U R E D B U

O UVJETIMA I NAČINU POLAGANJA STRUČNOG
ARHIVISTIČKOG ISPITA I NAČINA STJECANJA
STRUČNIH ZVANJA U ARHIVISTIČKOJ STRUCI

I – OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom uredbom uređuju se uvjeti, program i način polaganja stručnog arhivističkog ispita (u daljnjem tekstu: arhivistički ispit), te uvjeti stjecanja stručnih znanja u arhivskoj struci za osobe koje obavljaju arhivske poslove u Arhivu Federacije, federalnim organima uprave i drugim federalnim organima, te drugim institucijama organiziranim na razini Federacije Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Federacija).

Članak 2.

Sukladno odredbama članka 37. stavak 2. Zakona o arhivskoj građi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakona) arhivistički ispit, sukladno odredbama ove uredbe, dužni su polagati djelatnici i pripravnici visoke, više i srednje školske spreme koji obavljaju arhivske poslove u Arhivu Federacije, federalnim organima uprave i drugim federalnim organima, stručnim službama Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, stručnim i drugim službama osnovanim za potrebe federalnih organa i drugih institucija organiziranih na razini Federacije.
Sukladno članku 37. stavak 3. Zakona, arhivistički ispit po odredbama ove uredbe, mogu polagati i djelatnici visoke, više i srednje školske spreme koji rade na arhivskim poslovima u arhivama organa uprave kantona i arhivama službi za upravu grada i općine i arhivama drugih institucija organiziranih na razini kantona, grada i općine, radi stjecanja uvjeta za rad na arhivskim poslovima, ako drukčije nije propisano odgovarajućim zakonom kantona, ili ako kanton nema uvjeta formirati svoju komisiju za polaganje tog ispita.
Pod drugim institucijama, u smislu st. 1. i 2. ovog članka, smatraju se javna poduzeća, javne ustanove, agencije, udruge građana, fondacije i druge prane osobe organizirane na razini Federacije, odnosno kantona, grada i općine.
Arhivistički ispit pred komisijom iz članka 5. ove uredbe, mogu polagati i osobe
koje se nalaze na radu u organima i pravnim osobama, koje nisu obuhvaćene odredbama st. 1. i 2. ovog članka. Te osobe arhivistički ispit polažu na osobni zahtjev.

Članak 3.

Pripravnici iz organa i tijela iz članka 2. ove uredbe, arhivistički ispit polažu po isteku pripravničkog staža od jedne godine, za pripravnike sa visokom i višom školskom spremom, odnosno šest mjeseci za pripravnike sa srednjom školskom
spremom.
Kandidat koji nema svojstvo pripravnika, a radi na arhivskim poslovima, arhivistički ispit polaže pod istim uvjetima kao i kandidat u svojstvu pripravnika.
Kandidat koji stekne viši stupanj školske spreme, od onog za koji je položio arhivistički ispit, dužan je ponovno polagati arhivistički ispit za novostečeni stupanj školske spreme.

II – PROGRAM ARHIVISTIČKOG ISPITA

Članak 4.

Arhivistički ispit za djelatnike i pripravnike visoke školske spreme obuhvaća
slijedeće predmete:
1. Arhivistika;
2. Kancelarijsko poslovanje;
3. Arhivsko zakonodavstvo;
4. Historijski razvoj arhivistike;
5. Strani jezik, (engleski ili drugi jezik);
6. Informatika (arhivistička informatika).
Arhivistički ispit za djelatnike i pripravnike sa višom školskom spremom obuhvaća:
1. Arhivistika;
2. Kancelarijsko poslovanje;
3. Arhivsko zakonodavstvo;
4. Historijski razvoj arhivistike;
5. Informatika (arhivistička informatika).
Arhivistički ispit za djelatnike i pripravnike za srednjom školskom spremom obuhvaća:
1. Arhivistika;
2. Kancelarijsko poslovanje (u užem smislu);
3. Arhivsko zakonodavstvo;
4. Osnove historijskog razvoja arhivistike;
5. Informatika (arhivistička informatika).
Program sadržaja materije za svaki predmet iz odredaba ovog članka, utvrđuje direktor Arhiva Federacije. U okviru sadržaja materije utvrđuje se gradivo, izvori i literatura za svaki predmet posebno. Ovaj program se objavljuje u ''Službenim novinama Federacije BiH''.

