Zakon Vlade Federacije BiH za 2005
Z A K O N
o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti
I - TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim zakonom utvrđuju se zarazne bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje
od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija)
i mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.
Članak 2.
Izričaji uporabljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
- Zdravstvena ustanova je ustanova osnovana sukladno propisima o zdravstvenoj
zaštiti, u svim oblicima svojine.
- Nositelj privatne prakse je zdravstveni djelatnik koji ima registriranu privatnu
praksu na temelju zakona.
- Fizička osoba- obrtnik je osoba koje obavlja, na temelju zakona, djelatnost
u svoje ime i za svoj račun a pritom se može koristiti i radom drugih osoba
sa kojima zaključi ugovor o radu.
- Zarazna bolest je bolest čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za
Federaciju.
- Epidemija zarazne bolesti je pojava neuobičajnog broja oboljevanja od zaraznih
bolesti koji su na listi zaraznih bolesti obveznog prijavljivanja ili pojava
novih zaraznih bolesti koje ugrožavaju zdravlje pučanstva.
- Zaraženim područjem, smatra se područje na kojem je otkriveni jedan ili više
izvora zaraze i koje pruža mogućnost za širenje zaraze.
- Ugroženim područjem, smatra se područje na koje se može prenijeti zarazna
bolest sa zaraženog područja i na kojem postoje uvjeti za širenje zaraze.
- Bolnička infekcija (intrahospitalna) je infekcija koja se pojavljuje za vrijeme
pružanja zdravstvene usluge u zdravstvenoj ustanovi ili kod nositelja privatne
prakse.
Članak 3.
Zaštita od zaraznih bolesti obveza je jedinica lokalne samouprave - općina,
kantona i Federacije, zdravstvenih ustanova, zavoda zdravstvenog osiguranja,
nositelja privatne prakse, gospodarskih društava i drugih pravnih i fizičkih
osoba.
Sve fizičke i pravne osobe moraju dozvoliti zdravstvene i higijenske preglede
i savjete, kao i preliminarna medicinska ispitivanja i superviziju, prikupljanje
potrebitih nalaza i primjenu ostalih mjera za zašitu od zaraznih bolesti navedenih
u ovom zakonu.
Članak 4.
Zaštita od zaraznih bolesti sastoji se u organiziranju i provedbi:
1. mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i
2. osiguranju materijalnih sredstava.
Mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti neposredno provode zdravstvene
ustanove i nositelji privatne prakse, sukladno zakonu i programima iz članka
9. ovoga zakona.
Određene opće mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti mogu izvršavati
i gospodarska društva, odnosno fizička osoba – obrtnik , sukladno odredbi članka
24. ovoga zakona.
Članak 5.
Mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti
sa životinja na ljude provode zdravstvene ustanove i nositelji privatne prakse
u suradnji s tijelima ovlaštenim za poslove veterinarstva i veterinarskim stanicama
, a sastoje se u uzajamnom izvješćivanju o pojavi i kretanju tih bolesti i organiziranju
i provedbi epidemioloških, higijenskih i drugih mjera za sprječavanje, odnosno
suzbijanje pojedinih zaraznih bolesti.
Članak 6.
Epidemiju zarazne bolesti na dva ili više kantona proglašava te određuje zaraženo
odnosno ugroženo područje, federalni ministar zdravstva ( u daljem tekstu: Federalni
ministar) na temelju epidemiološkog izvješća zdravstvene ustanove i kantonalnog
zavoda za javno zdravstvo ( u daljem tekstu:kantonalni zavod ) uz stručno mišljenje
Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu:
Federalni zavod).
Ukoliko je epidemija prisutna na području jednog kantona istu proglašava kantonalni
ministar zdravstva (u daljem tekstu:kantonalni ministar) uz prethodnu suglasnost
Federalnog ministra na temelju epidemiološkog izvješća zdravstvene ustanove
i kantonalnog zavoda uz stručno mišljenje Federalnog zavoda.
Proglašenje epidemije iz st. 1. i 2. ovoga članka objavljuje se u “Službenim
novinama Federacije BiH”.
Članak 7.
Prestanak epidemije iz članka 6. ovoga zakona, na temelju epidemiološkog
izvješća zdravstvene ustanove, kantonalnog zavoda i Federalnog zavoda, proglašava
Federalni ministar odnosno kantonalni ministar.
Prestanak epidemije objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.
II - ZARAZNE BOLESTI
Članak 8.
Zaraznim bolestima , sukladno
ovom zakonu, smatraju se:
R.B. |
ŠIFRA |
BOLEST |
|
1.
|
A 06 |
AMEBIJAZA |
AMEBIASIS |
2.
|
B 76 |
ANKILOSTOMIJAZA |
ANKYLOSTOMIASIS |
3.
|
|
ANTIMIKROBNA
RESISTENCIJA |
ANTIMICROBIAL
RESIST. |
4.
|
A 15-
A 19 |
AKTIVNA TUBERKULOZA
–TUBERKULOZA U ZARAZNOM STADIJU |
TUBECULOSIS
ACTIVA |
5.
|
|
AKUTNA FLAKCIDNA
PARALIZA |
AFP |
6.
|
|
AKUTNI RESPIRATORNI
SINDROM |
SARS |
7.
|
A 82 |
BJESNILO |
LYSSA |
8.
|
A 05 |
BOTULIZAM |
BOTULISMUS |
9.
|
A 75 |
BRIL-CINCEROVA
BOLEST |
MORBUS
BRILL-ZINSSER |
10. |
A 23 |
BRUCELOZA |
BRUCELLOSIS |
11. |
A 22 |
CRNI PRIŠT |
ANTHRAX |
12. |
B 06 |
CRVENKA |
RUBELLA/RUBEOLLA |
13. |
|
CRVENKA KONGENTALNA |
RUBELLA
CONGENTALIS |
14. |
A 26 |
CRVENI VJETAR |
ERYSIPELAS |
15. |
A 36 |
DIFTERIJA |
DIPHTHERIA |
16. |
A 03 |
DIZENTERIJA |
DYSENTERIA
BACILLARIS |
17. |
A 80 |
DJEČJA PARALIZA
|
POLIOMYELITIS
ANTERIOR ACUTA |
18. |
G 00 |
DRUGI BAKTERIJ.
MENINGITISI |
MENINGITIS |
19. |
B 67 |
EHINOKOKOZA |
ECHINOCOCCOSIS |
20. |
A 09 |
ENTEROKOLITIS |
ENTEROCOLITIS |
21. |
A 54 |
GONOREJA |
GONORRHEA |
22. |
J 11 |
GRIPA |
INFLUENZA |
23. |
|
PTIČIJA GRIPA |
|
24. |
A 30 |
GUBA |
LEPRA |
25. |
A 07 |
GVARDIJAZA |
GIARDIASIS |
26. |
A 98 |
HEMORAGIČNE GROZNICE
|
FEBRIS
HAEMORHAGICAE V |
27. |
A 98.5 |
HEMORAGIČNA GROZNICA
S
BUBREŽNIM SINDROMOM |
F.HAEMORHAGICAE
CUM
SYNDROMA RENALE |
28. |
B 24 |
HIV INFEKCIJA |
HIV
INFECTION |
29. |
A 74 |
HLAMIDIJA |
CHLAMYDIA
INF. |
30. |
Z 22 |
HbsAg NOSILAŠTVO |
HBsAG |
31. |
B 27 |
INFEKTIVNA MONONUKLEOZA |
MONONUCLEOSIS
INFECT. |
32. |
|
INFEKCIJE UZROKOVANE
ENTEROHEMORAGIJSKOM E.KOLI |
INFECTIONS
WITH ENTERO
HAEMORRHAGIC E.COLI |
33. |
|
INTRAHOSPITALNE
INFEKCIJE |
NOSOKOMIAL
INF. |
34. |
|
INFEKCIJE IZAZVANE
HEMOFILUSOM INFLUENZE b |
INFECTIONS
WITH HAEMO-
PHILUS INF.GROUP b |
35. |
A 04.6 |
JERSINIJAZA |
YERSINOSIS |
36.
|
A 04.5 |
KAMPILOBAKREIOZA |
CAMPYLOBACTERIOSIS |
37.
|
A 00 |
KOLERA |
CHOLERA ASIATICA |
38.
|
|
KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS |
|
39.
