Z A K O N
O SUDOVIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
GLAVA I
OPĆE ODREDBE
Član 1.
Sadržaj zakona
Ovim Zakonom uređuje se: organizacija, nadležnost, finansiranje,
pravosudna uprava i druga pitanja od značaja za organizaciju i funkcioniranje
općinskih sudova, kantonalnih sudova i Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Vrhovni sud Federacije).
Član 2.
Sudska vlast
Sudovi vrše sudsku vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Federacija).
Član 3.
Nezavisnost
Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvršne vlasti.
Niko ne smije uticati na nezavisnost i nepristrasnost sudije
pri odlučivanju u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad.
Član 4.
Osnivanje sudova
Sudovi se osnivaju i ukidaju ovim Zakonom.
Član 5.
Zaštita prava
Sudovi štite prava i slobode zagarantirane ustavima Bosne i
Hercegovine, Federacije i kantona i zakonom, te osiguravaju ustavnost i zakonitost.
Sudovi u svom radu postupaju nepristrasno, blagovremeno i efikasno.
Član 6.
Preispitivanje sudskih odluka
Sudsku odluku može preispitivati samo nadležni sud povodom pravnih
lijekova u postupku propisanom ustavom ili zakonom.
Član 7.
Obaveznost sudskih odluka
Odluke svih sudova u Bosni i Hercegovini obavezujuće su na teritoriji
Federacije.
Član 8.
Javnost i transparentnost
Rad sudova je javan ukoliko nije drugačije određeno zakonom.
Transparentnost rada suda osigurava se javnim raspravljanjem
u postupcima pred sudovima, objavljivanjem sastava suda, te davanjem obavještenja
javnosti o toku sudskog postupka, pod uvjetima predviđenim zakonom. Transparentnost
se može ostvarivati i objavljivanjem sudskih odluka i drugih informacija od
interesa za javnost.
Član 9.
Sastav sudova
Sudovi sude kao sudije pojedinci ili u vijećima sudija, odnosno
u vijećima sudija i sudija porotnika, a u određenim slučajevima predviđenim
zakonom mogu postupati i odlučivati i stručni saradnici.
Sastav sudskog vijeća određuje se zakonom.
Ako zakonom nije drugačije propisano, Vrhovni sud Federacije
sudi u vijećima sastavljenim od trojice sudija, a u vijećima sastavljenim
od pet sudija kada odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća.
Član 10.
Službeni jezici
Službeni jezici koji se koriste u sudovima su bosanski, hrvatski
i srpski a službena pisma su latinica i ćirilica.
Sud vodi postupak i donosi odluke na jeziku kojim se služi sudija
u postupku ili jeziku koji odredi predsjednik vijeća, s tim da će se stranci,
na njen zahtjev, osigurati prijevod na ročištu ili prijevod odluke suda na
jezik kojim se stranka služi u postupku i to u krivičnom postupku na trošak
suda, a u svim ostalim postupcima na trošak stranke. Stranke mogu pismena
upućivati sudu na bilo kojem od službenih jezika.
Član 11.
Službene legitimacije
Sudijama se izdaju službene legitimacije.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Visoko sudsko i tužilačko vijeće) propisuje obrasce i izgled službene
legitimacije a izdaje ih Federalno ministarstvo pravde.
Član 12.
Sudska toga
Sudije u toku suđenja i prilikom javnog objavljivanja odluka
nose togu.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće propisuje korištenje i izgled
sudske toge a Federalno ministarstvo pravde osigurava njenu nabavku i raspodjelu.
Član 13.
Oznake pripadnosti
Sudije i službenici suda ne smiju ispoljavati bilo kakvu vjersku,
političku, nacionalnu ili drugu pripadnost za vrijeme vršenja službenih dužnosti.
Oznake vjerske, političke, nacionalne ili druge pripadnosti
ne smiju se isticati na sudskoj zgradi ili u prostorijama suda.
Zabrana iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na stranke i treća lica.
Član 14.
Pečat
Sudovi imaju pečat u skladu sa zakonom.
Član 15.
Saradnja i pravna pomoć
Sudovi su dužni sarađivati međusobno, kao i sa organima vlasti
i stranim sudovima.
U stvarima iz svoje nadležnosti sudovi pružaju pravnu pomoć
drugim sudovima u Bosni i Hercegovini, u skladu sa zakonom.
Organi vlasti i pravna lica koja vrše javna ovlaštenja dužni
su sudovima, na njihov zahtjev, blagovremeno dostaviti spise, isprave i druge
podatke potrebne za vođenje sudskog postupka.
