ZAKON

O SLUŽBI U VOJSCI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim Zakonom uređuje se: profesionalna vojna služba (u daljnjem tekstu: vojna služba) i civilna služba u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vojska Federacije), sastav i popuna Vojske Federacije, činovi u Vojsci Federacije, proizvođenje i unapređenje u činove, napredovanja i druga statusna pitanja, prava i obaveze vojnih i civilnih lica na službi u Vojsci Federacije.

Član 2.

Vojska Federacije je organizirana u skladu sa Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 43/03-u daljnjem tekstu: Zakon o odbrani BiH) i Zakonom o odbrani Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije BiH», broj 15/96, 23/02, 18/03 i 28/03-u daljnjem tekstu: Zakon o odbrani Federacije).

Vojska Federacije je sastavni dio Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Član 3.

Na službi u Vojsci Federacije mogu biti profesionalna vojna lica, te civilna lica.

Profesionalna vojna lica su:

 1) profesionalni vojnici,

 2) profesionalni podoficiri,

 3) profesionalni niži i viši oficiri (u daljnjem tekstu: oficiri) i

 4) profesionalni generali.

Civilna lica na službi u Vojsci Federacije su:

 1) službenici i

 2) namještenici.

Vojnik na odsluženju vojnog roka (u daljnjem tekstu: vojnik), kadet vojne škole (u daljnjem tekstu: kadet) i lica u rezervnom sastavu dok se nalaze na vojnoj vježbi, za vrijeme vršenja službe u Vojsci Federacije, imaju status vojnih lica.

Lica u rezervnom sastavu su:

1) rezervni vojnik,

2) rezervni podoficir,

3) rezervni niži i viši oficir (u daljnjem tekstu: rezervni oficir) i

4) rezervni general.

Član 4.

  Profesionalna vojna lica su lica primljena u profesionalnu vojnu službu u Vojsci Federacije u činu vojnika, podoficira, nižeg i višeg oficira te generala.

Civilna lica na službi u Vojsci Federacije su službenici i namještenici sa odgovarajućom stručnom spremom u radnom odnosu u Vojsci Federacije.

Član 5.

Vojna lica i civilna lica na službi u Vojsci Federacije, prema odnosima u službi, mogu biti - pretpostavljeni i potčinjeni a prema činovima i dužnostima - stariji i mlađi.

Pretpostavljeno lice je ono lice koje na osnovu zakona, drugih propisa i ovlaštenja za vođenje i komandovanje vodi i komanduje vojnim komandama, štabovima, jedinicama i ustanovama, te njihovim organima i licima u njima.

Starije je lice koje ima viši čin, a ako su lica istog čina - starije je ono lice za čije je formacijsko mjesto utvrđen viši formacijski čin, odnosno ukoliko imaju jednak formacijski čin - starije je ono lice koje je prije unapređeno.

Član 6.

Dužnost komandanta u Vojsci Federacije može vršiti profesionalno vojno lice koje ima odgovarajući čin.

Član 7.

Prilikom stupanja u Vojsku Federacije vojno lice daje zakletvu Bosne i Hercegovine.

Tekst zakletve definira ministar odbrane Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ministar BiH) u skladu sa Zakonom o odbrani BiH.

Profesionalna vojna lica zakletvu daju u pisanom obliku, što potvrđuju ličnim potpisom, a vojnici, kadeti i lica u rezervnom sastavu usmeno.

  Prilikom davanja svečane zakletve intonira se himna Bosne i Hercegovine.

Član 8.

Dan Vojske Federacije je 9. juli.   

Dane vidova, rodova, službi i jedinica Vojske Federacije i njihovo obilježavanje utvrđuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo), na osnovu prijedloga federalnog ministra odbrane.

Član 9.

Akti kojima se regulira status profesionalnih vojnih lica i civilnih lica u Vojsci Federacije upravni su akti i reguliraju se u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH i zajedničkom sigurnosnom i odbrambenom politikom Bosne i Hercegovine, ovim Zakonom i Zakonom o odbrani Federacije.

Protiv konačnih upravnih akata iz stava 1. ovog člana može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

U postupku donošenja akata iz stava 1. ovog člana, ako to nije zakonom drugačije određeno, primjenjuje se odgovarajući propis kojim se uređuje upravni postupak.

  Odredbe ovog Zakona, drugih federalnih zakona, te direktive, naredbe i smjernice ministra odbrane BiH, u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, primjenjivat će se na pitanja prijema, rasporeda, odgovornosti i prestanka radnog odnosa civilnih lica u Vojsci Federacije.

  Na pitanja koja nisu uređena propisima iz stava 4. ovog člana primjenjivat će se opći federalni propisi o radu.

II - SASTAV I POPUNA VOJSKE FEDERACIJE

Član 10.

Vojska Federacije ima mirnodopski i ratni sastav.

Mirnodopski sastav čine profesionalna vojna lica, civilna lica, kadeti i vojnici na odsluženju vojnog roka.

Ratni sastav, pored lica iz stava 2. ovog člana, čine i lica u rezervnom sastavu koja podliježu obavezi služenja u rezervnom sastavu i dobrovoljci.

Struktura i ukupna veličina mirnodopskog i ratnog sastava Vojske Federacije, te struktura njihovih činova utvrđuje se u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, na osnovu prijedloga ministra odbrane BiH.

Član 11.

Državljanin Bosne i Hercegovine stupa u Vojsku Federacije u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH i to:

  1) regrut i lice u rezervnom sastavu - upućivanjem na službu u Vojsku Federacije,

  2) kadet - aktom o prijemu u vojnu školu i

  3) profesionalno vojno lice i civilno lice u Vojsci Federacije - ugovorom o prijemu u profesionalnu vojnu službu, odnosno o prijemu u civilnu službu i rješenjem o postavljenju na dužnost i rješenjem o rasporedu na dužnost.

Član 12.

Regruti i lica iz rezervnog sastava pozivaju se i upućuju na odsluženje vojnog roka i vojne vježbe u Vojsku Federacije u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH i odredbama Zakona o odbrani Federacije.

Prijem lica na školovanje, u skladu sa potrebama Vojske Federacije, upućivanje u vojne i druge škole u zemlji i inozemstvu utvrđuje se posebnim propisom kojeg donosi federalni ministar odbrane .

Član 13.

Popuna ratnog sastava Vojske Federacije licima iz rezervnog sastava vrši se na osnovu Zakona o odbrani Federacije, u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

III - PRIJEM U PROFESIONALNU VOJNU SLUŽBU

Član 14.

U profesionalnu vojnu službu može biti primljeno lice koje ispunjava sljedeće opće uvjete:

1) da je državljanin Bosne i Hercegovine;

  2) da posjeduje psihičke, fizičke i zdravstvene sposobnosti potrebne za obavljanje profesionalne vojne službe;

  3) da nije osuđivano za krivično djelo protiv osnova sigurnosti zemlje, ili za krivično djelo protiv ustavnog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine, ili za krivično djelo protiv oružanih snaga, ili za krivično djelo učinjeno iz koristoljublja, ili za krivična djela počinjena u službi protiv službe ili iz drugih nečasnih razloga, ili da za posljednje dvije godine prije prijema u profesionalnu vojnu službu nije osuđivano za koje drugo krivično djelo na bezuvjetnu kaznu zatvora;

  4) da nije prethodno otpušteno iz državne službe ili pravnog lica zbog povrede službene dužnosti;

  5) da pravosnažnom presudom nije zabranjeno obavljanje određenih djelatnosti odnosno dužnosti za vrijeme trajanja takve zabrane;

  6) da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, ako je rezervni podoficir ili oficir, da se protiv njega ne vodi postupak pred sudom časti;

  7) da ima odgovarajuću stručnu spremu potrebnu za vršenje određene dužnosti;

8) da nije mlađe od 18 godina u periodu prijema;

  9) da je odslužilo vojni rok ili na drugi način osposobljeno za dužnost za koju se prima;

10) da ispunjava ostale uvjete utvrđene Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

Prijem u službu vrši se na osnovu ugovora a služba teče od dana stupanja na dužnost.

  Lica iz stava 1. ovog člana nakon zaključenja ugovora o prijemu u profesionalnu vojnu službu, stiču svojstvo profesionalnog vojnog lica danom stupanja na dužnost.

1. Prijem vojnika po ugovoru

Član 15.

  U profesionalnu vojnu službu kao profesionalni vojnik može biti primljeno lice ako , osim općih uvjeta iz člana 14.ovog Zakona ispunjava i sljedeće posebne uvjete:

1) da ima završenu najmanje osnovnu školu,

  2) da nije starije od 35 godina.

  Lice iz stava 1. ovog člana prima se u profesionalnu vojnu službu kao profesionalni vojnik danom stupanja na dužnost nakon zaključenja ugovora sa Federalnim ministarstvom odbrane/Federalnim ministarstvom obrane (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo odbrane).

Član 16.

  Državljanin Bosne i Hercegovine koji ispunjava opće uvjete iz člana 14. ovog Zakona može biti primljen u profesionalnu vojnu službu na određene dužnosti i na određeno vrijeme.

  Lice iz stava 1. ovog člana prima se u profesionalnu vojnu službu na osnovu ugovora kojim se utvrđuju: čin, specijalnost, plaća, dužnost, trajanje službe, te ostala prava i obaveze tokom trajanja vojne službe.

  Ugovor o prijemu u profesionalnu vojnu službu zaključuje se na određeno vrijeme čije se trajanje regulira ugovorom koji, u ime Federalnog ministarstva odbrane, potpisuje federalni ministar odbrane u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

2. Prijem profesionalnih podoficira

Član 17.

Vojnik u rezervi prima se u profesionalnu vojnu službu na osnovu ugovora o prijemu u profesionalnu vojnu službu i proizvođenjem u podoficirski čin.

Član 18.

  Podoficir u rezervi može biti primljen u profesionalnu vojnu službu kao profesionalni podoficir istog čina.

Lice u rezervnom sastavu može biti primljeno u profesionalnu vojnu službu kao profesionalni podoficir na određeno vrijeme na osnovu ugovora.

