|
Zakoni Vlade Federacije BiH za 2004
ZAKON
O SLUŽBI U VOJSCI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuje se: profesionalna vojna služba (u daljnjem tekstu: vojna služba) i civilna služba u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vojska Federacije), sastav i popuna Vojske Federacije, činovi u Vojsci Federacije, dodjeljivanje i promicanje u činove, napredovanja i druga statusna pitanja, prava i obveze vojnih i civilnih osoba na službi u Vojsci Federacije.
Članak 2.
Vojska Federacije je organizirana sukladno Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj 43/03 - u daljnjem tekstu: Zakon o obrani BiH) i Zakonu o obrani Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 15/96, 23/02, 18/03 i 28/03 - u daljnjem tekstu: Zakon o obrani Federacije).
Vojska Federacije je sastavni dio Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Članak 3.
Na službi u Vojsci Federacije mogu biti profesionalne vojne osobe, te civilne osobe.
Profesionalne vojne osobe su:
1) profesionalni vojnici,
3) profesionalni niži i viši časnici (u daljnjem tekstu: časnici) i
4) profesionalni generali.
Civilne osobe na službi u Vojsci Federacije su:
1) službenici i
2) namještenici.
Vojnik na odsluženju vojnog roka (u daljnjem tekstu: vojnik), kadet vojne škole (u daljnjem tekstu: kadet) i osobe u pričuvnom sastavu dok se nalaze na vojnoj vježbi, za vrijeme obavljanja službe u Vojsci Federacije, imaju status vojnih osoba.
Osobe u pričuvnom sastavu su:
1) pričuvni vojnik,
2) pričuvni dočasnik,
3) pričuvni niži i viši časnik (u daljnjem tekstu: pričuvni časnik) i
4) pričuvni general.
Članak 4.
Profesionalne vojne osobe su osobe primljene u profesionalnu vojnu službu u Vojsci Federacije u činu vojnika, dočasnika, nižeg i višeg časnika te generala.
Civilne osobe na službi u Vojsci Federacije su službenici i namještenici s odgovarajućom stručnom spremom u radnom odnosu u Vojsci Federacije.
Članak 5.
Vojne osobe i civilne osobe na službi u Vojsci Federacije, prema odnosima u službi, mogu biti - pretpostavljeni i podčinjeni, a prema činovima i dužnostima - stariji i mlađi.
Pretpostavljena je ona osoba koja, na temelju zakona, drugih propisa i ovlasti za vođenje i zapovijedanje, vodi i zapovijeda vojnim zapovjedništvima, stožerima, postrojbama i ustanovama, te njihovim tijelima i osobama u njima.
Starija je osoba koja ima viši čin, a ako su osobe istoga čina - starija je ona osoba za čije je ustrojbeno mjesto utvrđen viši ustrojbeni čin, odnosno ukoliko imaju jednak ustrojbeni čin - starija je ona osoba koja je prije unaprijeđena.
Članak 6.
Dužnost zapovjednika u Vojsci Federacije može obavljati profesionalna vojna osoba koja ima odgovarajući čin.
Članak 7.
Prilikom stupanja u Vojsku Federacije vojna osoba polaže prisegu Bosne i Hercegovine.
Tekst prisege definira ministar obrane Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ministar obrane BiH), sukladno Zakonu o obrani BiH.
Profesionalne vojne osobe prisegu polažu u pisanom obliku, što potvrđuju osobnim potpisom, a vojnici, kadeti i osobe u pričuvnom sastavu usmeno.
Prilikom polaganja svečane prisege intonira se himna Bosne i Hercegovine.
Članak 8.
Dan Vojske Federacije je 9. srpanj.
Dane grana, rodova, struka i postrojbi Vojske Federacije i njihovo obilježavanje utvrđuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo), na temelju prijedloga federalnog ministra obrane.
Članak 9.
Akti kojima se regulira status profesionalnih vojnih osoba i civilnih osoba u Vojsci Federacije upravni su akti i reguliraju se sukladno Zakonu o obrani BiH, direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH i zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom Bosne i Hercegovine , ovim Zakonom i Zakonom o obrani Federacije.
Protiv konačnih upravnih akata iz stavka 1. ovoga članka može biti pokrenut upravni spor pred nadležnim sudom, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
U postupku donošenja akata iz stavka 1. ovoga članka, ako to nije zakonom drugačije određeno, primjenjuje se odgovarajući propis kojim se uređuje upravni postupak.
Odredbe ovoga Zakona i drugih federalnih zakona, te direktive, zapovijedi i smjernice ministra obrane BiH, sukladno Zakonu o obrani BiH, primjenjivat će se na pitanja prijama, rasporeda, odgovornosti i prestanka radnog odnosa civilnih osoba u Vojsci Federacije.
Na pitanja koja nisu uređena propisima iz stavka 4. ovoga članka primjenjivat će se opći federalni propisi o radu.
II. SASTAV I POPUNA VOJSKE FEDERACIJE
Članak 10.
Vojska Federacije ima mirnodopski i ratni sastav.
Mirnodopski sastav čine profesionalne vojne osobe, civilne osobe, kadeti i vojnici na odsluženju vojnog roka.
Ratni sastav, pored osoba iz stavka 2. ovoga članka, čine i osobe u pričuvnom sastavu koje podliježu obvezi služenja u pričuvnom sastavu i dragovoljci.
Struktura i ukupna veličina mirnodopskog i ratnog sastava Vojske Federacije, te struktura njihovih činova utvrđuje se sukladno Zakonu o obrani BiH, na temelju prijedloga ministra obrane BiH.
Članak 11.
Državljanin Bosne i Hercegovine stupa u Vojsku Federacije, sukladno Zakonu o obrani BiH, direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH, i to:
1) ročnik i osoba u pričuvnom sastavu - upućivanjem na službu u Vojsku Federacije,
3) profesionalna vojna osoba i civilna osoba u Vojsci Federacije - ugovorom o prijamu u profesionalnu vojnu službu, odnosno o prijamu u civilnu službu, i rješenjem o postavljenju na dužnost i rješenjem o rasporedu na dužnost.
Članak 12.
Ročnici i osobe iz pričuvnog sastava pozivaju se i upućuju na odsluženje vojnog roka i vojne vježbe u Vojsku Federacije sukladno Zakonu o obrani BiH, direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH i odredbama Zakona o obrani Federacije.
Prijam osoba na školovanje, sukladno potrebama Vojske Federacije, upućivanje u vojne i druge škole u zemlji i inozemstvu utvrđuje se posebnim propisom kojega donosi federalni ministar obrane.
Članak 13.
Popuna ratnog sastava Vojske Federacije osobama iz pričuvnog sastava obavlja se na temelju Zakona o obrani Federacije, sukladno Zakonu o obrani BiH, direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
III. PRIJAM U PROFESIONALNU VOJNU SLUŽBU
Članak 14.
U profesionalnu vojnu službu može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće opće uvjete:
1) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2) da posjeduje duševne, tjelesne i zdravstvene sposobnosti potrebne za obavljanje profesionalne vojne službe;
3) da nije osuđivana za kazneno djelo protiv osnova sigurnosti zemlje, ili za kazneno djelo protiv ustavnog ustrojstva Federacije Bosne i Hercegovine , ili za kazneno djelo protiv oružanih snaga, ili za kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja, ili za kaznena djela počinjena u službi protiv službe ili iz drugih nečasnih razloga, ili da za posljednje dvije godine prije prijama u profesionalnu vojnu službu nije osuđivana za koje drugo kazneno djelo na bezuvjetnu kaznu zatvora;
4) da prethodno nije otpuštena iz državne službe ili pravne osobe zbog povrede službene dužnosti;
5) da pravomoćnom presudom nije zabranjeno obavljanje određenih djelatnosti, odnosno dužnosti, za vrijeme trajanja takve zabrane;
6) da se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, ako je pričuvni dočasnik ili časnik, da se protiv nje ne vodi postupak pred sudom časti;
7) da ima odgovarajuću stručnu spremu potrebnu za obavljanje određene dužnosti;
8) da nije mlađi od 18 godina za vrijeme prijama;
10) da ispunjava ostale uvjete utvrđene Zakonom o obrani BiH, direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
Prijam na službu provodi se na temelju ugovora, a služba teče od dana stupanja na dužnost.
Osoba iz stavka 1. ovoga članka, nakon zaključenja ugovora o prijamu na profesionalnu vojnu službu, stječe svojstvo profesionalne vojne osobe, danom stupanja na dužnost.
1. Prijam vojnika po ugovoru
Članak 15.
Na profesionalnu vojnu službu kao profesionalni vojnik može biti primljena osoba ako, osim općih uvjeta iz članka 14. ovoga Zakona, ispunjava i sljedeće posebne uvjete:
1) da ima završenu najmanje osnovnu školu i
2) da nije starija od 35 godina.
Osoba iz stavka 1. ovoga članka bit će primljena na profesionalnu vojnu službu kao profesionalni vojnik danom stupanja na dužnost, nakon zaključenja ugovora s Federalnim ministarstvom obrane/Federalnim ministarstvom odbrane (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo obrane).
Članak 16.
Državljanin Bosne i Hercegovine, koji ispunjava opće uvjete iz članka 14. ovoga Zakona, može biti primljen u profesionalnu vojnu službu na određene dužnosti i na određeno vrijeme.
Osoba iz stavka 1. ovoga članka bit će primljena u profesionalnu vojnu službu na temelju ugovora kojim se utvrđuju: čin, specijalnost, plaća, dužnost, trajanje službe, te ostala prava i obveze tjekom trajanja vojne službe.
Ugovor o prijamu na profesionalnu vojnu službu zaključuje se na određeno vrijeme čije se trajanje regulira ugovorom kojega, u ime Federalnog ministarstva obrane, potpisuje federalni ministar obrane, sukladno Zakonu o obrani BiH, direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
2.Prijam profesionalnih dočasnika
Članak 17.
Vojnik u pričuvi bit će primljen u profesionalnu vojnu službu na temelju ugovora o prijamu u profesionalnu vojnu službu i dodjelom u dočasnički čin.
Članak 18.
