Zakon Federacije BiH za 2004
Z A K O N
o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti
I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom utvrđuju se zarazne bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje
od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija)
i mjere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti.
Član 2.
U smislu ovog zakona pojmovi imaju slijedeća značenja:
- Zdravstvena ustanova je ustanova osnovana u skladu sa propisima o zdravstvenoj
zaštiti, u svim oblicima vlasništva.
- Nositelj privatne prakse je zdravstveni radnik koji ima registriranu privatnu
praksu na osnovu zakona.
- Fizičko lice- obrtnik je lice koje obavlja, na osnovu zakona, djelatnost u
svoje ime i za svoj račun a pritom se može koristiti i radom drugih lica sa
kojima zakljući ugovor o radu.
- Zarazna bolest je bolest čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za
Federaciju.
- Epidemija zarazne bolesti je pojava neuobičajnog broja oboljevanja od zaraznih
bolesti koji su na listi zaraznih bolesti obaveznog prijavljivanja ili pojava
novih zaraznih bolesti koje ugrožavaju zdravlje stanovništva.
- Zaraženim područjem, smatra se područje na kome su otkriveni jedan ili više
izvora zaraze i koje pruža mogućnost za širenje zaraze.
- Ugroženim područjem, smatra se područje na koje se može prenijeti zarazna
bolest sa zaraženog područja i na kome postoje uvjeti za širenje zaraze.
- Bolnička infekcija (intrahospitalna) je infekcija koja se pojavljuje za vrijeme
pružanja zdravstvene usluge u zdravstvenoj ustanovi ili kod nositelja privatne
prakse.
Član 3
Zaštita od zaraznih bolesti dužnost je jedinica lokalne samouprave - općina,
kantona i Federacije, zdravstvenih ustanova,zavoda zdravstvenog osiguranja ,
nositelja privatne prakse, privrednih društava i drugih pravnih i fizičkih osoba.
Sve fizičke i pravne osobe moraju dozvoliti zdravstvene i higijenske preglede
i savjete, kao i preliminarna medicinska ispitivanja i superviziju, prikupljanje
potrebnih nalaza i primjenu ostalih mjera za zašitu od zaraznih bolesti navedenih
u ovom zakonu.
Član 4.
Zaštita od zaraznih bolesti sastoji se u organizovanju i sprovođenju:
1. mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i
2. obezbjeđivanju materijalnih sredstava.
Mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti neposredno sprovode zdravstvene
ustanove i nositelji privatne prakse, u skladu sa zakonom i programima iz člana
9. ovog zakona.
Određene opće mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti mogu izvršavati
i privredna društva, odnosno fizička lica – obrtnik , u skladu sa odredbom člana
24. ovog zakona.
Član 5.
Mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti
sa životinja na ljude sprovode zdravstvene ustanove i nositelji privatne prakse
u saradnji sa organima nadležnim za poslove veterinarstva i veterinarskim stanicama
, a sastoje se u uzajamnom obavještavanju o pojavi i kretanju tih bolesti i
organizovanju i sprovođenju epidemioloških, higijenskih i drugih mjera za sprječavanje,
odnosno suzbijanje pojedinih zaraznih bolesti.
Član 6.
Epidemiju zarazne bolesti na dva ili više kantona proglašava te određuje zaraženo
odnosno ugroženo područje, federalni ministar zdravstva ( u daljem tekstu: Federalni
ministar) na osnovu epidemiološkog izvještaja zdravstvene ustanove i kantonalnog
zavoda za javno zdravstvo ( u daljem tekstu:kantonalni zavod ) uz stručno mišljenje
Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu:
Federalni zavod).
Ukoliko je epidemija prisutna na području jednog kantona istu proglašava kantonalni
ministar zdravstva (u daljem tekstu:kantonalni ministar) uz prethodnu saglasnost
Federalnog ministra na osnovu epidemiološkog izvještaja zdravstvene ustanove
i kantonalnog zavoda uz stručno mišljenje Federalnog zavoda.
Proglašenje epidemije iz st. 1. i 2. ovoga člana objavljuje se u “Službenim
novinama Federacije BiH”.
Član 7.
Prestanak epidemije iz člana 6. ovog zakona, na osnovu epidemiološkog
izvještaja zdravstvene ustanove , kantonalnog zavoda i Federalnog zavoda, proglašava
Federalni ministar odnosno kantonalni ministar.
Prestanak epidemije objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.
II - ZARAZNE BOLESTI
Član 8.
Pod zaraznim bolestima , u smislu
ovog zakona, podrazumijevaju se:
R.B |
ŠIFRA |
BOLEST |
|
-
|
A 06 |
AMEBIJAZA |
AMEBIASIS |
-
|
B 76 |
ANKILOSTOMIJAZA |
ANKYLOSTOMIASIS |
-
|
|
ANTIMIKROBNA RESISTENCIJA |
ANTIMICROBIAL RESIST. |
-
|
A 15-
A 19 |
AKTIVNA TUBERKULOZA – TUBERKULOZA U ZARAZNOM STADIJU |
TUBECULOSIS ACTIVA |
-
|
|
AKUTNA FLAKCIDNA PARALIZA |
AFP |
-
|
|
AKUTNI RESPIRATORNI SINDROM |
SARS |
-
|
A 82 |
BJESNILO |
LYSSA |
-
|
A 05 |
BOTULIZAM |
BOTULISMUS |
-
|
A 75 |
BRIL-CINCEROVA BOLEST |
MORBUS BRILL-ZINSSER |
-
|
A 23 |
BRUCELOZA |
BRUCELLOSIS |
-
|
A 22 |
CRNI PRIŠT |
ANTHRAX |
-
|
B 06 |
CRVENKA |
RUBELLA/RUBEOLLA |
-
|
|
CRVENKA KONGENTALNA |
RUBELLA CONGENTALIS |
-
|
A 26 |
CRVENI VJETAR |
ERYSIPELAS |
-
|
A 36 |
DIFTERIJA |
DIPHTHERIA |
-
|
A 03 |
DIZENTERIJA |
DYSENTERIA BACILLARIS |
-
|
A 80 |
DJEČJA PARALIZA |
POLIOMYELITIS ANTERIOR ACUTA |
-
|
G 00 |
DRUGI BAKTERIJ. MENINGITISI |
MENINGITIS |
-
|
B 67 |
EHINOKOKOZA |
ECHINOCOCCOSIS |
-
|
A 09 |
ENTEROKOLITIS |
ENTEROCOLITIS |
-
|
A 54 |
GONOREJA |
GONORRHEA |
-
|
J 11 |
GRIPA |
INFLUENZA |
-
|
|
PTIČIJA GRIPA |
|
-
|
A 30 |
GUBA |
LEPRA |
-
|
A 07 |
GVARDIJAZA |
GIARDIASIS |
-
|
A 98 |
HEMORAGIČNE GROZNICE |
FEBRIS HAEMORHAGICAE V |
-
|
A 98.5 |
HEMORAGIČNA GROZNICA SA
BUBREŽNIM SINDROMOM |
F.HAEMORHAGICAE CUM
SYNDROMA RENALE |
-
|
B 24 |
HIV INFEKCIJA |
HIV INFECTION |
-
|
A 74 |
HLAMIDIJA |
CHLAMYDIA INF. |
-
|
Z 22 |
HbsAg NOSILAŠTVO |
HBsAG |
-
|
B 27 |
INFEKTIVNA MONONUKLEOZA |
MONONUCLEOSIS INFECT. |
-
|
|
INFEKCIJE UZROKOVANE
ENTEROHEMORAGIJSKOM E.KOLI |
INFECTIONS WITH ENTERO
HAEMORRHAGIC E.COLI |
-
|
|
INTRAHOSPITALNE INFEKCIJE |
NOSOKOMIAL INF. |
-
|
|
INFEKCIJE IZAZVANE HEMOFILUSOM INFLUENZE b |
INFECTIONS WITH HAEMO-
PHILUS INF.GROUP b |
-
|
A 04.6 |
JERSINIJAZA |