|
A 07.2 |
KRIPTOSPORODIOZA |
CRIPTOSPORIDIOSIS |
40.
|
A 20 |
KUGA |
PESTIS |
41.
|
A 69.2 |
LAIMSKA BOLEST |
LYME BORELIOSIS |
42.
|
A 48 |
LEGIONARSKA BOLEST |
LEGIONELLOSIS |
43.
|
A 27 |
LEPTOSPIROZA |
LEPTOSPIROSIS |
44.
|
B 55 |
LIŠMANIJAZA |
LEISHMANIASIS |
45.
|
A 32 |
LISTERIOZA |
LISTERIOSIS |
46.
|
B 54 |
MALARIJA |
MALARIA |
47.
|
B 05 |
MALE BOGINJE |
MORBILLI |
48.
|
B 60 |
MIKROSPORIJA PREMA LOKALIZACIJI |
MICROSPORDIOSIS |
49.
|
A 39 |
MENINGOKOKNI MENINGITIS |
MENINGITIS EPIDEMICA |
50.
|
B 01 |
OVČIJE BOGINJE |
VARICELLAE |
51.
|
A 93 |
PAPATOČI GROZNICA |
FEBRIS PAPPATACI |
52.
|
A 75 |
PJEGAVAC |
TYPHUS EXANTHEMATICUS |
53.
|
A 40 |
PNEMOKOKNE INFEKCIJE PREMA LOKALIZACIJI |
PNEUMOCOCCAL
INFECTIONS/LOCALISAT./ |
54.
|
T 88 |
POSTVAKCINALNE KOMPLIKACIJE |
POSTVACCINAL COMPL. |
55.
|
A 68 |
POVRATNA GROZNICA |
FEBRIS RECURRENS |
56.
|
|
PRENOSIVA SPUŽVASTA VARIJANTA ENCEFALOPAT.(CJD)
-KRAVLJE LUDILO |
TRANSMISSIBLE SPONGIFORM ENCEPHALOPATHIES VARIANT (CJD) |
57.
|
A 70 |
PSITAKOZA-ORNITOZA |
PSITTACOSIS-ORNITHOSIS |
58.
|
A 79 |
RIKECIOZE |
RICKETTSIOSES |
59.
|
A 02 |
SALMONELOZA / VRSTA / |
SALMONELLOSIS |
60.
|
A 41 |
SEPSA |
SEPSSIS |
61.
|
A 53 |
SIFILIS |
SYPHILIS |
62.
|
B 20 |
SINDROM STEČENOG NEDOSTATKA IMUNITETA |
AIDS /SIDA |
63.
|
J 02 |
STREPTOKOKNA UPALA GRLA |
ANGINA STREPTOCOCCICA |
64.
|
A 38 |
ŠARLAH |
SCARLATINA |
65.
|
B 86 |
ŠUGA |
SCABIES |
66.
|
A 35 |
TETANUS |
TETANUS |
67.
|
B 58 |
TOKSOPLAZMOZA |
TOKSOPLASMOSIS |
68.
|
A 01 |
TRBUŠNI TIFUS |
TYPHUS ABDOMINALIS |
69.
|
B 75 |
TRIHINOZA |
TRICHINOSIS |
70.
|
A 21 |
TULAREMIJA |
TULAREMIA |
71.
|
B 03 |
VELIKE BOGINJE |
VARIOLA VERA |
72.
|
A 37 |
VELIKI KAŠALJ |
PERTUSSIS |
73.
|
A 87 |
VIRUSNI MENINGITIS |
MENINGITIS VIROSA |
74.
|
A 86 |
ZARAZNO ZAPALJENJE MOZGA |
ENCEPHALITIS |
75.
|
A 05 |
ZARAZNO TROVANJE HRANOM UZROKOVANO BAKTERIJAMA
/PREMA UZROČNIKU/ |
TOXIINFECTIO ALIMENTARIS PREMA UZROČNIKU |
76.
|
B 15 |
ZARAZNA ŽUTICA TIPA A |
HEPATITIS VIROSA A |
77.
|
B 16 |
ZARAZNA ŽUTICA TIPA B |
HEPATITIS VIROSA B |
78.
|
B 17 |
ZARAZNA ŽUTICA TIPA C |
HEPATITIS VIROSA C |
79.
|
|
ZARAZNA ŽUTICA TIPA D |
HEPATITIS VIROSA D |
80.
|
|
ZARAZNA ŽUTICA TIPA E |
HEPATITIS VIROSA E |
81.
|
B 02 |
ZOSTER |
HERPES ZOSTER |
82.
|
B 26 |
ZAUŠNJACI |
PAROTITIS EPIDEMICA |
83.
|
A 95 |
ŽUTA GROZNICA |
FEBRIS FLAVA |
84.
|
A 78 |
Q GROZNICA |
Q FEBRIS |
Ako se pojavi opasnost od drugih zaraznih bolesti, čije je sprječavanje i suzbijanje
od interesa za Federaciju, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Vlada) može,na prijedlog Federalnog ministra i uz stručno mišljenje
Federalnog zavoda, odrediti da se za zaštitu pučanstva od takvih bolesti primjenjuju
sve ili pojedine mjere predviđene ovim zakonom.
III- MJERE ZA ZAŠTITU PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI
Članak 9.
Zaštita pučanstva od zaraznih bolesti, ostvaruje se mjerama za sprječavanje
i suzbijanje zaraznih bolesti koje mogu biti:
A. opće mjere
B. posebne mjere
C. ostale mjere
Opće i posebne mjere iz stavka 1. ovoga članka sprovode se sukladno s programima
koje donosi Federalni ministar odnosno ovlašteni kantonalni ministar na prijedlog
stručnog savjetodavnog tijela iz članka 64. ovoga zakona, Federalnog zavoda
odnosno kantonalnih zavoda koji imaju obvezu da prate i ispituju epidemiološku
situaciju u pogledu zaraznih bolesti sukladno zakonu, prihvaćenim međunarodnim
sporazumima i programima Svjetske zdravstvene organizacije.
Programi iz stavka 2. moraju sadržavati mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih
bolesti, njihove izvršitelje, rokove implementiranja i izvore sredstava za njihovu
provedbu.
A. OPĆE MJERE ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI
Članak 10.
Opće mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su:
1. osiguranje higijenski ispravne vode za piće, kao i sanitarna zaštita izvorišta
, objekata i uređaja koji služe za opskrbu vodom za piće;
2. osiguranje zdravstvene ispravnosti životnih namirnica i sanitarno-tehničkih
i higijenskih uvjeta za njihovu proizvodnju i promet;
3. uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih materija na način i pod uvjetima
kojima se osigurava zaštita od zagađivanja voda i tla, kao i održavanje glodara
i insekata na biološki prihvatljivim minimumu;
4. održavanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta u javnim zgradama, sredstvima
javnog prometa i na javnim mjestima;
5. obavljanje obvezne (preventivne) dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije
u:
- objektima za vodoopskrbu vodom za piće,
- objektima za proizvodnju i promet namirnica i predmeta opće uporabe, te sirovina
za njihovu proizvodnju odnosno prijevoznim sredstvima namijenjenim za njihov
prijevoz,
- objektima odnosno prostorima za uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih
tvari,
- objektima zdravstvenih ustanova i nositelja privatne prakse,
- odgojno-obrazovnim objektima,
- objektima i sredstvima javnog prometa,
- stambenim objektima i dvorištima,
- ostalim objektima (radnim prostorijama, na radnim površinama, sredstvima rada
i dr.) gospodarskih društava, drugih pravnih osoba kao i fizičkih osoba- obrtnika
i drugih pravnih i fizičkih osoba.
B. POSEBNE MJERE ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI
Članak 11.
Posebne mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su:
1. promocija i zdravstveni odgoj o prevenciji zaraznih bolesti ;
2. rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze;
3. laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika;
4. prijavljivanje;
5. prijevoz,izolacija,hospitalizacija i liječenje;
6. dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija;
7. zdravstveni nadzor nad kliconošama, uposlenicima i drugim osobama;
8. imunizacija, imunoprofilaksa i kemoprofilaksa;
9. karanten, kučna izolacija i zdravstveni nadzor.
1. Promocija i zdravstveni odgoj o prevenciji zaraznih bolesti
Članak 12.