Lice iz stava 1. i 2. ovog člana, osim općih uvjeta iz člana 14. ovog Zakona, mora ispunjavati i sljedeće posebne uvjete:

1) da ima srednju stručnu spremu – IV stepen i

2) da nije starije od 40 godina.

1. Prijem oficira

Član 19.

  Profesionalni podoficir koji ispunjava opće uvjete iz člana 14. ovog Zakona može biti primljen i proizveden u:

  1) čin poručnika, ako ima višu stručnu spremu i

  2) čin natporučnika, ako ima visoku stručnu spremu.

Član 20.

  Kadeti škole za profesionalne niže oficire primaju se u profesionalnu vojnu službu po završetku školovanja ugovorom o prijemu u vojnu službu i proizvođenjem u odgovarajući čin:

  1) u čin poručnika, ako imaju višu stručnu spremu i

  2) u čin natporučnika, ako imaju visoku stručnu spremu.

  Svakom kadetu pojedinačno izdaje se rješenje (akt) o prijemu u profesionalnu vojnu službu.

Član 21.

Oficiri u rezervnom sastavu koji ispunjavaju opće uvjete iz člana 14. ovog Zakona, mogu biti primljeni u profesionalnu vojnu službu kao profesionalni oficiri istog čina ako imaju najmanje visoku stručnu spremu za rod ili službu u koju se primaju.

  Kadeti škole za rezervne oficire koji se nakon završetka škole primaju u profesionalnu vojnu službu proizvode se u:

1) čin poručnika, ako imaju višu stručnu spremu za rod - službu u koju se primaju i

2) čin natporučnika, ako imaju visoku stručnu spremu za rod - službu u koju se primaju.

Član 22.

Lice u rezervnom sastavu koje ispunjava opće uvjete iz člana 14. ovog Zakona, koje ima stručnu spremu za rod odnosno službu u koju se prima, može biti primljeno u profesionalnu vojnu službu i proizvedeno ili unapređeno u čin prema stručnoj spremi i godinama službe u građanstvu, ako to zahtijevaju potrebe službe.

  Prijem lica u profesionalnu vojnu službu ili civilnu službu u Vojsci Federacije vrši se na osnovu konkursa odnosno oglasa, izuzev kadeta po završenom školovanju, generala i viših oficira deficitarne struke.

IV - PRAVA I DUŽNOSTI VOJNIH LICA

Član 23.

  Profesionalna vojna i civilna lica u Vojsci Federacije imaju pravo i dužnost da:

•  štite suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, u skladu sa međunarodnim pravom, Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije BiH na osnovu pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda zajedno sa ostalim građanima Bosne i Hercegovine;

•  pridržavaju se Zakona o odbrani BiH, direktiva, propisa i naređenja ministra odbrane BiH i zajedničke sigurnosne i odbrambene politike Bosne i Hercegovine;

3) pridržavaju se važećih propisa u Vojsci Federacije i pravila službe Vojske Federacije, kao i drugih pravila i propisa važećih u Vojsci Federacije i jačaju vojnu disciplinu;

4) izgrađuju pravilne međuljudske odnose u vojnim jedinicama i vojnim ustanovama i propagiraju humana etička načela;

5) njeguju i jačaju patriotizam;

6) stručno se usavršavaju i pomažu u usavršavanju drugih pripadnika Vojske Federacije;

7) čuvaju naoružanje i druga materijalna sredstva koja su im povjerena u službi;

8) profesionalno i besprijekorno obavljaju dužnosti i izvršavaju dobijena naređenja;

9) ličnim primjerom discipline, hrabrosti i samopožrtvovanja utiču na druge pripadnike Vojske Federacije;

10) iskazuju samoinicijativu i kreativnost u vršenju službe;

11) nose uniformu i propisane oznake Vojske Federacije i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine;   

12) posjeduju i nose vojne iskaznice kojima dokazuju pripadnost Vojsci Federacije i

13) pridržavaju se i poštuju sve norme ponašanja u službi i van službe.

Član 24.

Profesionalna vojna i civilna lica dužna su da izvršavaju naređenja pretpostavljenih starješina koja su u vezi sa službom, osim naređenja koja imaju obilježja krivičnog djela.

Kada prime naređenje koje ima obilježje krivičnog djela, pripadnici Vojske Federacije dužni su da o tome odmah obavjeste starješinu koji je pretpostavljen starješini koji je naređenje izdao, ukoliko naređenje bude pisano potvrđeno i od pretpostavljenog starješine dužni su naređenje izvršiti.

Član 25.

  Profesionalna vojna lica, saglasno pravilima službe, imaju pravo da nose i koriste oružje.

  Pravilima službe u Vojsci Federacije uređuje se postupak i uvjeti pod kojima profesionalna vojna lica mogu koristiti oružje u vršenju službe. Pravila službe utvrđuje federalni ministar odbrane, u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH i zajedničkom sigurnosnom i odbrambenom politikom Bosne i Hercegovine.

  U izvršenju borbenih zadataka profesionalna vojna lica koriste vatreno i drugo oružje prema pravilima o borbenim djelovanjima.

Član 26.

  Ovlaštena profesionalna vojna lica na službi u vojnoj sigurnosti ili u vojnoj policiji koriste oružje ili druga sredstva sile u skladu sa propisom kojim se uređuje primjena ovih sredstava u službi u Vojsci Federacije kojeg donosi federalni ministar odbrane.

Član 27.

  Profesionalna vojna lica dužna su nositi propisanu vojnu uniformu za vrijeme izvršavanja službe.

  Vojne uniforme, oznake pripadnosti Vojske Federacije i oznake činova odnosno zvanja, kao i oznake pripadnosti rodovima i službama uređuju se posebnim propisom federalnog ministra odbrane, u skladu sa oznakama i uniformama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH i zajedničkom sigurnosnom i odbrambenom politikom Bosne i Hercegovine.

Član 28.

  Profesionalno vojno i civilno lice ima pravo da pretpostavljenom podnosi pritužbe i izvještaje u vezi sa svim pitanjima iz rada i funkcioniranja vojne jedinice odnosno ustanove u kojoj se nalazi na dužnosti.

  Profesionalno vojno lice koje podnosi pritužbu protiv nadređenog komandanta nije oslobođeno od obaveze da izvrši dobijeno naređenje, osim izuzetka iz člana 24. stav 1. ovog Zakona.

  Na pisane izvještaje, rješenja, akta i radnje u upravnom postupku, u vezi sa službom u Vojsci Federacije, ne plaćaju se administrativne takse.

Član 29.

  Profesionalno vojno lice dužno je čuvati državnu, vojnu, službenu i poslovnu tajnu i nakon prestanka profesionalne vojne službe.

  Federalni ministar odbrane može, kada je to u općem interesu, dopustiti licu iz stava 1. ovog člana saopćenje tajne određenom državnom organu, u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

Član 30.

  Profesionalno vojno lice se za vrijeme službe može udaljiti iz vojne jedinice odnosno ustanove ili iz mjesta službe samo po odobrenju nadležnog komandanta na dužnosti komandanta brigade, njemu ravnog ili višeg komandanta u slučaju: 1) ratnog stanja i drugih vanrednih okolnosti,

  2) izdatog naređenja za preduzimanje mjera povišene borbene gotovosti i pripravnosti Vojske Federacije ili vojne jedinice u kojoj je na dužnosti i

3) opće ili djelomične mobilizacije.

Član 31.

  Vojnik na služenju vojnog roka može putovati u inozemstvo po odobrenju federalnog ministra odbrane. U slučaju ratnog stanja ili vanrednih okolnosti, profesionalno vojno lice može putovati u inozemstvo samo po odobrenju federalnog ministra odbrane, u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

Član 32.

  Profesionalno vojno lice ima vojnu iskaznicu kojom dokazuje pripadnost Vojsci Federacije.

  Ovlašteno službeno lice na dužnosti u službi vojne sigurnosti, obavještajnoj službi i vojnoj policiji, pored iskaznice iz stava 1. ovog člana, posjeduje i iskaznicu kojom dokazuje pripadnost nekoj od ovih službi.

  Oblik i sadržaj vojne iskaznice i posebnih isprava koje su predviđene Ženevskim konvencijama o zaštiti žrtava rata od 12. augusta 1949. godine propisuje federalni ministar odbrane, u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

  Vojnici na služenju vojnog roka, kadeti vojnih škola i lica u rezervnom sastavu imaju vojnu knjižicu propisanu Zakonom o odbrani Federacije.

Član 33.

  Profesionalno vojno lice može primiti strano odlikovanje samo po odobrenju Predsjedništva.

  Profesionalno vojno lice može postati član inozemnog stručnog udruženja ili međunarodne organizacije samo po odobrenju ministra odbrane BiH.

Član 34.

Političke aktivnosti vojnih lica reguliraju se u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH i Zakonom o odbrani Federacije.

Profesionalnim vojnim i civilnim licima zabranjeno je sindikalno i stranačko organiziranje u Vojsci Federacije. Vojnici na odsluženju vojnog roka i lica u rezervnom sastavu, dok se nalaze na službi u Vojsci Federacije, ne mogu učestvovati u radu političkih stranaka.

  Lica iz stava 1. i 2. ovog člana u vršenju službe ne smiju se rukovoditi svojim političkim ubjeđenjima, niti ih mogu zastupati.

Član 35.

  Pripadnicima Vojske Federacije zabranjeno je javno istupanje u vezi sa stanjem i odnosima u Vojsci Federacije bez pisanog odobrenja federalnog ministra odbrane.

Stav 1. ovog člana se ne primjenjuje na pripadnike Vojske Federacije kada se od njih traži da daju izjavu parlamentarnoj komisiji ili na sudu.

1. Zdravstvena zaštita i druga prava vojnih lica

Član 36.

  Profesionalno vojno i civilno lice, kao i članovi njihovih porodica ostvaruje zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje u skladu sa propisima Federacije o zdravstenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.

