovima
i na način propisan za obračun i plaćanje temeljnog poreza na promet proizvoda.
Članak 89.
Financijska sredstva iz članka 85. točka 1. i 2. pripadaju Direkcijii cesta
40%, kantonalnoj direkciji cesta 35%, a općinskim organima 25%.
Financijska sredstva iz stavka 1. ovog članka koriste se za financiranje potreba
na magistralnim, regionalnim i lokalnim cestama (postojećim i novim) predviđenim
ovim zakonom.
Financijska sredstva iz članka 85. točka 3. i 4. pripadaju Direkciji cesta,
kao i sredstva iz članka 85. točke od 6. do 16. ovog zakona koja se odnose na
magistralne ceste.
Financijska sredstva iz članka 85. točke od 6. do 16. koje se odnose na lokalne
ceste u cijelosti pripadaju nadležnom kantonalnom organu.
Financijska sredstva iz članka 85. točka 5. ovog zakona pripadaju službi "Pomoć
- informacije na cestama."
Članak 90.
Sredstva iz članka 89. ovog zakona koja se odnose na Direkciju cesta, pripadaju
i uplaćuju se na račun u cjelosti Direkciji cesta u omjeru koji je utvrđen člankom
89.
stavkom 1. ovog zakona.
Ukupno ostvarena sredstva, iz članka 85. ovog zakona, koriste se za održavanje,
zaštitu, obnovu, rekonstrukciju i gradnju javnih cesta, sukladno srednjoročnom
planu i godišnjim planovima održavanja i gradnje cesta na način predviđen ovim
zakonom.
Članak 91.
Posebna naknada iz točke 3. članka 85. ovog zakona može se uvesti:
1. za upotrebu javne ceste ili dijela javne ceste, ako na istom pravcu postoji
paralelna javna cesta sa suvremenim kolnikom,
2. za upotrebu mosta, vijadukta ili tunela sagrađenog radi skraćivanja trase
postojeće javne ceste ako je moguć javni promet na postojećoj dužoj trasi te
javne ceste,
3. za upotrebu mosta sagrađenog radi povezivanja dviju javnih cesta preko rijeke
ili kanjona.
Odredba stavka 1.ovog članka primjenjuje se i na ceste i cestovne objekte za
koje je izdata dozvola za korištenje (koncesija) i koji su izgrađeni sredstvima
domaćih i stranih ulagatelja.
Posebnu naknadu iz stavaka 1. i 2. ovog članka dužne su plaćati pravne i fizičke
osobe.
Ako pravna ili fizička osoba ne plati posebnu naknadu, iz stavka 1. ovog članka,
za pređeni put, dužna je platiti dvostruki iznos utvrđene posebne naknade.
Članak 92.
Naknada iz točke 1. članka 85. ovog zakona ne plaća se na :
1. vozila oružanih snaga Federacije,
2. vozila organa unutarnjih poslova,
3. vozila službe "Pomoć - informacije",
4. motorna vozila inozemnih diplomatskih i konzularnih predstavništava, ako
je oslobađanje od ove naknade predviđeno međunarodnim sporazumom ili ako postoji
reciprocitet,
5. vozila vatrogasnih jedinica i društava,
6. putničke automobile invalidnih osoba s 80% ili više postotaka tjelesnog oštećenja,odnosno
osoba u kojih postoji tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu invalidnost
donjih ekstremiteta od 60% ili više,
7. vozila civilne zaštite,
8. sanitetska vozila.
Članak 93.
Pravna osoba koja obavlja međunarodni prijevoz osoba ili stvari i koja obavlja
radove u inozemstvu, ima pravo na povrat odgovarajućeg dijela sredstava iz naknada
za ceste iz članka 85. točka 1.ovog zakona za svoje vozilo, koje koristi za
promet u inozemstvu duže od 3 mjeseca tijekom godine dana, prilikom sljedeće
registracije vozila.
Uputu za jedinstveni način obračuna za povrat sredstava iz stavka 1.ovog članka
donosi federalni ministar prometa i komunikacija.
VI - KONCESIJA NA JAVNIM CESTAMA
Članak 94.
Stranoj ili domaćoj pravnoj osobi mogu se dodjeljivati koncesije za osiguravanje
gradnje i korištenja ili korištenja cesta i pripadajućih infrastrukturnih objekata
pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom o koncesijama.
VII - UPRAVNI NADZOR
Članak 95.
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija vrši upravni nadzor nad primjenom
ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog zakona u pitanjima koja su ovim
zakonom stavljena u nadležnost Federacije, kao i upravni nadzor u obavljanju
poslova određenih ovim zakonom koji predstavljaju vršenje javnih ovlaštenja.