Dočasnik u pričuvi može biti primljen na profesionalnu vojnu službu kao profesionalni dočasnik istoga čina.
Osoba u pričuvnom sastavu može biti primljena u profesionalnu vojnu službu kao profesionalni dočasnik na određeno vrijeme, na temelju ugovora.
Osoba iz st. 1. i 2. ovoga članka, osim općih uvjeta iz članka 14. ovoga Zakona, mora ispunjavati i sljedeće posebne uvjete:
1) da ima srednju stručnu spremu – IV. stupanj i
2) da nije starija od 40 godina.
3.Prijam časnika
Članak 19.
Profesionalni dočasnik koji ispunjava opće uvjete iz članka 14. ovoga Zakona može biti primljen i dodjeljen mu:
1) čin poručnika, ako ima višu stručnu spremu i
2) čin natporučnika, ako ima visoku stručnu spremu.
Članak 20.
Kadeti škole za profesionalne niže časnike mogu biti primljeni na profesionalnu vojnu službu po završetku školovanja, ugovorom o prijamu na vojnu službu i dodjeljivanjem u odgovarajući čin:
1) u čin poručnika, ako imaju višu stručnu spremu i
2) u čin natporučnika, ako imaju visoku stručnu spremu.
Svakom se kadetu pojedinačno izdaje rješenje (akt) o prijamu u profesionalnu vojnu službu.
Članak 21.
Časnici u pričuvnom sastavu, koji ispunjavaju opće uvjete iz članka 14. ovoga Zakona, mogu biti primljeni u profesionalnu vojnu službu kao profesionalni časnici istoga čina ako imaju najmanje visoku stručnu spremu za rod ili struku u koju se primaju.
Kadetima škole za pričuvne časnike, koji se nakon završetka škole primaju u profesionalnu vojnu službu, dodjeljuje se:
1) čin poručnika, ako imaju višu stručnu spremu za rod/struku u koju se primaju i
2) čin natporučnika, ako imaju visoku stručnu spremu za rod/struku u koju se primaju.
Članak 22.
Osoba u pričuvnom sastavu, koja ispunjava opće uvjete iz članka 14. ovoga Zakona, koja ima stručnu spremu za rod odnosno struku u koju se prima, može biti primljena u profesionalnu vojnu službu i dodijeljena ili promaknuta u čin prema stručnoj spremi i godinama službe u građanstvu, ako to zahtijevaju potrebe službe.
Prijam osobe u profesionalnu vojnu službu ili civilnu službu u Vojsci Federacije provodi se na temelju natječaja odnosno oglasa, izuzev kadeta po završenom školovanju, generala i viših časnika deficitarne struke.
IV. PRAVA I DUŽNOSTI VOJNIH OSOBA
Članak 23.
Profesionalne vojne i civilne osobe u Vojsci Federacije imaju pravo i dužnost da:
1) štite suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, sukladno
međunarodnom pravu, Ustavu Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije BiH, na temelju pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda zajedno s ostalim građanima Bosne i Hercegovine;
2) pridržavaju se Zakona o obrani BiH, direktiva, propisa i zapovijedi ministra obrane BiH i zajedničke sigurnosne i obrambene politike Bosne i Hercegovine;
3) pridržavaju se propisa važećih u Vojsci Federacije i pravila službe Vojske Federacije, te drugih pravila i propisa važećih u Vojsci Federacije i jačaju vojnu stegu;
4) izgrađuju pravilne međuljudske odnose u vojnim postrojbama i vojnim ustanovama i propagiraju humana etička načela;
5) njeguju i jačaju domoljublje;
6) stručno se usavršavaju i pomažu usavršavanju drugih pripadnika Vojske Federacije;
7) čuvaju naoružanje i druga materijalna sredstva koja su im povjerena u službi;
8) profesionalno i besprijekorno obavljaju dužnosti i izvršavaju dobivene zapovijedi;
9) osobnim primjerom stege, hrabrosti i samopožrtvovanja utječu na druge pripadnike Vojske Federacije;
10) iskazuju samoinicijativu i kreativnost u obavljanju službe;
11) nose odoru i propisane oznake Vojske Federacije i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine;
12) posjeduju i nose vojne iskaznice kojima dokazuju pripadnost Vojsci Federacije i
13) pridržavaju se i poštuju sve norme ponašanja u službi i izvan službe.
Članak 24.
Profesionalne vojne i civilne osobe dužne su da izvršavaju zapovijedi pretpostavljenih starješina koja su u svezi sa službom, osim zapovijedi koje imaju obilježja kaznenog djela.
Kada prime zapovijed koja ima obilježje kaznenog djela, pripadnici Vojske Federacije su dužni o tome odmah izvjestiti starješinu koji je pretpostavljen starješini koji je zapovijed izdao, ukoliko zapovijed bude pisano potvrđena i od pretpostavljenog starješine dužan je zapovjed izvršiti.
Članak 25.
Profesionalne vojne osobe, suglasno pravilima službe, imaju pravo nositi i koristiti oružje.
Pravilima službe u Vojsci Federacije uređuje se postupak i uvjeti pod kojima profesionalne vojne osobe mogu koristiti oružje u obavljanju službe. Pravila službe utvrđuje federalni ministar obrane, sukladno Zakonu o obrani BiH, direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH i zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom Bosne i Hercegovine.
U izvršenju borbenih zadaća profesionalne vojne osobe koriste vatreno i drugo oružje prema pravilima o borbenim djelovanjima.
Članak 26.
Ovlaštene profesionalne vojne osobe na službi u vojnoj sigurnosti ili u vojnoj policiji koriste oružje ili druga sredstva sile, sukladno propisu kojim se uređuje primjena ovih sredstava u službi u Vojsci Federacije, kojega donosi federalni ministar obrane.
Članak 27.
Profesionalne vojne osobe su dužne nositi propisanu vojnu odoru za vrijeme obavljanja službe.
Vojne odore, oznake pripadnosti Vojske Federacije i oznake činova, odnosno zvanja, te oznake pripadnosti rodovima i strukama uređuju se posebnim propisom federalnog ministra obrane, sukladno oznakama i odorama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Zakonu o obrani BiH, direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH i zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom Bosne i Hercegovine.
Članak 28.
Profesionalna vojna i civilna osoba ima pravo pretpostavljenom podnositi pritužbe i izvješća u svezi sa svim pitanjima iz rada i funkcioniranja vojne postrojbe, odnosno ustanove u kojoj se nalazi na dužnosti.
Profesionalna vojna osoba koja podnese pritužbu protiv nadređenog zapovjednika nije oslobođena od obveze izvršenja dobivene zapovijedi, osim izuzetka iz članka 24. stavak 1. ovoga Zakona.
Na pisana izvješća, rješenja, akta i radnje u upravnom postupku, u svezi sa službom u Vojsci Federacije, ne plaćaju se administrativne pristojbe.
Članak 29.
Profesionalna vojna osoba je dužna čuvati državnu, vojnu, službenu i poslovnu tajnu i nakon prestanka profesionalne vojne službe.
Federalni ministar obrane može, kada je to u općem interesu, dopustiti osobi iz stavka 1. ovoga članka saopćenje tajne određenom državnom tijelu, sukladno direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
Članak 30.
Profesionalna vojna osoba se za vrijeme službe može udaljiti iz vojne postrojbe, odnosno ustanove, ili iz mjesta službovanja samo po odobrenju nadležnog zapovjednika na dužnosti zapovjednika brigade, njemu ravnog ili višeg zapovjednika, u slučaju:
1) ratnog stanja i drugih izvanrednih okolnosti,
2) izdane zapovijedi za poduzimanje mjera povišene borbene gotovosti i pripravnosti Vojske Federacije ili vojne postrojbe u kojoj je na dužnosti i
3) opće ili djelomične mobilizacije.
Članak 31.
Vojnik na služenju vojnog roka može putovati u inozemstvo po odobrenju federalnog ministra obrane. U slučaju ratnog stanja ili izvanrednih okolnosti profesionalna vojna osoba može putovati u inozemstvo samo po odobrenju federalnog ministra obrane, sukladno direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
Članak 32.
Profesionalna vojna osoba ima vojnu iskaznicu kojom dokazuje pripadnost Vojsci Federacije.
Ovlaštena službena osoba na dužnosti u službi vojne sigurnosti, obavještajnoj službi i vojnoj policiji, pored iskaznice iz stavka 1. ovoga članka, posjeduje i iskaznicu kojom dokazuje pripadnost kojoj od ovih službi.
Oblik i sadržaj vojne iskaznice i posebnih isprava, koje su predviđene Genevskim konvencijama o zaštiti žrtava rata od 12. kolovoza 1949. godine, propisuje federalni ministar obrane, sukladno Zakonu o obrani BiH, direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
Vojnici na služenju vojnog roka, kadeti vojnih škola i osobe u pričuvnom sastavu imaju vojnu knjižicu propisanu Zakonom o obrani Federacije.
Članak 33.
Profesionalna vojna osoba može primiti strano odličje samo po odobrenju Predsjedništva.
Profesionalna vojna osoba može postati članom inozemne stručne udruge ili međunarodne organizacije samo po odobrenju ministra obrane BiH.
Članak 34.
Političke aktivnosti vojnih osoba reguliraju se sukladno direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH i Zakonom o obrani Federacije.
Profesionalnim vojnim i civilnim osobama zabranjeno je sindikalno i stranačko organiziranje u Vojsci Federacije. Vojnici na odsluženju vojnog roka i osobe u pričuvnom sastavu, dok se nalaze na službi u Vojsci Federacije, ne mogu sudjelovati u radu političkih stranaka.
Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka u obavljanju službe ne smiju se upravljati svojim političkim ubjeđenjima, niti ih mogu zastupati.
Članak 35.
Pripadnicima Vojske Federacije zabranjeno je javno istupanje u svezi sa stanjem i odnosima u Vojsci Federacije bez pisanog odobrenja federalnog ministra obrane.
Stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se na pripadnike Vojske Federacije kada se od njih traži davanje izjave parlamentarnom povjerenstvu ili na sudu.
1. Zdravstvena skrb i druga prava vojnih osoba
Članak 36.