Kao mjera sprječavanja i kontrole zaraznih bolesti provodi se promocija i zdravstveni
odgoj, koji moraju biti orijentirani prema trenutnoj epidemiološkoj situaciji
u posebnoj oblasti i posebnom okruženju, a implementiraju se sukladno programu.
Programe promocije i zdravstvenog odgoja iz stavka 1. ovoga članka donosi Federalni
ministar na prijedlog Federalnog zavoda, a provode ih kantonalni zavodi koordinirano
od strane Federalnog zavoda.
Troškovi promocije i zdravstvenog odgoja osiguravaju se u Proračunu Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Proračun Federacije) odnosno proračunu
kantona, a troškove zdravstvenog odgoja uposlenika u svezi s procesom rada snosi
gospodarsko društvo, pravna osoba, kao i fizička osoba- obrtnik za svoje uposlenike.
2. Rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze
Članak 13.
Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze, zdravstvene
ustanove obavljaju:
1. epidemiološko izviđanje i osmatranje terena;
2. epidemiološko ispitivanje (anektiranje):
a) pri pojavi Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, tuberkuloze, hemoralgične
groznice s bubrežnim sindromom, zarazne žutice, bjesnoće, malarije, malih boginja,
meningokokne bolesti, Q groznice, AIDS, nosilaštva HIV antitijela, SARS, trbušnog
tifusa i paratifusa, pjegavca, akutna flakcidna paraliza, virusni meningitis,
kongentalna rubeola, zaušnjaka, infekcije izazvane Hemofilusom influenze b,
dječje paralize, difterije, gonoreje, sifilisa, crnog prišta, lepre, tularemije,
trihineloze, legionarske bolesti, lišmanijaze, ornitoze-psitakoze i botulizma,
te pri pojavi ili sumnji na epidemiju drugih zaraznih bolesti;
b) pri pojavi ili opasnosti od pojave kolere,kuge, žute groznice,hemoralgijskih
groznica i velikih boginja;
3. zdravstvene preglede osoba koje su preboljele trbušni tifus, virusnu žuticu
tipa B i C, a po epidemiološkim indikacijama i po preboljeloj dizenteriji i
salmonelozi;
4. zdravstvene preglede osoba za koje se sumnja da su oboljele ili da nose klice
(kliconoše) zaraznih bolesti iz točke 2. ovoga članka ili drugih zaraznih bolesti;
5. epidemiološko ispitivanje i zdravstvene preglede osoba koja su oboljela ili
se sumnja da boluju od zaraznih bolesti nepoznatog uzročnika;
6. ispitivanje krvi davatelja na sifilis, antitijela zarazne žutice tipa B i
C i HIV-a, a kod davaoca sjemena i organa za presađivanje na sifilis, zarazne
žutice,na prisutnost antitijela HIV-a u krvi kao i antigena (virusa) HIV-a u
sjemenu odnosno organima.;
7. ispitivanje krvi rizičnih skupina pučanstva (intravenozni narkomani , promiskuitne
osobe i osobe koje su na izdržavanju zatvorske kazne) na HIV i zaraznu žuticu
tipa B i C;
8. ispitivanje krvi zdravstvenih djelatnika koji obavljaju poslove visokog profesionalnog
rizika (hemodijaliza, laboratorij, kirurgija, ginekologija, stomatologija i
dr.) na antitijela zarazne žutice tipa B i C i HIV-a;
9. ispitivanje trudnica na na HBs antigen a prema epidemiološkim indikacijama
na zaraznu žuticu tipa B i C, HIV, citomegaloviruse i toksoplazmu;
10. ispitivanje krvi osoba koje se dobrovoljno prijave za savjetovanje i testiranje
u cilju saznanja svog HIV statusa.
Ispitivanja krvi iz toč. 7., 8., 9. i 10. ovog članka vrši se uz informiran
pristanak osobe .
3. Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika
Članak 14.
Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti obavlja
se kod pojave ili sumnje na pojavu slijedećih zaraznih bolesti: tuberkuloze,
bjesnoće, botulizma, Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, crnog prišta, dječje
paralize, difterije,gonoreja, kolere, krpljenog meningoencefalitisa, kuge, legionarske
bolesti, lišmanijaze, Lyme-borelioze, malarije, meningokokne bolesti, pjegavca,
Q groznice, sifilisa, HIV /AIDS, trihineloze, tularemije, hemoragijske groznice,
virusnih hemoragijskih groznica, zarazne žutice tipa B i C te žute groznice,
akutne flakcidne paralize, virusnog meningitisa, kongentalne rubeole, zaušnjaka,
infekcije izazvane Hemofilusom influenze b, nosilaštva HIV antitijela, SARS-a.
Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti obavlja
se i u slučaju pojave ili opasnosti od pojave epidemija zarazne bolesti iz članka
8. ovoga zakona.
Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti odnosno
epidemija zaraznih bolesti iz st, 1. i 2. ovoga članka, kao i provjeru laboratorijskog
ispitivanja urzočnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze obavljaju
zdravstvene ustanove.
Provjeru (verifikaciju) laboratorijskih izolacija i identifikacija uzročnika
iz stavka 3. ovoga članka obavljaju specijalizirani (referentni) laboratoriji
u Federaciji odnosno u inozemstvu i to kod slijedećih zaraznih bolesti: bjesnoće,
bruceloze, dječje paralize, difterije, gripe, kolere, kuge, legionarske bolesti,
malarije, pjegavca, povratne groznice, salmoneloza, AIDS, trbušnog tifusa, virusnih
hemoragijskih groznica i žute groznice.
Provedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme uposlenika, tehničke
opremljenost, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene
ustanove koje obavljaju laboratorijsku izolaciju i identifikaciju uzročnika
zaraznih bolesti, odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjeru (verifikaciju)
laboratorijske izolacije i identifikacije uzročnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja
dijagnoze, donosi Federalni ministar.
Federalni ministar rješenjem određuje u kojim se zdravstvenim ustanovama može
obavljati laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti
odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjera (verifikacija) laboratorijske
izolacije i identifikacije uzročnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze.
Rješenje iz stavka 6. objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Članak 15.
Zdravstvene ustanove iz članka 14. ovoga zakona dužne su voditi evidenciju
o izvršenim laboratorijskim izolacijama i identifikacijama i dostavljati izvješće
o uzročnicima zaraznih bolesti odnosno epidemija zaraznih bolesti Federalnom
zavodu i ovlaštenom kantonalnom zavodu, sukladno provedbenim propisom kojeg
donosi Federalni ministar.
4. Prijavljivanje
Članak 16.
Odmah po dijagnosticiranju ili sumnji na zaraznu bolest, zdravstvena ustanova
odnosno nositelj privatne prakse, mora prijaviti istodobno Federalnom zavodu
i ovlaštenom kantonalnom zavodu:
1. svaki slučaj zarazne bolesti iz članka 8. ovoga zakona, ili svaku smrt uvjetovanu
takvom bolesti;
2. svaku sumnju na difteriju, virusnu hemoragijsku groznicu, koleru, kugu, velike
boginje , poliomielitis, antraks, SARS, žutu groznicu i bjesnilo;
3. svaku epidemiju zaraznih bolesti ;
4. svako lučenje klica trbušnog tifusa, drugih tipova salmonele, šigele, kampilobakterija,jersinija
i lamblia;
5. svako nosilaštvo zarazne žutice tipa B i C, HIV-a i parazita koje uzrokuju
malariju;
6. svaki ujed, ozljedu ili kontakt s bijesnom životinjom ili životinjom za koju
se sumnja da je bijesna.
Liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik koji utvrdi oboljenje, sumnju da
postoji oboljenje, ozljeda ili smrt od zarazne bolesti iz stavka 1. ovoga članka,
a ne nalazi se na dužnosti u zdravstvenoj ustanovi, obvezan je o tome bez odlaganja
izvijestiti najbližu zdravstvenu ustanovu.
Prijavljuju se simptomatični slučajevi dok asimptomatične infekcije treba prijaviti
ako imaju implikaciju na terapiju ili zdravlje ljudi.
Kod prijavljivanja se koristi sistem otkrivanja bolesti :
- potvrđena definicija slučaja –laboratorijski verificiran slučaj;
- vjerojatan slučaj –verificiran na temelju kliničke i epidemiološke slike;
- moguć slučaj – indikativna klinička slika.