  Vojnici na odsluženju vojnog roka, kadeti i lica u rezervnom sastavu za vrijeme službe u Vojsci Federacije ostvaruju sve oblike zdravstvene zaštite na teret Federalnog ministarstva odbrane.

Član 37.

  Vojna lica iz člana 36. stav 2. ovog Zakona i nakon otpuštanja iz Vojske Federacije imaju pravo na zdravstvenu zaštitu zbog povrede ili bolesti koju su zadobili za vrijeme vršenja službe u Vojsci Federacije.

  Lica iz stava 1. ovog člana imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja nakon otpusta iz Vojske Federacije ako:

  1) prijave bolest ili povredu ovlaštenoj ljekarskoj komisiji i

  2) ukoliko je bolest ili povreda nastala za vrijeme vršenja službe u Vojsci Federacije kao posljedica službe.

  Lica iz stava 2. ovog člana, kod kojih se bolest otkrije nakon otpuštanja iz Vojske Federacije, a ovlaštena ljekarska komisija utvrdi da je bolest nastala za vrijeme službe u Vojsci Federacije, imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja na teret Federalnog ministarstva odbrane do izlječenja ili do stabilizacije bolesti.

Član 38.

  Vojnici na odsluženju vojnog roka, kadeti i lica u rezervnom sastavu koji se otpuste iz Vojske Federacije zbog pogoršanja bolesti koja je nastala prije stupanja na službu u Vojsku Federacije, imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja do izlječenja odnosno stabilizacije bolesti, ako je do pogoršanja bolesti došlo zbog vršenja službe, a što utvrđuje ovlaštena ljekarska komisija.

Član 39.

  Kadet kome se prekine školovanje zbog povrede ili bolesti koja je nastala za vrijeme školovanja ima pravo na novčanu pomoć za nastavak školovanja u drugoj školi istog ranga.

  Iznos novčane pomoći utvrđuje se prema materijalnim mogućnostima kadeta i članova porodice sa kojima živi u zajedničkom domaćinstvu, kao i visini troškova redovnog školovanja, što se detaljnije uređuje propisom Federalnog ministarstva odbrane.

Član 40.

  Porodice profesionalnog vojnog lica, civilnog lica u službi u Vojsci Federacije, vojnika na služenju vojnog roka, kadeta i lica u rezervnom sastavu koje pogine ili umre za vrijeme službe u Vojsci Federacije, imaju pravo na naknadu troškova ukopa.

Pravo iz stava 1. ovog člana pripada i porodici umrlog penzionisanog profesionalnog vojnog lica i civilnog lica u Vojsci Federacije koje je pravo na penziju ostvarilo neposredno nakon službe u Vojsci Federacije.

  Naknada troškova iz stava 1. ovog člana pripada i profesionalnom vojnom licu i civilnom licu u slučaju smrti člana uže porodice (bračnog druga i djece) ili smrti drugog člana porodice kojeg je izdržavao i sa kojim je živio u zajedničkom domaćinstvu.

  Članovima porodice, u smislu odredaba ovog Zakona, smatraju se: bračni drug, djeca, roditelji, očuh, maćeha, usvojitelji i usvojenici.

  Prioritet u ostvarivanju prava na naknadu troškova ukopa utvrđuje se prema propisima o naslijeđivanju. Ukoliko je jedan od članova porodice sam snosio troškove ukopa tada se njemu isplaćuje propisana naknada.

Član 41.

Naknada troškova ukopa obuhvata:

1) troškove prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta sahrane;

2) putne troškove za dva pratioca;

3) troškove grobnog mjesta, ukoliko porodica nema takvo mjesto i

4) ostale troškove uobičajene u mjestu u kojem se obavlja sahrana.

Član 42.

Profesionalno vojno lice i civilno lice ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć i to:

1) koje u miru, tokom vršenja službe ili u vezi sa službom, bez svoje krivice, zadobije ranu ili povredu zbog koje nastupi oštećenje organizma od najmanje 20% i

2) kojem bez njegove krivice nastupi tjelesno oštećenje od najmanje 20% zbog bolesti koja je nastala ili se pogoršala kao izravna posljedica vršenja službe.

Ako lice iz stava 1. ovog člana pogine ili umre usljed rane, povrede odnosno bolesti, jednokratna novčana pomoć pripada njegovoj porodici.

Krivicom, u smislu tačke 2. stav 1. ovog člana, ne smatra se radnja učinjena iz nehata.

  Pravo na jednokratnu novčanu pomoć ima porodica lica koje je izgubilo život prilikom odlaska ili dolaska na vojnu službu, u toku postupka prijema i otpusta iz Vojske Federacije.

Član 43.

  Uvjeti, iznos i postupak za ostvarivanje jednokratne novčane pomoći iz člana 42. ovog Zakona određuje federalni ministar odbrane posebnim propisom .

Član 44.

  Bračni drug vojnog lica koje izgubi život pod uvjetima iz člana 42. ovog Zakona, a koji nema uvjete za porodičnu penziju, može na lični zahtjev biti upućen na osposobljavanje radi sticanja IV stepena stručne spreme, ako u momentu smrti nije imao nikakvu stručnu spremu, niti je bio u radnom odnosu.

  Profesionalno vojno lice kod kojeg nastupi invaliditet tokom obavljanja vojne službe, zbog čega mu je donijet akt o prestanku vojne službe, ako ne ispunjava uvjete za penziju, može na lični zahtjev biti upućen na osposobljavanje radi sticanja odgovarajuće stručne spreme, ukoliko je nije posjedovao.

   Osposobljavanje iz stava 1. i 2. ovog člana može trajati najduže četiri godine.

   Uvjete osposobljavanja lica, te iznos naknade za osposobljavanje propisuje federalni ministar odbrane.

V - PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE VOJNIH OSIGURANIKA

Član 45.

  Vojnim osiguranikom smatra se profesionalno vojno lice Vojske Federacije koje ima to svojstvo u skladu sa ovim Zakonom.

  Vojnim osiguranikom smatraju se i civilna lica na službi u Vojsci Federacije.

Izuzetno, vojnim osiguranikom, u smislu ovog Zakona, smatraju se i službenici i namještenici Federalnog ministarstva odbrane koji su stekli svojstvo službenika ili namještenika Federalnog ministarstva odbrane na osnovu premještaja iz vojske, a zbog racionalizacije im prestaje radni odnos, te koji imaju najmanje tri godine provedene kao pripadnici oružanih snaga tokom rata.

Član 46.

  Vojni osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 55 godina života i najmanje 30 godina penzijskog staža.

  Vojni osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života.

Član 47.

  U slučaju racionalizacije i smanjenja brojčanog stanja Vojske Federacije i Federalnog ministarstva odbrane, vojni osiguranik iz člana 45. ovog Zakona stiče pravo na prijevremenu starosnu penziju kada navrši 45 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža, na prijedlog Federalnog ministarstva odbrane.

  Izuzetno, na prijedlog Federalnog ministarstva odbrane, vojni osiguranik stiče uvjete za prijevremenu starosnu penziju, prema odluci Predsjedništva, ako ima najmanje 20 godina penzijskog staža i čin brigadira, bez obzira na godine starosti.

Izuzetno, na prijedlog Federalnog ministarstva odbrane, vojni osiguranik stiče uvjete za starosnu penziju, prema odluci Predsjedništva, ako ima čin generala, bez obzira na godine starosti i godine penzijskog staža.

Izuzetno, na prijedlog Federalnog ministarstva odbrane, vojni osiguranik stiče uvjete za starosnu penziju, prema odluci Predsjedništva, ako je u vrijeme rata vršio funkciju komandanta brigade-pukovnije ili funkciju komandanta višeg ranga najmanje 12 mjeseci.

Član 48.

  Penzijski osnov za sticanje prava na penziju utvrđuje se od mjesečnog prosjeka nevaloriziranih plaća ostvarenih u posljednjih pet godina prije godine u kojoj ostvaruje pravo na penziju.

  Visina penzije ostvaruje se u procentu od penzijskog osnova prema dužini penzijskog staža i iznosi za 20 godina 55% od penzijskog osnova, a za svaku narednu navršenu godinu uvećava se za 2%, s tim da ne može iznositi više od 75% od penzijskog osnova.

  Penzija vojnog osiguranika (generala) iz člana 47. stav 3. ovog Zakona iznosi 75% prosječne plaće tog vojnog osiguranika koju je ostvario u posljednjih pet godina prije godine u kojoj ostvaruje pravo na penziju.

Član 49.

  Vojni osiguranik penziju ostvaruje pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom ako ima neprekidno najmanje 10 godina staža osiguranja u svojstvu vojnog osiguranika i ako ima svojstvo vojnog osiguranika u vrijeme sticanja prava na penziju.

  Vojnom osiguraniku koji je ostvario poseban staž u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju («Službene novine Federacije BiH», broj 29/98, 49/00 i 32/01), a koji nema deset godina staža osiguranja u svojstvu vojnog osiguranika, za ostvarivanje prava na starosnu penziju uzet će se u obzir i poseban staž.

Član 50.

  Penzijski staž ostvaren u bivšim republikama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i u Zavodu za penzijsko-invalidsko osiguranje vojnih osiguranika do 06. marta 1992. godine, uzet će se u obzir vojnim osiguranicima za ostvarivanje i utvrđivanje obima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

  Dokaz o penzijskom stažu iz stava 1. ovog člana i dokaz iz člana 45. stav 3. ovog Zakona izdaje Federalno ministarstvo odbrane.

Član 51.

  Vojni osiguranik koji je od ovlaštene ljekarske komisije proglašen nesposobnim za vojnu službu stiče pravo na invalidsku penziju prema uvjetima za sticanje prava na invalidsku penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.

  Porodica umrlog ili poginulog vojnog osiguranika ima pravo na porodičnu penziju prema uvjetima za sticanje prava na porodičnu penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.

  Penzijska osnovica za penzije iz st. 1. i 2. ovog člana utvrđuje se u skladu sa članom 48. ovog Zakona.

Član 52.