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija vrši i nadzor nad nadležnim kantonalnim
ministarstvima u dijelu izvršavanja federalne politike i provođenja mjera iz
nadležnosti utvrđene ovim zakonom i od interesa za Federaciju.
Nadležno kantonalno ministarstvo vrši upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona
i propisa donesenih na temelju ovog zakona koji su ovim zakonom stavljeni u
nadležnost kantona, kao i upravni nadzor u obavljanju poslova određenih ovim
zakonom koji predstavljaju vršenje javnih ovlaštenja.
Članak 96.
Poslove inspekcijskog nadzora nad sprovođenjem ovog zakona vrše federalni
inspektori za ceste i kantonalni inspektori za ceste (u daljnjem tekstu: inspektori),
svatko u okviru svoje nadležnosti.
Federalni i kantonalni inspektori donose rješenje o otklanjanju nepravilnosti
s rokom izvršenja. Ako izvršenik u određenom roku ne izvrši rješenje doneseno
u prvostupanjskom postupku, federalni i kantonalni inspektori donose zaključak
o izvršenju rješenja prisilnim izvršenjem angažiranjem trećih osoba, odnosno
drugog izvođača na trošak izvršenika s predloženim načinom izvršenja.
Nadležno ministarstvo će osigurati materijalna sredstva za prisilno izvršenje
s tim što će troškove potraživati od izvršenika izravno ili putem nadležnog
organa ukoliko stranka odbije snositi troškove izvršenja.
Organi unutarnjih poslova dužni su organu nadležnom za sprovođenje izvršenja
pružiti pomoć u provođenju izvršenja.
Članak 97.
Inspektori iz članka 96. ovog zakona, u okviru svojih nadležnosti, ovlašteni
su:
A) Pregledati:
1.stanje cesta,
2.radove na gradnji, rekonstrukciji, sanaciji, održavanju i zaštiti javnih cesta,
3.radove koji se obavljaju na cesti u zaštitnom i cestovnom pojasu javnih cesta,
4.tehničku dokumentaciju u svezi radova iz točki 2. i 3. ovog članka (dozvole,
suglasnosti, projekti, standardi),
5.obavljanje upravnih i stručno -tehničkih poslova na javnim cestama,
6.planove, programe, ugovore i ostalu dokumentaciju koja se odnosi na održavanje
i zaštitu javnih cesta.
B) Narediti:
1.obustavu radova koji se izvode na javnim cestama, u cestovnom ili zaštitnom
pojasu ceste, suprotno odredbama ovog zakona, tehničkim propisima, standardima
i normativima, te dati rok za otklanjanje nedostataka;
2.otklanjanje nedostataka na javnim cestama koji ugrožavaju sigurnost prometa
na njima;
3.privremenu zabranu odvijanja prometa na javnim cestama ili njihovom dijelu
ako utvrdi da se na njima ne može sigurno odvijati promet, te narediti da se
odmah poduzmu mjere za osiguranje prometa;
4.obustavu prometa cestovnim motornim vozilima, koja zbog svojih tehničkih osobina
ili načina na koji obavljaju prijevoz mogu nanijeti štetu javnoj cesti ili njenom
dijelu i kada je njihov promet na cesti u suprotnosti zakonu i drugim propisima;
5.isključiti cestovno motorno vozilo iz prometa na javnoj cesti, kada utvrdi
da dimenzije i ukupna masa ili njegovo osovinsko opterećenje prelazi veličine
iz članka 60. ovog zakona, a prijevoznik nema odgovarajuću dozvolu za izvanredni
prijevoz;
6.privremenu zabranu prometa na novosagrađenoj i rekonstruiranoj cesti, njenom
dijelu ili objektu na njoj, ako utvrdi da s gledišta sigurnosti prometa ne ispunjava
tehničke uvjete;
7.rušenje građevine ili njenih dijelova i drugih objekata, na teret investitora,
kao i uspostavljanje prvobitnog stanja, ako su izgrađene ili se grade na cesti
ili cestovnom pojasu bez odobrenja ili suglasnosti ili suprotno uvjetima iz
odobrenja, odnosno suglasnosti nadležnog federalnog i kantonalnog organa;
8.zabranu upotrebe priključnih puteva koji su izgrađeni ili se grade suprotno
odredbama ovog zakona;
9.inspektori su ovlašteni poduzimati i druge mjere sukladno zakonu i drugim
propisima donesenim na temelju zakona.