Članak 17.
O svakom oboljenju od bjesnila, bruceloze, crnog prišta, ehinokokoze, kuge,
leptospiroze, Q groznice, salmoneloze, trihineloze , tularemije i drugih bolesti
koje se sa životinja prenose na ljude zdravstvena ustanova odnosno nositelj
privatne prakse, koja utvrdi oboljenje, dužna je odmah izvijestiti ovlaštenu
veterinarsku stanicu, odnosno tijelo uprave ovlašteno za poslove veterinarstva.
Veterinarska stanica, odnosno fizička osoba koje pruža veterinarke usluge, obvezna
je odmah izvijestiti zdravstvenu ustanovu, odnosno ovlašteno kantonalno ministarstvo
zdravstva o svakom utvrđenom oboljenju ili uginuću životinje od zarazne bolesti
iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 18.
Na temelju prijave iz članka 16. ovoga zakona i podataka iz dijagnoze laboratorija
koja se odnosi na uzročnike zaraznih bolesti, Federalni zavod i ovlašteni kantonalni
zavodi moraju vršiti nadzor nad pojavom i kretanjem zaraznih bolesti.
Članak 19.
Provedbene propise o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti utvrđenih ovim
zakonom, donosi Federalni ministar.
5. Prijevoz, izolacija, hospitalizacija i liječenje oboljelih
Članak 20.
Osobe za koja se utvrdi da boluju od meningokokne bolesti, kuge, kolere, SARS-a
, legionarske bolesti, virusnih hemoragijskih groznica (Ebola,Lassa,Marburg)
dječje paralize, difterije, pjegvca, trbušnog tifusa, malarije, bjesnila, tetanusa
i crnog prišta te osobe za koje se sumnja da bolujuju od kolere, kuge ili virusnih
hemoragijskih groznica, mogu se prevoziti samo odgovarajućim sanitetskim prijevoznim
sredstvom i uz uvjete koji onemogućavaju širenje zaraze.
Sanitetska prijevozna sredstva moraju se dezinficirati poslije svakog prijevoza
osobe oboljele od zarazne bolesti iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 21.
Osobe za koje se utvrdi da su oboljele ili za koja se sumnja da boluju od
zaraznih bolesti iz članka 8. ovoga zakona, po potrebi se izolilraju i hospitaliraju
u zdravstvenim ustanovama na odjelima za liječenje zaraznih bolesti.
Zdravstvena ustanova obvezna je izvršiti izolaciju i hospitalizaciju osoba iz
stavka 1.ovoga članka.
Članak 22.
Ako se pojavi epidemija pojedinih zaraznih bolesti u većem obimu, izolacija
i liječenje oboljelih može se obavljati i u drugim odgovarajućim objektima osposobljenim
za tu svrhu.
Odluku o izolaciji i liječenju oboljelih osoba u objektima navedenim u stavku
1. ovoga članka donosi kantonalni ministar na prijedlog kantonalnog zavoda uz
prethodnu suglasnost Federalnog ministra
6. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija
Članak 23.
Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obuhvaća:
- obveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju
- kao opću mjeru za sprječavanje pojave zaraznih bolesti i
- obveznu protuepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju - kao posebnu
mjera za suzbijanje širenja određenih zaraznih bolesti.
Članak 24.
Obveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju
provode zdravstvene ustanove, gospodarska društva odnosno fizičke osobe - obrtnici,
ako udovoljavaju propisanim uvjetima.
Ukoliko mjere obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije
provode gospodarska društva odnosno fizičke osobe -obrtnici iste obavljaju sukladno
utvrđenom programom pod nadzorom higijensko epidemiološke službe.
Obveznu protuepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju provode higijensko-epidemiološke
službe domova zdravlja , kantonalnih zavoda odnosno Federalnog zavoda ovisno
od epidemiološke situacije.
Provedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme uposlenika, tehničke
opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta, kojima moraju udovoljavati zdravstvene
ustanove, gospodarska društva odnosno fizičke osobe- obrtnici za obavljanje
poslova iz članka 23. donosi Federalni ministar.
Članak 25.
Obvezna protuepidemijska dezinfekcija obavlja se prigodom pojave
kolere, kuge, virusnih hemoragijskih groznica (Ebola,Lassa,Marburg), bjesnila,
difterije, trbušnog tifusa, dječje paralize, dizenterije, tuberkuloze u zaraznom
stadiju, zarazne žutice tipa A i legionarske bolesti, te drugih zaraznih bolesti
ako postoje epidemiološke indikacije.
Obvezna protuepidemijska dezinfekcija obavlja se u tijeku bolesti odnosno kliconoštva
(dezinfekcija u tijeku) ili nakon ozdravljenja odnosno smrti bolesnika ili kliconoše
(završna dezinfekcija), a obuhvaća:
- lučevine i izlučine bolesnika ili kliconoše,
- osobne i druge predmete iz okoliša bolesnika ili kliconoše,
- stambene i druge prostore u kojima boravi ili je boravio bolesnik ili kliconoša,
- prijevozna sredstva kojima je prevezen bolesnik ili kliconoša odnosno osoba
umrla od određene zarazne bolesti.
Članak 26.
Obvezna protuepidemijska dezinsekcija obavlja se prigodom pojave
pjegavca i kuge.
Obvezna protuepidemijska dezinsekcija provodi se i u slučaju pojave malarije
i opasnosti od prenošenja malarije u naseljenim mjestima u kojima je utvrđena
bolest odnosno opasnost.
Obvezna protuepidemijska dezinsekcija obuhvaća:
- osobe koja su oboljele od zaraznih bolesti iz st. 1. i 2. ovoga članka, i
druge osobe iz okoline bolesnika,
- odjeću, obuću, veš, posteljinu i druge predmete bolesnika te drugih osoba
iz okoliša bolesnika,
- stambene i druge prostorije u kojima boravi ili je boravio bolesnik ili neka
druga osoba iz njegovog okoliša,
- prijevozna sredstva, kojima su prevezeni bolesnik ili druga osoba,a za koja
je utvrđeno da se na njima nalaze insekti koji prenose uzročnike neke od određenih
zaraznih bolesti.
Članak 27.
Obvezna protuepidemijska deratizacija obavlja se prigodom
pojave ili opasnosti od pojave kuge, leptospiroze ili drugih zaraznih bolest
gdje izvor mogu biti glodavci.
Obvezna protuepidemijska deratizacija obuhvaća:
- stambene objekte, javne prostorije i objekte naseljenih mjesta,
- pristaništa, pomorske, riječne i zračne luke,autobusne i željezničke stanice
te druge objekte javnog prometa,
- sredstva javnog prometa (autobuse, trolebuse, brodove, kamione, zrakoplove,
željezničke vagone i dr.) i sredstva za prijevoz namirnica i predmeta opće uporabe,
- radne prostorije, skladišta i ostale pomoćne prostorije za proizvodnju i promet
namirnica i predmeta opće uporabe te za obavljanje drugih djelatnosti koje pogoduju
stvaranju uvjeta za život i razmnožavanje glodavaca.
Članak 28.
Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija mogu se vršiti samo sredstvima čija
je efikasnost utvrđena i na način kojim se postiže uspješno sprječavanje i suzbijanje
zaraznih bolesti zbog kojih se vrši.
Utvrđivanje efikasnosti sredstava za namjene iz stavka 1. ovog članka vrši se
na temelju kemijskog, fizičkog i biološkog ispitivanja sredstava u najmanje
dvije zdravstvene ustanove ili u dva gospodarska društva koja su registrirana
za ove usluge, a koje rješenjem utvrdi Federalni ministar , na temelju mišljenja
stručnog savjetodavnog tijela iz članka 64.ovoga zakona.
Rješenje iz stavka 2.ovoga članka objavljuje se u “Službenim novinama Federacije
BiH”.
Članak 29.
Provedbene propise o načinu obavljanja obvezne dezinfekcije, dezinsekcije
i deratizacije donosi Federalni ministar .
7. Zdravstveni nadzor nad kliconošama, uposlenicima i drugim osobama
Članak 30.