  Sredstva potrebna za ostvarivanje prava utvrđenih u V. poglavlju ovog Zakona osiguravaju se iz doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje vojnih osiguranika iz člana 126. stav 1. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i iz Budžeta federacije.

Član 53.

Na sva pitanja iz penzijskog osiguranja koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjivat će se odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

VI – DISCIPLINSKA I MATERIJALNA ODGOVORNOST

1. Disciplinska odgovornost

Član 54.

  Vojna disciplina je tačno, potpuno i pravovremeno vršenje vojne službe, odnosno obaveza i zadataka profesionalnih vojnih lica u Vojsci Federacije propisanih direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH, ovim Zakonom i drugim propisima, naređenjima pretpostavljenih lica, te poštivanje pravila i načela ponašanja u vojnoj službi i van nje.

Federalni ministar odbrane donijet će propis o vojnoj disciplini u skladu sa Zakonom o odbrani Federacije koji će se primjenjivati sve dok ministar odbrane BiH ne donese jedinstven propis o vojnoj disciplini.

1. Materijalna odgovornost

Član 55.

  Pripadnik Vojske Federacije dužan je nadoknaditi štetu koju u vezi sa vršenjem službe učini Federaciji i državi Bosni i Hercegovini, namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Obaveza lica iz stava 1. ovog člana i odgovornost Federacije za štete koje pripadnici Vojske Federacije u vezi sa vršenjem služe pričine trećim licima utvrđuje se prema općim propisima o naknadi štete, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Član 56.

  Postupak i naknada štete utvrđuje se prema propisu kojim se uređuju obligacioni odnosi.

Član 57.

  Odredbe ovog Zakona o materijalnoj odgovornosti ne primjenjuju se u ratnom stanju.

VII – RADNO VRIJEME

Član 58.

  Puno radno vrijeme profesionalnih vojnih lica i civilnih lica u Vojsci Federacije iznosi 40 sati sedmično.

  Pravilom službe utvrđuje se raspored, početak i završetak radnog vremena u toku dana ili za duži period, prema uvjetima rada i prirodi zadataka vojne jedinice odnosno ustanove.

  Pri raspoređivanju radnog vremena profesionalnom vojnom i civilnom licu mora se osigurati odmor tokom rada u trajanju od 30 minuta za puno radno vrijeme, dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor od najmanje 24 sata neprekidno.

Član 59.

  Profesionalno vojno lice obavezno je raditi duže od punog radnog vremena u sljedećim slučajevima:

  1) kada su naređene mjere pripravnosti;

  2) u slučaju uzbune u vojnoj jedinici odnosno ustanovi;

  3) za vrijeme vojnih vježbi;

  4) kada je vojna jedinica angažirana na zadacima saniranja posljedica elementarnih nepogoda i drugih opasnosti (nesreća);

  5) za vrijeme dežurstva ili slične dužnosti;

  6) prilikom obavljanja zadataka čije bi obustavljanje ili prekidanje imalo štetne posljedice po borbenu gotovost ili bi nanijelo znatnu materijalnu štetu ili ugrozilo život i zdravlje vojnih i drugih lica i

  7) kada je potrebno da bi se ispunili uvjeti direktiva, propisa i naređenja ministra odbrane BiH.

  Izuzetno, komandant na položaju komandanta brigade, njemu ravnom ili višem položaju može narediti rad duži od punog radnog vremena i zbog drugih vanrednih zadataka vojne jedinice odnosno ustanove.

  Rad iz stava 2. ovog člana može trajati najviše 30 dana tokom jedne kalendarske godine, a naređenje nadležnog komandanta za taj rad mora biti u pisanoj formi.

Naređenja za rad nakon radnog vremena za vojno osoblje vrše se u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

Član 60.

Propisi o godišnjem odmoru za vojno osoblje izvršavaju se u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

  Profesionalno vojno lice ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najviše, po svim osnovama, do 36 radnih dana prema utvrđenim kriterijima, a ovisno od vrste, složenosti i značaja poslova i zadataka na kojima radi, dužine radnog staža, uvjeta pod kojima živi i zdravstvenog stanja, što se utvrđuje propisom kojeg donosi federalni ministar odbrane.

  Tokom jedne kalendarske godine profesionalno vojno lice ima pravo do sedam radnih dana plaćenog odsustva po svim osnovama.

  Profesionalno vojno lice može u jednoj kalendarskoj godini odsustvovati četiri radna dana radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće – plaćeno odsustvo.

  Profesionalno vojno lice ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme po sopstvenom izboru o čemu je dužan obavijestiti nadležnog starješinu najkasnije tri dana prije korištenja radi davanja odobrenja.

Član 61.

   Godišnji odmor se koristi u toku kalendarske godine u cjelosti.

  Izuzetno, od stava 1. ovog člana, godišnji odmor može se koristiti u dva dijela po sopstvenom zahtjevu ili po potrebi službe.

  Ako profesionalno vojno lice koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana tokom kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.

  Profesionalno vojno lice se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu se to može uskratiti, niti mu isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

  Profesionalno vojno lice može koristiti godišnji odmor u skladu sa planom o korištenju godišnjih odmora, koji se donosi do 30. marta za tekuću kalendarsku godinu.

  Plan iz stava 5. ovog člana donosi komandant Zajedničke komande Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zajednička komanda) ili lice koje on ovlasti.

Član 62.

  Profesionalnom vojnom licu može biti prekinuto korištenje godišnjeg odmora ili odgođeno korištenje godišnjeg odmora, ili mu može biti naloženo da se ne udaljava iz mjesta boravka, ako to zahtijeva neodložno izvršenje posla dok traju takvi razlozi po nalogu federalnog ministra odbrane ili drugog lica koje on ovlasti.

VIII- STANJA U SLUŽBI VOJNIH LICA

1. Raspoređivanje na dužnosti

Član 63.

  Profesionalno vojno lice tokom službe može biti: na dužnosti, pripravničkom stažu, školovanju, bolovanju, raspolaganju i udaljeno od dužnosti ili službe.

Član 64.

  Profesionalno vojno lice može biti na dužnosti:

 1) u jedinici odnosno ustanovi Vojske Federacije i

 2) izuzetno, u Federalnom ministarstvu odbrane kada to potrebe zahtijevaju, a u vezi su sa poslovima vezanim za Vojsku Federacije.

Član 65.

  Vojno lice raspoređuje se na odgovarajuće formacijsko mjesto:

 1) prema stručnoj spremi,

 2) prema činu,

 3) prema ličnoj vojno-evidencionoj specijalnosti i

 4) prema posebnim sposobnostima predviđenim za to formacijsko mjesto.

  Raspored na određeno mjesto opće vojne specijalnosti smatra se rasporedom prema ličnoj vojno-evidencionoj specijalnosti.

Član 66.

  Profesionalno vojno lice postavlja se na formacijsko mjesto roda odnosno službe, po pravilu, prema ličnom činu i vojno-evidencijskoj specijalnosti.

  Profesionalno vojno lice koje pokazuje natprosječnu sposobnost u vršenju dužnosti može biti raspoređeno na formacijsko mjesto višeg čina do dvije godine prije isteka vremena propisanog za redovno unapređenje u viši čin.

  Profesionalno vojno lice, po potrebi službe, uz pisani pristanak može se, izuzetno, postaviti na formacijsko mjesto neposredno nižeg čina do dvije godine.

Profesionalno vojno lice, po potrebi službe i uz pismeni pristanak može se izuzetno postaviti na formacijsko mjesto nižeg čina ili kategorije, kojom prilikom se dodjeljuje čin prema formacijskom mjestu prema kojem je raspoređen.

Član 67.

  Profesionalno vojno lice iz člana 66. stav 3. ovog Zakona može biti raspoređeno na formacijsko mjesto nižeg čina u sljedećim slučajevima:

  1) zbog ukidanja formacijskog mjesta ili zbog izmjene formacijskih elemenata formacijskog mjesta;

  2) zbog premještaja na osnovu molbe;

  3) kada je razriješeno dužnosti, a nema mogućnost postavljenja na formacijsko mjesto svog čina;

  4) kada se pojedina formacijska mjesta ne mogu popuniti, a interesi službe to nalažu i

  5) kada je ocjenom ovlaštene ljekarske komisije predložena promjena formacijskog mjesta, a nema mogućnosti za raspored na odgovarajuće formacijsko mjesto.

Član 68.

  Popuna upražnjenih formacijskih mjesta Vojske Federacije profesionalnim vojnim licima vrši se raspisivanjem konkursa ili neposrednim prijemom.

  Izbor kandidata po raspisanom konkursu vrši konkursna komisija koju imenuje federalni ministar odbrane.

Član 69.

  Profesionalno vojno lice može biti raspoređeno na formacijsko mjesto u okviru drugog roda odnosno službe, po potrebi službe, i to u slučaju:

  1) ukidanja formacijskog mjesta na koje je raspoređeno ili zbog izmjene formacijskih elemenata tog mjesta i

  2) gubitka zdravstvene sposobnosti potrebne za obavljanje dužnosti formacijskog mjesta na koje je raspoređeno, pod uvjetom da ne postoji mogućnost rasporeda na odgovarajuće formacijsko mjesto.

Član 70.

  Profesionalno vojno lice koje se nakon ukidanja formacijskog mjesta ne može rasporediti na odgovarajuće formacijsko mjesto može se rasporediti na mjesto civilnog lica odgovarajuće stručne spreme, ukoliko ispunjava uvjete stručne spreme za obavljanje tih poslova i uz pisani pristanak.

  Nadležni starješina ovlašten za raspoređivanje profesionalnog vojnog lica iz stava 1. ovog člana obavezan je svake godine u redovnom premještajnom periodu razmotriti razloge raspoređivanja, te ako su razlozi prestali provesti raspoređivanje profesionalnog vojnog lica u skladu sa ovim Zakonom.

Član 71.

  Profesionalnom vojnom licu koje je privremeno spriječeno da vrši dužnost određuje se zamjena u vršenju dužnosti kroz vršioca dužnosti.