III – SASTAV KOMISIJE I NAČIN POLAGANJA
ARHIVISTIČKOG ISPITA

Članak 5.

Kandidati iz članka 2. ove uredbe, arhivistički ispit polažu pred Komisijom za polaganje, arhivističkog ispita i stjecanje stručnih zvanja (u daljnjem tekstu: Komisija) koju formira direktor Arhiva Federacije.
Komisija se sastoji od predsjednika i četiri člana, koju rješenjem imenuje direktor Arhiva Federacije. Za člana Komisije imenuju se istaknuti arhivski stručnjaci visoke školske spreme koji rade na poslovima iz arhivske djelatnosti, znanstveni djelatnici i diplomirani pravnici koji su se istakli na pravnim poslovima u arhivskoj djelatnosti.
Predsjednik, članovi Komisije i zapisničar mogu imati zamjenike.
Komisija iz stavka 1. ovog članka, imenuje se na period od četiri godine.

Članak 6.

Rješenjem o imenovanju Komisije određuju se ispitivači za svaki predmet iz članka 4. ove uredbe.
Rješenjem iz stavka 1. ovog članka, određuje se i zapisničar na arhivističkom ispitu, te utvrđuju njegovi poslovi i zadatci.

Članak 7.

Polaganje arhivističkog ispita vrši se na pismeni zahtjev kandidata, u kojem treba navesti prijedlog jedne ili više tema za izradu pismenog zadatka.
Zahtjev se podnosi Arhivu Federacije.
Uz zahtjev se prilaže:
1. ovjerovljena diploma ili svjedočanstvo o završenoj školskoj spremi;
2. uvjerenje ili potvrda o pripravničkom, odnosno radnom stažu (obvezno navesti osnovne podatke o poslovima koje kandidat obavlja).

Članak 8.

Arhiv Federacije donosi rješenje kojim odobrava polaganje arhivističkog ispita za kandidata koji ispunjava propisane uvjete, odnosno rješenje kojim odbija zahtjev za polaganje ispita za kandidata koji ne ispunjava propisane uvjete.
U rješenju kojim se odobrava polaganje ispita određuje se datum, vrijeme polaganja arhivističkog ispita, tema pismenog zadatka, mentor, rok izrade pismenog zadatka i visina troškova za polaganje arhivističkog ispita i rok uplate.
U rješenju kojim se odbija zahtjev za polaganje arhivističkog ispita, navodi se razlog zbog kojeg se zahtjev odbija.
Protiv rješenja iz stavka 1, ovog članka, može se podnijeti prigovor direktoru Arhiva Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Rješenje doneseno po prigovoru je konačno.

Članak 9.

Arhivistički ispit polaže se u sjedištu Arhiva Federacije.
Izuzetno, arhivistički ispit se može polagati i van sjedišta Arhiva Federacije, o čemu odlučuje direktor, ako za to postoje opravdani razlozi.
Kandidat pristupa polaganju arhivističkog ispita na dan utvrđen rješenjem iz članka 8. stavak 2. ove uredbe.

Članak 10.

Arhivistički ispit sastoji se iz pismenog i usmenog dijela.

Članak 11.

Pismeni dio ispita odnosi na izradu određenog zadatka iz arhivistike, koji na prijedlog kandidata ili samoinicijativno određuje Komisija.
Pismeni dio arhivističkog ispita (u daljnjem tekstu: pismeni zadatak), rade svi kandidati. Kandidati srednje školske spreme rade pismeni zadatak koji obuhvaća
jednostavnije zadatke iz arhivske djelatnosti.
U izradi pismenog zadatka kandidatu pomaže mentor. Nakon prihvaćanja teme od strane mentora, pismeni zadatak se predaje Komisiji u tri primjerka.
Ocjenu pismenog zadatka donosi Komisija većinom glasova.
Pismeni zadatak se ocjenjuje ocjenom ''zadovoljava'' ili ''ne zadovoljava''.
Pismeni dio ispita polaže se prije pristupanja polaganju usmenog dijela ispita.
Izrada pismenog zadatka može trajati najduže dva sata.

Članak 12.