Pod zdravstveni nadzor stavljaju se osobe:
1. koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica ili snabdijevanju
pučanstva pitkom vodom, a koja na svojim radnim mjestima dolaze u dodir s namirnicama,
odnosno s pitkom vodom;
2. koje obavljaju poslove u obrazovnim i drugim ustanovama za djecu i omladinu
(predškolske ustanove, đački domovi, studentski domovi, dječija i omladinska
odmarališta, ustanove socijalne skrbi i sl.);
3. zdravstveni djelatnici i drugi uposlenici u zdravstvenim ustanovama, nositelji
privatne prakse,uposlenici u ustanovama socijalne skrbi, obrazovnim ustanovama
kao i osobe koje u tijeku rada rade u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova,
odnosno na drugi način dolaze u izravan dodir s lijekovima;
4. koje rade u objektima za pružanje higijenske njege pučanstvu (javnom kupatilu,
berbernici, frizerskom i kozmetičkom salonu i dr.) kao i osobe koja rade u proizvodnji
ili prometu kozmetičkih sredstava;
5. za koje se sumnja da su kliconoše betahemolitičkog streptokoka iz grupe A,
koagulaza pozitivnog stafilokoka odnosno stafilokoka koji izlučuje enterotoksin
ili meningokoka, kao i klice trbušnog tifusa;
6. koje su nositelji antitijela zarazne žutice tipa B i C i HIV/AIDS;
7. koje u Federaciju dolaze iz zemalja u kojima ima malarije, kolere SARSA,žute
groznice, virusnih hemoragijskih groznica (Ebola,Lassa,Marburg) ,kuge i ptičije
gripe.
Članak 31.
Zdravstveni nadzor obuhvaća:
1. zdravstveni pregled prije zasnivanja radnog odnosa – zaključenja ugovora
o radu;
2. zdravstveni pregled poslije preboljelih zaraznih bolesti iz članka 8. ovoga
zakona;
3. zdravstveni pregled pri ulasku u Federaciju ;
4. povremene zdravstvene preglede u tijeku uposlenja.
Povremeni zdravstveni pregled u tijeku uposlenja za osobe, koja obavljaju poslove
u proizvodnji ili prometu namirnica ili snabdijevanju pučanstva pitkom vodom
,iz članka 30. stavka 1. točke 1. ovog zakona, obavlja se na kliconoštvo svakih
šest mjeseci, a ostali zdravstveni pregledi jedanput godišnje. Zdravstveni pregledi
tih osoba obavljaju se i kada se zarazne bolesti pojave na radnom mjestu ili
u njihovu kućanstvu te kada za to postoje epidemiološke indikacije, što ih utvrdi
ovlašteno tijelo sanitarne inspekcije.
Povremeni zdravstveni pregled u tijeku uposlenja za osobe iz članka 30. stavka
1. toč. 2. do 5. ovoga zakona obavlja se jedanput godišnje.
Povremeni zadravstveni pregled u tijeku uposlenja za osobe iz članka 30. stavak
1. točke 6. ovoga zakona obavlja se dva puta godišnje.
Zdravstveni pregled osoba iz članka 30. stavak 1. točka 7. ovoga zakona obavlja
se odmah pri ulasku u Federaciju .
Članak 32.
U proizvodnji i prometu namirnica ili snabdijevanju pučanstva pitkom vodom,
ne smiju biti uposlene osobe koje:
1. boluju od zaraznih ili parazitarnih bolesti što se mogu prenijeti namirnicama,
odnosno vodom,
2. boluju od gnojnih bolesti kože,
3. izlučuju uzročnike trbušnog tifusa, bacile dizenterije ili salmoneloza,
4. su kliconoše betahemolitičkog streptokoka iz grupe A ili stafilokoka koji
izlučuje eneterotoksin.
Članak 33.
U proizvodnji i prometu sredstava za održavanje osobne higijene, njege ili
uljepšavanja lica i tijela, ne smiju biti uposlene osobe koja boluju od zaraznih
bolesti ili parazitarnih bolesti koje se mogu prenijeti tim sredstvima, niti
osobe koja izlučuju uzročnike trbušnog tifusa, zaraznog trovanja hranom ili
dizenterije.
Članak 34.
U predškolskim, obrazovnim i drugim ustanovama za djecu i omladinu ne smiju
biti uposlene osobe koje boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju, koje izlučuju
uzročnike crijevnih zaraznih bolesti (trbušni tifus i bacilarna dizanterija)
i uzročnike kapljičnih zaraznih bolesti (betahemalitički streptokok grupe A
i piogeni stafilokok).
Članak 35.
Uposlenici u zdravstvenim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi kao i nositelji
privatne prakse ne mogu se baviti pregledima, liječenjem, njegom i usluživanjem
bolesnika, ako boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju.
Osobe koje boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju, ne mogu raditi ni u proizvodnji,
opremanju i izdavanju lijekova.
Članak 36.
U objektima za pružanje higijenske njege pučanstvu, za prizvodnju i promet
živežnih namirnica ne smiju raditi osobe koja boluju od tuberkuloze u zaraznom
stadiju, koje izlučuju uzročnike crijevnih zaraznih bolesti (trbušni tifus i
bacilarna dizanterija) i uzročnike kapljičnih zaraznih bolesti (betahemalitički
streptokok grupe A i piogeni stafilokok).
Članak 37.
Osobe koje su preboljele trbušni tifus, bacilarnu dizenteriju i osobe za koja
se sumnja da nose zarazne klice tih bolesti, podvrgavaju se medicinskoj kontroli
dok se na temelju laboratorijskog nalaza utvrdi da nemaju zaraznih klica.
Osobe za koja se utvrdi da su oboljela od kolere ili malarije ili su samo kliconoše
uzročnika tih bolesti, obvezno se podvrgavaju liječenju.
Osobe koje su nositelji uzročnika zaraznih žutica tipa B i C, koje izlučuju
uzročnike trbušnog tifusa ili su nositelji virusa HIV infekcije i drugih bolesti
kod kojih je moguć interhumani prijenos moraju biti upućene u način ponašanja,
kako bi se spriječio prijenos njihove zaraze.
Članak 38.
Troškove zdravstvenih pregleda iz članku 31. stavak 1. toč. 1. i 4. ovog zakona
snosi, sukladno propisima o zdravstvenoj zaštiti, poslodavac-gospodarsko društvo
ili druga pravna osoba ,odnosno fizička osoba - obrtnik .
Troškovi zdravstvenih pregleda iz članka 31. stavak 1. točka 2. ovoga zakona,
osiguravaju se sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, a troškovi iz članka
31. stavka 1. točka 3. ovog zakona u Proračunu Federacije .
Članak 39.
Provedbene propise o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim
nadzorom, donosi Federalni ministar .
8. Imunizacija, imunoprofilaksa i kemoprofilaksa
Članak 40.
Imunizacija je obvezna:
1. protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize,
malih boginja, rubeole, zaušnjaka, zarazne žutice tipa B i Hemofilus influence
tipa b - za sve osobe određenog uzrasta;
2. protiv bjesnila - za sve osobe ozlijeđene od bijesne životinje ili životinje
za koju se sumnja da je bijesna;
3. protiv žute groznice - za osobe koje putuju u zemlju u kojoj postoji ta bolest
ili u zemlju koja zahtijeva imunizaciju protiv te bolesti;
4. protiv meningokoknog meningitisa i drugih zaraznih bolesti - za osobe koje
putuju u zemlju koja zahtijeva imunizaciju protiv tih bolesti;
5. protiv trbušnog tifusa i drugih zaraznih bolesti - za sva osobe za koja postoje
epidemiološke indikacije.
Članak 41.
Indikacije za imunizaciju određuje liječnik po prethodno izvršenom
pregledu svake osobe koju treba imunizirati.
Stručno savjetodavno tijelo iz članka 64.ovoga zakona odlučit će da li postoje
trajni razlozi za odustajanje od cjepljenja (trajne kontraindikacije).
Izdati certifikat i podatke o izvršenoj imunizaciji treba čuvati i o njima podnijeti
izvješće ovlaštenom kantonalnom zavodu i Federalnom zavodu sukladno provedbenom
propisu .
Imunizaciju vrše zdravstveni djelatnici sa višom ili srednjom medicinskom spremom,
ali samo u prisutnosti i pod nadzorom liječnika.
Članak 42.