  Vršilac dužnosti može se odrediti i na privremeno upražnjeno formacijsko mjesto.

  Privremeno vršenje dužnosti može trajati najduže godinu dana od dana postavljenja za vršioca dužnosti.

  Vrijeme provedeno na dužnosti iz st. 1. i 2. ovog člana, ukoliko je to uvjet za unapređenje, računa se kao da je vojno lice bilo postavljeno na dužnost.

  Profesionalno vojno lice raspoređeno u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana zadržava statusna prava prijašnjeg formacijskog mjesta ukoliko je to za njega povoljnije.

Član 72.

  Profesionalno vojno lice, zbog potreba službe, može biti privremeno upućeno na rad u neku drugu jedinicu, štab i ustanovu u istom ili drugom mjestu službovanja.

  Privremeno upućivanje iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu dana.

1. Premještaj

Član 73.

  Profesionalna vojna lica tokom službe mogu biti premještena prema potrebama službe.

  Premještaj se vrši u skladu sa politikom Federalnog ministarstva odbrane o premještaju u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

  Premještajem u smislu stava 1. ovog člana smatra se promjena mjesta službovanja zbog postavljanja na novu dužnost, ukoliko to zahtijeva promjenu prebivališta.

  Premještaj se vrši prema potrebama i može biti prouzrokovan iz više razloga:

•  na osnovu potreba službe;

2) zamjena vojnog lica koje napušta službu ili odlazi u penziju;

3) potreba za profesionalnim razvojem vojnog lica;

4) uobičajene rotacije prema izmjenama u komandovanju.

Član 74.

  Profesionalnom vojnom licu prije donošenja akta o premještaju, rasporedu ili imenovanju omogućit će se izjašnjavanje o tome.

Član 75.

  Iz mjesta službovanja ili sa dužnosti na kojima se vojna služba vrši pod otežanim uvjetima profesionalno vojno lice premješta se u drugo mjesto službovanja ili na drugu dužnost nakon četiri godine.

  Profesionalno vojno lice na lični zahtjev može nakon isteka roka iz stava 1. ovog člana, ako je to u interesu službe, ostati na dosadašnjoj dužnosti odnosno u mjestu službe.

  Federalni ministar odbrane propisuje formacijska mjesta i dužnosti na kojima se služba obavlja pod otežanim uvjetima.

Član 76.

  Profesionalno vojno lice može istu komandnu dužnost, zaključno sa dužnosti komandanta brigade i njoj ravnoj dužnosti, vršiti najduže četiri godine.

Izuzetno, zbog potreba službe, dužnosti iz stava 1. ovog člana mogu se vršiti najduže šest godina, uz saglasnost federalnog ministra odbrane.

Član 77.

  Profesionalno vojno lice može biti premješteno iz zdravstvenih razloga ako ovlaštena ljekarska komisija utvrdi da bi daljnji boravak u mjestu službe zbog karaktera bolesti profesionalnog vojnog lica ili člana njegove porodice bio štetan, ako u mjestu službe ne postoje uvjeti za odgovarajuće formacijsko mjesto, odnosno ako profesionalno vojno lice prihvati raspored odnosno imenovanje na niže formacijsko mjesto.

Član 78.

Profesionalno vojno lice može, po potrebi službe, biti raspoređeno odnosno upućeno u organ uprave ili pravno lice.

  Profesionalno vojno lice iz stava 1. ovog člana ostvaruje sva prava u organu uprave, pravnom licu u koje je upućeno, kao i ostali službenici tog organa odnosno pravnog lica.

  Prava i dužnosti vojnih lica iz stava 1. koji rade u institucijama i pravnim licima Bosne i Hercegovine reguliraju se zakonima Bosne i Hercegovine, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

Član 79.

  Bliže uvjete i postupak premještaja profesionalnog vojnog lica utvrđuje posebnim propisom federalni ministar odbrane.

1. Školovanje

Član 80.

Politike za školovanje bit će u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

  Profesionalno vojno lice upućeno na školovanje razrješava se dužnosti, ako školovanje traje duže od jedne godine dana.

  Profesionalno vojno lice upućeno na školovanje radi promjene vojne specijalnosti ili čina razrješava se dužnosti, bez obzira na trajanje školovanja.

  Profesionalnom vojnom licu vrijeme provedeno na školovanju računa se u vrijeme provedeno na službi, s pravom ličnog čina i dužnosti sa koje je upućeno na školovanje, te se unapređuje uz uvjete propisane ovim Zakonom.

Član 81.

Profesionalna vojna lica odabiru se za školovanje - usavršavanje.

Odabrana profesionala vojna lica za školovanje - usavršavanje, koje traje duže od jedne godine dana, razrješavaju se sa tekuće dužnosti.

Odabrana vojna lica za obuku koja traje kraće od jedne godine neće biti razrješeni dužnosti.

Vrijeme provedeno na školovanju i obuci računa se kao vrijeme u službi.

Propisom federalnog ministra odbrane uređuju se uvjeti, postupak i nadležnosti za odabir i upućivanje na školovanje profesionalnih vojnih lica.

1. Pripravnički staž

Član 82.

  Radi sticanja prakse potrebne za samostalno vršenje dužnosti nakon završetka školovanja - profesionalna vojna lica, liječnici, ekonomisti, pravnici i lica sa drugim i sličnim zanimanjima, primaju se u svojstvu pripravnika.

  Pripravnički staž iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu dana.

  Vrijeme provedeno u svojstvu pripravnika računa se kao vrijeme provedeno u činu.

1. Bolovanje

Član 83.

  Profesionalno vojno lice za vrijeme spriječenosti u vršenju službe iz zdravstvenih razloga nalazi se na bolovanju.

Profesionalno vojno lice koje zbog bolesti ne može vršiti dužnost na svom formacijskom mjestu može se razriješiti dužnosti na svom formacijskom mjestu ako ovlaštena ljekarska komisija ocijeni da bi bolovanje moglo trajati duže od šest mjeseci.

U slučaju iz stava 1. ovog člana profesionalno vojno lice zadržava prava svog čina i unapređuje se uz uvjete propisane ovim Zakonom.

1. Raspolaganje

Član 84.

  Raspolaganje nastaje isključivo kao posljedica reorganiziranja i smanjenja opsega poslova i ukidanjem formacijskih mjesta.

  Profesionalno vojno lice koje je na raspolaganju može se:

•  rasporediti na novu dužnost,

•  ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće, profesionalnom vojnom licu se nudi prijevremeno penzionisanje, u skladu sa članom 47. ovog Zakona odnosno posebnom zakonu i

•  ukoliko je prijevremeno penzionisanje nemoguće, profesionalno vojno lice na raspolaganju razrješava se dužnosti i određuje mu se status raspolaganja u trajanju od šest mjeseci.

Razrješeno profesionalno vojno lice sa radnim stažom dužim od šest godina ima pravo na jedan dodatni mjesec raspolaganja za svaku dodanu godinu radnog staža, a najviše do 12 mjeseci .

Za vrijeme raspolaganja profesionalno vojno lice ima pravo na plaću u visini plaće u posljednjem mjesecu u kojem je radilo.

Po isteku vremena raspolaganja iz stava 3. ovog člana profesionalnom vojnom licu prestaje služba.

7. Udaljenje od dužnosti ili službe

Član 85.

Profesionalno vojno lice udaljava se od dužnosti ili službe:

•  za vrijeme dok se nalazi u pritvoru;

•  za vrijeme izdržavanja kazne zatvora do šest mjeseci;

  3) ako je zatečeno u izvršenju krivičnog djela ili disciplinskog prijestupa u vezi sa službom i

  4) za vrijeme trajanja disciplinskog odnosno krivičnog postupka, ukoliko bi njegovo zadržavanje u službi bilo štetno po interese službe.

  Po prestanku razloga udaljavanja od dužnosti ili službe ovlašteni komandant dužan je odlučiti o daljnjem statusu vojnog lica.

  Protiv rješenja o udaljenju od dužnosti ili službe dozvoljena je žalba starješini, pretpostavljenom starješini koji je donio rješenje u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

  Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

  Vrijeme udaljenja od dužnosti ili službe ne računa se u vrijeme za unapređenje, osim ako se utvrdi da nije postojao razlog za udaljenje.

  Udaljenje od dužnosti ili službe će se dokumentirati u pisanoj formi i jedna kopija ulaže se u personalni dosje i karton o radu profesionalnog vojnog lica.

IX - OCJENJIVANJE, ODLIKOVANJA, POHVALE I NAGRADE

1. Ocjenjivanje

Član 86.

  Rad profesionalnog vojnog lica ocjenjuje se svake kalendarske godine, u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

Neocjenjuje se profesionalno vojno lice koje je u kalendarskoj godini radilo manje od šest mjeseci, bez obzira na razloge izostanka sa dužnosti.

  Izuzetno od odredaba stava 1. ovog člana, profesionalno vojno lice može se ocijeniti uvijek kada to potrebe službe zahtijevaju.

  Ocjenjivanje lica iz rezervnog sastava vrši se poslije svake vježbe odnosno službe na kojoj je učestvovalo.

  Ocjenjivanje vojnika i kadeta obavlja se u skladu sa propisima o obuci i obrazovanju.

  Ocjena se ulaže u personalni dosje profesionalnih vojnih lica.

  Ocjenjivanje se vrši u cilju utvrđivanja uspjeha u službi, odlučivanja o unapređenju, poticanja stručnog usavršavanja i većeg zalaganja u službi.

Član 87.

  Lica na službi u Vojsci Federacije ocjenjuju lica određena propisom federalnog ministra odbrane, uz prethodno pribavljeno zapažanje i mišljenje nadređenog komandanta.

  Prethodno zapažanje i mišljenje zasniva se na podacima koji se odnose na stručno znanje, osposobljenost za određene vojne i druge dužnosti, radnu disciplinu, radna obilježja i psihofizičke sposobnosti.

Ocjene su: “odličan”, “dobar”, “zadovoljava” i “loš”.