C) Inspektori su dužni bez odlaganja podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog
postupka, ako u vršenju inspekcije utvrde da je učinjen prekršaj iz ovog zakona,
a za gospodarski prijestup podnijeti prijavu javnom tužiteljstvu.
Članak 98.
Inspektori imaju službenu legitimaciju.
Službenu legitimaciju izdaje federalni ministar prometa i komunikacija na način
i pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom.
Članak 99.
Pravne i fizičke osobe, kod kojih se obavlja inspekcijski nadzor, dužne su
inspektorima pružiti potrebnu pomoć i na njihovo traženje u određenom roku dostaviti
podatke i dokumentaciju za obavljanje inspekcijskog nadzora u smislu ovog zakona.
VIII - KAZNENE ODREDBE
Članak 100.
Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 8.000,00 KM kaznit će se za gospodarski
prijestup Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ, investitor ili preduzeće
za ceste ili općinski organ ili druga pravna osoba ako:
1. tehničkom dokumentacijom za izgradnju i rekonstrukciju cesta ne predvidi
mjesta za objekte koji služe tim cestama (članak 43.);
2. izmješteni dio ceste ne izgradi s elementima koji odgovaraju kategoriji postojeće
ceste (članak 45.);
3. ne izmjesti ili ne prilagodi instalacije nastalim promjenama u roku, ili
ako investitor radova na cesti pravodobno ne obavjesti imatelje instalacija
o otpočinjanju radova na cesti (članak 47.);
4. u zaštitnom pojasu ceste podiže objekte ili izda odobrenje za gradnju objekata
protivno odredbama članaka 64. i 65. ovog zakona;
5. u trokutima preglednosti gradi objekte ili vrši radnje koje smetaju preglednosti
ceste (članak 69.);
6. ne osigura trajno, neprekidno i kvalitetno održavanje i zaštitu cesta i ne
zaključi ugovor o održavanju cesta sukladno odredbi članka 84. ovog zakona;
7. uvede plaćanje naknade za upotrebu cesta protivno odredbama članaka 88.,91.,92.
i 93. ovog zakona.
Za gospodarski prijestup iz prethodnog stavka kaznit će se novčanom kaznom
od 120,00 KM do 1000,00 KM i odgovorna osoba u Direkciji cesta, odnosno investitor
ili poduzeće za ceste druge pravne osobe, kao i odgovorna osoba u općini koje
izda odobrenje za gradnju objekata u zaštitnom pojasu javne ceste u suprotnosti
odredbama ovog zakona .
Za gospodarski prijestup iz stavka 1. ovog članka, pored novčane kazne, izreći
će se i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem gospodarskog
prijestupa.
Članak 101.
Novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj poduzeće
za održavanje cesta ili druga pravna osoba ako:
1. ne vodi evidenciju javnih cesta, objekata na cestama, zemljišnog pojasa,
prometne signalizacije i opreme na cesti iz članka 82.,
2. ne izvodi radove na održavanju ceste suprotno odredbama članka 51.ovog zakona,
2. ne izvodi radove na održavanju cesta prema propisima iz člaka 56.ovog zakona,,
3. ne izvodi radove na održavanju i zaštiti cesta prema ugovoru iz članka 84.ovog
zakona,
4. u prometu na cestama koristi vozilo suprotno odredbi članka 59. ovog zakona,
5. na cesti vrši izvanredni prijevoz bez rješenja o odobrenju ili suprotno uvjetima
datim u rješenju o odobrenju iz članka 60.,
6. ne plati naknadu za prekomjernu upotrebu javne ceste iz članka 63.,
7. polaže cjevovode, kablove, vodove ili gradi benzinsku crpku, prostor za parkiranje
vozila bez suglasnosti ili suprotno uvjetima datim u suglasnosti u članku 68.,
8. priključak na magistralnu i regionalnu cestu izgradi bez suglasnosti ili
suprotno uvjetima datim u suglasnosti u članku 66. stavku 3. i ako ne izvrši
rušenje priključka u slučaju iz člana 66. stavka 4. ovog zakona,
9. izgradi priključak koji ne ispunjava uvjete iz članka 66. stavka 4.ovog zakona,
10. objekt ili zemljište ne odvoji zaštitnom ogradom od cestovnog pojasa, članak
64.,
11. na cesti vrši neku od radnji iz članka 71. ovog zakona,
12. na cesti izvodi radove bez suglasnosti ili suprotno uvjetima datim u suglasnosti
u članku 74.,
13. građevinski materijal i druge predmete deponira na cesti suprotno odredbama
članka 75. ovog zakona,
14. vozilo, odnosno teret odmah ne ukloni s kolnika ceste iz članka 76. stavka
1. i ako se s kolnika ceste odmah ne ukloni oštećeno vozilo iz članka 76. stavka
2.,
15. ako inspektoru za ceste ne omogući vršenje inspekcije iz članka 99.