Zaštita imuno globulinom (imunoprofilaksa) obvezna je:
1. za osobe ozlijeđene od bijesne životinje ili životinje za koju se sumnja
da je bijesna, ako je od vakciniranja tih osoba protiv bjesnila proteklo više
od jedne godine;
2. za povrijeđene osobe izložene zarazi od tetanusa, ako povrijeđena osoba nije
vakcinirana, ako se ne može utvrditi da je vakcinirana, ako je vakcinirana samo
jednom dozom vakcine u periodu dužem od tri mjeseca prije dana povrede ili ako
je od dana vakciniranja te osobe protiv tetanusa proteklo više od deset godina;
3. za osobe izložene zarazi od zarazne žutice tipa A i B , ako za to postoji
klinička i epidemiološka indikacija.
Članak 43.
Zaštita lijekovima (kemoprofilaksa) obvezna je za :
1. sve osobe koje su izložene zarazi od kolere i malarije;
2. djecu,omladinu i uposlenike u školama i drugim ustanovama za djecu i omladinu
,pri epidemijskoj pojavi dizenterije, streptokokne ili meningokokne bolesti
te pri pojavi meningitisa uzrokovanog Hemofilusom influence;
3. osobe kod kojih je zadesno došlo do inokulacije HIV pozitivne krvi (npr.
ubodom igle koja je prethodno bila u kontaktu sa HIV pozitivnom krvi, ili u
slučaju kontakta nezaštićene kože, na kojoj postoje prekidi kontinuiteta, sa
HIV pozitivnom krvi i sl.).
Članak 44.
Godišnji program imunizacije i profilakse donosi Federalni ministar na temelju
prijedloga Federalnog zavoda.
Članak 45.
Provedbene propise o načinu provođenja obvezne imunizacije, imunoprofilakse
i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koja se podvrgavaju toj
obvezi, donosi Federalni ministar .
Provedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme uposlenika, tehničke
opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene
ustanove koje obavljaju imunizaciju protiv žute groznice i bjesnila, donosi
Federalni ministar.
Federalni ministar rješenjem određuje zdravstvene ustanove iz stavka 2. ovoga
članka.
Rješenje iz stavka 3. objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.
9. Karanten, kućna izolacija i zdravstveni nadzor
a - Karanten
Članak 46.
Karanten je mjera ograničavanja kretanja i omogućavanja obveznih medicinskih
pregleda osoba koje su bile, ili za koje se sumnja da su bile, u kontaktu s
osobom koje ima kugu, virusnu hemoragičnu groznicu (Ebola, Lassa, Marburg),
SARS, velike boginje i žutu groznicu u vrijeme kada je ova osoba bila zaražena.
Pod karanten se stavljaju i zdravstveni djelatnici određeni za liječenje osoba
iz stavka 1. ovoga članka.
O stavljanju u karanten,određivanju prostora za karanten odlučuje Federalni
ministar na temelju epidemiološkog izvješća Federalnog zavoda, rješenjem protiv
koga je dozvoljen priziv koji ne odlaže izvršenje.
Duljina zadržavanja u karantenu je vremenski interval dvostrukog najduljeg inkubacionog
perioda za određenu bolest.
Karanten se fizički osigurava od strane ovlaštenih osoba ovlaštenog kantonalnog
ministarstva unutarnjih poslova.
Troškovi karantena padaju na teret Proračunu Federacije .
b – Kućna izolacija
Članak 47.
Kućna izolacija se sprovodi u svim slučajevima kada se na temelju ocjene epidemiološke
ugroženosti izoliraju članovi obitelji kod kojih postoji sumnja oboljevanja
od zaraznih bolesti, a koja se mora isključiti kliničkim i dijagnostičkim metodama.
O kućnoj izolaciji odlučuje ovlašteni kantonalni ministar na temelju epidemiološkog
izvješća ovlaštenog kantonalnog zavoda uz konsultiranje stručnog ekspertskog
tima ovlaštenog kantona u roku od 24 sata, rješenjem protiv koga je dozvoljen
priziv koji ne odlaže izvršenje.
Kućna izolacija traje dok se zarazna bolest klinički i dijagnostički ne isključi.
Troškovi kućne izolacije padaju na teret proračunu kantona.
c – Zdravstveni nadzor
Članak 48.
Osobe za koja se utvrdi ili posumnja da su bila u izravnom dodiru sa oboljelim
osobama ili sa osobama za koja postoji sumnja da su oboljele od virusnih hemoragijskih
groznica ( Ebola,Lassa,Marburg), žute groznice, SARS-a, kolere, kuge ,malarije,
difterije i trbušnog tifusa stavljaju se pod zdravstveni nadzor.
O stavljanju pod zdravstveni nadzor odlučuje ovlašteni kantonalni ministar na
temelju epidemiološkog izvješća ovlaštenog kantonalnog zavoda, rješenjem protiv
koga je dozvoljen priziv koji ne odlaže izvršenje.
Osobe stavljene pod zdravstveni nadzor moraju se svakodnevno javljati određenoj
zdravstvenoj ustanovi i podvrgavati se potrebitim zdravstvenim pregledima.
Duljina trajanja zdravstvenog nadzora je vremenski interval najdužeg inkubacionog
perioda za određenu zaraznu bolest.
C. OSTALE MJERE ZA SPRJEČAVANJE I
SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI
1. Mjere u slučaju epidemije ili elementarnih nesreća
Članak 49.
U slučaju epidemija većih razmjera, kao i u slučaju elementarnih nesreća (poplava,
zemljotresa, požara, nesreća u rudniku ili na drugom radilištu i dr.) koje mogu
dovesti do epidemije ili do oboljenja od zarazne bolesti velikog broja građana,
Vlada na prijedlog Federalnog ministara, može poduzimati, radi sprječavanja
i suzbijanja zaraznih bolesti, slijedeće mjere:
1. uvođenje radne obveze zdravstvenim djelatnicima i angažiranje drugih osoba;
2. angažiranje opreme, lijekova i transportnih sredstava;
3. privremenu uporabu poslovnih i drugih prostorija za pružanje zdravstvene
zaštite;
4. izolaciju i liječenje, kao i
5. određivanje posebnih zadataka zdravstvenim ustanovama i nositeljima privatne
prakse.
Ukoliko su izvanredne okolnosti iz stavka 1.ovog članka prisutne samo na području
jednog kantona o poduzimanju mjera odlučuje vlada kantona na prijedlog kantonalnog
ministara.
2. Prijenos, pogreb i iskopavanje umrlih osoba
Članak 50.
Iskopavanje i prenošenje umrlih osoba obavlja se na način i pod uvjetima koji
onemogućuju širenje zaraze.
Prenos umrlih osoba iz inozemstva u Federaciju može se vršiti samo po odobrenju
Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uz prethodnu suglasnost Federalnog
ministarstva zdravstva i Federalnog ministarstva unutarnjih poslova – Federalnog
ministarstva unutrašnjih poslova.
3. Mjere za sprječavanje i suzbijanje
bolničkih (intrahospitalnih ) infekcija
Članak 51.
Svaka zdravstvena ustanova, kao i nositelj privatne prakse, a koji u obavljanju
svoje redovite djelatnosti otkriju zaraznu bolest dužni su poduzeti propisane
mjere za sprječavanje i suzbijanje daljeg širenja zaraze i najnužnije protuepidemijske
i higijenske mjere koje narav bolesti nalaže, kao i poučiti oboljele i druge
osobe iz njihovog okoliša o načinu zaštite od te zaraze.
Svaka zdravstvena ustanova i nositelj privatne prakse dužni su osigurati sanitarne
i druge uvjete i provesti odgovarajuće sanitarno-tehničke, higijenske, organizacijske
i druge mjere za zaštitu od širenja zaraze unutar zdravstvene ustanove odnosno
ordinacije .
Svaka zdravstvena ustanova i nositelj privatne prakse u obvezi su donijeti i
primjeniti program za sprječavanje i kontrolu bolničkih infekcija koji sadrži:
- otkrivanje i ranu dijagnostiku bolničke infekcije;
- prijavu slučaja bolničke infekcije;
- naputak za primjenu svih dijagnostičkih, terapeutskih, sestrinskih i drugih
procedura;
- naputak za steriliziranje, dezinficiranje, čiščenje i rukovanje otpadom;
- naputak za postupanje s pacijentima, uposlenicima u zdravstvenoj njezi i pomoćnim
osobljem s infekcijama;
- program zaštite za uposlenike i pomoćno osoblje u zdravstvenoj njezi na radnom
mjestu;
- program obuke za uposlenike i pomoćno osoblje u zdravstvenoj njezi .