Na usmenom dijelu arhivističkog ispita provjerava se osposobljenost kandidata za praktičnu primjenu propisa iz oblasti predmeta iz članka 4. ove uredbe, a u okviru materije koja je sadržana u programu svakog predmeta iz stavka 4. članka 4. ove uredbe.
Na usmenom dijelu arhivističkog ispita ispitivači su dužni kandidate ispitivati
samo o materiji koja je obuhvaćena programom ispita za visoku, višu, odnosno srednju stručnu spremu i koja je utvrđena u programu iz stavka 4. članka 4. ove uredbe.
Usmeni dio arhivističkog ispita je javan.

Članak 13.

Po završenom usmenom dijelu arhivističkog ispita, Komisija odlučuje o uspjehu kandidata, bez nazočnosti javnosti.
Konačni uspjeh kandidata ocjenjuje se prema ukupno pokazanom znanju na pismenom i usmenom dijelu arhivističkog ispita.
Komisija odlučuje o uspjehu kandidata ocjenom ''položio arhivistički ispit'', ili ''nije položio arhivistički ispit'', ili ''upućen na popravni ispit iz jednog predmeta'', ili ''upućen na popravni ispit iz dva predmeta''.

Članak 14.

Kandidat koji na arhivističkom ispitu pokaže nezadovoljavajuće znanje iz tri ili više predmeta, smatra se da arhivistički ispit nije položio.
Kandidat koji na usmenom dijelu arhivističkog ispita ne pokaže zadovoljavajuće znanje iz jednog ili najviše dva predmeta, ima pravo iz tih predmeta polagati popravni ispit.
Kandidat popravni ispit iz stavka 2. ovog članka može polagati po isteku roka od 30 dana, a najkasnije u roku od 90 dana od dana polaganja arhivističkog ispita.
Kandidat, koji nije pristupio polaganju popravnog ispita u roku iz stavka 3. ovog članka, smatra se da arhivistički ispit nije položio.
Ako kandidat u roku iz stavka 3. ovog članka, ne položi popravni ispit, smatra se da arhivistički ispit nije položio.
Arhiv Federacije donosi rješenje kojim se utvrđuje da kandidat nije položio arhivistički ispit, odnosno popravni ispit.
Protiv rješenja iz stavka 6. ovog članka, može se podnijeti prigovor direktoru Arhiva Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Rješenje doneseno po prigovoru je konačno.

Članak 15.

Započeto polaganje arhivističkog ispita može se, izuzetno, odložiti, ako kandidat zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga nije sposoban nastaviti polaganje ispita.
O odlaganju polaganja započetog ispita iz stavka 1. ovog članka, odlučuje Komisija većinom glasova, o čemu se u spisu sačinjava službena zabilješka, koja sadrži odluku Komisije o odlaganju ispita, razlog odlaganja i datum kada kandidat treba pristupiti polaganju ispita.

Članak 16.

Započeto polaganje arhivističkog ispita može se odložiti do deset dana, a u izuzetno teškim zdravstvenim ili drugim opravdanim slučajevima i na rok do mjesec, odnosno najduže do dva mjeseca od dana odlaganja polaganja ispita.
Ako kandidat ne pristupi polaganju arhivističkog ispita na dan određen prema stavku 3. članka 14. ove uredbe, smatra se da ispit nije položio.

Članak 17.

Kandidatu koji polaže arhivistički ispit, Arhiv Federacije izdaje uvjerenje o položenom ispitu.
Uvjerenje o položenom arhivističkom ispitu sadrži: zaglavlje ustanove, puni naziv komisije, broj i datum, prezime i ime kandidata, njegovu godinu i mjesto rođenja, školu, odnosno fakultet koji je završio i kada, te datum položenog arhivističkog ispita, otisak pečata i potpis direktora Arhiva Federacije.
Uvjerenje iz stavka 1. ovog članka, izrađuje se na obrascu broj 1.

Članak 18.

U uvjerenju o položenom arhivističkom ispitu u dijelu koji se odnosi na ocjenu stoji: ''položio arhivistički ispit za VŠS'', položio arhivistički ispit za VSS'', i ''položio arhivistički ispit za SSS''.
U uvjerenju iz stavka 1. ovog članka, upisuje se i stručno zvanje, i to: za visoku školsku spremu – arhivist, za višu školsku spremu – viši arhivski tehničar i za srednju školsku spremu, i to: za III stupanj – arhivski manipulant, a za IV stupanj – arhivski tehničar II vrste.

Članak 19.