Profesionalna vojna i civilna osoba, te članovi njihovih obitelji, ostvaruju zdravstvenu skrb i zdravstveno osiguranje, sukladno propisima Federacije o zdravstenoj skrbi i zdravstevnom osiguranju.
Vojnici na odsluženju vojnog roka, kadeti i osobe u pričuvnom sastavu za vrijeme službe u Vojsci Federacije ostvaruju sve oblike zdravstvene skrbi na teret Federalnog ministarstva obrane.
Članak 37.
Vojne osobe iz članka 36. stavak 2. ovoga Zakona i nakon otpuštanja iz Vojske Federacije imaju pravo na zdravstvenu skrb zbog ozljede ili bolesti koje su zadobili za vrijeme obavljanja službe u Vojsci Federacije.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na zdravstvenu skrb iz obveznog zdravstvenog osiguranja nakon otpusta iz Vojske Federacije ako:
1) prijave bolest ili ozljedu ovlaštenoj liječničkoj komisiji i
2) ukoliko je bolest ili ozljeda nastala za vrijeme obavljanja službe u Vojsci Federacije kao posljedica službe.
Osobe iz stavka 2. ovoga članka, kod kojih se bolest otkrije nakon otpuštanja iz Vojske Federacije, a ovlaštena liječnička komisija ustvrdi da je bolest nastala za vrijeme službe u Vojsci Federacije, imaju pravo na zdravstvenu skrb iz obveznog zdravstvenog osiguranja na teret Federalnog ministarstva obrane do izlječenja ili do stabilizacije bolesti.
Članak 38.
Vojnici na služenju vojnog roka, kadeti i osobe u pričuvnom sastavu koji budu otpušteni iz Vojske Federacije zbog pogoršanja bolesti nastale prije stupanja na službu u Vojsku Federacije, imaju pravo na zdravstvenu skrb iz obveznog zdravstvenog osiguranja do izlječenja odnosno stabilizacije bolesti, ako je do pogoršanja bolesti došlo zbog obavljanja službe, a što utvrđuje ovlaštena liječnička komisija.
Članak 39.
Kadet kome školovanje bude prekinuto zbog ozljede ili bolesti koja je nastala za vrijeme školovanja ima pravo na novčanu pomoć za nastavak školovanja u drugoj školi istoga ranga.
Iznos novčane pomoći utvrđuje se prema materijalnim mogućnostima kadeta i članova obitelji sa kojima živi u zajedničkom kućanstvu, te visini troškova redovnog školovanja, što se detaljnije uređuje propisom Federalnog ministarstva obrane.
Članak 40.
Obitelji profesionalne vojne osobe, civilne osobe u službi u Vojsci Federacije, vojnika na služenju vojnog roka, kadeta i osobe u pričuvnom sastavu koja pogine ili umre za vrijeme službe u Vojsci Federacije, imaju pravo na naknadu troškova ukopa.
Pravo iz stavka 1. ovoga članka pripada i obitelji umrle umirovljene profesionalne vojne osobe i civilne osobe u Vojsci Fedearcije koja je pravo na mirovinu ostvarila neposredno nakon službe u Vojsci Federacije.
Naknada troškova iz stavka 1. ovoga članka pripada i profesionalnoj vojnoj osobi i civilnoj osobi u slučaju smrti člana uže obitelji (bračnog druga i djece) ili smrti drugog člana obitelji kojega je uzdržavao i sa kojim je živio u zajedničkom kućanstvu.
Članovima obitelji, u smislu odredaba ovoga Zakona, smatraju se: bračni drug, djeca, roditelji, očuh, maćeha, usvojitelji i usvojenici.
Prvenstvo u ostvarivanju prava na naknadu troškova ukopa utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju. Ukoliko je jedan od članova obitelji sam snosio troškove ukopa tada se njemu isplaćuje propisana naknada.
Članak 41.
Naknada troškova ukopa obuhvaća:
1) troškove prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta sahrane;
2) putni troškovi za dva pratitelja;
3) troškovi grobnog mjesta, ukoliko obitelj nema takvo mjesto i
4) ostali troškovi uobičajeni u mjestu u kojem se obavlja sahrana.
Članak 42.
Profesionalna vojna osoba i civilna osoba ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć i to:
1) koja u miru, tijekom obavljanja službe ili u svezi sa službom, bez svoje krivnje, zadobiju ranu ili ozljedu zbog koje nastupi oštećenje organizma od najmanje 20% i
2) kojoj bez njihove krivnje nastupi tjelesno oštećenje od najmanje 20% zbog bolesti koja je nastala ili se pogoršala kao izravna posljedica obavljanja službe.
Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka pogine ili umre usljed rane, ozljede odnosno bolesti, jednokratna novčana pomoć pripada njegovoj obitelji.
Krivnjom, u smislu točke 2. stavak 1. ovoga članka, ne smatra se radnja počinjena iz nehata.
Pravo na jednokratnu novčanu pomoć ima obitelj osobe koja je izgubila život prilikom odlaska ili dolaska na vojnu službu, u tijeku postupka prijama i otpusta iz Vojske Federacije.
Članak 43.
Uvjeti, iznos i postupak za ostvarivanje jednokratne novčane pomoći iz članka 42. ovoga Zakona određuje federalni ministar obrane posebnim propisom.
Članak 44.
Bračni drug vojne osobe koja izgubi život pod uvjetima iz članka 42. ovoga Zakona, a koji nema uvjeta za obiteljsku mirovinu, može na osobni zahtjev biti upućen na osposobljavanje radi stjecanja IV. stupnja stručne spreme, ako u trenutku smrti nije imao nikakvu stručnu spremu, niti je bio u radnom odnosu.
Profesionalna vojna osoba kod koje nastupi invaliditet tijekom obavljanja vojne službe, zbog čega mu je donijet akt o prestanku vojne službe, ako ne ispunjava uvjete za mirovinu, može na osobni zahtjev biti upućen na osposobljavanje radi stjecanja odgovarajuće stručne spreme, ukoliko istu nije posjedovao.
Osposobljavanje iz stavka 1. i 2. ovoga članka najdulje može trajati četiri godine.
Uvjete osposobljavanja osoba, te iznos naknade za osposobljavanje propisuje federalni ministar obrane.
V. MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE VOJNIH OSIGURANIKA
Članak 45.
Vojnim osiguranikom smatra se profesionalna vojna osoba Vojske Federacije koja ima to svojstvo sukladno ovom Zakonu.
Vojnim osiguranikom smatraju se i civilne osobe na službi u Vojsci Federacije.
Izuzetno,vojnim osiguranikom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i službenici i namještenici Federalnog ministarstva obrane koji su stekli svojstvo službenika ili namještenika Federalnog ministarstva obrane na temelju premještaja iz vojske, a zbog racionalizacije im prestaje radni odnos, te koji imaju najmanje tri godine provedene kao pripadnici Oružanih snaga tijekom rata.
Članak 46.
Vojni osiguranik stječe pravo na starosnu mirovinu kada navrši 55 godina života i najmanje 30 godina mirovinskog staža.
Vojni osiguranik stječe pravo na starsonu mirovinu kada navrši 40 godina mirovinskog staža, bez obzira na godine života.
Članak 47.
U slučaju racionalizacije i smanjenja brojčanog stanja Vojske Federacije i Federalnog ministarstva obrane, vojni osiguranik iz članka 45. ovoga Zakona stječe pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrši 45 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža, na prijedlog Federalnog ministarstva obrane.
Izuzetno, na prijedlog Federalnog ministarstva obrane, vojni osiguranik stječe uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, prema odluci Predsjedništva, ako ima najmanje 20 godina mirovinskog staža i čin brigadira, bez obzira na godine starosti.
Izuzetno, na prijedlog Federalnog ministarstva obrane, vojni osiguranik stječe uvjete za starosnu mirovinu, prema odluci Predsjedništva, ako ima čin generala, bez obzira na godine starosti i godine mirovinskog staža.
Izuzetno, na prijedlog Federalnog ministarstva obrane, vojni osiguranik stječe uvjete za starosnu mirovinu, prema odluci Predsjedništva, ako je u vrijeme rata obavljao dužnost zapovjednika brigade-pukovnije ili dužnost zapovjednika višega ranga najmanje 12 mjeseci.
Članak 48.
Mirovinska osnova za stjecanje prava na mirovinu utvrđuje se od mjesečnog prosjeka nevaloriziranih plaća ostavrenih u posljednih pet godina prije godine u kojoj ostvaruje pravo na mirovinu.
Visina mirovine ostvaruje se u procentu od mirovinske osnove prema dužini mirovinskog staža i iznosi za 20 godina 55% od mirovinske osnove, a za svaku naredenu navršenu godinu uvećava se za 2%, s tim što ne može iznositi više od 75% od mirovinske osnove.
Mirovina vojnog osiguranika (generala) iz članka 47. stavak 3. ovoga Zakona iznosi 75% prosječne plaće tog vojnog osiguranika koju je ostvario u posljednjih pet godina prije godine u kojoj ostvaruje pravo na mirovinu.
Članak 49.
Vojni osiguranik mirovinu ostvaruje pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom ako ima neprekidno najmanje 10 godina staža osiguranja u svojstvu vojnoga osiguranika i ako ima svojstvo vojnog osiguranika u vrijeme stjecanja prava na mirovinu.
Vojnom osiguraniku kojem je priznat poseban staž, sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju (“Službene novine Federacije BiH”, broj 29/98, 49/00 i 32/01), a koji nema 10 godina staža osiguranja u svojstvu vojnog osiguranika, za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu uzet će se u obzir i poseban staž.
Članak 50.
Mirovinski straž ostvaren u bivšim republikama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i u Zavodu za penzijsko-invalidsko osiguranje vojnih osiguranika do 06. ožujka 1992. godine, uzet će se u obzir vojnim osiguranicima za ostvarivanje i utvrđivanje opsega prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja.
Dokaz o mirovinskom stažu iz stavka 1. ovoga članka i dokaz iz članka 45. stavak 3. ovoga Zakona izdaje Federalno ministarstvo obrane.
Članak 51.