Nadzor nad provedbom mjera iz ovoga članka vrše federalni odnosno kantonalni
inspektori sukladno svojim ovlastima.
Članak 52.
Provedbene propise o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i
suzbijanje bolničkih infekcija, donosi Federalni ministar .
4. Testovi na humani materijal
Članak 53.
Za vrijeme uzimanja ljudskog materijala za transplantiranje, umjetnu inseminaciju
ili in vitro fertilizaciju, obvezno je testirati krv donatora, druga tkiva i
organe donatora na prisustvo klica koje uzrokuju sifilis, zaraznu žuticu, AIDS
i druge bolesti koje se mogu prenijeti putem humanog materijala.
Testovi na humani materijal iz stavka 1.ovoga članka, obvezni su i u slučajevima
gdje prikupljanje nije bilo izvršeno u Federaciji, ako uz humani materijal nije
dat certifikat da je test koji je izveden bio negativan.
IV - MJERE OSIGURANJA RADI ZAŠTITE
PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI
Članak 54.
Radi zaštite pučanstva Federacije od unošenja kolere, kuge, virusnih hemoragičnih
groznica, žute groznice, SARS-a i drugih zaraznih bolesti, poduzimaju se mjere
predviđene ovim zakonom i međunarodnim sanitarnim konvencijama i drugim međunarodnim
ugovorima.
Radi sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti iz stavka 1. ovoga članka Federalno
ministarstvo zdravstva može narediti posebne izvanredne zaštitne mjere protiv
tih bolesti:
1. zabrana putovanja u zemlju u kojoj vlada epidemija neke od tih bolesti;
2. zabrana kretanja pučanstva, odnosno ograničenje kretanja u zaraženim ili
neposredno ugroženim područjima;
3. vakciniranje i kemoprofilaksa protiv zaraznih bolesti koje su prisutne u
zemlji obilaska;
4. ograničenje ili zabranu prometa pojedinih vrsta roba i proizvoda;
5. obvezno učešće zdravstvenih ustanova i drugih pravnih osoba, nositelja privatne
prakse i drugih fizičkih osoba u suzbijanju bolesti, odnosno uporabu objekata,
opreme i prevoznih sredstava, a radi suzbijanja zaraznih bolesti;
6. druge mjere sukladno međunarodnim propisima.
Članak 55.
Radi zaštite Federacije od unošenja zaraznih bolesti organizira se i vrši
sanitarni nadzor nad putnicima i njihovim stvarima i nad sredstvima u međunarodnom
prometu preko granice Federacije .
Sanitarni nadzor na granici vrše federalni granični sanitarni inspektori .
Članak 56.
U obavljanju sanitarnog nadzora na granici, granični sanitarni inspektor ima
pravo i obvezu:
1. narediti zdravstveni pregled osoba i materijala radi utvrđivanja zaraznih
bolesti;
2. zabraniti kretanje osoba, za koja se posumnja da su se mogla zaraziti kugom,
virusnim hemoragičnim groznicama ( Ebola,Lassa,Marburg), žutom groznicom i SARS-om;
3. narediti poduzimanje drugih propisanih sanitarno-tehničkih i higijenskih
mjera protiv zaraznih bolesti, sukladno ovom zakonu i obvezama po međunarodnim
sanitarnim konvencijama i drugim međunarodnim ugovorima.
Mjere iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se rješenjem.
Priziv protiv rješenja ne odlaže njegovo izvršenje.
V - NADZOR NAD PROVEDBOM MJERA ZA
ZAŠTITU PUČANSTVAOD ZARAZNIH BOLESTI
Članak 57.
Nadzor nad provedbom mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, obavljaju
sanitarni inspektori koji postupaju kao prvostupanjsko tijelo.
U provedbi nadzora sanitarni inspektori ovlašteni su:
1. zabraniti kretanje osobama za koje se utvrdi ili sumnja da boluju od određenih
zaraznih bolesti;
2. zabraniti okupljanje osoba u obrazovnim ustanovama, kinima, kazalištima,
javnim lokalima te na drugim javnim mjestima, dok ne prođe opasnost od epidemije
zaraznih bolesti određenih ovim zakonom;
3. narediti izoliranje osoba oboljelih od zaraznih bolesti određenih ovim zakonom
i njihovo liječenje;
4. osobama koje su oboljele od određenih zaraznih bolesti te osobama koje su
nositelji klica određenih zaraznih bolesti, zabraniti rad na određenim radnim
mjestima odnosno mjestima na kojima mogu ugroziti zdravlje drugih osoba;
5. narediti uklanjanje oboljelih osoba s određenih radnih mjesta i zabraniti
rada osobama koje nisu podvrgnute propisanim zdravstvenim pregledima do ozdravljenja
odnosno pregleda;
6. narediti zdravstveni pregled osoba i materijala za laboratorijsko ispitivanje
radi utvrđivanja zaraznih bolesti određenih ovim zakonom;
7. zabraniti rad osobama koje nisu podvrgnute zdravstvenom odgoju, dok ne dokažu
potrebita znanja za to, potvrdnicom ovlaštene zdravstvene ustanove;
8. narediti provedbu zdravstvenog odgoja osoba koja učestvuju u proizvodnji
ili prometu namirnicama;
9. narediti obavljanje obvezne (preventivne i protuepidemijske) dezinfekcije,
dezinsekcije i deratizacije;
10. zabraniti obavljanje obvezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije pravnoj
i fizičkoj osobi ako ne udovoljava propisanim uvjetima - dok se tim uvjetima
ne udovolji;
11. narediti da se poduzmu i druge propisane opće, posebne i ostale mjere za
zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.
Članak 58.
Mjere iz članka 57. ovoga zakona utvrđuju se rješenjem.
Priziv protiv rješenja ne odlaže njegovo izvršenje.
Ako sanitarni inspektor prigodom inspekcijskog nadzora utvrdi da postoji epidemiološka
indikacija koja zahtijeva da se hitno poduzme određena mjera zbog uklanjanja
opasnosti za zdravlje i život pučanstva, istu će narediti kroz inspekcijski
zapisnik.
Ako mjeru naloži u samom zapisniku, sukladno stavku 3.ovoga članka, sanitarni
inspektor je u obvezi, na zahtjev stranke, izdati i pismeno rješenje o naloženom
u roku od osam dana.
VI - OSTALE ODREDBE
Članak 59.
Osim prava i obveza određenim ovim zakonom, Federalno ministarstvo zdravstva:
1. prati kretanje zaraznih bolesti;
2. određuje mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti iz članka 8.
ovoga zakona;
3. donosi program za provedbu općih, posebnih i ostalih mjera za sprječavanje
i suzbijanje zaraznih bolesti;
4. donosi programe eradikacije endemskih žarišta zaraznih bolesti;
5. usklađuje rad kantonalnih ministarstava zdravstva u iskorjenjivanju pojedinih
zaraznih bolesti te na provedbi mjera za zaštitu od zaraznih bolesti koje se
pojavljuju u epidemijskom obliku i ugrožavaju dva ili više kantona;
6. određuje i organizuje provedbu mjera zaštite od zaraznih bolesti u slučaju
epidemije koja ugrožava više kantona, posebno složenih epidemija i epidemija
nepoznatog uzročnika.
Članak 60.
U slučaju izrazito pogoršane epidemiološke situacije Federalni ministar odnosno
ovlašteni kantonalni ministar imenuje Krizni stožer sa zadatkom organiziranja
i koordiniranja mjera za suzbijanje određenih zaraznih bolesti.
Članak 61.
Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine putem Državne granične službe
BiH, kao i Federalno ministarstvo unutarnjih poslova- Federalno ministarstvo
unutrašnjih poslova pružaju , u granicama svojih ovlasti, Federalnom ministarstvu
zdravstva pomoć u provedbi mjera navedenih u članku 54. stavak 2. i članku 55.
ovoga zakona, kao i u provedbi drugih mjera propisanih ovim zakonom.
Članak 62.
Zdravstvena ustanova u kojoj je izoliran ili primljen na liječenje stranac,
koji je obolio od zarazne bolesti iz članka 8. ovoga zakona, obvezna je o tomu
izvijestiti ministarstvo unutarnjih poslova ovlašteno prema mjestu u kojem se
nalazi zdravstvena ustanova.