Licu ocjenjenom dva puta uzastopno ocjenom "loše" prestaje vojna služba kada ocjena postane konačna.

Licu ocjenjenom tri puta uzastopno ocjenom "zadovoljava" prestaje vojna služba kada ocjena postane konačna.

Lice ocjenjeno ocjenom "dobar" nastavlja službovanje bez promjene.

Licu ocjenjenom tri puta uzastopno ocjenom "odličan" skratit će se vrijeme za unapređenje koje je potrebno provesti u činu koji ima za jednu godinu dana.

Član 88.

Ocjena se ulaže u personalni dosje i karton o radu profesionalnog vojnog lica, te će se koristiti kao primarno rukovodeće sredstvo za utvrđivanje karijere profesionalnog vojnog lica.

Član 89.

Ocjena se saopćava profesionalnom vojnom licu uz potpis.

  Protiv rješenja o ocjeni dozvoljen je prigovor u roku od osam dana starješini, pretpostavljenom starješini koji je dao ocjenu profesionalnom vojnom licu koje ulaže prigovor.

Član 90.

  Nadležnost, način i postupak ocjenjivanja profesionalnih vojnih lica uređuje se pravilnikom koji donosi federalni ministar odbrane, u skladu sa direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

1. Odlikovanja, nagrade i pohvale

Član 91.

  Odlikovanja, nagrade i pohvale vojnim i civilnim licima mogu se dodjeljivati za naročit uspjeh postignut u službi u jedinicama, štabovima, komandama i ustanovama.

  Građanima i drugim pravnim licima mogu se dodjeljivati odlikovanja, plakete i druga priznanja za doprinos Vojsci Fedracije.

Član 92.

Pohvala može biti usmena i pisana. Vojno i civilno lice pisano pohvaljuje i nagrađuje komandant na dužnosti komandanta brigade, istoj ili višoj dužnosti.

Član 93.

  Penzionisani oficiri zadržavaju pravo na službeni naziv “general u penziji”, “brigadir u penziji” itd., te pravo na nošenje vojne uniforme u svečanim prilikama u skladu sa posebnim propisom kojeg donosi federalni ministar odbrane.

Član 94.

  Odlikovanja, nagrade i pohvale utvrđuje Predsjedništvo na prijedlog federalnog ministra odbrane.

X - PRESTANAK PROFESIONALNE VOJNE SLUŽBE

Član 95.

Prestanak profesionalne vojne službe vrši se na osnovu ovog Zakona, u skladu sa procedurama koje utvrdi federalni ministar odbrane i direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

Profesionalnom vojnom licu služba prestaje:

  1) zbog trajne zdravstvene nesposobnosti za vojnu službu;

  2) zbog ograničene sposobnosti, a sa promjenjenom radnom sposobnošću ne prihvati raspored ili ne postoji mogućnost rasporeda istekom roka raspolaganja;

  3) ako neopravdano izostane sa službe pet dana neprekidno;

  4) ako je ocijenjeno konačnom službenom ocjenom "loš";

  5) ako je tri puta uzastopno ocjenjeno ocjenom "zadovoljava";

  6) zbog disciplinske kazne gubitka čina;

  7) zbog disciplinske kazne gubitaka službe;

  8) ako je pravosnažno osuđeno na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci;

  9) sporazumno;

  10) na lični zahtjev;

  11) istekom ugovorenog roka prijema u službu, ako se ugovor ne produži;

12) ako je u vrijeme prijema u službu postojala smetnja za prijem koju je vojno lice prikrivalo i

13) ukoliko ispuni uvjete za penziju prema ovom Zakonu.

Član 96.

  Zdravstvena sposobnost za obavljanje službe utvrđuje se:

  1) na lični zahtjev vojnog lica i

  2) po nalogu nadređenog komandanta, ranga komandanta samostalnog bataljona i višem.

  Ukoliko se profesionalno vojno lice nalazi neprekidno na bolovanju šest mjeseci odnosno sa prekidima 12 mjeseci u posljednje dvije godine, nadležni komandant je obavezan takvo lice uputiti na ocjenu zdravstvene sposobnosti za vojnu službu.

Član 97.

  Prijedlog za prestanak službe profesionalnom vojnom licu podnosi nadležni komandant u roku od osam dana po nastupanju razloga za prestanak službe.

  Nadležno lice dužno je donijeti akt o prestanku službe u roku od 30 dana po prijemu osnovanog prijedloga za prestanak službe.

  Akt o prestanku službe po zahtjevu vojnog lica mora biti donijet u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.

Član 98.

  Po konačnosti akta o prestanku službe profesionalno vojno lice razrješava se dužnosti najkasnije u roku od sedam dana od dana konačnosti akta.

Član 99.

  Profesionalnom vojnom licu u aktu o prestanku službe naznačava se da je otpušten uz "častan otpust" ili "nečastan otpust".

  «Nečastan otpust» dobijaju profesionalna vojna lica kojima je služba prestala zbog:

 1) neopravdanog izostanka sa posla;

 2) službene ocjene "loš", odnosno tri puta uzastopno ocjena “zadovoljava”

 3) odbijanja premještaja i rasporeda;

 4) danom pravosnažnosti presude o disciplinskoj kazni prestanka službe;

 5) danom pravosnažnosti presude o disciplinskoj kazni gubitka čina;

 6) bezuvjetne kazne zatvora za krivično djelo u vezi sa službom izvršeno iz nečasnih pobuda i

 7) prikrivanja činjenica prilikom stupanja u službu od kojih je zavisila odluka o prijemu.

  U ostalim slučajevima prestanka službe vojna lica dobivaju "častan otpust".

Član 100.

  Vojna lica koja su iz službe otpuštena uz "častan otpust" zadržavaju pravo na službeni naziv "general", "brigadir" itd., te pravo na nošenje vojne uniforme u svečanim prilikama.

  «Nečastan otpust» ima za posljedicu gubitak svih prava i povlastica koje bi lice imalo nakon prestanka profesionalne vojne službe, kao što su:

  1) pravo na povratak u profesionalnu vojnu službu,

2) pravo na nošenje vojne uniforme u svečanim prilikama i

3) pravo na oslovljavanje činom.

XI - ČINOVI U VOJSCI FEDERACIJE

Član 101.

Činovi u Vojsci Federacije su:

Vojnički:

1) vojnik,

2) vojnik I klase i

3) kaplar.

Podoficiri:

1) narednik,

2) štabni narednik,

3) narednik I klase,

4) prvi narednik/viši narednik i

5) glavni narednik.

Oficirski:

1) poručnik,

2) natporučnik,

3) kapetan,

4) major,

5) pukovnik,

6) brigadir,

7) brigadni general,

8) generalmajor,

9) generalpukovnik i

10) general.

Član 102.

  Izuzetno, na prijedlog federalnog ministra odbrane profesionalno vojno lice za vrijeme vršenja dužnosti u mirovnim misijama i pri multilateralnim vojnim organizacijama u inozemstvu, Predsjedništvo, u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, može privremeno unaprijediti najviše za dva čina više od ličnog čina dok vrši tu dužnost.

  Za vrijeme vršenja dužnosti iz stava 1. ovog člana profesionalno vojno lice ostvaruje sva prava čina koji mu je privremeno dodijeljen.

  Profesionalno vojno lice nakon prestanka dužnosti u mirovnim misijama i multilateralnim vojnim organizacijama u inozemstvu ostvaruje prava u skladu sa odredbama ovog Zakona i svojim ličnim činom.

XII - PROIZVOĐENJE I UNAPREĐENJE

1. PROIZVOĐENJE

Član 103.

  U čin vojnika proizvodi se lice koje ispunjava uvjete iz člana 15. ovog Zakona i bude izabrano za prijem u profesionalnu vojnu službu.

Član 104.

  U čin podoficira proizvodi se lice koje ispunjava uvjete iz člana 18. i 19. ovog Zakona i bude izabrano za prijem u profesionalnu vojnu službu.

Član 105.

  U čin oficira proizvodi se lice koje ispunjava uvjete iz čl. 20., 21., 22. i 23. ovog Zakona i bude primljeno u profesionalnu vojnu službu.

1. UNAPREĐENJE

Član 106.

  Sistem unapređenja u Vojsci Federacije zasniva se na proteklom radu i budućem potencijalu profesionalnih vojnih lica kako bi služila na dužnosti s većom odgovornošću i potrebama Vojske Federacije.

1. Uvjeti za unapređenje u viši čin

Član 107.

  Za unapređenje u viši čin podoficiri i oficiri treba da ispunjavaju sljedeće uvjete:

  1) da su u činu proveli najmanje četiri godine;

  2) da za posljednje dvije godine prije unapređenja nisu bezuvjetno kažnjeni za krivično djelo kaznom zatvora;

  3) da se protiv njih ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gone po službenoj dužnosti ili da u posljednjoj godini prije unapređenja nisu kažnjavani za disciplinski prijestup;

  4) da za posljednji period ocjenjivanja prije unapređenja imaju službenu ocjenu najmanje "dobar";

  5) da imaju odgovarajuću stručnu spremu i

  6) da su raspoređeni na formacijsko mjesto višeg čina, odnosno da postoji nepopunjeno formacijsko mjesto tog višeg čina.

Član 108.

  Postupak za unapređenje profesionalnih vojnih lica ispod čina generala propisuje federalni ministar odbrane u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH i formacijom Vojske Federacije, dok se ne usvoji zajednička kadrovska politika.

  Federalni ministar odbrane predlaže ministru odbrane BiH kandidate za proizvođenje i unapređenje generala.

2. Prijevremeno unapređenje

Član 109.

  Podoficir, niži odnosno viši oficir koji postiže izvanredne uspjehe u radu i pokazuje izuzetnu sposobnost, može biti prijevremeno unaprijeđen u neposredno viši čin ako je proveo dvije trećine vremena koje je ovim Zakonom propisano za pojedine činove, ako se na dužnosti višeg čina odnosno na mjestu za koje je formacijom određen čin u rasponu nalazio najmanje jednu godinu.