Sudovi međunarodnu pravnu pomoć pružaju u skladu sa međunarodnim
dokumentima ili na osnovu načela reciprociteta.
GLAVA II
ORGANIZACIJA I NADLEŽNOST SUDOVA
1. Organizacija i područje djelovanja sudova
Član 16.
Općinski sudovi
Općinski sudovi obrazuju se za područje jedne ili više općina
u kantonu.
Član 17.
Kantonalni sudovi
Kantonalni sudovi obrazuju se za područje jednog kantona
Član 18.
Vrhovni sud Federacije
Vrhovni sud Federacije je najviši žalbeni sud u Federaciji.
Član 19.
Obavljanje poslova u sjedištu i van sjedišta suda
Sudovi obavljaju poslove iz svoje nadležnosti u svom sjedištu.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, općinski sudovi mogu
poslove iz svoje nadležnosti obavljati i izvan svog sjedišta u odjeljenjima
izvan sjedišta suda, kao i u drugim mjestima na sudskim danima, u skladu sa
zakonom.
Vrhovni sud Federacije i kantonalni sudovi mogu poslove iz svoje
nadležnosti obavljati van svog sjedišta iz razloga efikasnosti, smanjenja
troškova ili iz drugih opravdanih razloga.
Član 20.
Odjeljenje izvan sjedišta suda
Odjeljenje izvan sjedišta suda obrazuje se i ukida ovim Zakonom.
Odjeljenje izvan sjedišta suda trajno je smješteno u mjestu
koje se nalazi na području suda, ali izvan njegovog sjedišta.
U odjeljenju izvan sjedišta suda sud, po pravilu, obavlja sve
poslove iz svoje nadležnosti za područje za koje je odjeljenje obrazovano.
Radom odjeljenja izvan sjedišta suda rukovodi predsjednik suda.
Predsjednik suda utvrđuje mjesto vođenja postupka i način formiranja
sudskih vijeća u predmetima u kojima broj sudija raspoređenih u odjeljenju
izvan sjedišta suda nije dovoljan za postupanje po pravilima sudskog postupka.
Predsjednik suda dužan je da vodi računa o efikasnosti rada suda i ekonomičnosti
sudskog postupka.
Izuzetno od odredbi st. 3. i 5. ovog člana, predsjednik suda
u pojedinačnom predmetu, na zahtjev postupajućeg sudije, može iz razloga efikasnosti,
smanjenja troškova ili iz drugih opravdanih razloga odrediti da se postupak,
odnosno pojedine radnje u postupku vode i izvan mjesta u kojem bi se, prema
odredbama ovog člana, vodili.
Član 21.
Sudski dani
Sud može odrediti da se održavaju sudski dani radi vođenja postupaka
ili obavljanja drugih poslova u mjestima koja se nalaze na području suda,
ali izvan njegovog sjedišta, odnosno odjeljenja izvan sjedišta suda.
Predsjednik suda donosi odluku o mjestu i vremenu održavanja
sudskih dana.
Mjesto i vrijeme održavanja sudskih dana objavljuje se na oglasnoj
tabli suda, kao i na oglasnoj tabli u zgradi u kojoj se održavaju sudski dani.
Član 22.
Sjedište i područje općinskih sudova
Općinski sudovi u Unsko-sanskom kantonu su:
1) Općinski sud u Bihaću za područje općina Bihać i Bosanski Petrovac;
2) Općinski sud u Bosanskoj Krupi za područje općina Bosanska Krupa i Bužim.
Općinski sud u Bosanskoj Krupi ima odjeljenje izvan sjedišta suda u Bužimu,
za područje općine Bužim;
3) Općinski sud u Cazinu za područje općine Cazin;
4) Općinski sud u Sanskom Mostu za područje općina Sanski Most i
Ključ;
5) Općinski sud u Velikoj Kladuši za područje općine Velika Kladuša.
Općinski sud u Posavskom kantonu je
Općinski sud u Orašju za područje općina Orašje, Domaljevac-Šamac i Odžak.
Općinski sudovi u Tuzlanskom kantonu su:
1) Općinski sud u Gračanici za područje općina Gračanica i Doboj-
Istok;
2) Općinski sud u Gradačcu za područje općina Gradačac i Srebrenik.
Općinski sud u Gradačcu ima odjeljenje izvan sjedišta suda u Srebreniku, za
područje općine Srebrenik;
3) Općinski sud u Kalesiji za područje općina Kalesija, Teočak i Sapna;
4) Općinski sud u Tuzli za područje općina Tuzla, Lukavac i Čelić;
5) Općinski sud u Živinicama za područje općina Živinice, Banovići i Kladanj.