Vojni osiguranik koji je od ovlaštene liječničke komisije proglašen nesposobnim za vojnu službu stječe pravo na invalidsku mirovinu pod uvjetima za stjecanje prava na invalidsku mirovinu, sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
Obitelj umrlog ili poginulog vojnog osiguranika ima pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu, sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
Mirovinska osnova i visina mirovine iz st. 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se sukladno članku 48. ovoga Zakona.
Članak 52.
Sredstva potrebna za ostvarivanje prava utvrđenih u Poglavlju V. ovoga Zakona osiguravaju se iz doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje vojnih osiguranika iz članka 126. stavak 1. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i iz proračuna Federacije .
Članak 53.
Na sva pitanja iz mirovinskog osiguranja koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjivat će se odredbe Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
VI. STEGOVNA I MATERIJALNA ODGOVORNOST
1. Stegovna odgovornost
Članak 54.
Vojna stega je točno, potpuno i pravodobno obavljanje vojne službe, odnosno obveza i zadaća profesionalnih vojnih osoba u Vojsci Federacije, propisanih direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH, ovim Zakonom i drugim propisima, zapovijedima pretpostavljenih osoba, te poštivanje pravila i načela ponašanja u vojnoj službi i izvan nje.
Federalni ministar obrane će donijeti propis o vojnoj stezi, sukladno Zakonu o obrani Federacije, koji će se primenjivati sve dok ministar obrane BiH ne donese jedinstveni propis o vojnoj stezi.
2. Materijalna odgovornost
Članak 55.
Pripadnik Vojske Federacije dužan je nadoknaditi štetu koju u svezi s obavljanjem službe učini Federaciji i državi Bosni i Hercegovini, namjerno ili iz krajnje nepažnje.
Obveza osobe iz stavka 1. ovoga članka i odgovornost Federacije za štete koje pripadnici Vojske Federacije u svezi s obavljanjem službe pričine trećim osobama utvrđuje se prema općim propisima o naknadi štete, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
Članak 56.
Postupak i naknada štete utvrđuje se prema propisu kojim se uređuju obligacioni odnosi.
Članak 57.
Odredbe ovoga Zakona o materijalnoj odgovornosti ne primjenjuju se tijekom ratnog stanja.
VII. RADNO VRIJEME
Članak 58.
Puno radno vrijeme profesionalnih vojnih osoba i civilnih osoba u Vojsci Federacije iznosi 40 sati tjedno.
Pravilom službe utvrđuje se raspored, početak i završetak radnog vremena tijekom dana ili za dulje vrijeme, prema uvjetima rada i prirodi zadaća vojne postrojbe odnosno ustanove.
Pri raspoređivanju radnog vremena profesionalnoj vojnoj i civilnoj osobi mora biti osiguran odmor tijekom rada u trajanju od 30 minuta za puno radno vrijeme, dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno između dva uzastopna radna dana i tjedni odmor od najmanje 24 sata neprekidno.
Članak 59.
Profesionalna vojna osoba obvezna je raditi dulje od punog radnog vremena u sljedećim slučajevima:
1) kada su zapovjeđene mjere pripravnosti;
2) u slučaju uzbune u vojnoj postrojbi odnosno ustanovi;
3) za vrijeme vojnih vježbi;
4) kada je vojna postrojba angažirana na zadaćama saniranja posljedica elementarnih nepogoda i drugih opasnosti;
5) za vrijeme dežurstva ili slične dužnosti;
6) prilikom obavljanja zadaća čije bi obustavljanje ili prekidanje imalo štetne posljedice po bojevu gotovost ili bi nanijelo znatnu materijalnu štetu ili ugrozilo život i zdravlje vojnih i drugih osoba i
7) kada je potrebno kako bi bili ispunjeni uvjeti direktiva, propisa i zapovijedi ministra obrane BiH.
Izuzetno, zapovjednik na položaju zapovjednika brigade, njemu ravnom ili višem položaju, može zapovijediti rad dulji od punog radnog vremena i zbog drugih izvanrednih zadaća vojne postrojbe odnosno ustanove.
Rad iz stavka 2. ovoga članka može trajati najviše 30 dana tijekom jedne kalendarske godine, a zapovijed nadležnog zapovjednika za taj rad mora biti u pisanoj formi.
Zapovijedi za rad nakon radnog vremena za vojno osoblje provode se sukladno direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
Članak 60.
Propisi o godišnjem odmoru za vojno osoblje provode se sukladno direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
Profesionalna vojna osoba ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najviše, po svim temeljima, do 36 radnih dana prema utvrđenim kriterijima, ovisno od vrste, složenosti i značaja poslova i zadaća na kojima radi, dužine radnog staža, uvjeta pod kojima živi i zdravstvenog stanja, što se utvrđuje propisom kojega donosi federalni ministar obrane.
Tijekom jedne kalendarske godine profesionalna vojna osoba ima pravo do sedam radnih dana plaćenog dopusta po svim temeljima.
Profesionalna vojna osoba može u jednoj kalendarskog godini odsustvovati četiri radna dana radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se dopust od dva dana koristi uz naknadu plaće – plaćeni dopust.
Profesionalna vojna osoba ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora, u vrijeme po vlastitom izboru, o čemu je dužan obavijestiti nadležnoga starješinu najkasnije tri dana prije korištenja radi davanja odobrenja.
Članak 61.
Godišnji odmor se koristiti tijekom kalendarske godine u cijelosti.
Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, godišnji odmor se može koristiti u dva dijela po vlastitom zahtjevu ili po potrebi službe.
Ako profesionalna vojna osoba koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana tijekom kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja naredne godine.
Profesionalna vojna osoba se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu se isti može uskratiti, niti mu isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Profesionalna vojna osoba može koristiti godišnji odmor sukladno planu o korištenju godišnjih odmora, koji se donosi do 30. ožujka za tekuću kalendarsku godinu.
Plan iz stavka 5. ovoga članka donosi zapovjednik Zajedničkog zapovjedništva Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zajedničko zapovjedništvo) ili osoba koju on ovlasti.
Članak 62.
Profesionalnoj vojnoj osobi može biti prekinuto korištenje godišnjeg odmora ili odgođeno korištenje godišnjeg odmora, ili mu može biti naloženo da se ne udaljava iz mjesta boravka, ako to zahtijeva neodgodivo obavljanje posla dok traju takvi razlozi, po nalogu federalnog ministra obrane ili druge osobe koju on ovlasti.
VIII. STANJA U SLUŽBI VOJNIH OSOBA
1. Raspoređivanje na dužnosti
Članak 63.
Profesionalna vojna osoba tijekom službe može biti: na dužnosti, vježbeničkom stažu, školovanju, bolovanju, raspolaganju i udaljena od dužnosti ili službe.
Članak 64.
Profesionalna vojna osoba može biti na dužnosti:
1) u postrojbi odnosno ustanovi Vojske Federacije i
2) izuzetno, u Federalnom ministarstvu obrane kada to potrebe zahtijevaju, a u svezi su s poslovima vezanim za Vojsku Federacije.
Članak 65.
Vojna osoba raspoređuje se na odgovarajuće ustrojbeno mjesto:
1) prema stručnoj spremi,
2) prema činu,
3) prema osobnoj vojno- evidencijskoj specijalnosti i
4) prema posebnim sposobnostima predviđenim za to ustrojbeno mjesto.
Raspored na određeno mjesto opće vojne specijalnosti smatra se rasporedom prema osobnoj vojno-evidencijskoj specijalnosti.
Članak 66.
Profesionalna vojna osoba se postavlja na ustrojbeno mjesto roda odnosno struke, po pravilu, prema osobnom činu i vojno-evidencijskoj specijalnosti.
Profesionalna vojna osoba koja pokazuje natprosječnu sposobnost u obavljanju dužnosti može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto višeg čina do dvije godine prije isteka vremena propisanog za redovito promicanje u viši čin.
Profesionalna vojna osoba, po potrebi službe, uz pisani pristanak, izuzetno može biti postavljena na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg čina do dvije godine.
Članak 67.
Profesionalna vojna osoba iz članka 66. stavak 3. ovoga Zakona može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto nižeg čina u sljedećim slučajevima:
1) zbog ukidanja ustrojbenog mjesta ili zbog izmjene ustrojbenih elemenata ustrojbenog mjesta;
2) zbog premještaja na temelju molbe;
3) kada je razriješena dužnosti, a nema mogućnost postavljenja na ustrojbeno mjesto svojeg čina;
4) kada se pojedina ustrojbena mjesta ne mogu popuniti, a interesi službe to nalažu i
5) kada je ocjenom ovlaštene liječničke komisije predložena promjena ustrojbenog mjesta, a nema mogućnosti za raspored na odgovarajuće ustrojbeno mjesto.
Članak 68.
Popuna upražnjenih ustrojbenih mjesta Vojske Federacije profesionalnim vojnim osobama provodi se raspisivanjem natječaja ili neposrednim prijamom.
Izbor kandidata po raspisanom natječaju provodi natječajno povjerenstvo, koje imenuje federalni ministar obrane.
Članak 69.
Profesionalna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto u okviru drugog roda odnosno struke, po potrebi službe, i to u slučaju:
1) ukidanja ustrojbenog mjesta na koje je raspoređena ili zbog izmjene ustrojbenih elemenata tog mjesta i
2) gubitka zdravstvene sposobnosti potrebne za obavljanje dužnosti ustrojbenog mjesta na koje je raspoređena, pod uvjetom da ne postoji mogućnost rasporeda na odgovarajuće ustrojbeno mjesto.
Članak 70.
Profesionalna vojna osoba koja nakon ukidanja ustrojbenog mjesta ne može biti raspoređena na odgovarajuće ustrojbeno mjesto može biti raspoređena na mjesto civilne osobe odgovarajuće stručne spreme, ukoliko ispunjava uvjete stručne spreme za obavljanje tih poslova i uz pisani pristanak.
Nadležni starješina ovlašten za raspoređivanje profesionalne vojne osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezan je svake godine u redovitom premještajnom razdoblju razmotriti razloge raspoređivanja, te ako su razlozi prestali provesti raspoređivanje profesionalne vojne osobe, sukladno ovom Zakonu.
Članak 71.