  Bliža mjerila i postupak za prijevremeno unapređenje podoficira, nižih odnosno viših oficira, do čina brigadira iz stava 1. ovog člana propisuje federalni ministar odbrane.

3. Vanredno unapređenje

Član 110.

  Oficir može biti vanredno unaprijeđen u neposredno viši čin, zaključno sa činom brigadira, bez obzira na uvjete propisane ovim Zakonom:

  1) ako je obavljanjem službe stekao posebne zasluge za Vojsku Federacije,

  2) ako je učinio djelo od posebne važnosti za Vojsku Federacije i

  3) ako ima ratne zasluge.

  Bliža mjerila i postupak za vanredno unapređenje iz stava 1. ovog člana propisuje federalni ministar odbrane.

1. Unapređenje lica u rezervnom sastavu

Član 111.

  Lica u rezervnom sastavu unapređuju se u viši čin prema potrebi popune Vojske Federacije u ratu i drugim potrebama.

  Lica iz stava 1. ovog člana unapređuju se u viši čin ako ispunjavaju sljedeće uvjete:

  1) da su u činu provela najmanje četiri godine;

  2) da za posljednje dvije godine nisu bezuvjetno kažnjavana kaznom zatvora za krivično djelo iz nečasnih pobuda i da se protiv njih ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti;

  3) da su za vrijeme provedeno u činu imala najmanje jednu vježbu i

4) da su ocijenjena posljednjom službenom ocjenom najmanje "dobar".

Uvjeti i način za unapređenje lica u rezervnom sastavu provode se prema odredbama čl 107. i 108. ovog Zakona.

1. Nadležnosti za unapređenje   

Član 112.

Predsjedništvo proizvodi i unapređuje generale u skladu sa Zakonom o odbrani BiH.

Federalni ministar odbrane proizvodi i unapređuje oficire u oficirske činove.

Komandant Zajedničke komande unapređuje podoficire u činove: narednika, štabnog narednika, narednika prve klase, prvog narednika i glavnog narednika.

Komandant brigade unapređuje vojnike u činove vojnika prve klase i kaplara.

Vojnike u vojničke činove unapređuje komandant na položaju komandanta samostalnog bataljona i više.

Član 113.

Lica ovlaštena za pokretanje postupka za unapređenje su:

  1) komandant samostalnog bataljona ili lice njemu ravnog ili višeg položaja - za unapređenje podoficira i oficira,

  2) komandant Zajedničke komande ili komandant brigade za unapređenje oficira u čin majora, pukovnika i brigadira i

  3) federalni ministar odbrane za unapređenje u čin generala.

  Lica iz stava 1. ovog člana obavezna su pokrenuti postupak za unapređenje i proizvođenje onih podoficira i oficira koji ispunjavaju uvjete za unapređenje i proizvođenje, u skladu sa ovim Zakonom, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

Član 114.

Prijedlog za unapređenje i proizvođenje bit će odbijen ako predloženo vojno lice ne ispunjava uvjete za unapređenje i proizvođenje utvrđene ovim Zakonom.

6. Promjena roda odnosno službe

Član 115 .

Profesionalnom podoficiru i oficiru može biti promijenjen rod ili služba. Promjena roda odnosno službe obavlja se na lični zahtjev ili zbog potreba službe.

Licu iz stava 1. ovog člana mijenja se rod ili služba na lični zahtjev ako ima potrebnu stručnu spremu i ako potrebe za popunom to dopuštaju. U interesu popune Vojske Federacije licu iz stava 1. ovog člana mijenja se rod ili služba zbog ukidanja formacijskog mjesta na kojem je lice bilo raspoređeno odnosno postavljeno ili radi popune slobodnih mjesta u drugom rodu odnosno službi, ako ima potrebnu stručnu spremu i pristanak lica kojem se rod ili služba mijenjaju.

Vojniku na odsluženju vojnog roka, licu iz rezervnog sastava može se promijeniti rod ili služba i bez njihovog pristanka ukoliko je osposobljen za taj rod odnosno službu.

XIII - ODUZIMANJE ČINA

Član 116.

Profesionalnom vojnom licu i licu u rezervnom sastavu oduzima se čin:

  1) ako mu prestane državljanstvo Bosne i Hercegovine i

  2) ako je pravosnažnom presudom osuđen na kaznu zatvora u trajanju dužem od tri godine za krivično djelo učinjeno s umišljajem i iz nečasnih pobuda.

  Lice kojem se oduzme čin gubi i sva prava vezana za čin.

Član 117.

Licu kojem je čin oduzet - čin može biti i vraćen.

O vraćanju čina odlučuju:

•  Predsjedništvo za generale,

•  federalni ministar odbrane za više i niže oficire,

•  komandant Zajedničke komande za podoficire i profesionalne vojnike na dužnosti izvan brigade i

4) komandant brigade za vojničke činove za vojnike raspoređene u brigadi.

Ako se u postupku za vraćanje čina utvrdi da nisu postojali opravdani razlozi za njegovo oduzimanje, licu kojem je čin bio oduzet vraćaju se sva prava u vezi sa činom od dana oduzimanja čina.

XIV - PLAĆE I DRUGA PRIMANJA

Član 118.

  Profesionalna vojna lica imaju pravo na plaću i dodatke na plaću, te druga materijalna prava prema odredbama ovog Zakona.

Član 119.

  Plaća profesionalnih vojnih lica sastoji se od osnovne plaće i dodatka na plaću.

  Osnovna plaća profesionalnih vojnih lica čini vrijednost koeficijenta ličnog čina umnožen sa osnovicom za obračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža.

  Federalni ministar odbrane posebnim propisom odredit će radna mjesta na kojima se zbog posebnih uvjeta rada, težine i prirode poslova i odgovornosti osnovna plaća za profesionalna vojna lica uvećava do 30%.

  Plaće i druga primanja profesionalnih vojnih lica uređuju se pravilnikom o plaćama i drugim primanjima u Vojsci Federacije kojeg donosi federalni ministar odbrane, uz saglasnost Vlade Federacije.

  Osnovicu plaće za Vojsku Federacije utvrđuje Vlada Federacije.

Član 120.

  Profesionalnom vojnom licu nakon završetka vojne škole pripada plaća od dana proizvođenja ili unapređenja u čin, a profesionalnom vojnom licu, koje se prima u službu po nekom drugom osnovu, od dana stupanja na dužnost.

Član 121.

  Vršiocu dužnosti pripada plaća i druga primanja prema formacijskom mjestu na koje je postavljen.

  Prava iz stava 1. ovog člana ima i profesionalno vojno lice, ako vršenje dužnosti, odnosno zamjenjivanje traje više od 30 dana.

Član 122.

  Profesionalnom vojnom licu, dok se nalazi u pritvoru, odnosno udaljenom od dužnosti ili službe, a kojem nije prestala služba, umjesto plaće pripada naknada u visini od 75%, a ako izdržava porodicu od 85% osnovne plaće, koja bi mu pripadala da nije u pritvoru ili u zatvoru.

  Puna plaća pripada profesionalnom vojnom licu od dana vraćanja u službu, odnosno ako je uvažena žalba na rješenje o udaljenju od prvog dana udaljenja.

  Profesionalnom vojnom licu isplaćuje se obustavljeni dio plaće i u sljedećim slučajevima:

  1) ako je pravosnažnim rješenjem obustavljen krivični odnosno disciplinski postupak zbog prijestupa, ali ne zbog zastarijelosti gonjenja i

  2) ako je pravosnažnom presudom u krivičnom odnosno u disciplinskom postupku oslobođen od odgovornosti ili je optužba odbijena ili odbačena, ali ne zbog nenadležnosti.

  Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora do šest mjeseci profesionalno vojno lice nema pravo na plaću, niti na naknadu plaće.

Član 123.

  Profesionalno vojno lice privremeno raspoređeno na dužnosti u Federalnom ministarstvu odbrane ima pravo na plaću i druga novčana primanja na osnovu propisa iz člana 119. ovog Zakona, ako je to za njega povoljnije.

Član 124.

  Profesionalnom vojnom licu upućenom na dužnost u vojno izaslanstvo u inozemstvu pripada plaća i druga primanja prema propisima po kojima se isplaćuju plaće i druga primanja licima u diplomatskim i konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

Član 125.

  Profesionalnom vojnom licu i drugim pripadnicima Vojske Federacije koji budu upućeni u inozemstvo radi vršenja poslova i zadataka proisteklih iz međunarodnih ugovora, odnosno upućeni u vojne međunarodne misije, pripada plaća i druga primanja prema propisu koji će donijeti federalni ministar odbrane, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

Član 126.

  Profesionalnom vojnom licu upućenom u inozemstvo radi školovanja ili usavršavanja pripada stipendija čiji iznos utvrđuje federalni ministar odbrane, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

  Osim stipendije licu iz stava 1. ovog člana kojem porodica ostaje u Bosni i Hercegovini pripada plaća koja bi mu pripadala da nije upućeno u inozemstvo, bez drugih primanja, osim uvećanja za minuli rad.

Član 127.

  Profesionalnom vojnom licu može biti dodijeljena novčana nagrada za iznimne uspjehe u radu i djela važna za Vojsku Federacije, a što će biti bliže utvrđeno propisom koji donosi federani ministar odbrane.

Član 128.

  Profesionalnom vojnom licu ne pripada plaća i druga primanja za sate i dane neopravdanog izostanka sa dužnosti.

Član 129.

  Novčana primanja lica u rezervnom sastavu za vrijeme službe u Vojsci Federacije uredit će se propisom federalnog ministra odbrane, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

  Propisom iz stava 1. ovog člana regulirat će se i novčana primanja vojnika na služenju vojnog roka, kao i primanja kadeta vojnih škola.

  Novčana primanja vojnika na služenju vojnog roka i kadeta vojnih škola izuzeta su od sudskih i upravnih izvršenja.

Član 130.

  Profesionalnom vojnom licu pripada naknada troškova za službeno putovanje.

  Profesionalnom vojnom licu pripada naknada troškova prijevoza za dolazak na posao i povratak sa posla.