Za prekršaj iz prethodnog stavka kaznit će se novčanom kaznom od 120,00 do
1000,00 KM i odgovorna osoba u poduzeću ili drugoj pravnoj osobi.
Članak 102.
Novčanom kaznom od 100,00 do 500,00 KM kaznit će se i građanin za prekršaj
iz članka 71. i članka 99. stavka 1.točke od 4. do 15. ovog zakona.
IX - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 103.
Vlada Federacije BiH je dužna imenovati upravni odbor Uprave cesta i osoba
ovlaštena za podnošenje prijave za upis Direkcije cesta u sudski registar u
roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Prijavu za upis u sudski registar podnijet će osoba ovlaštena za podnošenje
prijave u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Rok prijave za upis u sudski registar je i krajnji rok u kojemu će Direkcija
cesta početi s radom.
Članak 104.
Ovaj zakon služi kao utemeljiteljski akt na temelju kojega će se Direkcija
cesta upisati u sudski registar u nadležnom sudu u Sarajevu.
Članak 105.
Ukoliko ovim zakonom nije drugačije regulirano, na Direkciju cesta će se primjenjivati
Zakon o gospodarskim društvima ("Službene novine Federacije BiH",
broj : 23/99 i 45/00).
Članak 106.
Služba "Pomoć-informacije" predstavlja pružanje tehničke pomoći
motoriziranim sudionicima u prometu na javnim cestama, uklanjanje s javnih cesta
oštećenih vozila i vozila u kvaru, davanje informacija o stanju prohodnosti
cesta i pružanja druge pomoći.
Obavljanje službe "Pomoć-informacije" na cestama, povjerava se kao
javno ovlaštenje Direkciji cesta da obavlja samostalno ili po ugovoru koji će
se zaključiti na temelju javnog oglašavanja o vršenju službe s automoto klubovima
koji su tehnički, kadrovski i materijalno opremljeni i imaju uvjete za obavljanje
ove službe.
Financijska sredstva iz naknade članka 85. točka 5. pripadaju Direkciji cesta
i mogu se utrošiti samo u obavljanju ove službe.
Plan, program i izvješće o utrošku sredstava Direkcija cesta je dužna polugodišnje
i godišnje dostavljati na suglasnost federalnom ministru prometa i komunikacija.
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija će uz suglasnost Vlade donijeti
rješenje o visini posebne naknade za službu "Pomoć-informacije na cestama"
koja će se naplaćivati prilikom registracije cestovnih, motornih i priključnih
vozila"
Članak 107.
U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, federalni ministar
je dužan donijeti sljedeće akte:
-Pravilnik o održavanju javnih cesta (članak 56.);
-Pravilnik o utvrđivanju uvjeta za vršenje izvanrednog prijevoza i visinu naknade
za izvanrednu upotrebu cesta (članak 60.);
-Pravilnik za utvrđivanje uvjeta za projektiranje i izgradnju priključaka i
prilaza
(članak 66.);
-Pravilnik o postavljanju znakova i informacija na cestama i naknadama za ceste
(članak 81.);
-Uputu o jedinstvenom načinu obračuna za povrat sredstava na ime naknade za
ceste (članak 93.);
-Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za gradnju i upotrebu autobusnih
stajališta (članak 67.);
-Mjerila za utvrđivanje prekomjerne upotrebe javne ceste (članak 63.).
Članak 108.
Danom stupanja na snagu ovog zakona na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine
prestaje primjena zakona i drugih propisa iz oblasti cesta, koji su se primjenjivali
na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine do dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Do donošenja podzakonskih akata iz članka 107. ovog zakona, primjenjivat će
se podzakonski akti doneseni na temelju zakona iz stavka 1.ovog članka.
U roku od 30 dana od dana upisa u sudski registar, Direkcija cesta će preuzeti
uposlene, dokumentaciju, predmete, akte i drugo iz Direkcije za ceste Federalnog
ministarstva prometa i komunikacija.
Članak 109.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama
Federacije Bosne i Hercegovine".
Predsjedatelj
Doma naroda Parlamenta Federacije BiH
prof. dr. Ivo Komšić,v.r.
Predsjedatelj
Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga,v.r.
Federalni zakoniZakoni Tuzlanskog kantona
Službene novine Tuzlanskog kantona
|