Profesionalnoj vojnoj osobi koja je privremeno spriječena obavljati dužnost određuje se zamjena u obavljanju dužnosti - vršitelj dužnosti.
Vršitelj dužnosti može biti određen i na privremeno upražnjeno ustrojbeno mjesto.
Privremeno obavljanje dužnosti može trajati najdulje jednu godinu od dana postavljenja za vršitelja dužnosti.
Vrijeme provedeno na dužnosti iz st. 1. i 2. ovoga članka, ukoliko je to uvjetom za promaknuće, računa se kao da je vojna osoba bila postavljena na dužnost.
Profesionalna vojna osoba raspoređena sukladno st. 1. i 2. ovoga članka zadržava statusna prava prijašnjeg ustrojbenog mjesta, ukoliko je to za nju povoljnije.
Članak 72.
Profesionalna vojna osoba, zbog potreba službe, može biti privremeno upućena na rad u neku drugu postrojbu, stožer i ustanovu u istom ili drugom mjestu službovanja.
Privremeno upućivanje iz stavka 1. ovoga članka može trajati najdulje jednu godinu.
2. Premještaj
Članak 73.
Profesionalna vojna osoba tijekom službe može biti premještena prema potrebama službe.
Premještaj se provodi sukladno politici Federalnog ministarstva obrane o premještaju, sukladno direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
Premještajem, u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se promjena mjesta službovanja zbog postavljanja na novu dužnost, ukoliko to zahtijeva promjenu prebivališta.
Premještaj se provodi prema potrebama i može biti prouzročen iz više razloga:
1) na temelju potreba službe;
2) zamjenom vojne osobe koja napušta službu ili odlazi u mirovinu;
3) potrebe za profesionalnim razvojem vojne osobe;
4) uobičajene rotacije prema izmjenama u zapovijedanju.
Članak 74.
Profesionalnoj vojnoj osobi prije donošenja akta o premještaju, rasporedu ili imenovanju omogućit će se očitovanje o tome.
Članak 75.
Iz mjesta službovanja ili sa dužnosti na kojima se vojna služba obavlja pod otežanim uvjetima profesionalna vojna osoba premiješta se u drugo mjesto službovanja ili na drugu dužnost nakon četiri godine.
Profesionalna vojna osoba, na osobni zahtjev, nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, ako je to u interesu službe, može ostati na dosadašnjoj dužnosti, odnosno u mjestu službovanja.
Federalni ministar obrane propisuje ustrojbena mjesta i dužnosti na kojima se služba obavlja pod otežanim uvjetima.
Članak 76.
Profesionalna vojna osoba može istu zapovjednu dužnost, zaključno s dužnošću zapovjednika brigade i njoj ravnoj dužnosti, obavljati najdulje četiri godine.
Izuzetno, zbog potreba službe, dužnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu se obavljati najdulje šest godina, uz suglasnost federalnog ministra obrane.
Članak 77.
Profesionalna vojna osoba može biti premještena zbog zdravstvenih razloga ako ovlaštena liječnička komisija ustvrdi da bi daljnji boravak u mjestu službe zbog karaktera bolesti profesionalne vojne osobe ili člana njegove obitelji bio štetan, ako u mjestu službe ne postoje uvjeti za odgovarajuće ustrojbeno mjesto, odnosno ako profesionalna vojna osoba prihvati raspored odnosno imenovanje na niže ustrojbeno mjesto.
Članak 78.
Profesionalna vojna osoba, po potrebi službe, može biti raspoređena odnosno upućena u organ uprave ili pravnu osobu.
Profesionalna vojna osoba iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje sva prava u organu uprave, pravnoj osobi u koju je upućena, kao i ostali službenici toga organa odnosno pravne osobe.
Prava i dužnosti vojnih osoba iz stvaka 1. koji rade u institucijama i pravnim osobama Bosne i Hercegovine reguliraju se zakonima Bosne i Hercegovine i direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
Članak 79.
Bliže uvjete i postupak premještaja profesionalnih vojnih osoba posebnim propisom utvđuje federalni ministar obrane.
3. Školovanje
Članak 80.
Politike za školovanje će biti sukladne direktivama, propisima i zapovjedima ministra obrane BiH.
Profesionalna vojna osoba upućena na školovanje bit će razriješena dužnosti, ako školovanje traje dulje od jedne godine.
Profesionalna vojna osoba upućena na školovanje radi promjene vojne specijalnosti ili čina bit će razriješena dužnosti, bez obzira na trajanje školovanja.
Profesionalnoj vojnoj osobi vrijeme provedeno na školovanju računa se u vrijeme provedeno na službi, s pravom osobnog čina i dužnosti s koje je upućena na školovanje, te se promiče uz uvjete propisane ovim Zakonom.
Članak 81.
Profesionalne vojne osobe se odabiru za školovanje-usavršavanje.
Odabrane profesionalne vojne osobe za školovanje-usavršavanje, koje traje dulje od jedne godine, bit će razriješene tekuće dužnosti.
Odabrane vojne osobe za obuku, koja traje kraće od jedne godine, neće biti razriješene dužnosti.
Vrijeme provedeno na školovanju i obuci računa se kao vrijeme u službi.
Propisom federalnog ministra obrane uređuju se uvjeti i postupak i nadležnosti za odabir i upućivanje na školovanje profesionalnih vojnih osoba.
4. Vježbenički staž
Članak 82.
Radi stjecanja prakse potrebne za samostalno obavljanje dužnosti nakon završetka školovanja - profesionalne vojne osobe, liječnici, ekonomisti, pravnici i osobe s drugim sličnim zanimanjima bit će primljene u svojstvu vježbenika.
Vježbenički staž iz stavka 1. ovoga članka može trajati najdulje jednu godinu.
Vrijeme provedeno u svojstvu vježbenika računa se u vrijeme provedeno u činu.
5. Bolovanje
Članak 83.
Profesionalna vojna osoba za vrijeme spriječenosti za obavljanje službe iz zdravstvenih razloga nalazi se na bolovanju.
Profesionalna vojna osoba koja zbog bolesti ne može obavljati dužnost na svojem ustrojbenom mjestu može biti razriješena dužnosti na svojem ustrojbenom mjestu, ako ovlaštena liječnička komisija ocijeni da bi bolovanje moglo trajati dulje od šest mjeseci.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka profesionalna vojna osoba zadržava prava svojeg čina i promiče se uz uvjete propisane ovim Zakonom.
6. Raspolaganje
Članak 84.
Raspolaganje nastaje isključivo kao posljedica reorganiziranja i smanjenja
opsega poslova i ukidanjem ustrojbenih mjesta.
Profesionalna vojna osoba koja je na raspolaganju može biti:
1) raspoređena na novu dužnost;
2) ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće, pofesionalnoj vojnoj osobi se nudi
prijevremeno umirovljenje, sukladno članku 47. ovoga Zakona, odnosno posebnom zakonu i
3) ukoliko je prijevremeno umirovljenje nemoguće, profesionalna vojna osoba na
raspolaganju bit će razriješena dužnosti i određen joj status raspolaganja u trajanju od šest mjeseci.
Razrješena profesionalna vojna osoba s radnim stažom duljim od šest godina
ima pravo na jedan dodatni mjesec raspolaganja za svaku dodanu godinu radnog staža, a najviše do 12 mjeseci.
7. Udaljenje od dužnosti ili službe
Članak 85.
Profesionalna vojna osoba bit će udaljena od dužnosti ili službe:
1) za vrijeme dok se nalazi u pritvoru;
2) za vrijeme izdržavanja kazne zatvora do šest mjeseci;
3) ako je zatečena u počinjenju kaznenog djela ili stegovnog prijestupa u svezi sa službom i
4) za vrijeme trajanja stegovnog, odnosno kaznenog postupka, ukoliko bi njegovo zadržavanje u službi bilo štetno po interese službe.
Po prestanku razloga udaljenja od dužnosti ili službe ovlašteni zapovjednik dužan je odlučiti o daljnjem statusu vojne osobe.
Protiv rješenja o udaljenju od dužnosti ili službe dozvoljena je žalba starješini, pretpostavljenom zapovjedniku koji je donio rješenje u roku od osam dana od dana primitka rješenja.
Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.
Vrijeme udaljenja od dužnosti ili službe ne računa se u vrijeme za promicanje, osim ako se ustvrdi da nije postojao razlog za udaljenje.
Udaljenje od dužnosti ili službe bit će dokumentirano u pisanoj formi i jedna preslika uložena u personalni dosje i karton o radu profesionalne vojne osobe.
IX. OCJENJIVANJE, ODLIČJA, POHVALE I NAGRADE
1. Ocjenjivanje
Članak 86.
Rad profesionalne vojne osobe ocjenjuje se svake kalendarske godine, sukladno direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
Ne ocjenjuje se profesionalna vojna osoba koja je u kalendarskoj godini radila manje od šest mjeseci, bez obzira na razloge izostanka s dužnosti.
Izuzetno od odredaba stavka 1. ovog članka, profesionalna vojna osoba može biti ocijenjena uvijek kada to potrebe službe zahtijevaju.
Ocjenjivanje osoba iz pričuvnog sastava obavlja se nakon svake vježbe, odnosno službe na kojoj je sudjelovala.
Ocjenjivanje vojnika i kadeta obavlja se sukladno propisima o obuci i obrazovanju.
Ocjena se ulaže u personalni dosje profesionalnih vojnih osoba.
Ocjenjivanje se provodi s ciljem utvrđivanja uspjeha u službi, odlučivanja o promicanju, poticanja stručnog usavršavanja i većeg zalaganja u službi.
Članak 87.
Osobe na službi u Vojsci Federacije ocjenjuju osobe određene propisom federalnog ministra obrane, uz prethodno pribavljeno zapažanje i mišljenje nadređenog zapovjednika.
Prethodno zapažanje i mišljenje temelji se na podacima koji se odnose na stručno znanje, osposobljenost za određene vojne i druge dužnosti, radnu stegu, radna obilježja i psihofizičke sposobnosti.
Ocjene su: “odličan”, “dobar”, “zadovoljava” i “loš”.
Osobi ocijenjenoj dva puta uzastopno ocjenom «loš» prestaje vojna služba kada ocjena postane konačna.