Općinski sud u Živinicama ima odjeljenje izvan sjedišta suda u Kladnju za
područje općine Kladanj.
Općinski sudovi u Zeničko-dobojskom kantonu su:
1) Općinski sud u Kaknju za područje općine Kakanj;
2) Općinski sud u Tešnju za područje općina Tešanj, Usora i Doboj-Jug;
3) Općinski sud u Visokom za područje općina Visoko, Vareš, Olovo i Breza.
Općinski sud u Visokom ima odjeljenje izvan sjedišta suda u Olovu za područje
općine Olovo;
4) Općinski sud u Zavidovićima za područje općina Zavidovići i Maglaj.
Općinski sud u Zavidovićima ima odjeljenje izvan sjedišta suda u
Maglaju, za područje općine Maglaj;
5) Općinski sud u Zenici za područje općine Zenica;
6) Općinski sud u Žepču za područje općine Žepče.
Općinski sud u Bosanskopodrinjskom kantonu – Goražde je Općinski
sud u Goraždu za područje općina Goražde, Pale-Prača i Foča-Ustikolina.
Općinski sudovi u Srednjobosanskom kantonu su:
1) Općinski sud u Travniku za područje općina Travnik, Vitez, Novi Travnik
i Busovača;
2) Općinski sud u Bugojnu za područje općina Bugojno, Gornji Vakuf-Uskoplje,
Donji Vakuf, Jajce i Dobretići. Općinski sud u Bugojnu ima odjeljenje izvan
sjedišta suda u Jajcu, za područje općina Jajce i Dobretići;
3) Općinski sud u Kiseljaku za područje općina Kiseljak, Fojnica i Kreševo.
Općinski sudovi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu su:
1) Općinski sud u Mostaru za područje Grada Mostara i područje općine Čitluk;
2) Općinski sud u Konjicu za područje općina Konjic, Jablanica i Prozor-
Rama;
3) Općinski sud u Čapljini za područje općina Čapljina, Stolac, Neum i
Ravno.
Općinski sudovi u Zapadnohercegovačkom kantonu su:
1) Općinski sud u Širokom Brijegu za područje općina Široki Brijeg i
Posušje;
2) Općinski sud u Ljubuškom za područje općina Ljubuški i Grude.
Općinski sud u Kantonu Sarajevo je Općinski sud u Sarajevu za
područje općina: Stari Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Novi
Grad Sarajevo, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Ilidža i Trnovo.
Općinski sud u Kantonu 10 je Općinski sud u Livnu za područje općina: Livno,
Glamoč, Drvar, Bosansko Grahovo, Tomislavgrad i Kupres. Općinski sud u Livnu
ima odjeljenje izvan sjedišta suda u Drvaru, za područje općina Drvar i Bosansko
Grahovo i odjeljenje u Tomislavgradu, za područje općina Tomislavgrad i Kupres.
Član 23.
Općinski sudovi sa privrednim odjeljenjima
U privrednim predmetima općinski sudovi u kojima se obrazuju
privredna odjeljenja mjesno su nadležni za područje cijelog kantona.
Privredna odjeljenja obrazuju se u općinskim sudovima u: Bihaću,
Orašju, Tuzli, Zenici, Goraždu, Travniku, Mostaru, Širokom Brijegu, Sarajevu
i Livnu.
Član 24.
Općinski sudovi koji vrše poslove upisa u registar
Poslove upisa u registre pravnih lica vrše općinski sudovi u:
Bihaću, Orašju, Tuzli, Zenici, Goraždu, Travniku, Mostaru, Širokom Brijegu,
Sarajevu i Livnu za područje cijelog kantona.
Član 25.
Sjedište i područje kantonalnih sudova
Kantonalni sudovi su:
1) Kantonalni sud u Bihaću za područje Unsko-sanskog kantona;
2) Kantonalni sud u Odžaku za područje Posavskog kantona;
3) Kantonalni sud u Tuzli za područje Tuzlanskog kantona;
4) Kantonalni sud u Zenici za područje Zeničko-dobojskog kantona;
5) Kantonalni sud u Goraždu za područje Bosanskopodrinjskog kantona - Goražde;
6) Kantonalni sud u Novom Travniku za područje Srednjobosanskog kantona;
7) Kantonalni sud u Mostaru za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona;
8) Kantonalni sud u Širokom Brijegu za područje Zapadnohercegovačkog kantona;
9) Kantonalni sud u Sarajevu za područje Kantona Sarajevo i
10) Kantonalni sud u Livnu za područje Kantona 10.