YERSINOSIS |
-
|
A 04.5 |
KAMPILOBAKREIOZA |
CAMPYLOBACTERIOSIS |
-
|
A 00 |
KOLERA |
CHOLERA ASIATICA |
-
|
|
KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS |
|
-
|
A 07.2 |
KRIPTOSPORODIOZA |
CRIPTOSPORIDIOSIS |
-
|
A 20 |
KUGA |
PESTIS |
-
|
A 69.2 |
LAIMSKA BOLEST |
LYME BORELIOSIS |
-
|
A 48 |
LEGIONARSKA BOLEST |
LEGIONELLOSIS |
-
|
A 27 |
LEPTOSPIROZA |
LEPTOSPIROSIS |
-
|
B 55 |
LIŠMANIJAZA |
LEISHMANIASIS |
-
|
A 32 |
LISTERIOZA |
LISTERIOSIS |
-
|
B 54 |
MALARIJA |
MALARIA |
-
|
B 05 |
MALE BOGINJE |
MORBILLI |
-
|
B 60 |
MIKROSPORIJA PREMA LOKALIZACIJI |
MICROSPORDIOSIS |
-
|
A 39 |
MENINGOKOKNI MENINGITIS |
MENINGITIS EPIDEMICA |
-
|
B 01 |
OVČIJE BOGINJE |
VARICELLAE |
-
|
A 93 |
PAPATAČI GROZNICA |
FEBRIS PAPPATACI |
-
|
A 75 |
PJEGAVAC |
TYPHUS EXANTHEMATICUS |
-
|
A 40 |
PNEMOKOKNE INFEKCIJE PREMA LOKALIZACIJI |
PNEUMOCOCCAL
INFECTIONS/LOCALISAT./ |
-
|
T 88 |
POSTVAKCINALNE KOMPLIKACIJE |
POSTVACCINAL COMPL. |
-
|
A 68 |
POVRATNA GROZNICA |
FEBRIS RECURRENS |
-
|
|
PRENOSIVA SUNĐERASTA VARIJANTA ENCEFALOPAT.(CJD)
-KRAVLJE LUDILO |
TRANSMISSIBLE SPONGIFORM ENCEPHALOPATHIES VARIANT (CJD) |
-
|
A 70 |
PSITAKOZA-ORNITOZA |
PSITTACOSIS-ORNITHOSIS |
-
|
A 79 |
RIKECIOZE |
RICKETTSIOSES |
-
|
A 02 |
SALMONELOZA / VRSTA / |
SALMONELLOSIS |
-
|
A 41 |
SEPSA |
SEPSSIS |
-
|
A 53 |
SIFILIS |
SYPHILIS |
-
|
B 20 |
SINDROM STEČENOG NEDOSTATKA IMUNITETA |
AIDS /SIDA |
-
|
J 02 |
STREPTOKOKNA UPALA GRLA |
ANGINA STREPTOCOCCICA |
-
|
A 38 |
ŠARLAH |
SCARLATINA |
-
|
B 86 |
ŠUGA |
SCABIES |
-
|
A 35 |
TETANUS |
TETANUS |
-
|
B 58 |
TOKSOPLAZMOZA |
TOKSOPLASMOSIS |
-
|
A 01 |
TRBUŠNI TIFUS |
TYPHUS ABDOMINALIS |
-
|
B 75 |
TRIHINOZA |
TRICHINOSIS |
-
|
A 21 |
TULAREMIJA |
TULAREMIA |
-
|
B 03 |
VELIKE BOGINJE |
VARIOLA VERA |
-
|
A 37 |
VELIKI KAŠALJ |
PERTUSSIS |
-
|
A 87 |
VIRUSNI MENINGITIS |
MENINGITIS VIROSA |
-
|
A 86 |
ZARAZNO ZAPALJENJE MOZGA |
ENCEPHALITIS |
-
|
A 05 |
ZARAZNO TROVANJE HRANOM UZROKOVANO BAKTERIJAMA
/PREMA UZROČNIKU/ |
TOXIINFECTIO ALIMENTARIS PREMA UZROČNIKU |
-
|
B 15 |
ZARAZNA ŽUTICA TIPA A |
HEPATITIS VIROSA A |
-
|
B 16 |
ZARAZNA ŽUTICA TIPA B |
HEPATITIS VIROSA B |
-
|
B 17 |
ZARAZNA ŽUTICA TIPA C |
HEPATITIS VIROSA C |
-
|
|
ZARAZNA ŽUTICA TIPA D |
HEPATITIS VIROSA D |
-
|
|
ZARAZNA ŽUTICA TIPA E |
HEPATITIS VIROZA E |
-
|
B 02 |
ZOSTER |
HERPES ZOSTER |
-
|
B 26 |
ZAUŠNJACI |
PAROTITIS EPIDEMICA |
-
|
A 95 |
ŽUTA GROZNICA |
FEBRIS FLAVA |
-
|
A 78 |
Q GROZNICA |
Q FEBRIS |
Ako se pojavi opasnost od drugih zaraznih bolesti, čije je sprječavanje
i suzbijanje od interesa za Federaciju, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Vlada) može, na prijedlog Federalnog ministra i uz stručno
mišljenje Federalnog zavoda, odrediti da se za zaštitu stanovništva od takvih
bolesti primjenjuju sve ili pojedine mjere predviđene ovim zakonom.
III- MJERE ZA ZAŠTITU STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI
Član 9.
Zaštita stanovništva od zaraznih bolesti, ostvaruje se mjerama za sprječavanje
i suzbijanje zaraznih bolesti koje mogu biti:
A. opće mjere
B. posebne mjere
C. ostale mjere
Opće i posebne mjere iz stava 1. ovog člana sprovode se u skladu sa programima
koje donosi Federalni ministar odnosno nadležni kantonalni ministar na prijedlog
stručnog savjetodavnog tijela iz člana 64. ovog zakona, Federalnog zavoda odnosno
kantonalnih zavoda koji imaju obavezu da prate i ispituju epidemiološku situaciju
u pogledu zaraznih bolesti u skladu sa zakonom, prihvaćenim međunarodnim sporazumima
i programima Svjetske zdravstvene organizacije.
Programi iz stava 2.moraju sadržavati mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih
bolesti, njihove izvršioce, rokove implementacije i izvore sredstava za njihovu
sprovedbu.
A. OPĆE MJERE ZA SPRJEČAVANJE I
SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI
Član 10.
Opće mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su:
1. obezbjeđivanje higijenski ispravne vode za piće, kao i sanitarna zaštita
izvorišta , objekata i uređaja koji služe za snabdijevanje vodom za piće;
2. obezbjeđivanje zdravstvene ispravnosti životnih namirnica i sanitarno-tehničkih
i higijenskih uvjeta za njihovu proizvodnju i promet;
3. uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih materija na način i pod uvjetima
kojima se obezbjeđuje zaštita od zagađivanja voda i zemljišta, kao i održavanje
glodara i insekata na biološki prihvatljivim minimumu;
4. održavanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta u javnim zgradama, sredstvima
javnog saobraćaja i na javnim mjestima;
5. vršenje obavezne (preventivne) dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije
u:
- objektima za snabdijevanje vodom za piće,
- objektima za proizvodnju i promet namirnica i predmeta opće upotrebe, te sirovina
za njihovu proizvodnju odnosno prijevoznim sredstvima namijenjenim za njihov
prijevoz,
- objektima odnosno prostorima za uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih
tvari,
- objektima zdravstvenih ustanova i nositelja privatne prakse,
- odgojno-obrazovnim objektima,
- objektima i sredstvima javnog prometa,
- stambenim objektima i dvorištima,
- ostalim objektima (radnim prostorijama, na radnim površinama, sredstvima rada
i dr.) privrednih društava, drugih pravnih lica kao i fizičkih lica- obrtnika
i drugih pravnih i fizičkih lica.
B. POSEBNE MJERE ZA SPRJEČAVANJE I
SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI
Član 11.
Posebne mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su:
1. promocija i zdravstveno vaspitanje o prevenciji zaraznih bolesti ;
2. rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze;
3. laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika
4. prijavljivanje;
5. prijevoz, izolacija ,hospitalizacija i liječenje oboljelih lica;
6. dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija;
7. zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenicima i drugim licima;
8. imunizacija, imunoprofilaksa i hemoprofilaksa;
9. karantin,kućna izolacija i zdravstveni nadzor.