Troškove polaganja arhivističkog ispita snosi organ, odnosno pravna osoba gdje se kandidat nalazi na radu, a za kandidate iz stavka 4. članka 2. ove uredbe, troškove snosi kandidat, ukoliko organ, odnosno pravna osoba u kojem je kandidat zaposlen ne odluči snositi troškove ispita.
Komisiji za polaganje arhivističkog ispita i zapisničaru pripada naknada za rad u komisiji.
Visinu naknade za troškove polaganja arhivističkog ispita, te visinu naknade za rad članova komisije i zapisničara, rješenjem određuje direktor Arhiva Federacije.

Članak 20.

O polaganju arhivističkog ispita vodi se zapisnik.
U zapisniku iz stavka 1. ovog članka, unosi se: sastav Komisije, datum i mjesto održavanja ispita, ime i prezime kandidata, postavljena ispitna pitanja, ocjena za pismeni dio ispita i ocjena uspjeha kandidata.
Zapisnik iz stavka 1. ovog članka, potpisuju predsjednik, članovi Komisije i zapisničar.
Zapisnik o polaganju arhivističkog ispita čuva se zajedno s ostalom dokumentacijom koja je u svezi sa arhivističkim ispitom, u predmetu kandidata.

Članak 21.

Administrativno – tehničke poslove za rad Komisije i evidenciju o kandidatima, koji su polagali arhivistički ispit, vodi Arhiv Federacije.
Evidencija iz stavka 1. ovog članka, vodi se u vidu knjige i sadrži sljedeće podatke: ime, očevo ime i prezime kandidata, godina rođenja, naziv škole, odnosno fakulteta koji je završio, datum polaganja arhivističkog ispita, ocjenu uspjeha na ispitu i broj, datum i mjesto izdavanja uvjerenja o položenom arhivističkom ispitu.
Knjiga iz stavka 2. ovog članka, vodi se po obrascu broj 2.
Knjiga iz stavka 2. ovog članka, čuva se trajno.

IV – STRUČNA ZVANJA I UVJETI ZA STJECANJE
TIH ZVANJA

1. Vrsta stručnih zvanja

Članak 22.

Sukladno članku 39. Zakona, kao i odredbama ove uredbe, utvrđena su sljedeća stručna zvanja u arhivskoj struci:
1. za djelatnike visoke školske spreme: arhivist, viši arhivist i arhivski savjetnik;
2. za djelatnike više školske spreme: viši arhivski tehničar i arhivski tehničar I vrste;
3. za djelatnike srednje školske spreme: arhivski tehničar II vrste i arhivski manipulant.

2. Uvjeti za stjecanje osnovnog stručnog zvanja

Članak 23.

Djelatnik stječe osnovno stručno zvanje u arhivskoj struci pod sljedećim uvjetima, i to:
1. osoba sa završenom srednjom školskom spremom (III stupanj) – nakon navršenih šest mjeseci rada na arhivskim poslovima i položenim arhivskim ispitom, stječe zvanje – arhivski manipulant;
2. osoba sa završenom srednjom školskom spremom (IV stupanj) – nakon šest mjeseci rada na arhivskim poslovima i završenim arhivističkim ispitom, stječe zvanje – arhivski tehničar II vrste;
3. osoba sa završenom višom školskom spremom nakon navršene godine dana rada na arhivskim poslovima i položenim arhivističkim ispitom stječe zvanje – viši arhivski tehničar;
4. osoba sa završenom visokom stručnom spremom nakon navršene godine dana rada na arhivskim poslovima i položenim arhivističkim ispitom stječe zvanje – arhivist.

3. Uvjeti za stjecanje viših stručnih zvanja

Članak 24.

Djelatnik može steći više stručno zvanje u arhivskoj struci pod sljedećim uvjetima, i to:
1. viši arhivski tehničar – stječe zvanje arhivski tehničar I vrste nakon navršenih pet godina u zvanju viši arhivski tehničar i na temelju pokazanih izuzetnih rezultata u radu, objavljenih stručnih radova, uvođenja novina u metodologiji rada u zvanju viši arhivski tehničar;
2. arhivist - stječe zvanje viši arhivist nakon navršenih pet godina u zvanju arhivist i na temelju pokazanih izuzetnih rezultata u radu, objavljenih stručnih radova iz arhivistike i šire srodne djelatnosti, ispoljene sposobnosti za organiziranje stručnog rada u okviru arhivske djelatnosti i stručnih elaborata koji obezbjeđuju unaprijeđenje arhivske djelatnosti, u zvanju arhivist;
3. viši arhivist – stječe zvanje arhivski savjetnik nakon navršenih deset godina u zvanju viši arhivist i na temelju pokazanih izuzetnih rezultata u radu, objavljenih stručnih ili znanstvenih radova iz arhivistike i šire djelatnosti, ispoljene sposobnosti za organiziranje znanstveno – istraživačkog rada u okviru arhivske djelatnosti, te usavršavanjem i unapređenjem znanstvenog i stručnog rada u arhivskoj djelatnosti, u zvanju viši arhivist.