Član 26.
Sjedište i područje Vrhovnog suda Federacije
Vrhovni sud Federacije ima sjedište u Sarajevu i nadležan je
za područje cijele Federacije.
2. Stvarna nadležnost
Član 27.
Stvarna nadležnost općinskih sudova
Općinski sud je nadležan:
1) U krivičnim predmetima:
a) da u prvom stepenu sudi:
- za krivična djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novčana
kazna ili kazna zatvora do 10 godina, ako posebnim zakonom nije određena nadležnost
drugog suda;
- za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog
suda;
- za krivična djela za koja je Sud Bosne i Hercegovine prenio nadležnost na
općinski sud;
- u svim krivičnim postupcima protiv maloljetnika;
b) da postupa tokom istrage i nakon podizanja optužnice u skladu sa zakonom;
c) da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima kad je to zakonom predviđeno;
d) da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica
osude, na osnovu sudske odluke i
e) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom.
2) U građanskim predmetima da u prvom stepenu sudi:
a) u svim građanskim sporovima i
b) u vanparničnom postupku.
3) U privrednim predmetima općinski sudovi koji imaju privredna
odjeljenja u prvom stepenu sude:
a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa
roba, usluga, vrijednosnih papira, vlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama,
te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke
u postupku pravno lice ili fizičko lice koje, u svojstvu samostalnog poduzetnika
ili u drugom svojstvu, obavlja privrednu ili drugu registriranu djelatnost
u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja;
b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutrašnjim
vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova
o prijevozu putnika;
c) u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se primjenjuje
vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
d) sporovie iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijske svojine;
e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu
konkurenciju ili monopolistički sporazum;
f) privrednr prijestupe i
g) u postupku stečaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u svim sporovima
koji nastanu u toku i povodom provođenja postupka stečaja i likvidacije.
4) U drugim predmetima:
a) da vodi izvršni postupak, ako zakonom nije drugačije određeno;
b) da određuje mjere osiguranja, ako zakonom nije drugačije određeno;
c) da rješava u posebnim postupcima, ako zakonom nije drugačije određeno;
d) da obavlja zemljišno-knjižne poslove u skladu sa zakonom;
e) da pruža pravnu pomoć sudovima u Bosni i Hercegovini;
f) da vrši poslove međunarodne pravne pomoći, ako zakonom nije određeno da
neke od tih poslova vrši kantonalni sud;
g) da vrši poslove upisa u registre pravnih lica i
h) da vrši druge poslove određene zakonom.
Član 28.
Stvarna nadležnost kantonalnih sudova
Kantonalni sud je nadležan:
1) Prvostepena nadležnost:
a) da sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora više
od 10 godina ili dugotrajni zatvor, ako zakonom nije određena nadležnost drugog
suda;
b) da postupa u toku istrage i nakon podizanja optužnice u skladu sa zakonom;
c) da sudi za krivična djela za koja je Sud Bosne i Hercegovine prenio nadležnost
na kantonalne sudove i
d) da odlučuje u svim upravnim sporovima, kao i o zahtjevima za zaštitu sloboda
i prava utvrđenih ustavom, ako su takve slobode i prava povrijeđeni konačnim
pojedinačnim aktom ili radnjom službenog lica u organima uprave, odnosno odgovornog
lica u preduzeću, ustanovi ili drugom pravnom licu kada za zaštitu tih prava
nije osigurana druga sudska zaštita.
2) Drugostepena nadležnost
a) da odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova,
b) da odlučuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, ako je to
određeno zakonom.
3) Ostalo
a) da rješava o sukobu mjesne nadležnosti između općinskih sudova sa područja
kantona;
b) da odlučuje o prijenosu mjesne nadležnosti sa jednog općinskog suda na
drugi općinski sud na području kantona;
c) da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica
osude na osnovu sudske odluke;
d) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom;
e) da rješava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovačkih sudova
i stranih arbitraža;
f) da pruža međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima i
g) da obavlja druge poslove određene zakonom.
Član 29.