1. Promocija i zdravstveno vaspitanje o prevenciji zaraznih bolesti
Član 12.
Kao mjera sprečavanja i kontrole zaraznih bolesti sprovodi se promocija i zdravstveno
vaspitanje, koji moraju biti orijentirani prema trenutnoj epidemiološkoj situaciji
u posebnoj oblasti i posebnom okruženju, a implementiraju se sukladno programu.
Programe promocije i zdravstvenog vaspitanja iz stava 1. ovog člana donosi Federalni
ministar na prijedlog Federalnog zavoda, a sprovode ih kantonalni zavodi koordinirano
od strane Federalnog zavoda.
Troškovi promocije i zdravstvenog vaspitanja obezbjeđuju se u Budžetu Federacije
Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu:Budžet Federacije) odnosno budžetu kantona,
a troškove zdravstvenog vaspitanja zaposlenika u vezi sa procesom rada snosi
privredno društvo, pravno lice, kao i fizičko lice- obrtnik za svoje zaposlenike.
2. Rano otkrivanje izvora zaraze i puteva
prenošenja zaraze
Član 13.
Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze, zdravstvene
ustanove obavljaju:
1. epidemiološko izviđanje i osmatranje terena;
2. epidemiološko ispitivanje (anektiranje):
a) pri pojavi Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, tuberkuloze, hemoralgijske
groznice sa bubrežnim sindromom, zarazne žutice, bjesnoće, malarije, malih boginja,
meningokokne bolesti, Q groznice, AIDS, nosilaštva HIV antitijela, SARS, trbušnog
tifusa i paratifusa, pjegavca, akutna flakcidna paraliza, virusni meningitis,
kongentalna rubeola, zaušnjaka, infekcije izazvane Hemofilusom influenze b,
dječje paralize, difterije, gonoreje, sifilisa, crnog prišta, lepre, tularemije,
trihineloze, legionarske bolesti, lišmanijaze, ornitoze-psitakoze i botulizma,
te pri pojavi ili sumnji na epidemiju drugih zaraznih bolesti;
b) pri pojavi ili opasnosti od pojave kolere , kuge, žute groznice, hemoralgijskih
groznica i velikih boginja;
3. zdravstvene preglede osoba koje su preboljele trbušni tifus, virusnu žuticu
tipa B i C, a po epidemiološkim indikacijama i po preboljeloj dizenteriji i
salmonelozi;
4. zdravstvene preglede lica za koje se sumnja da su oboljele ili da nose klice
(kliconoše) zaraznih bolesti iz tačke 2. ovog člana ili drugih zaraznih bolesti;
5. epidemiološko ispitivanje i zdravstvene preglede lica koja su oboljela ili
se sumnja da boluju od zaraznih bolesti nepoznatog uzročnika;
6. ispitivanje krvi davaoca na sifilis, antitijela zarazne žutice tipa B i C
i HIV-a, a kod davaoca sjemena i organa za presađivanje na sifilis, zarazne
žutice,na prisutnost antitijela HIV-a u krvi kao i antigena (virusa) HIV-a u
sjemenu odnosno organima.;
7. ispitivanje krvi rizičnih grupa stanovništva (intravenozni narkomani , promiskuitne
osobe i osobe koje su na izdržavanju zatvorske kazne) na HIV i zaraznu žuticu
tipa B i C;
8. ispitivanje krvi zdravstvenih radnika koji obavljaju poslove visokog profesionalnog
rizika (hemodijaliza, laboratorij, hirurgija, ginekologija, stomatologija i
dr.) na antitijela zarazne žutice tipa B i C i HIV;
9. ispitivanje trudnica na na HBs antigen a prema epidemiološkim indikacijama
na zaraznu žuticu tipa B i C, HIV, citomegaloviruse i toksoplazmu,
10. ispitivanje krvi lica koje se dobrovoljno prijavi za savjetovanje i testiranje
u cilju saznavanja svog HIV statusa.
Ispitivanja krvi iz tač. 7., 8., 9. i 10. ovog člana vrši se uz informirani
pristanak lica.
3. Laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih
bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti
Član 14.
Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti obavlja
se kod pojave ili sumnje na pojavu slijedećih zaraznih bolesti: tuberkuloze,
bjesnoće, botulizma, Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, crnog prišta, dječje
paralize, difterije, gonoreje, kolere, krpljenog meningoencefalitisa, kuge,
legionarske bolesti, lišmanijaze, Lyme-borelioze, malarije, meningokokne bolesti,
pjegavca, Q groznice, sifilisa, HIV/AIDS, trihineloze, tularemije, hemoragijske
groznice, virusnih hemoragijskih groznica, zarazne žutice tipa B i C te žute
groznice, akutne flakcidne paralize, virusnog meningitisa, kongentalne rubeole,
zaušnjaka, infekcije izazvane Hemofilusom influenze b, nosilaštva HIV antitijela,
SARS-a.
Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti obavlja
se i u slučaju pojave ili opasnosti od pojave epidemija zarazne bolesti iz člana
8. ovog zakona.
Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti odnosno
epidemija zaraznih bolesti iz st, 1. i 2. ovog člana, kao i provjeru laboratorijskog
ispitivanja urzočnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze obavljaju
zdravstvene ustanove.
Provjeru (verifikaciju) laboratorijskih izolacija i identifikacija uzročnika
iz stava 3. ovog člana obavljaju specijalizirani (referentni) laboratoriji u
Federaciji odnosno u inostranstvu i to kod slijedećih zaraznih bolesti: bjesnoće,
bruceloze, dječje paralize, difterije, gripe, kolere, kuge, legionarske bolesti,
malarije, pjegavca, povratne groznice, salmoneloza, AIDS, trbušnog tifusa, virusnih
hemoragijskih groznica i žute groznice.
Sprovedbene propise o uslovima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke
opremljenost, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene
ustanove koje obavljaju laboratorijsku izolaciju i identifikaciju uzročnika
zaraznih bolesti, odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjeru (verifikaciju)
laboratorijske izolacije i identifikacije uzročnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja
dijagnoze, donosi Federalni ministar.
Federalni ministar rješenjem određuje u kojim se zdravstvenim ustanovama može
obavljati laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti
odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjera (verifikacija) laboratorijske
izolacije i identifikacije uzročnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze.
Rješenje iz stava 6. objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Član 15.
Zdravstvene ustanove iz člana 14. ovog zakona dužne su voditi evidenciju o
izvršenim laboratorijskim izolacijama i identifikacijama i dostavljati izvještaj
o uzročnicima zaraznih bolesti odnosno epidemija zaraznih bolesti Federalnom
zavodu i nadležnom kantonalnom zavodu, u skladu sa sprovedbenim propisom kojeg
donosi Federalni ministar.
4. Prijavljivanje
Član 16.
Odmah po dijagnosticiranju ili sumnji na zaraznu bolest, zdravstvena ustanova
odnosno nositelj privatne prakse, mora prijaviti istovremeno Federalnom zavodu
i nadležnom kantonalnom zavodu:
1. svaki slučaj zarazne bolesti iz člana 8. ovog zakona, ili svaku smrt uzrokovanu
takvom bolesti;
2. svaku sumnju na difteriju, virusnu hemoragijsku groznicu, koleru, kugu, velike
boginje , poliomielitis, antraks, SARS, žutu groznicu i bjesnilo;
3. svaku epidemiju zaraznih bolesti ;
4. svako lučenje klica trbušnog tifusa, drugih tipova salmonele, šigele, kampilobakterija,jersinija
i lamblia;
5. svako nosilaštvo zarazne žutice tipa B i C, HIV-a i parazita koje uzrokuju
malariju;
6. svaki ujed, ozljedu ili kontakt s bijesnom životinjom ili životinjom za koju
se sumnja da je bijesna.
Ljekar ili drugi zdravstveni radnik koji utvrdi oboljenje, sumnju da postoji
oboljenje, ozljeda ili smrt od zarazne bolesti iz stava 1. ovog člana, a ne
nalazi se na dužnosti u zdravstvenoj ustanovi, dužan je o tome bez odlaganja
obavijestiti najbližu zdravstvenu ustanovu.