Članak 25.

Djelatnik koji ispuni uvjete iz članka 24. ove uredbe, podnosi zahtjev za stjecanje odgovarajućeg višeg stručnog zvanja.
Uz zahtjev se prilaže:
1. uvjerenje o položenom arhivističkom ispitu;
2. uvjerenje o radnom stažu u stručnom zvanju koje ima;
3. spisak stručnih ili znanstvenih radova.

Članak 26.

Zahtjev iz stavka 1. članka 25. ove uredbe podnosi se Arhivu Federacije.
Uvjerenje o stjecanju višeg stručnog zvanja izdaje direktor Arhiva Federacije, na prijedlog Komisije iz članka 5. ove uredbe.
Komisija svoj prijedlog zasniva na temelju ocjene radova iz članka 25. ove uredbe, podnositelja zahtjeva.
Uvjerenje o stjecanju višeg stručnog zvanja, izdaje se na obrascu broj 3.
Za kandidata, koji po ocjeni Komisije ne ispunjava uvjete za stjecanje višeg stručnog zvanja izdaje se rješenje, kojim se odbija zahtjev za stjecanje stručnog zvanja.
Protiv rješenja iz stavka 4. ovog članka, podnositelj zahtjeva ima pravo podnijeti prigovor direktoru Arhiva Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Rješenje doneseno po prigovoru je konačno.

Članak 27.

Viša stručna zvanja vrednuju se odgovarajućim procentom uvećanja osnove plaće što se utvrđuje pravilnikom o radnim odnosima i plaćama Arhiva Federacije.
Uvećanje plaće iz stavka 1. ovog članka, ne može biti veće od 5% za jedno više stručno zvanje.

V – PRIJELAZNE I ZARŠNE ODREDBE

Članak 28.

Od obveze polaganja arhivističkog ispita oslobađaju se osobe sa zvanjem magistra ili doktora historijskih ili društvenih znanosti, te osobe koje su završile gimnaziju (III i IV stupanj) arhivistički smjer.

Članak 29.

Od obveze polaganja pojedinih predmeta arhivističkog ispita, oslobađaju se osobe koje su te predmete položile u okviru polaganja drugog stručnog ispita, pod uvjetom da program tog ispita, odnosno predmeta u osnovi odgovara programu predmeta arhivističkog ispita.

Članak 30.

Osobe koje su položile arhivistički ispit po propisima koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ove uredbe, smatra se da imaju položen arhivistički ispit predviđen ovom uredbom.

Članak 31.

O priznavanju arhivističkog ispita osobe koje su taj ispit položile po propisima Republike Srpske, odlučuje direktor Arhiva Federacije, uzimajući u obzir program po kojem je ispit položen i program predviđen ovom uredbom.
Oslobađanje od arhivističkog ispita ili dijela arhivističkog ispita, sukladno odredbama čl. 28., 29. i 30. i članka 31. stavak 1. ove uredbe, obavlja se na pismeni zahtjev zainteresirane osobe.
Zahtjev se podnosi Arhivu Federacije. Uz zahtjev se prilaže dokaz o položenom ispitu i program po kojem je ispit položen.
Rješenje o zahtjevu iz stavka 2. ovog članka, donosi direktor Arhiva Federacije.
Protiv rješenja iz stavka 3. ovog članka, može se podnijeti prigovor direktoru Arhiva Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Rješenje doneseno po prigovoru je konačno.

Članak 32.

Danom stupanja na snagu ove uredbe, prestaje primjena propisa o uvjetima i načinu polaganja stručnog arhivističkog ispita i načinu sticanja stručnih zvanja u arhivskoj struci, koji se primjenjuju na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ove uredbe.

Članak 33.

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ''Službenim novinama Federacije BiH''.

V broj 53/03
6.ožujka 2003. godine
Sarajevo

Premijer
dr. Ahmet Hadžipašić, v.r.