Stvarna nadležnost Vrhovnog suda Federacije
Vrhovni sud Federacije nadležan je:
1) da odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka kantonalnih sudova,
ako je to zakonom određeno;
2) da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova
kada je to zakonom određeno;
3) da odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća, ako zakonom
nije drugačije određeno;
4) da rješava sukobe nadležnosti između kantonalnih i općinskih sudova sa
područja različitih kantona, ako zakonom nije drugačije određeno;
5) da odlučuje o prienošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi sud
kada je to određeno zakonom i
6) da obavlja druge poslove utvrđene zakonom, osim onih iz nadležnosti Ustavnog
suda Federacije Bosne i Hercegovine.
Vrhovni sud Federacije može imati i izvorne nadležnosti, ako
su utvrđene federalnim zakonima.
Član 30.
Postupak pred ustavnim sudovima
Vrhovni sud Federacije i kantonalni sudovi mogu pokrenuti postupak
pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Ustavnim sudom
Bosne i Hercegovine u skladu sa ustavom i odgovarajućim propisima koji uređuju
postupak pred Ustavnim sudom.
GLAVA III
UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA SUDOVA
Član 31.
Dužnosti predsjednika suda
Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom
i sudačkom upravom.
Predsjednik predstavlja sud pred drugim organima i organizacijama.
Predsjednik suda može pojedine svoje nadležnosti prenijeti na
sudije ili službenike suda.
Predsjednik suda određuje sudiju koji će vršiti dužnost predsjednika
suda u njegovom odsustvu.
Član 32.
Sekretar suda
Sudovi koji imaju više od sedam sudija mogu imati sekretara
suda.
Sekretar suda može biti lice koje ima visoku stručnu spremu
i najmanje pet godina radnog staža, uključujući i odgovarajuće iskustvo na
organizacijskim poslovima u trajanju od najmanje tri godine.
Član 33.
Dužnosti sekretara suda
Sekretar suda odgovoran je za pravilno i blagovremeno obavljanje
administrativnih, tehničkih i finansijskih poslova u sudu.
Sekretar suda za svoj rad odgovoran je predsjedniku suda.
Član 34.
Sudovi bez sekretara
U sudovima koji nemaju sekretara suda predsjednik suda sam obavlja
poslove sekretara ili osigurava da ih izvrše druge sudije ili službenici suda.
Član 35.
Opća sjednica i proširena opća sjednica
Opću sjednicu suda čine sve sudije tog suda.
Opću sjednicu saziva i njenim radom rukovodi predsjednik suda.
Opća sjednica saziva se kad je to predviđeno pravilima sudskog
postupka.
Za punovažnost odlučivanja na općoj sjednici potrebno je prisustvo najmanje
dvije trećine sudija, a odluke se donose većinom glasova prisutnih sudija.
Vrhovni sud Federacije ima proširenu opću sjednicu na kojoj
se zauzimaju načelni stavovi o pitanjima koja su od interesa za primjenjivanje
federalnih zakona.
Proširenu opću sjednicu sačinjavaju predsjednik suda i sudije
Vrhovnog suda Federacije i određen broj sudija kao delegati kantonalnih sudova.
Za održavanje proširene opće sjednice potrebno je prisustvo
najmanje dvije trećine sudija koji ulaze u sastav proširene opće sjednice.
Bliže odredbe o radu i načinu rada opće sjednice i proširene opće sjednice
uređuju se općim aktom suda.
Član 36.
Sudska odjeljenja
U sudovima se mogu obrazovati sudska odjeljenja radi odlučivanja
o stvarima iz iste pravne oblasti.
Član 37.
Propisi o unutrašnjoj organizaciji i poslovanju suda
Visoko sudsko i tužilačko vijeće donosi pravilnik o unutrašnjem
sudskom poslovanju, koji prethodno priprema u saradnji sa federalnim ministrom
pravde.
Predsjednik suda, uz saglasnost federalnog ministra pravde, donosi pravilnik
o unutrašnjoj organizaciji suda i sistematizaciji radnih mjesta u skladu sa
kriterijima iz člana 41. ovog Zakona.
Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji suda i sistematizaciji
radnih mjesta predsjednik suda dostavlja Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
GLAVA IV
SUDIJE
Član 38.
Dodatne sudije
Ako predsjednik suda smatra da su sudu neophodne dodatne sudije
radi rada na zaostalim predmetima ili zbog zamjene duže odsutnog jednog ili
više sudija tog suda, podnijet će Visokom sudskom i tužilačkom vijeću zahtjev
za imenovanje dodatnih sudija.
Član 39.
Sudije porotnici
Predsjednik općinskog suda, nakon pribavljenog mišljenja Visokog
sudskog i tužilačkog vijeća, utvrđuje broj sudija porotnika potrebnih za taj
sud.