Prijavljuju se simptomatični slučajevi dok asimptomatične infekcije treba prijaviti
ako imaju implikaciju na terapiju ili zdravlje ljudi.
Kod prijavljivanja se koristi sistem otkrivanja bolesti :
- potvrđena definicija slučaja –laboratorijski verifikovan slučaj;
- vjerovatan slučaj –verifikovan na osnovu kliničke i epidemiološke slike;
- moguć slučaj – indikativna klinička slika.
Član 17.
O svakom oboljenju od bjesnila, bruceloze, crnog prišta, ehinokokoze, kuge,
leptospiroze, Q groznice, salmoneloze, trihineloze , tularemije i drugih bolesti
koje se sa životinja prenose na ljude zdravstvena ustanova odnosno nositelj
privatne prakse, koja utvrdi oboljenje, dužna je odmah obavijestiti nadležnu
veterinarsku stanicu, odnosno organ uprave nadležan za poslove veterinarstva.
Veterinarska stanica, odnosno fizičko lice koje pruža veterinarke usluge,
dužna je odmah izvijestiti zdravstvenu ustanovu, odnosno nadležno kantonalno
ministarstvo zdravstva o svakom utvrđenom oboljenju ili uginuću životinje od
zarazne bolesti iz stava 1. ovog člana.
Član 18.
Na osnovu prijave iz člana 16. ovog zakona i podataka iz dijagnoze laboratorija
koja se odnosi na uzročnike zaraznih bolesti, Federalni zavod i nadležni kantonalni
zavodi moraju vršiti nadzor nad pojavom i kretanjem zaraznih bolesti.
Član 19.
Sprovedbene propise o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti utvrđenih ovim
zakonom, donosi Federalni ministar .
5. Prijevoz, izolacija,hospitalizacija i liječenje oboljelih
Član 20.
Lica za koja se utvrdi da boluju od meningokokne bolesti, kuge, kolere, SARS-a
, legionarske bolesti, virusnih hemoragijskih groznica (Ebola,Lassa,Marburg),
dječje paralize, difterije, pjegvca, trbušnog tifusa, malarije, bjesnila, tetanusa
i crnog prišta te lica za koje se sumnja da bolujuju od kolere, kuge ili virusnih
hemoragijskih groznica, mogu se prevoziti samo odgovarajućim sanitetskim prijevoznim
sredstvom i uz uvjete koji onemogućavaju širenje zaraze.
Sanitetska prijevozna sredstva moraju se dezinficirati poslije svakog prijevoza
lica oboljelog od zaraznih bolesti iz stava 1. ovog člana.
Član 21.
Lica za koja se utvrdi da su oboljela ili za koja se sumnja da boluju od zaraznih
bolesti iz člana 8. ovog zakona, po potrebi se izolilraju i hospitaliziraju
u zdravstvenim ustanovama na odjeljenjima za liječenje zaraznih bolesti.
Zdravstvena ustanova obvezna je izvršiti izolaciju i hospitalizaciju osoba iz
stava 1.ovoga člana.
Član 22.
Ako se pojavi epidemija pojedinih zaraznih bolesti u većem opsegu, izolacija
i liječenje oboljelih može se obavljati i u drugim odgovarajućim objektima osposobljenim
za tu svrhu.
Odluku o izolaciji i liječenju oboljelih lica u objektima navedenim u stavu
1. ovog člana donosi kantonalni ministar na prijedlog kantonalnog zavoda uz
prethodnu suglasnost Federalnog ministra
6. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija
Član 23.
Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obuhvaća:
- obaveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju - kao opću
mjeru za sprječavanje pojave zaraznih bolesti i
- obaveznu protuepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju - kao
posebnu mjera za suzbijanje širenja određenih zaraznih bolesti.
Član 24.
Obaveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju
provode zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fizička lica - obrtnici,
ako udovoljavaju propisanim uvjetima.
Ukoliko mjere obavezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije
provode privredna društva odnosno fizička lica -obrtnici iste obavljaju u skladu
sa utvrđenim programom pod nadzorom higijensko epidemiološke službe.
Obaveznu protuepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju provode
higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja , kantonalnih zavoda odnosno
Federalnog zavoda zavisno od epidemiološke situacije.
Sprovedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke
opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta, kojima moraju udovoljavati zdravstvene
ustanove, privredna društva odnosno fizička lica- obrtnici za obavljanje poslova
iz člana 23. donosi Federalni ministar.
Član 25.
Obavezna protuepidemijska dezinfekcija obavlja se prilikom
pojave kolere, kuge, virusnih hemoragijskih groznica (Ebola,Lassa,Marburg),
bjesnila, difterije, trbušnog tifusa, dječje paralize, dizenterije, tuberkuloze
u zaraznom stadiju, zarazne žutice tipa A i legionarske bolesti, te drugih zaraznih
bolesti ako postoje epidemiološke indikacije.
Obavezna protuepidemijska dezinfekcija obavlja se u toku bolesti odnosno kliconoštva
(dezinfekcija u toku) ili nakon ozdravljenja odnosno smrti bolesnika ili kliconoše
(završna dezinfekcija), a obuhvaća:
- lučevine i izlučine bolesnika ili kliconoše,
- lične i druge predmete iz okoline bolesnika ili kliconoše,
- stambene i druge prostorije u kojima boravi ili je boravio bolesnik ili kliconoša,
- prijevozna sredstva kojima je prevezen bolesnik ili kliconoša odnosno osoba
umrla od određene zarazne bolesti.
Član 26.
Obavezna protuepidemijska dezinsekcija obavlja se prilikom
pojave pjegavca i kuge.
Obavezna protuepidemijska dezinsekcija provodi se i u slučaju pojave malarije
i opasnosti od prenošenja malarije u naseljenim mjestima u kojima je utvrđena
bolest odnosno opasnost.
Obavezna protuepidemijska dezinsekcija obuhvata:
- lica koja su oboljela od zaraznih bolesti iz st. 1. i 2. ovog člana, i druga
lica iz okoline bolesnika,
- odjeću, obuću, veš, posteljinu i druge predmete bolesnika te drugih lica iz
okoline bolesnika,
- stambene i druge prostorije u kojima boravi ili je boravio bolesnik ili neko
drugo lice iz njegove okoline,
- prijevozna sredstva kojima su prevezeni bolesnik ili drugo lice za koje je
utvrđeno da se na njima nalaze insekti koji prenose uzročnike neke od određenih
zaraznih bolesti.
Član 27.
Obavezna protuepidemijska deratizacija obavlja se prilikom pojave
ili opasnosti od pojave kuge, leptospiroze ili drugih zaraznih bolest gdje izvor
mogu biti glodavci.
Obavezna protuepidemijska deratizacija obuhvata:
- stambene objekte, javne prostorije i objekte naseljenih mjesta,
- pristaništa, pomorske, riječne luke,aerodrome,autobusne i željezničke stanice
te druge objekte javnog saobraćaja,
- sredstva javnog saobraćaja (autobuse, trolebuse, brodove, kamione, avione,
željezničke vagone i dr.) i sredstva za prijevoz namirnica i predmeta opće upotrebe,
- radne prostorije, skladišta i ostale pomoćne prostorije za proizvodnju i promet
namirnica i predmeta opće upotrebe te za obavljanje drugih djelatnosti koje
pogoduju stvaranju uvjeta za život i razmnožavanje glodavaca.
Član 28.
Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija mogu se vršiti samo sredstvima čija
je efikasnost utvrđena i na način kojim se postiže uspješno sprječavanje i suzbijanje
zaraznih bolesti zbog kojih se vrši.
Utvrđivanje efikasnosti sredstava za svrhe iz stava 1. ovog člana vrši se na
osnovu hemijskog, fizičkog i biološkog ispitivanja sredstava u najmanje dvije
zdravstvene ustanove ili u dva privredna društva koja su registrirana za ove
usluge, a koje rješenjem utvrdi Federalni ministar , na osnovu mišljenja stručnog
savjetodavnog tijela iz člana 64.ovog zakona.
Rješenje iz stava 2. ovog člana objavljuje se u “Službenim novinama Federacije
BiH”.
Član 29.
Sprovedbene propise o načinu obavljanja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije
i deratizacije donosi Federalni ministar .
7. Zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim licima
Član 30.