Osobi ocijenjenoj tri puta uzastopno ocjenom “zadovoljava” prestaje vojna služba kada ocjena postane konačna.
Osobi ocijenjenoj ocjenom "dobar" nastavlja službovanje bez promjene.
Osobi ocijenjenoj tri puta uzastopno ocjenom "odličan" skratit će se vrijeme za promicanje koje je potrebno provesti u činu koji ima za jednu godinu.
Članak 88.
Ocjena se ulaže u personalni dosje i karton o radu profesionalne vojne osobe, te će se koristiti kao primarno rukovodeće sredstvo za utvrđivanje karijere profesionalne vojne osobe.
Članak 89.
Ocjena će biti priopćena profesionalnoj vojnoj osobi uz potpis.
Protiv rješenja o ocjeni dozvoljen je prigovor u roku od osam dana starješini, pretpostavljenom starješini koji je dao ocjenu profesionalnoj vojnoj osobi koja ulaže prigovor.
Članak 90.
Nadležnost, način i postupak ocjenjivanja profesionalnih vojnih osoba uređuje se pravilnikom kojega donosi federalni ministar obrane, sukladno direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
2. Odličja, nagrade i pohvale
Članak 91.
Odličja, nagrade i pohvale vojnim i civilnim osobama mogu se dodjeljivati za naročit uspjeh postignut u službi u postrojbama, stožerima, zapovjedništvima i ustanovama.
Građanima i drugim pravnim osobama mogu se dodjeljivati odličja, plakete i druga priznanja za doprinos Vojsci Federacije.
Članak 92.
Pohvala može biti usmena i pisana. Vojnu i civilnu osobu pisano pohvaljuje i nagrađuje zapovjednik na dužnosti zapovjednika brigade, istoj ili višoj dužnosti.
Članak 93.
Umirovljeni časnici zadržavaju pravo na službeni naziv “general u mirovini”, “brigadir u mirovini” itd., te pravo na nošenje vojne odore u svečanim prigodama, sukladno posebnom propisu kojega donosi federalni ministar obrane.
Članak 94.
Odličja, nagrade i pohvale utvrđuje Predsjedništvo, na prijedlog federalnog ministra obrane.
X. PRESTANAK PROFESIONALNE VOJNE SLUŽBE
Članak 95.
Prestanak profesionalne vojne službe provodi se na temelju ovoga Zakona, sukladno procedurama koje utvrdi federalni ministar obrane i direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
Profesionalnoj vojnoj osobi služba prestaje:
1) zbog trajne zdravstvene nesposobnosti za vojnu službu;
2) zbog ograničene sposobnosti, a s promijenjenom radnom sposobnošću ne prihvati raspored ili ne postoji mogućnost rasporeda istekom roka raspolaganja;
3) ako neopravdano izostane sa službe pet dana neprekidno;
4) ako je ocijenjena konačnom službenom ocjenom "loš";
5) ako je tri puta uzastopno ocjenjena ocjenom “zadovoljava”;
6) zbog stegovne kazne gubitka čina;
7) zbog stegovne kazne gubitka službe;
8) ako je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora dulju od šest mjeseci;
9) sporazumno;
10) na osobni zahtjev;
11) istekom ugovorenog roka prijama u službu, ako ugovor ne bude produljen;
12) ako je u vrijeme prijama u službu postojala smetnja za prijam koju je vojna osoba prikrivala i
13) ukoliko ispuni uvjete za mirovinu po ovome Zakonu.
Članak 96.
Zdravstvena sposobnost za obavljanje službe utvrđuje se:
1) na osobni zahtjev vojne osobe i
2) po nalogu nadređenog zapovjednika, ranga zapovjednika samostalne bojne i višem.
Ukoliko se profesionalna vojna osoba nalazi neprekidno na bolovanju 6 mjeseci, odnosno s prekidima 12 mjeseci u posljednje dvije godine, nadležni zapovjednik je obvezan takvu osobu uputiti na ocjenu zdravstvene sposobnosti za vojnu službu.
Članak 97.
Prijedlog za prestanak službe profesionalnoj vojnoj osobi podnosi nadležni zapovjednik u roku od osam dana po nastupanju razloga za prestanak službe.
Nadležna osoba dužna je donijeti akt o prestanku službe u roku od 30 dana po primitku osnovanog prijedloga za prestanak službe.
Akt o prestanku službe po zahtjevu vojne osobe mora biti donijet u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.
Članak 98.
Po konačnosti akta o prestanku službe profesionalna vojna osoba bit će razriješena dužnosti najkasnije u roku od sedam dana od dana konačnosti akta.
Članak 99.
Profesionalnoj vojnoj osobi u aktu o prestanku službe naznačava se da je otpušten uz "častan otpust" ili "nečastan otpust".
«Nečastan otpust» dobivaju profesionalne vojne osobe kojima je služba prestala zbog:
1) neopravdanog izostanka s posla;
2) službene ocjene "loš, odnosno tri puta uzastopno ocjena
“zadovoljava”;
4) danom pravomoćnosti presude o stegovnoj kazni prestanka službe;
6) bezuvjetne kazne zatvora za kazneno djelo u svezi sa službom počinjeno iz nečasnih pobuda i
7) prikrivanja činjenica prilikom stupanja u službu od kojih je ovisila odluka o prijamu.
U ostalim slučajevima prestanka službe vojne osobe dobivaju "častan otpust".
Članak 100.
Vojne osobe koje su iz službe otpuštene uz "častan otpust" zadržavaju pravo na službeni naziv "general", "brigadir" itd., te pravo na nošenje vojne odore u svečanim prigodama.
«Nečastan otpust» ima za posljedicu gubitak svih prava i povlastica koje bi osoba imala nakon prestanka profesionalne vojne službe, kao što su:
1) pravo na povratak u profesionalnu vojnu službu;
2) pravo na nošenje vojne odore u svečanim prigodama i
3) pravo na oslovljavanje činom.
XI. ČINOVI U VOJSCI FEDERACIJE
Članak 101.
Činovi u Vojsci Federacije su:
Vojnički:
1) vojnik,
2) vojnik I. klase i
3) kaplar.
Dočasnički:
1) narednik,
2) stožerni narednik,
3) narednik I. klase,
4) prvi narednik/viši narednik i
5) glavni narednik.
Časnički:
1) poručnik,
2) natporučnik,
3) satnik,
4) bojnik,
5) pukovnik,
6) brigadir,
7) brigadni general,
8) general bojnik,
9) general pukovnik i
10) general.
Članak 102.
Izuzetno, na prijedlog federalnog ministra obrane, profesionalnu vojnu osobu za vrijeme obavljanja dužnosti u mirovnim misijama i pri multilateralnim vojnim organizacijama u inozemstvu, Predsjedništvo, sukladno Zakonu o obrani BiH, može privremeno promaknuti najviše za dva čina viša od osobnog čina dok obavlja te dužnosti.
Za vrijeme obavljanja dužnosti iz stavka 1. ovoga članka profesionalna vojna osoba ostvaruje sva prava čina koji mu je privremeno dodijeljen.
Profesionalna vojna osoba nakon prestanka dužnosti u mirovnim misijama i multilateralnim vojnim organizacijama u inozemstvu ostvaruje prava sukladno odredbama ovoga Zakona i svojim osobnim činom.
XII. DODJELA I PROMICANJE
1. DODJELA
Članak 103.
Čin vojnika dodjeljuje se osobi koja ispunjava uvjete iz članka 15. ovoga Zakona i bude izabrana za prijam u profesionalnu vojnu službu.
Članak 104.
Čin dočasnika dodjeljuje se osobi koja ispunjava uvjete iz čl. 18. i 19. ovoga Zakona i bude izabrana za prijam u profesionalnu vojnu službu.
Članak 105.
Čin časnika dodjeljuje se osobi koja ispunjava uvjete iz čl. 20., 21., 22., i 23. ovoga Zakona i bude primljena u profesionalnu vojnu službu.
2. PROMICANJE
Članak 106.
Sustav promicanja u Vojsci Federacije temelji se na proteklom radu i budućem potencijalu profesionalnih vojnih osoba, kako bi služila na dužnosti s većom odgovornošću i potrebama Vojske Federacije.
1. Uvjeti za promicanje u viši čin
Članak 107.
Za promicanje u viši čin dočasnici i časnici trebaju ispunjavati sljedeće uvjete:
1) da su u činu proveli najmanje četiri godine;
2) da za posljednje dvije godine prije promicanja nisu bezuvjetno kažnjeni za kazneno djelo kaznom zatvora;
3) da se protiv njih ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se progoni po
službenoj dužnosti ili da u posljednjoj godini prije promicanja nisu kažnjavani za stegovni prijestup;
4) da za posljednje razdoblje ocjenjivanja prije promicanja imaju službenu ocjenu najmanje "dobar";
5) da imaju odgovarajuću stručnu spremu i
6) da su raspoređeni na ustrojbeno mjesto višeg čina, odnosno da postoji nepopunjeno ustrojbeno mjesto toga višeg čina.
Članak 108.
Postupak za promicanje profesionalnih vojnih osoba ispod čina generala propisuje federalni ministar obrane, sukladno Zakonu o obrani BiH, direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH i ustrojem Vojske Federacije, dok ne bude usvojena zajednička kadrovska politika.
Federalni ministar obrane predlaže ministru obrane BiH kandidate za dodjelu i promicanje generala.
2. Prijevremeno promicanje
Članak 109.
Dočasnik, niži odnosno viši časnik, koji postiže izvanredne uspjehe u radu i pokazuje izuzetnu sposobnost, može biti prijevremeno promaknut u neposredno viši čin ako je proveo dvije trećine vremena koje je ovim Zakonom propisano za pojedine činove, ako se na dužnosti višeg čina, odnosno na mjestu za koje je ustrojem određen čin u rasponu, nalazio najmanje jednu godinu.
Bliža mjerila i postupak za prijevremeno promicanje dočasnika, nižih odnosno viših časnika, do čina brigadira iz stavka 1. ovoga članka propisuje federalni ministar obrane.
3.Izvanredno promicanje
Članak 110.