Predsjednik općinskog suda objavljuje konkurs za sudije porotnike
oglašavanjem na oglasnoj tabli suda i u najmanje jednim dnevnim novinama.
Predsjednik suda, prema svojoj ocjeni, bira najbolje kandidate za sudije porotnike
između kandidata koji ispunjavaju uvjete utvrđene zakonom i dostavlja listu
kandidata Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
Član 40.
Personalna evidencija sudija i sudija porotnika
Sud vodi evidenciju za svakog sudiju i sudiju porotnika u kojoj
su sadržani lični podaci i podaci o stručnoj spremi i iskustvu sudije, kao
i ostali podaci. Sudija, odnosno sudija porotnik ima pravo uvida u svoj dosje
i pravo da traži ispravku pogrešnih podataka.
Član 41.
Ocjenjivanje rezultata rada sudija
Rezultati rada sudija ocjenjuju se najmanje jednom godišnje
u skladu sa kriterijima koje utvrdi Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
Ocjenjivanje rezultata rada sudija vrši predsjednik suda. Rezultate rada predsjednika
suda ocjenjuje predsjednik neposredno višeg suda.
GLAVA V
SLUŽBENICI SUDA
Član 42.
Broj i stručna sprema službenika suda
Federalni ministar pravde utvrđuje kriterij za određivanje ukupnog
broja službenika u sudovima.
Pod službenicima suda, u smislu ovog Zakona, podrazumijevaju
se državni službenici i namještenici zaposleni u sudu.
Broj službenika, njihova stručna sprema i drugi uvjeti za zapošljavanje u
svakom sudu posebno se utvrđuju pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji
radnih mjesta.
Član 43.
Stručni saradnici
Za stručnog saradnika u sudu može biti primljen diplomirani
pravnik sa položenim pravosudnim ispitom.
Stručni saradnik može postupati i odlučivati u vanparničnim i izvršnim stvarima
i sporovima male vrijednosti kada je to predviđeno zakonom u predmetima koje
mu dodijeli predsjednik suda.
Stručni saradnik pomaže sudiji u njegovom radu, vrši analizu
pravnih pitanja, priprema predmete za suđenje, te obavlja, samostalno ili
pod nadzorom i po uputstvima sudije, druge stručne poslove predviđene zakonom
ili pravilnikom.
Član 44.
Stručni savjetnici
Vrhovni sud Federacije može zapošljavati stručne savjetnike.
Za stručnog savjetnika može biti primljen diplomirani pravnik
sa položenim pravosudnim ispitom i iskustvom na radu na pravnim poslovima
od najmanje pet godina.
Stručni savjetnik obavlja poslove iz člana 43. stav 3. ovog
Zakona.
Član 45.
Pripravnici
Za sudskog pripravnika može biti primljen na praksu diplomirani
pravnik najduže na period do dvije godine.
Edukacija sudskih pripravnika odvija se u skladu sa programom
početne obuke koju utvrđuje Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije
Bosne i Hercegovine.
Pripravnici, pod nadzorom sudije ili stručnog saradnika, mogu
obavljati iste zadatke kao i stručni saradnici, s tim što ne mogu donositi
odluke u predmetima.
Član 46.
Pripravnici – volonteri
Sudovi mogu primati na praksu pripravnike - volontere.
Odredbe ovog Zakona koje se odnose na sudijske pripravnike shodno
se primjenjuju na pripravnike - volontere.
Pripravnicima – volonterima za vrijeme obavljanja prakse ne
pripada naknada za rad, niti druga prava koja se stiču po osnovu rada, osim
ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Član 47.
Administrativni poslovi koje samostalno obavljaju ostali službenici suda
Određeni poslovi koje ne moraju obavljati sudije mogu se povjeriti
službenicima suda koji obavljaju administrativne poslove. Ukoliko zakonom
ili drugim propisom nije drugačije propisano, ovlašteni službenici koji obavljaju
administrativne poslove mogu samostalno obavljati sljedeće poslove i to:
1) ovjeravati potpise;
2) davati obavještenja na osnovu podataka iz sudskog registra;
3) izdavati uvjerenja o činjenicama o kojima sud vodi evidenciju;
4) primati na zapisnik ili u obliku službene zabilješke kratka obavještenja
stranaka i drugih zainteresiranih lica o promjeni adrese ili boravišta, ili
o datumu prijema sudske odluke kada dostavnica nije vraćena sudu ili je vraćena
sudu, ali datum izvršenja dostave nije naznačen na dostavnici;
5) poduzimati odgovarajuće mjere za naplatu novčanih kazni i troškova postupka
i
6) obavljati druge poslove i zadatke koje im dodijeli predsjednik suda ili
sekretar suda.