Pod zdravstveni nadzor stavljaju se lica:
1. koja obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica ili snabdijevanju
stanovništva pitkom vodom, a koja na svojim radnim mjestima dolaze u dodir s
namirnicama, odnosno s pitkom vodom;
2. koja obavljaju poslove u obrazovnim i drugim ustanovama za djecu i omladinu
(predškolske ustanove, đački domovi, studentski domovi, dječija i omladinska
odmarališta, ustanove socijalne zaštite i sl.);
3. zdravstveni radnici i drugi zaposlenici u zdravstvenim ustanovama, nositelji
privatne prakse,zaposlenici u ustanovama socijalne zaštite, obrazovnim ustanovama
kao i lica koja u toku rada rade u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova,
odnosno na drugi način dolaze u neposredan dodir s lijekovima;
4. koja rade u objektima za pružanje higijenske njege stanovništvu (javnom kupatilu,
berbernici, frizerskom i kozmetičkom salonu i dr.) kao i lica koja rade u proizvodnji
ili prometu kozmetičkih sredstava;
5. za koja se sumnja da su kliconoše betahemolitičkog streptokoka iz grupe A,
koagulaza pozitivnog stafilokoka odnosno stafilokoka koji izlučuje enterotoksin
ili meningokoka kao i klice trbušnog tifusa;
6. koja su nosioci antitijela zarazne žutice tipa tipa B i C, HIV/AIDS;
7. koja u Federaciju dolaze iz zemalja u kojima ima malarije i kolere, SARSA,žute
groznice, virusnih hemoragijskih groznica (Ebola,Lassa,Marburg) ,kuge i ptičije
gripe.
Član 31.
Zdravstveni nadzor obuhvata:
1. zdravstveni pregled prije zasnivanja radnog odnosa – zaključivanja ugovora
o radu;
2. zdravstveni pregled poslije preboljelih zaraznih bolesti iz člana 8. ovog
zakona;
3. zdravstveni pregled pri ulasku u Federaciju ;
4. povremene zdravstvene preglede u toku zaposlenja.
Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za lica, koja obavljaju poslove
u proizvodnji ili prometu namirnica ili snabdijevanju stanovništva pitkom vodom
,iz člana 30. stava 1. tačke 1. ovog zakona, obavlja se na kliconoštvo svakih
šest mjeseci, a ostali zdravstveni pregledi jedanput godišnje. Zdravstveni pregledi
tih lica obavljaju se i kada se zarazne bolesti pojave na radnom mjestu ili
u njihovu domaćinstvu te kada za to postoje epidemiološke indikacije, što ih
utvrdi nadležni organ sanitarne inspekcije.
Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za lica iz člana 30. stav 1.
tač. 2 .do 5. ovog zakona obavlja se jedanput godišnje.
Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za lica iz člana 30. stav 1.
tačke 6. ovog zakona obavlja se dva puta godišnje.
Zdravstveni pregled lica iz člana 30. stav 1. tačka 7. ovog zakona obavlja se
odmah pri ulasku u Federaciju .
Član 32.
U proizvodnji i prometu namirnica ili snabdijevanju stanovništva pitkom vodom,
ne smiju biti zaposlena lica koja:
1. boluju od zaraznih ili parazitarnih bolesti što se mogu prenijeti namirnicama,
odnosno vodom,
2. boluju od gnojnih bolesti kože,
3. izlučuju uzročnike trbušnog tifusa, bacile dizenterije ili salmoneloza,
4. su kliconoše betahemolitičkog streptokoka iz grupe A ili stafilokoka koji
izlučuje eneterotoksin.
Član 33.
U proizvodnji i prometu sredstava za održavanje lične higijene, njege ili uljepšavanja
lica i tijela, ne smiju biti zaposlena lica koja boluju od zaraznih bolesti
ili parazitarnih bolesti koje se mogu prenijeti tim sredstvima, niti lica koja
izlučuju uzročnike trbušnog tifusa, zaraznog trovanja hranom ili dizenterije.
Član 34.
U predškolskim, obrazovnim i drugim ustanovama za djecu i omladinu ne smiju
biti uposlene osobe koje boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju, koje izlučuju
uzročnike crijevnih zaraznih bolesti (trbušni tifus i bacilarna dizanterija)
i uzročnike kapljičnih zaraznih bolesti (betahemalitički streptokok grupe A
i piogeni stafilokok).
Član 35.
Uposlenici u zdravstvenim ustanovama, socijalnim ustanovama kao i nositelji
privatne prakse ne mogu se baviti pregledima, liječenjem, njegom i usluživanjem
bolesnika, ako boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju.
Lica koja boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju, ne mogu raditi ni u proizvodnji,
opremanju i izdavanju lijekova.
Član 36.
U objektima za pružanje higijenske njege stanovništvu, za prizvodnju i promet
živežnih namirnica ne smiju raditi lica koja boluju od tuberkuloze u zaraznom
stadiju, koje izlučuju uzročnike crijevnih zaraznih bolesti (trbušni tifus i
bacilarna dizanterija) i uzročnike kapljičnih zaraznih bolesti (betahemalitički
streptokok grupe A i piogeni stafilokok).
Član 37.
LIca koja su preboljela trbušni tifus, bacilarnu dizenteriju
i lica za koja se sumnja da nose zarazne klice tih bolesti, podvrgavaju se medicinskoj
kontroli dok se na temelju laboratorijskog nalaza utvrdi da nemaju zaraznih
klica.
Lica za koja se utvrdi da su oboljela od kolere ili malarije ili su samo kliconoše
uzročnika tih bolesti, obavezno se podvrgavaju liječenju.
Lica koja su nosioci uzročnika zarazne žutica tipa B i C, koja izlučuju uzročnike
trbušnog tifusa ili su nosioci virusa HIV infekcije i drugih bolesti kod kojih
je moguć interhumani prijenos moraju biti upućena u način ponašanja, kako bi
se spriječio prijenos njihove zaraze.
Član 38.
Troškove zdravstvenih pregleda iz člana 31. stav 1. tač. 1.
i 4. ovog zakona snosi, u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti, poslodavac-privredno
društvo ili drugo pravno lice, odnosno fizičko lice- obrtnik .
Troškovi zdravstvenih pregleda iz člana 31. stav 1. tačka 2. ovog zakona, osiguravaju
se u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, a troškovi iz člana 31.
stav 1. tačka 3. ovog zakona u Budžetu Federacije .
Član 39.
Provedbene propise o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda lica pod zdravstvenim
nadzorom, donosi Federalni ministar .
8. Imunizacija, imunoprofilaksa i hemoprofilaksa
Član 40.
Imunizacija je obavezna:
1. protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize,
malih boginja, rubeole,zaušnjaka, zarazne žutice tipa B i Hemofilus influence
tipa b - za sva lica određenog uzrasta;
2. protiv bjesnila - za sva lica ozlijeđena od bijesne životinje ili životinje
za koju se sumnja da je bijesna;
3. protiv žute groznice - za lica koja putuju u zemlju u kojoj postoji ta bolest
ili u zemlju koja zahtijeva imunizaciju protiv te bolesti;
4. protiv meningokoknog meningitisa i drugih zaraznih bolesti - za lica koja
putuju u zemlju koja zahtijeva imunizaciju protiv tih bolesti;
5. protiv trbušnog tifusa i drugih zaraznih bolesti - za sva lica za koja postoje
epidemiološke indikacije.
Član 41.
Indikacije za imunizaciju određuje ljekar po prethodno izvršenom pregledu svakog
lica koje treba imunizirati.
Stručno savjetodavno tijelo iz člana 64.ovog zakona odlučit će da li postoje
trajni razlozi za odustajanje od cjepljenja (trajne kontraindikacije).
Izdati certifikat i podatke o izvršenoj imunizaciji treba čuvati i o njima izvijestiti
nadležni kantonalni zavod i Federalni zavod u skladu sa sprovedbenim propisom
.
Imunizaciju vrše zdravstveni radnici sa višom ili srednjom medicinskom spremom,
ali samo u prisustvu i pod nadzorom lječnika.
Član 42.