Članak 63.
U okviru zaštite pučanstva od kolere, malarije, kuge, virusnih hemoragičnih
groznica, žute groznice, SARS-a i zaraznih bolesti čiji je uzročnik nepoznat,
Federacija osigurava materijalna sredstva:
1. za vršenje sanitarnog nadzora na granici Federacije i za provedbu mjera
u svezi s vršenjem tog nadzora;
2. za podmirenje troškova karantina za osobe koje su bile u dodiru sa oboljelim
osobama ili sa osobama za koja se sumnja da boluju od neke od tih bolesti;
3. za osiguranje potrebnih rezervi vakcine i drugih sredstava za sprječavanje
širenja tih bolesti;
4. za imunizaciju pučanstva i
5. za provođenje drugih mjera za suzbijanje tih bolesti - kad to naredi Federalni
ministar .
Članak 64.
U Federalnom ministarstvu zdravstva osniva se stručno savjetodavno tijelo
ministarstva, a radi proučavanja problema vezano za zaštitu pučanstva od zaraznih
bolesti, davanja i predlaganja stručnih mišljenja iz područja planiranja, programiranja
i drugih bitnih pitanja iz oblasti zaštite pučanstva od zaraznih bolesti.
Članove stručnog savjetodavnog tijela imenuje Federalni ministar iz reda istaknutih
medicinskih stručnjaka.
Članovi stručnog savjetodavnog tijela imenuju se na četiri godine i imaju pravo
na naknadu za svoj rad koju posebnim rješenjem određuje Federalni ministar .
VII - KAZNENE ODREDBE
Članak 65.
Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj zdravstvena
ustanova :
1. ako ne obavlja rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze
( članak 13);
2. ako ne obavlja laboratorijsku izolaciju i identifikaciju uzročnika zaraznih
bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti (članak 14);
3. ako ne obavlja prijavljivanje zaraznih bolesti sukladno zakonu i propisima
donjetim na temelju zakona (članak 16);
4. ako ne obavlja obveznu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju ( čl.23.do
28);
5. ako zakljući ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda
ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede uposlenika (članak 31);
6. ako zakljući ugovor o radu ili dozvoli rad uposleniku za koga je utvrđeno
da je obolio od određene zarazne bolesti (članak 35);
7. ako ne obavi imunizaciju, imunoprofilaksu,kemoprofilaksu ili ako je ne obavi
na način predviđen zakonom i drugim propisima donesenim na temelju zakona (čl.40.do
43.);
8. ako ne poduzima mjere za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (
članak 51);
9. ako ne postupi po članku 53.ovog zakona;
10. ako u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do 58);
11. ako ne provodi ostale propisane mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih
bolesti.
Za radnje iz stavka 1 ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u zdravstvenoj
ustanovi novčanom kaznom od 500 do 2.000 KM.
Članak 66.
Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj gospodarsko
društvo i druga pravna osoba ako:
1. ne postupi po članku 3.ovog zakona;
2. ne provodi opće mjere, kada je to utvrđeno programima ili kada ih ne provodi
u roku određenom programom (članak 10);
3. ne obavi obveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju kada
je dužan osigurati njenu provedbu na propisan način (članak 10.točka 5.);
4. uposleniku ne osigura zdravstveni odgoj (članak 12);
5. obavlja preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju a ne udovoljava
propisanim uvjetima (članak 24);
6. zaključi ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili
ako ne osigura povremene zdravstvene preglede uposlenika (članak 31);
7. zakljući ugovor o radu ili dozvoli rad uposleniku za koga je utvrđeno da
je obolio od određene zarazne bolesti (čl. 32.,33.,34.i 36);
8. u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do 58.);
Za radnje iz stava 1 ovog člana kaznit će se odgovorna osoba u gospodarskom
društvu, i drugoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 500 do 2.000 KM.
Članak 67.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 8.000 KM kaznit će se za prekršaj nositelj
privatne prakse ako:
1. ne omogući mjere iz članka 10. točka 5.ovog zakona.;
2. ne obavlja prijavljivanje zaraznih bolesti sukladno zakonu i propisima donijetim
na temelju zakona (članak 16);
3. zakljući ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili
ako ne osigura povremene zdravstvene preglede uposlenika ili ako sam ne obavi
zdravstveni pregled (članak 31);
4. zakljući ugovor o radu ili dozvoli rad uposleniku za koga je utvrđeno da
je obolio od određene zarazne bolesti,odnosno ako sam obavlja djelatnost a boluje
od zarazne bolesti (članak 35);
5. ne poduzima mjere za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija ( članak
51);
6. u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do 58.);
7. ne provodi ostale propisane mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, počinjen drugi put, uz novčanu kaznu
izreći će se i zaštitna mjera –zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od
tri mjeseca, a za prekršaj učinjen treći put izriče se zaštitna mjera - zabrana
obavljanja djelatnosti u trajanju do jedne godine.
Članak 68.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 8.000 KM kaznit će se za prekršaj fizička
osoba - obrtnik ako:
1. ne postupi po članku 3.ovog zakona;
2. ne omogući mjere iz članka 10. točka 5.ovog zakona;
3. uposleniku ne osigura zdravstveni odgoj (članak 12);
4. obavlja preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju a ne udovoljava
propisanim uvjetima (članak 24);
5. zaključi ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili
ako ne osigura povremene zdravstvene preglede uposlenika ili ako sam ne obavi
zdravstveni pregled (članak 31);
6. ako zaključi ugovor o radu ili dozvoli rad uposleniku za koga je utvrđeno
da je obolio od određene zarazne bolesti (čl. 32.,33.,34. i 36);
7. u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do58.).
Za prekršaj iz stavka 1. toč. 2.do 7. ovoga članka, počinjen drugi put, uz
novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera – zabrana obavljanja djelatnosti
u trajanju od tri mjeseca, a za prekršaj učinjen treći put izriče se zaštitna
mjera - zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju do jedne godine.
Članak 69.
Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj liječnik
ili drugi zdravstveni djelatnik ako:
1. ne postupi sukladno članku 16.stavak 2.ovoga zakona.
Članak 70.
Novčanom kaznom u iznosu od 100 do 2000 KM kaznit će se za prekršaj fizička
osoba ako:
1. ne omogući postupanje po članku 3.ovoga zakona;
2. ako ne omogući provođenje obvezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije,
kada je dužna osigurati njeno provođenje (članak 10.točka 5.);
3. odbije da se izolira (čl.21.i 22.);
4. ne obavi imunizaciju, imunoprofilaksu i kemoprofilaksu protiv određene zarazne
bolesti (čl.40., 42. i 43.);
5. ne postupi po čl. 46. i 47.ovoga zakona;
6. za vrijeme trajanja zdravstvenog nadzora ne postupa sukladno članku 48. stavak
3. ovoga zakona;
7. ne postupi sukladno čl. 54., 55. i 56.ovog zakona;
8. u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do58.).
Kada se obveza odnosi na malodobnu osobu , za prekršaje iz stavka 1 toč. 3.,4.,
5., 6. i 7. ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom iz stava 1. roditelj odnosno
staratelj, ako propusti dužnu brigu za malodobnika.
VIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 71.
Propise za provedbu iz čl.14.,15.,19.,24.,29.,39.,45. i 52.ovoga zakona, Federalni
ministar će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Članak 72.
Danom stupanjem na snagu ovog zakona, prestaje primjena propisa koji su uređivali
oblast zaraznih bolesti a koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije
i to:
1. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju
(«Službeni list R BiH» br.2/92 i 13/94),
2. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti («Službeni list SRBiH» br.
36/87 i 18/90) kao i
3. Uredba o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ( «Narodni list HR H-B» broj:
10/94)
Članak 73.
Do donošenja propisa iz članka 71. ovog zakona, primjenjivat će se odgovarajući
propisi, a koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije do dana početka
primjene ovog zakona.
Članak 74.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama
Federacije BiH”.
PREDSJEDATELJ PREDSJEDATELJ
DOMA NARODA ZASTUPNIČKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BIH PARLAMENTA FEDERACIJE BIH
Slavko Matić Muhamed Ibrahimović
Federalni zakoniZakoni Tuzlanskog kantona
Službene novine Tuzlanskog kantona
|