Član 48.
Prava iz radnih odnosa
Propisi o položaju, pravima i obavezama službenika u organima
uprave shodno se primjenjuju na službenike suda, ako zakonom nije drugačije
određeno.
Član 49.
Probni period
Svi službenici suda primaju se u radni odnos uz obavezan probni
rad od tri mjeseca.
Član 50.
Personalna evidencija službenika suda
Za službenike suda vodi se evidencija u kojoj su sadržani lični
podaci, podaci o stručnoj spremi i iskustvu i ostali podaci. Svi službenici
čiji se podaci čuvaju u evidenciji imaju pravo uvida u svoj dosje i pravo
da traže ispravku pogrešnih podataka.
Član 51.
Ocjenjivanje rezultata rada službenika suda
Rezultati rada službenika suda ocjenjuju se najmanje jednom
godišnje.
Predsjednik suda ocjenjuje rezultate rada sekretara suda. Na
prijedlog rukovodioca koji je neposredno nadređen službeniku koji se ocjenjuje,
predsjednik suda ocjenjuje rezultate rada stručnih saradnika i pripravnika,
a sekretar suda rezultate ostalih službenika.
Član 52.
Odgovornost
Službenik suda odgovoran je za povredu službene dužnosti i protiv
njega se može voditi disciplinski postupak u skladu sa zakonom.
GLAVA VI
SUDSKI TUMAČI
Član 53.
Postavljanje
Nakon pribavljenog mišljenja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća
Vlada Federacije donosi propise o postavljanju, te pravima i dužnostima stalnih
sudskih tumača.
Sudovi koriste usluge stalnih sudskih tumača, osim u slučajevima
kada nema sudskih tumača za određeni jezik. Postupak za takve slučajeve utvrđuje
se propisima iz stava 1. ovog člana.
GLAVA VII
OBAVEZE PREMA STRANKAMA I JAVNOSTI
Član 54.
Povjerljivost
Sudije i službenici suda dužni su čuvati u tajnosti sve što
u toku svog rada saznaju o učesnicima u postupku i o pravnim i činjeničnim
okolnostima njihovog predmeta, te su dužni čuvati kao povjerljive podatke
koji nisu dostupni javnosti.
Član 55.
Službena tajna
Sudije i službenici suda dužni su čuvati službenu tajnu, bez
obzira na način na koji su je doznali. Pod službenom tajnom podrazumijevaju
se naročito:
1) svi podaci koji su kao službena tajna određeni zakonom ili drugim propisom;
2) svi podaci koji su kao službena tajna određeni općim aktima državnih organa,
pravnih lica i drugih institucija;
3) podaci i isprave koji su posebno određeni kao službena tajna od državnih
organa, pravnih lica i drugih institucija i
4) podaci i isprave koje je kao službenu tajnu odredio predsjednik
suda ili ovlašteni službenik suda.
Obaveza čuvanja službene tajne traje i nakon prestanka rada
u sudu.
Predsjednik suda može sudiju, odnosno službenika suda osloboditi
obaveze čuvanja službene tajne, ako u pojedinom slučaju za to postoje opravdani
razlozi.
Član 56.
Radno vrijeme
Predsjednik suda utvrđuje raspored radnog vremena u sudu.
Član 57.
Hitni predmeti
Radi postupanja po hitnim predmetima izvan radnog vremena određuju
se u sudu dežurne sudije i službenici.
Član 58.
Sloboda pristupa sudskim spisima i upisnicima
Javnost i stranke u postupku imaju pravo pristupa sudskim spisima
u skladu sa zakonom.
Podaci upisani u sudski upisnik su javni i svako ih može prepisati
i zahtijevati da mu se izda ovjeren izvod iz sudskog upisnika, osim ako za
pojedine podatke iz sudskog upisnika zakonom nije drugačije određeno.
Član 59.
Odgovornost
Federacija, odnosno kanton, zavisno od toga ko osigurava sredstva
za rad suda, odgovaraju za štetu koju u vršenju službe učine službenici suda
fizičkim ili pravnim licima svojim nezakonitim ili nepravilnim radom.
Član 60.
Pritužbe na rad sudija i službenika suda
Sud je dužan utvrditi postupak primanja pritužbi na rad sudija
i službenika suda, te postupanja po tim pritužbama.