Zaštita imuno globulinima (imunoprofilaksa) obavezna je:
za lica ozlijeđena od bijesne životinje ili životinje za koju se sumnja da
je bijesna, ako je od vakcinisanja tih lica protiv bjesnila proteklo više od
jedne godine;
za povrijeđena lica izložena zarazi od tetanusa, ako povrijeđeno lice nije vakcinisano,
ako se ne može utvrditi da je vakcinisano, ako je vakcinisano samo jednom dozom
vakcine u periodu dužem od tri mjeseca prije dana povrede ili ako je od dana
vakcinisanja tog lica protiv tetanusa proteklo više od deset godina;
za lica izložena zarazi od zarazne žutice tipa A i B ako za to postoji klinička
i epidemiološka indikacija.
Član 43.
Zaštita lijekovima (hemoprofilaksa) je obavezna za :
1. sva lica koja su izložena zarazi od kolere i malarije;
2. djecu,omladinu i zaposlenike u školama i drugim ustanovama za djecu i omladinu,pri
epidemijskoj pojavi dizenterije, streptokokne ili meningokokne bolesti te pri
pojavi meningitisa uzrokovanog Hemofilusom influence;
3. lica kod kojih je zadesno došlo do inokulacije HIV pozitivne krvi (npr. ubodom
igle koja je prethodno bila u kontaktu sa HIV pozitivnom krvi, ili u slučaju
kontakta nezaštićene kože, na kojoj postoje prekidi kontinuiteta, sa HIV pozitivnom
krvi i sl.).
Član 44.
Godišnji program imunizacije donosi Federalni ministar na osnovu prijedloga
Federalnog zavoda.
Član 45.
Sprovedbene propise o načinu sprovođenja obavezne imunizacije, imunoprofilakse
i hemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te licima koja se podvrgavaju toj obavezi,
donosi Federalni ministar .
Sprovedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke
opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene
ustanove koje obavljaju imunizaciju protiv žute groznice i bjesnila, donosi
Federalni ministar.
Federalni ministar rješenjem određuje zdravstvene ustanove iz stava 2. ovog
člana.
Rješenje iz stava 3. objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.
9. Karantin, kućna izolacija i izdravstveni nadzor
a - Karantin
Član 46.
Karantin je mjera ograničavanja kretanja i omogućavanja obaveznih medicinskih
pregleda lica koje su bila, ili za koje se sumnja da su bila, u kontaktu s licem
koje ima kugu, virusnu hemoragičnu groznicu (Ebola, Lassa, Marburg), SARS, velike
boginje i žutu groznicu u vrijeme kada je ovo lice bilo zaraženo.
Pod karantin se stavljaju i zdravstveni radnici određeni za liječenje lica iz
stava 1. ovog člana.
O stavljanju u karantin,određivanju prostora za karentin odlučuje Federalni
ministar na osnovu epidemiološkog izvještaja Federalnog zavoda, rješenjem protiv
koga je dozvoljena žalba. koja ne odlaže izvršenje.
Dužina zadržavanja u karantinu je vremenski interval dvostrukog najdužeg inkubacionog
perioda za određenu bolest.
Karantin se fizički obezbjeđuje od strane ovlaštenih lica nadležnog kantonalnog
ministarstva unutrašnjih poslova.
Troškovi karantina padaju na teret Budžeta Federacije .
b – Kućna izolacija
Član 47.
Kućna izolacija se sprovodi u svim slučajevima kada se na osnovu ocjene epidemiološke
ugroženosti izoluju članovi porodice kod kojih postoji sumnja oboljevanja od
zaraznih bolesti, a koja se mora isključiti kliničkim i dijagnostičkim metodama.
O kućnoj izolaciji odlučuje nadležni kantonalni ministar na osnovu epidemiološkog
izvještaja nadležnog kantonalnog zavoda uz konsultovanje stručnog ekspertskog
tima nadležnog kantona u roku od 24 sata, rješenjem protiv koga je dozvoljena
žalba koja ne odlaže izvršenje.
Kućna izolacija traje dok se zarazna bolest klinički i dijagnostički ne isključi.
Troškovi kućne izolacije padaju na teret budžeta kantona.
c – Zdravstveni nadzor
Član 48.
Lica za koja se utvrdi ili posumnja da su bila u direktnom dodiru sa oboljelim
licima ili sa licima za koja postoji sumnja da su oboljela od virusnih hemoragijskih
groznica (Ebola,Lassa,Marburg) ,žute groznice, SARS-a, kolere, kuge ,malarije,
difterije i trbušnog tifusa stavljaju se pod zdravstveni nadzor.
O stavljanju pod zdravstveni nadzor odlučuje nadležni kantonalni ministar na
osnovu epidemiološkog izvještaja nadležnog kantonalnog zavoda, rješenjem protiv
koga je dozvoljena žalba koja ne odlaže izvršenje.
Lica stavljena pod zdravstveni nadzor moraju se svakodnevno javljati određenoj
zdravstvenoj ustanovi i podvrgavati se potrebnim zdravstvenim pregledima.
Dužina trajanja zdravstvenog nadzora je vremenski interval najdužeg inkubacionog
perioda za određenu zaraznu bolest.
C. OSTALE MJERE ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI
1. Mjere u slučaju epidemije ili elementarnih nesreća
Član 49.
U slučaju epidemija većih razmjera, kao i u slučaju elementarnih nesreća (poplava,
zemljotresa, požara, nesreća u rudniku ili na drugom radilištu i dr.) koje mogu
dovesti do epidemije ili do oboljenja od zarazne bolesti velikog broja lica,
Vlada na prijedlog Federalnog ministara , može preduzimati, radi sprječavanja
i suzbijanja zaraznih bolesti, slijedeće mjere:
1. uvođenje radne obaveze zdravstvenim radnicima i angažovanje drugih građana;
2. angažovanje opreme, lijekova i transportnih sredstava;
3. privremeno korištenje poslovnih i drugih prostorija za pružanje zdravstvene
zaštite;
4. izolaciju i liječenje, kao i
5. određivanje posebnih zadataka zdravstvenim ustanovama i nositeljima privatne
prakse.
Ukoliko su izvanredne okolnosti iz stava 1.ovog člana prisutne samo na području
jednog kantona o preduzimanju mjera odlučuje vlada kantona na prijedlog kantonalnog
ministara.
2. Prijenos, pogreb i iskopavanje umrlih lica
Član 50.
Iskopavanje i prenošenje umrlih lica vrši se na način i pod uvjetima koji
onemogućuju širenje zaraze.
Prenos umrlih lica iz inostranstva u Federaciju može se vršiti samo po odobrenju
Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uz prethodnu saglasnost Federalnog
ministarstva zdravstva i Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova – Federalnog
ministarstva unutarnjih poslova.
3. Mjere za sprječavanje i suzbijanje bolničkih (intrahospitalnih ) infekcija
Član 51.
Svaka zdravstvena ustanova, kao i nositelj privatne prakse, a koji u obavljanju
svoje redovne djelatnosti otkriju zaraznu bolest dužni su preduzeti propisane
mjere za sprječavanje i suzbijanje daljeg širenja zaraze i najnužnije protivepidemijske
i higijenske mjere koje priroda bolesti nalaže, kao i poučiti oboljela lica
i druga lica iz njihove okoline o načinu zaštite od te zaraze.
Svaka zdravstvena ustanova i nositelj privatne prakse dužni su obezbijediti
sanitarne i druge uvjete i sprovesti odgovarajuće sanitarno-tehničke, higijenske,
organizacione i druge mjere za zaštitu od širenja zaraze unutar zdravstvene
ustanove odnosno ordinacije .
Svaka zdravstvena ustanova i nositelj privatne prakse u obavezi su donijeti
i primjeniti program za spriječavanje i kontrolu bolničkih infekcija koji sadrži:
- otkrivanje i ranu dijagnostiku bolničke infekcije;
- prijavu slučaja bolničke infekcije;
- upute za primjenu svih dijagnostičkih, terapeutskih, sestrinskih i drugih
procedura;
- upute za sterilizaciju,dezinfekciju,čiščenje i rukovanje otpadom;
- upute za postupanje s pacijentima, zaposlenicima u zdravstvenoj njezi i pomoćnim
osobljem s infekcijama;
- program zaštite za zaposlenike i pomoćno osoblje u zdravstvenoj njezi na radnom
mjestu;
- program obuke za zaposlenike i pomoćno osoblje u zdravstvenoj njezi .