  Uvjete za ostvarenje prava i iznos naknade iz stava 2. ovog člana propisat će federalni ministar odbrane.

Član 131.

  Profesionalno vojno lice premješteno iz jednog mjesta službovanja u drugo, saglasno odredbama ovog Zakona, ima pravo na naknadu selidbenih troškova.

  Pravo iz stava 1. ovog člana ima i profesionalno vojno lice kojem prestane služba zbog odlaska u penziju, ako se preseljava.

Član 132.

  Premješteno profesionalno vojno lice, izuzev premještaja po molbi, koje izdržava porodicu sa kojom živi u zajedničkom domaćinstvu ima pravo na naknadu troškova zbog odvojenog života od porodice pod uvjetima i u iznosu, što će biti bliže utvrđeno propisom federalnog ministra odbrane.

Član 133.

  Vojnicima na služenju vojnog roka, kadetima i licima u rezervnom sastavu pripada besplatna vojna uniforma, lična oprema, prehrana i smještaj.

Član 134.

  Profesionalnom vojnom licu i civilnom licu za dane kada se nalaze na dužnosti pripada novčana naknada za troškove toplog obroka , ukoliko im na mjestu obavljanja vojne službe nije obezbjeđena besplatna hrana.

Član 135.

  Lice koje se prvi put prima u profesionalnu vojnu službu, kao i kadet prilikom unapređenje u prvi čin, imaju pravo na besplatnu vojnu uniformu i jednokratnu novčanu naknadu za nabavku ostale lične opreme u iznosu koji utvrdi federalni ministar odbrane, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

XV - OBAVEZA VRŠENJA SLUŽBE NAKON ZAVRŠETKA ŠKOLOVANJA

Član 136.

  Federalno ministarstvo odbrane radi popune formacijskih mjesta i popune vojno-nastavnih centara Vojske Federacije kadetima, može stipendirati studente viših i visokih škola i fakulteta, učenika stručnih odnosno drugih srednjih škola (u daljnjem tekstu: vojni stipendisti).

  Profesionalno vojno lice radi popune određenih formacijskih mjesta, može biti upućeno na školovanje u više, visoke i druge škole, te fakultete u zemlji i inozemstvu.

  Federalni ministar odbrane određuje način i uvjete sklapanja ugovora o stipendiranju vojnih stipendista.

Član 137.

  Kadet, profesionalno vojno lice i vojni stipendist koji se školovao radi popune Vojske Federacije, nakon završetka školovanja raspoređuje se na odgovarajuće formacijsko mjesto.

  Vojni stipendist iz stava 1. ovog člana može, ako je ugovorom utvrđeno, dužnost vršiti kao civilno lice.

  Lice iz stava 1. ovog člana koje svojom krivicom ne završi školovanje ili nakon završenog školovanja ne stupi na službu u Vojsku Federacije, dužno je Federalnom ministarstvu odbrane nadoknaditi troškove školovanja i štetu koja je time pričinjena Federaciji odnosno Federalnom ministarstvu odbrane.

  Federalni ministar odbrane propisuje šta se smatra troškovima školovanja i štetom u smislu stava 3. ovog člana.

Član 138.

  Kadet i vojni stipendista srednje, više i visoke škole dužan je vršiti službu u dvostrukom trajanju školovanja odnosno stipendiranja ukoliko ugovorom nije drugačije određeno.

  Profesionalno vojno lice upućeno na školovanje po završetku školovanja dužno je vršiti službu u dvostrukom trajanju školovanja, ukoliko ugovorom nije drugačije utvrđeno.

  Izuzetno od odredbi stava 1. ovog člana, kadet koji se školovao u vojnoj školi za pilota obavezan je ostati u službi najmanje deset godina poslije završetka školovanja, ukoliko ugovorom nije utvrđeno duže vrijeme.

Član 139.

  Vojno lice upućeno na specijalizaciju obavezno je po završetku specijalizacije vršiti službu najmanje četiri godine.

  Pod specijalizacijom podrazumijeva se školovanje odnosno obrazovanje u komandno-štabnoj školi, školovanje u inozemstvu radi potreba Vojske Federacije, kao i školovanje potrebno za sticanje čina brigadnog generala.

XVI - NADLEŽNOST ZA RJEŠAVANJE O ODNOSIMA U SLUŽBI I ZA DONOŠENJE DRUGIH AKATA

Član 140.

Federalni ministar odbrane, u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH, nadležan je da:

1) rješava o prijemu u službu u Vojsku Federacije rezervnih vojnika, podoficira i rezervnih oficira, zaključno sa činom brigadira;

  2) postavlja, razrješava i premješta sve oficire, zaključno sa činom brigadira i rješava druga stanja u službi tih lica;

  3) rješava o raspoređivanju profesionalnih vojnih lica na dužnost van Vojske Federacije;

  4) rješava o prestanku službe u Vojsci Federacije;

  5) rješava o prijemu u službu, postavljenju, određivanju plaće, prestanku službe u Vojsci Federacije i drugim odnosima u službi civilnih lica u Vojsci Federacije i

  6) rješava o stanju u službi profesionalnih vojnih lica oficirskih činova, zaključno sa činom brigadira.

Član 141.

  Komandant Zajedničke komande u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH:

1) postavlja i premješta podoficire;   

2) predlaže plan regrutovanja i popune Vojske Federacije i brojni raspored vojnika u Vojsci Federacije;

3) donosi programe i instrukcije o obuci u Vojsci Federacije i

4) predlaže planove školovanja i usavršavanja profesionalnih vojnih lica i lica u rezervnom sastavu.

Član 142.

  Akt o razrješenju od službe u Vojsci Federacije lica za koje je donesen akt o prestanku službe donosi nadređeni komandant na položaju komandanta brigade ili višem položaju.

Član 143.

Svi otpusti iz službe u Vojsci Fedracije izvršavaju se u skladu sa propisom kojim se uređuje razrješenje sa dužnosti koji donosi federalni ministar odbrane, u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

Član 144.

  Akti o unapređenju, premještaju i postavljenju nižih oficira, viših oficira i podoficira ne obrazlažu se. Razlozi se moraju navesti samo ako se odbija zahtjev za redovno unapređenje.

  Žalba profesionalnog vojnog lica protiv akta o postavljenju i premještaju, stavljanjem na raspolaganje i udaljenju od dužnosti ili službe ne zadržava izvršenje akta.

  Protiv akta o postavljenju i premještaju profesionalnih vojnih lica, o vanrednom i prijevremenom unapređenju ne može se voditi upravni spor.

Član 145.

  Akti o odnosima u službi profesionalnih vojnih lica i civilnih lica u Vojsci Federacije koji sadrže povjerljive podatke saopćavaju se tim licima uz potpis. Dan saopćenja smatra se danom dostavljanja, u smislu propisa kojima se uređuje upravni postupak.

Član 146.

  Ako zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona nije određena nadležnost drugog organa, za rješavanje o upravnim stvarima u prvom stepenu stvarno je nadležan komandant jedinice na položaju komandanta samostalnog bataljona i komandant brigade - puka ili komandant jedinice njima ravnog ili višeg položaja za koji je formacijom predviđen čin pukovnika ili viši čin.

  Po žalbi protiv odluke komandanta iz stava 1. ovog člana rješava komandant jedinice neposredno nadređen komandantu koji je donio prvostepenu odluku.

Član 147.

  Za donošenje rješenja u upravnom postupku nadležan je komandant jedinice u kojoj se lice o čijem se pravu odnosno obavezi rješava nalazi u službi.

  Ako se rješava o pravu odnosno obavezi komandanta iz stava 1. ovog člana ili ako taj komandant po zakonu treba da bude izuzet od rješavanja iz drugih razloga, za donošenje rješenja mjesno je nadležan komandant koji mu je neposredno nadređen.

Član 148.

  Federalni ministar odbrane posebnim propisom odredit će nadležnost komandanata za donošenje upravnih i drugih akata u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH.

XVII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 149.

  Za lica koja su proizvedena ili su unapređena u čin do dana stupanja na snagu ovog Zakona kao dan proizvođenja ili unapređenja uzima se dan postavljenja na formacijsko mjesto, ako je lice u tom periodu vršilo dužnost formacijskog mjesta koje je bilo osnov za proizvođenje ili unapređenje.

  Ako lica iz stava 1. ovog člana u tom periodu nisu vršila dužnost tog formacijskog mjesta, kao dan unapređenja uzima se dan postavljenja na to formacijsko mjesto.

Član 150.

  Odredbe ovog Zakona u pogledu prijema u profesionalnu vojnu službu ne odnose se na lica koja su u profesionalnu vojnu službu stupila do dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Član 151.

Nadležni organi donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona propise iz svoje nadležnosti za koji su ovlašteni ovim Zakonom.

Do donošenja propisa iz stava 1. ovog člana primjenjuju se oni podzakonski propisi kojim se regulira vojnodisciplinska odgovornost, a ne duže od šest mjeseci.

Član 152.

  Profesionalna vojna lica koja su primljena u profesionalnu vojnu službu zadržavaju čin u koji su unaprijeđeni na osnovu propisa koji su za njih tada bili na snazi.

  Lica iz stava 1. ovog člana koja su prevedena u rezervni sastav, zadržavaju u rezervi čin u koji su unaprijeđeni prema odredbama stava 1. ovog člana.

Član 153.

  Statusna i druga prava stečena na osnovu propisa koji su važili do dana stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na snazi ukoliko ovim Zakonom izričito nije drugačije propisano.

  Prava iz ugovora ostaju na snazi, ali će biti podložna Zakonu o odbrani BiH, direktivama, propisima i naređenjima ministra odbrane BiH i zajedničkoj i odbrambenoj politici Bosne i Hercegovine.

Član 154.

  Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju da važe svi propisi kojima se regulira vojna služba u Hrvatskom vijeću obrane i Armiji Bosne i Hercegovine, a koji su se primjenjivali u Vojsci Federacije do donošenja ovog Zakona.

Član 155.

  Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".