Časnik može biti izvanredno promaknut u neposredno viši čin, zaključno sa činom brigadira, bez obzira na uvjete propisane ovim Zakonom:
1) ako je obavljanjem službe stekao posebne zasluge za Vojsku Federacije;
2) ako je učinio djelo od posebne važnosti za Vojsku Federacije i
3) ako ima ratne zasluge.
Bliža mjerila i postupak za izvanredno promicanje iz stavka 1. ovoga članka propisuje federalni ministar obrane.
4. Promicanje osoba u pričuvnom sastavu
Članak 111.
Osobe u pričuvnom sastavu promiču se u viši čin prema potrebi popune Vojske Federacije u ratu i drugim potrebama.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka promiču se u viši čin ako ispunjavaju sljedeće uvjete:
1) da su u činu provele najmanje četiri godine;
2) da za posljednje dvije godine nisu bezuvjetno kažnjavane kaznom zatvora za kazneno djelo iz nečasnih pobuda i da se protiv njih ne vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti;
3) da su za vrijeme provedeno u činu imale najmanje jednu vježbu i
4) da su ocijenjene posljednjom službenom ocjenom najmanje "dobar".
Uvjeti i način za promicanje osoba u pričuvnom sastavu provode se prema odredbama čl. 107. i 108. ovoga Zakona.
5. Nadležnosti za promicanje
Članak 112.
Predsjedništvo dodjeljuje i promiče generale, sukladno Zakonu o obrani BiH.
Federalni ministar obrane dodjeljuje i promiče časnike u časničke činove.
Zapovjednik Zajedničkog zapovjedništva promiče dočasnike u činove: narednika, stožernog narednika, narednika I. klase, prvog narednika i glavnog narednika.
Zapovjednik brigade promiče vojnike u činove: vojnika I. klase i kaplara.
Vojnike u vojničke činove promiče zapovjednik na položaju zapovjednika samostalne bojne i više.
Članak 113.
Osobe ovlaštene za pokretanje postupka za promicanje su:
1) zapovjednik samostalne bojne ili osoba njemu ravnog ili višeg položaja - za promicanje dočasnika i časnika,
2) zapovjednik Zajedničkog zapovjedništva ili zapovjednik brigade - za promicanje časnika u čin bojnika, pukovnika i brigadira i
Osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su pokrenuti postupak za promicanje i dodjelu onih dočasnika i časnika koji ispunjavaju uvjete za promicanje i dodjelu, sukladno ovome Zakonu, direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
Članak 114.
Prijedlog za promicanje i dodjelu bit će odbijen ako predložena vojna osoba ne ispunjava uvjete za promicanje i dodjelu utvrđene ovim Zakonom.
6. Promjena roda odnosno struke
Članak 115 .
Profesionalnom dočasniku i časniku može biti promijenjen rod ili struka. Promjena roda odnosno struke obavlja se na osobni zahtjev ili zbog potreba službe.
Osobi iz stavka 1. ovoga članka mijenja se rod ili struka na osobni zahtjev ako ima potrebnu stručnu spremu i ako potrebe za popunom to dopuštaju. U interesu popune Vojske Federacije osobi iz stavka 1. ovoga članka mijenja se rod ili struka zbog ukidanja ustrojbenog mjesta na kojem je osoba bila raspoređena, odnosno postavljena, ili radi popune slobodnih mjesta u drugom rodu odnosno struci, ako ima potrebnu stručnu spremu i pristanak osobe kojem se rod ili struka mijenjaju.
Vojniku na odsluženju vojnog roka, osobi iz pričuvnog sastava može biti promijenjen rod ili struka i bez njegova pristanka, ukoliko je osposobljen za taj rod odnosno struku.
XIII. ODUZIMANJE ČINA
Članak 116.
Profesionalnoj vojnoj osobi i osobi u pričuvnom sastavu bit će oduzet čin:
1) ako mu prestane državljanstvo Bosne i Hercegovine i
2) ako je pravomoćnom presudom osuđen na kaznu zatvora u trajanju duljem od tri godine za kazneno djelo počinjeno s umišljajem i iz nečasnih pobuda.
Osoba kojoj se oduzme čin gubi i sva prava vezana za čin.
Članak 117.
Osobi kojoj je čin oduzet - čin može biti i vraćen.
O vraćanju čina odlučuju:
1) Predsjedništvo za generale,
2) federalni ministar obrane za više i niže časnike,
3) zapovjednik Zajedničkog zapovjedništva za dočasnike i profesionalne vojnike na dužnosti izvan brigade i
4) zapovjednik brigade za vojničke činove za vojnike raspoređene u brigadi.
Ako se u postupku za vraćanje čina ustvrdi da nisu postojali opravdani razlozi za njegovo oduzimanje, osobi kojoj je čin bio oduzet vraćaju se sva prava u svezi sa činom od dana oduzimanja čina.
XIV. PLAĆE I DRUGA PRIMANJA
Članak 118.
Profesionalne vojne osobe imaju pravo na plaću i dodatke na plaću, te druga materijalna prava prema odredbama ovoga Zakona.
Članak 119.
Plaće profesionalnih vojnih osoba sastoje se od osnovne plaće i dodatka na plaću.
Osnovna plaća profesionalne vojne osobe čini vrijednost koeficijenta osobnog čina umnoženog s osnovicom za obračun plaće uvećanog za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža.
Federalni ministar obrane posebnim propisom odredit će radna mjesta na kojima se zbog posebnih uvjeta rada, težine i prirode poslova i odgovornosti, osnovna plaća za profesionalne vojne osobe povećava do 30%.
Plaće i druga primanja profesionalnih vojnih osoba uređuju se pravilnikom o plaćama i drugim primanjima u Vojsci Federacije, kojega donosi federalni ministar obrane, uz suglasnost Vlade Federacije.
Osnovicu plaće za Vojsku Federacije utvrđuje Vlada Federacije.
Članak 120.
Profesionalnoj vojnoj osobi nakon završetka vojne škole pripada plaća od dana dodjele ili promicanja u čin, a profesionalnoj vojnoj osobi, koja se prima u službu po nekom drugom temelju, od dana stupanja na dužnost.
Članak 121.
Vršitelju dužnosti pripada plaća i druga primanja prema ustrojbenom mjestu na koje je postavljen.
Prava iz stavka 1. ovoga članka imaju i profesionalne vojne osobe, ako obavljanje dužnosti, odnosno zamjenjivanje, traje više od 30 dana.
Članak 122.
Profesionalnoj vojnoj osobi, dok se nalazi u pritvoru , odnosno udaljenoj od dužnosti ili službe, a kojoj nije prestala služba, umjesto plaće pripada naknada u visini od 75%, a ako uzdržava obitelj od 85% osnovne plaće, koja bi joj pripadala da nije u pritvoru ili u zatvoru.
Puna plaća pripada profesionalnoj vojnoj osobi od dana vraćanja u službu, odnosno ako je uvažena žalba na rješenje o udaljenju od prvog dana udaljenja.
Profesionalnoj vojnoj osobi bit će isplaćen obustavljeni dio plaće i u sljedećim slučajevima:
1) ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno stegovni, postupak zbog prijestupa, ali ne zbog zastarjelosti progona i
2) ako je pravomoćnom presudom u kaznenom, odnosno stegovnom, postupku oslobođena od odgovornosti ili je optužba odbijena ili odbačena, ali ne zbog nenadležnosti.
Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora do šest mjeseci profesionalnoj vojnoj osobi nema pravo na plaću, niti naknadu plaće.
Članak 123.
Profesionalna vojna osoba privremeno raspoređena na dužnost u Federalnom ministarstvu obrane ima pravo na plaću i druga novčana primanja na temelju propisa iz članka 119. ovoga Zakona, ako je to za nju povoljnije.
Članak 124.
Profesionalnoj vojnoj osobi upućenoj na dužnost u vojno izaslanstvo u inozemstvo pripada plaća i druga primanja prema propisima po kojima se isplaćuju plaće i druga primanja osobama u diplomatskim i konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine, sukladno zakonima Bosne i Hercegovine i direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
Članak 125.
Profesionalnoj vojnoj osobi i drugim pripadnicima Vojske Federacije koji budu upućeni u inozemstvo radi obavljanja poslova i zadaća proisteklih iz međunarodnih ugovora, odnosno upućeni u vojne međunarodne misije, pripada plaća i druga primanja prema propisu kojega će donijeti federalni ministar obrane, sukladno zakonima Bosne i Hercegovine i direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
Članak 126.
Profesionalnoj vojnoj osobi upućenoj u inozemstvo radi školovanja ili usavršavanja pripada stipendija čiji iznos utvrđuje federalni ministar obrane, sukladno zakonima Bosne i Hercegovine i direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
Osim stipendije osobi iz stavka 1. ovoga članka kojoj obitelj ostaje u Bosni i Hercegovini pripada plaća koja bi joj pripadala da nije upućena u inozemstvo, bez drugih primanja, osim uvećanja za minuli rad.
Članak 127.
Profesionalnoj vojnoj osobi može biti dodijeljena novčana nagrada za iznimne uspjehe u radu i djela važna za Vojsku Federacije, a što će biti bliže utvrđeno propisom kojega donosi federalni ministar obrane.
Članak 128.
Profesionalnoj vojnoj osobi ne pripada plaća i druga primanja za sate i dane neopravdanog izostanka s dužnosti.
Članak 129.
Novčana primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme službe u Vojsci Federacije bit će uređena propisom federalnog ministra obrane, sukladno zakonima Bosne i Hercegovine i direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
Propisom iz stavka 1. ovoga članka bit će regulirana i novčana primanja vojnika na služenju vojnog roka, te primanja kadeta vojnih škola.
Novčana primanja vojnika na služenju vojnog roka i kadeta vojnih škola izuzeta su od sudskih i upravnih izvršenja.
Članak 130.
Profesionalnoj vojnoj osobi pripada naknada troškova za službeno putovanje.
Profesionalnoj vojnoj osobi pripada naknada troškova prijevoza za dolazak na posao i povratak sa posla.
Uvjete za ostvarenje prava i iznos naknade iz stavka 2. ovoga članka propisat će federalni ministar obrane.
Članak 131.