Nadzor nad sprovedbom mjera iz ovog člana vrše federalni odnosno kantonalni
inspektori u skladu sa svojim ovlaštenjima.
Član 52.
Sprovedbene propise o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i
suzbijanje bolničkih infekcija, donosi Federalni ministar .
4. Testovi na humani materijal
Član 53.
Za vrijeme uzimanja ljudskog materijala za transplantaciju, umjetnu inseminaciju
ili in vitro fertilizaciju, obavezno je testirati krv donatora, druga tkiva
i organe donatora na prisustvo klica koje uzrokuju sifilis, zaraznu žuticu,
AIDS i druge bolesti koje se mogu prenijeti putem humanog materijala.
Testovi na humani materijal iz stava 1.ovog člana, obavezni su i u slučajevima
gdje prikupljanje nije bilo izvršeno u Federaciji, ako uz humani materijal nije
dat certifikat da je test koji je izveden bio negativan.
IV - MJERE OBEZBJEĐENJA RADI ZAŠTITE
STANOVNIŠVA OD ZARAZNIH BOLESTI
Član 54.
Radi zaštite stanovništva Federacije od unošenja kolere, kuge, virusnih hemoragičnih
groznica, žute groznice, SARS-a i drugih zaraznih bolesti, preduzimaju se mjere
predviđene ovim zakonom i međunarodnim sanitarnim konvencijama i drugim međunarodnim
ugovorima.
Radi sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti iz stava 1. ovog člana Federalno
ministarstvo zdravstva može narediti posebne vanredne zaštitne mjere protiv
tih bolesti:
1. zabrana putovanja u zemlju u kojoj vlada epidemija neke od tih bolesti;
2. zabrana kretanja stanovništva, odnosno ograničenje kretanja u zaraženim ili
neposredno ugroženim područjima;
3. vakcinacija i hemoprofilaksa protiv zaraznih bolesti koje su prisutne u zemlji
obilaska;
4. ograničenje ili zabranu prometa pojedinih vrsta roba i proizvoda;
5. obavezno učestvovanje zdravstvenih ustanova i drugih pravnih osoba, nositelja
privatne prakse i drugih fizičkih osoba u suzbijanju bolesti, odnosno upotrebu
objekata, opreme i prevoznih sredstava, a radi suzbijanja zaraznih bolesti;
6. druge mjere u skladu sa međunarodnim propisima
Član 55.
Radi zaštite Federacije od unošenja zaraznih bolesti organizuje se i vrši
sanitarni nadzor nad putnicima i njihovim stvarima i nad sredstvima u međunarodnom
saobraćaju preko granice Federacije .
Sanitarni nadzor na granici vrše federalni granični sanitarni inspektori .
Član 56.
U obavljanju sanitarnog nadzora na granici, granični sanitarni inspektor ima
pravo i obavezu:
1. narediti zdravstveni pregled lica i materijala radi utvrđivanja zaraznih
bolesti;
2. zabraniti kretanja lica, za koja se posumnja da su se mogla zaraziti kugom,
virusnim hemoragičnim groznicama ( Ebola,Lassa,Marburg), žutom groznicom i SARS-om;
3. narediti poduzimanje drugih propisanih sanitarno-tehničkih i higijenskih
mjera protiv zaraznih bolesti, u skladu s ovim zakonom i obavezama po međunarodnim
sanitarnim konvencijama i drugim međunarodnim ugovorima.
Mjere iz stava 1. ovog člana utvrđuju se rješenjem.
Žalba protiv rješenja ne odlaže njegovo izvršenje.
V - NADZOR NAD SPROVEDBOM MJERA ZA ZAŠTITU STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI
Član 57.
Nadzor nad sprovedbom mjera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, obavljaju
sanitarni inspektori koji postupaju kao prvostepeni organ.
U sprovedbi nadzora sanitarni inspektori ovlašteni su:
1. zabraniti kretanje licima za koje se utvrdi ili sumnja da boluju od određenih
zaraznih bolesti;
2. zabraniti okupljanje lica u obrazovnim ustanovama, kinima, pozorištima, javnim
lokalima te na drugim javnim mjestima, dok ne prođe opasnost od epidemije zaraznih
bolesti određenih ovim zakonom;
3. narediti izolaciju lica oboljelih od zaraznih bolesti određenih ovim zakonom
i njihovo liječenje;
4. licima koja su oboljela od određenih zaraznih bolesti te licima koja su nosioci
klica određenih zaraznih bolesti, zabraniti rad na određenim radnim mjestima
odnosno mjestima na kojima mogu ugroziti zdravlje drugih osoba;
5. narediti uklanjanje oboljelih lica s određenih radnih mjesta i zabraniti
rad licima koja nisu podvrgnuta propisanim zdravstvenim pregledima do ozdravljenja
odnosno pregleda;
6. narediti zdravstveni pregled lica i materijala za laboratorijsko ispitivanje
radi utvrđivanja zaraznih bolesti određenih ovim zakonom;
7. zabraniti rad licima koja nisu podvrgnuta zdravstvenom vaspitanju, dok ne
dokažu potrebna znanja za to, potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove;
8. narediti sprovedbu zdravstvenog vaspitanja lica koja učestvuju u proizvodnji
ili prometu namirnicama;
9. narediti obavljanje obavezne (preventivne i protuepidemijske) dezinfekcije,
dezinsekcije i deratizacije;
10. zabraniti obavljanje obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije
pravnoj i fizičkoj osobi ako ne udovoljava propisanim uvjetima - dok se tim
uvjetima ne udovolji;
11. narediti da se poduzmu i druge propisane opće, posebne i ostale mjere za
zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti.
Član 58.
Mjere iz člana 57. ovog zakona utvrđuju se rješenjem.
Žalba protiv rješenja ne odlaže njegovo izvršenje.
Ako sanitarni inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da postoji epidemiološka
indikacija koja zahtijeva da se hitno poduzme određena mjera zbog uklanjanja
opasnosti za zdravlje i život stanovništva, istu će narediti kroz inspekcijski
zapisnik.
Ako mjeru naloži u samom zapisniku, u skladu sa stavom 3.ovog člana, sanitarni
inspektor je u obavezi , na zahtjev stranke, izdati i pismeno rješenje o naloženom
u roku od osam dana.
VI - OSTALE ODREDBE
Član 59.
Osim prava i dužnosti određenim ovim zakonom, Federalno ministarstvo zdravstva:
1. prati kretanje zaraznih bolesti;
2. određuje mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti iz člana 8.
ovog zakona;
3. donosi program za provođenje općih, posebnih i ostalih mjera za sprječavanje
i suzbijanje zaraznih bolesti;
4. donosi programe eradikacije endemskih žarišta zaraznih bolesti;
5. usklađuje rad kantonalnih ministarstava zdravstva u iskorjenjivanju pojedinih
zaraznih bolesti te na sprovođenju mjera za zaštitu od zaraznih bolesti koje
se pojavljuju u epidemijskom obliku i ugrožavaju dva ili više kantona;
6. određuje i organizuje sprovođenje mjera zaštite od zaraznih bolesti u slučaju
epidemije koja ugrožava više kantona, posebno složenih epidemija i epidemija
nepoznatog uzročnika.
Član 60.
U slučaju izrazito pogoršane epidemiološke situacije Federalni ministar odnosno
nadležni kantonalni ministar imenuje Krizni štab sa zadatkom organiziranja i
koordiniranja mjera za suzbijanje određenih zaraznih bolesti.
Član 61.
Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine putem Državne granične službe
BiH, kao i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova – Federalno ministarstvo
unutarnjih poslova pružaju , u granicama svojih nadležnosti, Federalnom ministarstvu
zdravstva pomoć u sprovođenju mjera navedenih u članu 54. stav 2. i članu 55.
ovog zakona, kao i u sprovedbi drugih mjera propisanih ovim zakonom.
Član 62.
Zdravstvena ustanova u kojoj je izoliran ili primljen na liječenje stranac,
koji je obolio od zarazne bolesti iz člana 8. ovog zakona, dužna je o tome izvijestiti
ministarstvo unutrašnih poslova nadležno prema mjestu u kojem se nalazi zdravstvena
ustanova.
Član 63.
U okviru zaštite stanovništva od kuge, virusnih hemoragičnih groznica, žute
groznice, SARS-a i zaraznih bolesti čiji je uzročnik nepoznat, Federacija osigurava
materijalna sredstva:
1. za vršenje sanitarnog nadzora na granici Federacije i za sprovođenje mjera
u vezi sa vršenjem tog nadzora;
2. za podmirenje troškova karantina za lica koja su bila u dodiru sa oboljelim
licima ili sa licima za koja se sumnja da boluju od neke od tih bolesti;
3. za obezbjeđenje potrebnih rezervi vakcine i drugih sredstava za sprječavanje
širenja tih bolesti;
4. za imunizaciju stanovništva i
5. za sprovođenje drugih mjera za suzbijanje tih bolesti - kad to naredi Federalni
ministar .
Član 64.
U Federalnom ministarstvu zdravstva osniva se stručno savjetodavno tijelo
ministarstva, a radi proučavanja problema vezano za zaštitu stanovništva od
zaraznih bolesti, davanja i predlaganja stručnih mišljenja iz područja planiranja,
programiranja i drugih bitnih pitanja iz oblasti zaštite stanovništva od zaraznih
bolesti.
Članove stručnog savjetodavnog tijela imenuje Federalni ministar iz reda istaknutih
medicinskih stručnjaka.
Članovi stručnog savjetodavnog tijela imenuju se na četiri godine i imaju pravo
na naknadu za svoj rad koju posebnim rješenjem određuje Federalni ministar .
VII - KAZNENE ODREDBE
Član 65.
Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj zdravstvena
ustanova :
1. ako ne obavlja rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze
( član 13);
2. ako ne obavlja laboratorijsku izolaciju i identifikaciju uzročnika zaraznih
bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti (član 14);
3. ako ne obavlja prijavljivanje zaraznih bolesti u skladu sa zakonom i propisima
donjetim na osnovu zakona (član 16);
4. ako ne obavlja obaveznu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju( čl.23.do
28);
5. ako zakljući ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda
ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zaposlenika (član 31);
6. ako zakljući ugovor o radu ili dozvoli rad zaposleniku za koga je utvrđeno
da je obolio od određene zarazne bolesti(član 35);
7. ako ne obavi imunizaciju,imunoprofilaksu,hemoprofilaksu ili ako je ne obavi
na način predviđen zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona (čl.40.do
43.);
8. ako ne preduzima mjere za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (
član 51);
9. ako ne postupi po članu 53.ovog zakona;
10. ako u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do 58);
11. ako ne sprovodi ostale propisane mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih
bolesti.
Za radnje iz stava 1 ovog člana kaznit će se odgovorno lice u zdravstvenoj
ustanovi novčanom kaznom od 500 do 2.000 KM.
Član 66.
Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj privredno
društvo i druga pravna osoba ako:
1. ne postupi po članu 3.ovog zakona;
2. ne sprovodi opće mjere, kada je to utvrđeno programima ili kada ih ne sprovodi
u roku određenom programom (član 10);
3. ne obavi obaveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju kada
je dužan osigurati njenu sprovedbu na propisan način (član 10.tačka 5.);
4. zaposleniku ne osigura zdravstveno vaspitanje (član 12);
5. obavlja preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju a ne udovoljava
propisanim uvjetima (član 24);
6. zaključi ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili
ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zaposlenika (član 31);
7. zakljući ugovor o radu ili dozvoli rad zaposleniku za koga je utvrđeno da
je obolio od određene zarazne bolesti (čl. 32.,33.,34.i 36);
8. u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do 58.);
Za radnje iz stava 1 ovog člana kaznit će se odgovorno lice u privrednom društvu,
i drugoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 500 do 2.000 KM.
Član 67.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 8.000 KM kaznit će se za prekršaj nositelj
privatne prakse ako:
1. ne omogući mjere iz člana 10. tačka 5.ovog zakona.;
2. ne obavlja prijavljivanje zaraznih bolesti u skladu sa zakonom i propisima
donijetim na osnovu zakona (član 16);
3. zakljući ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili
ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zaposlenika ili ako sam ne obavi
zdravstveni pregled (član 31);
4. zakljući ugovor o radu ili dozvoli rad zaposleniku za koga je utvrđeno da
je obolio od određene zarazne bolesti,odnosno ako sam obavlja djelatnost a boluje
od zarazne bolesti (član 35);
5. ne preduzima mjere za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija ( član
51);
6. u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do 58.);
7. ne sprovodi ostale propisane mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih
bolesti.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, počinjen drugi put, uz novčanu kaznu izreći
će se i zaštitna mjera –zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca,
a za prekršaj učinjen treći put izriče se zaštitna mjera - zabrana obavljanja
djelatnosti u trajanju do jedne godine.
Član 68.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 8.000 KM kaznit će se za prekršaj fizičko
lice - obrtnik ako:
1. ne postupi po članu 3.ovog zakona;
2. ne omogući mjere iz člana 10. tačka 5.ovog zakona;
3. zaposleniku ne osigura zdravstveno vaspitanje (član 12);
4. obavlja preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju a ne udovoljava
propisanim uvjetima (član 24);
5. zaključi ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili
ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zaposlenika ili ako sam ne obavi
zdravstveni pregled (član 31);
6. ako zaključi ugovor o radu ili dozvoli rad zaposleniku za koga je utvrđeno
da je obolio od određene zarazne bolesti (čl. 32.,33.,34. i 36);
7. u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do58.).
Za prekršaj iz stava 1. tač. 2.do 7. ovog člana, počinjen drugi put, uz novčanu
kaznu izreći će se i zaštitna mjera – zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju
od tri mjeseca, a za prekršaj učinjen treći put izriće se zaštitna mjera - zabrana
obavljanja djelatnosti u trajanju do jedne godine.
Član 69.
Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj liječnik
ili drugi zdravstveni radnik ako:
1. ne postupi u skladu sa članom 16.stav 2.ovog zakona.
Član 70.
Novčanom kaznom u iznosu od 100 do 2000 KM kaznit će se za prekršaj fizičko
lice ako:
1. ne omogući postupanje po članu 3.ovog zakona;
2. ako ne omogući sprovođenje obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije,
kada je dužno osigurati njeno sprovođenje (član 10.tačka 5.);
3. odbije da se izolira (čl.21.i 22.);
4. ne obavi imunizaciju, imunoprofilaksu i hemoprofilaksu protiv određene zarazne
bolesti (čl.40., 42. i 43.);
5. ne postupi po čl. 46. i 47.ovog zakona;
6. za vrijeme trajanja zdravstvenog nadzora ne postupa u skladu sa članom 48.
stav 3. ovog zakona;
7. ne postupi u skladu sa čl. 54., 55. i 56.ovog zakona;
8. u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do58.).
Kada se obaveza odnosi na maloljetnika , za prekršaje iz stava 1 tač. 3.,4.,
5., 6. i 7. ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom iz stava 1. roditelj odnosno
staratelj, ako propusti dužnu brigu za maloljetnika.
VIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 71.
Propise za sprovedbu iz čl.14.,15.,19.,24.,29.,39.,45. i 52.ovog zakona, Federalni
ministar će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 72.
Danom stupanjem na snagu ovog zakona, prestaje primjena propisa koji su uređivali
oblast zaraznih bolesti, a koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije,
i to:
1. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju
(«Službeni list R BiH» br.2/92 i 13/94),
2. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti («Službeni list SRBiH» br.
36/87 i 18/90) kao i
3. Uredba o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ( «Narodni list HR H-B» broj:
10/94)
Član 73.
Do donošenja propisa iz člana 71. ovog zakona, primjenjivat će se odgovarajući
propisi, a koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana početka
primjene ovog zakona
Član 74.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama
Federacije BiH”.
Predsjedavajući Predsjedavajući
Doma naroda Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH Parlamenta Federacje BiH
Slavko Matić, s.r. Muhamed Ibrahimović, s.r.
Federalni zakoniZakoni Tuzlanskog kantona
Službene novine Tuzlanskog kantona
|