Profesionalna vojna osoba premještena iz jednog mjesta službovanja u drugo, suglasno odredbama ovoga Zakona, ima pravo na naknadu selidbenih troškova.
Pravo iz stavka 1. ovoga članka ima i profesionalna vojna osoba kojoj prestane služba zbog odlaska u mirovinu, ako se preseljava.
Članak 132.
Premještena profesionalna vojna osoba, izuzev premještaja po molbi, koja uzdržava obitelj s kojom živi u zajedničkom kućanstvu, ima pravo na naknadu troškova zbog odvojenog života od obitelji, pod uvjetima i u iznosu koji će biti bliže utvrđeni propisom federalnog ministra obrane.
Članak 133.
Vojnicima na služenju vojnog roka, kadetima i osobama u pričuvnom sastavu pripada besplatna vojna odora, osobna oprema, prehrana i smještaj.
Članak 134.
Profesionalnim vojnim osobama i civilnim osobama za dane dok se nalaze na dužnosti pripada novčana naknada za troškove toplog obroka, ukoliko im na mjestu obavljanja vojne službe nije obezbjeđena besplatna hrana.
Članak 135.
Osoba koja prvi put bude primljena u profesionalnu vojnu službu, te kadet prilikom promicanja u prvi čin, imaju pravo na besplatnu vojnu odoru i jednokratnu novčanu naknadu za nabavku ostale osobne opreme u iznosu koji utvrdi federalni ministar obrane, sukladno zakonima Bosne i Hercegovine i direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
XV. OBVEZA OBAVLJANJA SLUŽBE NAKON ZAVRŠETKA ŠKOLOVANJA
Članak 136.
Federalno ministarstvo obrane radi popune ustrojbenih mjesta i popune vojno-nastavnih središta Vojske Federacije kadetima, može stipendirati studente viših i visokih škola i fakulteta, učenike stručnih, odnosno drugih srednjih škola (u daljnjem tekstu: vojni stipendisti).
Profesionalne vojne osobe radi popune određenih ustrojbenih mjesta, mogu biti upućene na školovanje u više, visoke i druge škole, te fakultete u zemlji i inozemstvu.
Federalni ministar obrane određuje način i uvjete sklapanja ugovora o stipendiranju vojnih stipendista.
Članak 137.
Kadet, profesionalna vojna osoba i vojni stipendist, koji se školovao radi popune Vojske Federacije, nakon završetka školovanja bit će raspoređen na odgovarajuće ustrojbeno mjesto.
Vojni stipendist iz stavka 1. ovoga članka može, ako je ugovorom utvrđeno, dužnost obavljati kao civilna osoba.
Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja svojom krivnjom ne završi školovanje ili nakon završenog školovanja ne stupi na službu u Vojsku Federacije, dužna je Federalnom ministarstvu obrane nadoknaditi troškove školovanja i štetu koja je time učinjena Federaciji, odnosno Federalnom ministarstvu obrane.
Federalni ministar obrane propisuje što se smatra troškovima školovanja i štetom u smislu stavka 3. ovoga članka.
Članak 138.
Kadet i vojni stipendist srednje, više i visoke škole dužan je obavljati službu u dvostrukom trajanju školovanja, odnosno stipendiranja, ukoliko ugovorom nije drugačije određeno.
Profesionalna vojna osoba upućena na školovanje, po završetku školovanja dužna je obavljati službu u dvostrukom trajanju školovanja, ukoliko ugovorom nije drugačije utvrđeno.
Izuzetno od odredaba stavka 1. ovoga članka, kadet koji se školovao u vojnoj školi za pilota obvezan je ostati u službi najmanje deset godina nakon završetka školovanja, ukoliko ugovorom nije utvrđeno dulje vrijeme.
Članak 139.
Vojne osobe upućene na specijalizaciju obvezne su po završetku specijalizacije obavljati službu najmanje četiri godine.
Pod specijalizacijom podrazumijeva se školovanje, odnosno obrazovanje, u zapovjedno-stožernoj školi, školovanje u inozemstvu, radi potreba Vojske Federacije, te školovanje potrebno za stjecanje čina brigadnog generala.
XVI. NADLEŽNOST ZA RJEŠAVANJE O ODNOSIMA U SLUŽBI I ZA DONOŠENJE DRUGIH AKATA
Članak 140.
Federalni ministar obrane, sukladno Zakonu o obrani BiH, direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH, nadležan je da:
1) rješava o prijamu u službu u Vojsku Federacije pričuvnih vojnika, dočasnika i pričuvnih časnika, zaključno s činom brigadira;
2) postavlja, razrješuje i premješta sve časnike, zaključno s činom brigadira, i rješava druga stanja u službi tih osoba;
3) rješava o raspoređivanju profesionalnih vojnih osoba na dužnost izvan Vojske Federacije;
4) rješava o prestanku službe u Vojsci Federacije;
5) rješava o prijamu u službu, postavljenju, određivanju plaće, prestanku službe u Vojsci Federacije i drugim odnosima u službi civilnih osoba u Vojsci Federacije i
6) rješava o stanju u službi profesionalnih vojnih osoba časničkih činova, zaključno s činom brigadira.
Članak 141.
Zapovjednik Zajedničkog zapovjedništva, sukladno Zakonu o obrani BiH, direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH:
1) postavlja i premiješta dočasnike;
2) predlaže plan novačenja i popune Vojske Federacije i brojni raspored vojnika u Vojsci Federacije;
3) donosi programe i instrukcije o obuci u Vojsci Federacije i
4) predlaže planove školovanja i usavršavanja profesionalnih vojnih osoba i osoba u pričuvnom sastavu.
Članak 142.
Akt o razrješenju od službe u Vojsci Federacije osobe, za koju je donesen akt o prestanku službe, donosi nadređeni zapovjednik na položaju zapovjednika brigade ili višem položaju.
Članak 143.
Svi otpusti iz službe u Vojsci Federacije provode se sukladno propisu kojim se uređuje razrješenje s dužnosti kojega donosi federalni ministar obrane, sukladno Zakonu o obrani BiH, direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
Članak 144.
Akti o promicanju, premještaju i postavljenju nižih časnika, viših časnika i dočasnika ne obrazlažu se. Razlozi se moraju navesti samo ako se odbija zahtjev za redovno promicanje.
Žalba profesionalne vojne osobe protiv akta o postavljenju i premještaju, stavljanju na raspolaganje i udaljenju od dužnosti ili službe ne zadržava izvršenje akta.
Protiv akta o postavljenju i premještaju profesionalnih vojnih osoba, o izvanrednom i prijevremenom promicanju ne može se voditi upravni spor.
Članak 145.
Akti o odnosima u službi profesionalnih vojnih osoba i civilnih osoba u Vojsci Federacije koji sadrže povjerljive podatke priopćavaju se tim osobama uz potpis. Dan priopćenja smatra se danom dostave, u smislu propisa kojima se uređuje upravni postupak.
Članak 146.
Ako zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona nije određena nadležnost drugog tijela, za rješavanje o upravnim stvarima u prvom stupnju, stvarno je nadležan zapovjednik postrojbe na položaju zapovjednika samostalne bojne i zapovjednika pukovnije - brigade ili zapovjednik postrojbe njima ravnog ili višeg položaja za koji je ustrojem predviđen čin pukovnika ili viši čin.
Po žalbi protiv odluke zapovjednika iz stavka 1. ovoga članka rješava zapovjednik postrojbe neposredno nadređen zapovjedniku koji je donio prvostupanjsku odluku.
Članak 147.
Za donošenje rješenja u upravnom postupku nadležan je zapovjednik postrojbe u kojoj se osoba o čijem se pravu, odnosno obvezi, rješava nalazi u službi.
Ako se rješava o pravu, odnosno obvezi, zapovjednika iz stavka 1. ovoga članka ili ako taj zapovjednik po zakonu treba biti izuzet od rješavanja iz drugih razloga, za donošenje rješenja mjesno je nadležan zapovjednik koji mu je neposredno nadređen.
Članak 148.
Federalni ministar obrane posebnim propisom odredit će nadležnost zapovjednika za donošenje upravnih i drugih akata, sukladno Zakonu o obrani BiH, direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH.
XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 149.
Za osobe kojima je dodijeljen čin ili su promaknute u čin do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, za dan dodjele ili promaknuća uzima se dan postavljenja na ustrojbeno mjesto, ako je osoba u tom razdoblju obavljala dužnost ustrojbenog mjesta koje je bilo temeljem za dodjelu ili promaknuće.
Ako osobe iz stavka 1. ovoga članka u tom razdoblju nisu obavljale dužnost tog ustrojbenog mjesta, za dan promaknuća uzima se dan postavljenja na to ustrojbeno mjesto.
Članak 150.
Odredbe ovoga Zakona glede prijama u profesionalnu vojnu službu ne odnose se na osobe koje su u profesionalnu vojnu službu stupile do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 151.
Nadležni organi u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će propise iz svoje nadležnosti, za koje su ovlašteni ovim Zakonom.
Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se oni podzakonski propisi kojima se regulira vojnostegovna odgovornost, a ne dulje od šest mjeseci.
Članak 152.
Profesionalne vojne osobe koje su primljene u profesionalnu vojnu službu zadržavaju čin u koji su promaknute, na temelju propisa koji su za njih tada bili na snazi.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje su prevedene u pričuvni sastav zadržavaju u pričuvi čin u koji su promaknuti po odredbama stavka 1. ovoga članka.
Članak 153.
Statusna i druga prava stečena na temelju propisa koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi, ukoliko ovim Zakonom izričito nije drugačije propisano.
Prava iz ugovora ostaju na snazi, ali će biti podložna Zakonu o obrani BiH, direktivama, propisima i zapovijedima ministra obrane BiH i zajedničkoj i obrambenoj politici Bosne i Hercegovine.
Članak 154.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju važiti svi propisi kojima se regulira vojna služba u Hrvatskom vijeću obrane i Armiji Bosne i Hercegovine, a koji su se primjenjivali u Vojsci Federacije do donošenja ovoga Zakona.
Članak 155.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Federalni zakoniZakoni Tuzlanskog kantona
Službene novine Tuzlanskog kantona
| 