Predsjednik suda postupa po pritužbama protiv službenika suda,
a pritužbe protiv sudija bez odlaganja dostavlja Visokom sudskom i tužilačkom
vijeću.
GLAVA VIII
PRAVOSUDNA UPRAVA
Član 61.
Ministarstva pravde
Federalno ministarstvo pravde ima sljedeće nadležnosti:
1) prati primjenu ovog Zakona i drugih propisa koji se odnose na
organizaciju i poslovanje svih sudova u Federaciji i
2) prikuplja statističke podatke o radu svih sudova u Federaciji i daje
uputstva sudovima za prikupljanje, vođenje i dostavljanje tih podataka.
Federalno ministarstvo pravde u odnosu na Vrhovni sud Federacije
i kantonalna ministarstva pravde u odnosu na kantonalne i općinske sudove,
imaju sljedeće nadležnosti:
1) prate obavljanje poslova sudske uprave;
2) sarađuju sa predsjednikom suda u rješavanju pritužbi koje primi ministarstvo,
a koje se odnose na sudsku upravu;
3) daju prijedloge predsjedniku suda i sa njim sarađuju radi unapređenja organizacije
i poslovanja suda;
4) prikupljaju statističke podatke o radu sudova;
5) osiguravaju materijalne uvjete za rad sudova, ako zakonom nije drugačije
određeno i
6) vrše nadležnosti u vezi sa sudskim budžetom u skladu sa odredbama čl. 69.,
71. i 72. ovog Zakona.
U vršenju svojih nadležnosti Federalno ministarstvo pravde i
kantonalna ministarstva pravde sarađuju i razmjenjuju informacije. Federalno
ministarstvo pravde, u cilju usklađivanja rada kantonalnih ministarstava pravde,
koordinira vršenje njihovih nadležnosti, te u tu svrhu može izdavati uputstva.
U vršenju svojih nadležnosti iz poslova pravosudne uprave Federalno
ministarstvo pravde i kantonalna ministarstva pravde usko sarađuju i dostavljaju
sve informacije Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
Član 62.
Federalni ministar pravde
Federalni ministar pravde donosi propise predviđene ovim Zakonom
u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Član 63.
Dostava podataka i izvještaja
Sudovi su dužni dostaviti nadležnim ministarstvima pravde sve
tražene podatke koji su im potrebni za vršenje nadležnosti iz člana 61. ovog
Zakona.
Sud podnosi godišnji izvještaj o svom radu za proteklu godinu
nadležnom ministarstvu pravde i Visokom sudskom i tužlačkom vijeću do 31.
marta tekuće godine.
Član 64.
Nepravilnosti
Ako kantonalno ministarstvo pravde utvrdi da u sudu postoje
nepravilnosti u primjeni ovog Zakona ili drugih propisa koji se odnose na
organizaciju i poslovanje sudova, obavijestit će o tome Federalno ministarstvo
pravde.
Ako Federalno ministarstvo pravde, pri vršenju svojih nadležnosti
ili na osnovu izvještaja kantonalnih ministarstava pravde, utvrdi da u sudu
postoje nepravilnosti u primjeni ovog Zakona ili propisa iz stava 1. ovog
člana, obavijestit će o tome predsjednika suda ili Visoko sudsko i tužilačko
vijeće radi poduzimanja odgovarajućih mjera.
Član 65.
Pritužbe
Ministarstva pravde nisu nadležna za postupanje po pritužbama
protiv sudija, te će takve pritužbe, po prijemu, bez odlaganja proslijediti
Visokom sudskom i tužilačkom vijeću na daljnje postupanje.
Član 66.
Nezavisnost sudova
Ministarstva pravde vrše svoje dužnosti na način koji osigurava
nezavisnost sudova i ne smiju na bilo koji način uticati na rad sudova u vezi
sa pojedinačnim predmetima.
Član 67.
Informacijske tehnologije
Visoko sudsko i tužilačko vijeće koordinira upotrebu informacijskih
tehnologija u sudovima radi ostvarivanja jednoobraznosti.
Sud može uvesti automatizirani sistem praćenja ili registracije
predmeta, ili drugi sistem upravljanja predmetima, uključujući sisteme sigurnosne
pohrane i čuvanja podataka, samo uz prethodno odobrenje Visokog sudskog i
tužilačkog vijeća.
GLAVA IX
FINANSIRANJE SUDOVA I SUDSKI BUDŽET
Član 68.
Sredstva za rad sudova
Sredstva za rad Vrhovnog suda Federacije osigurava Federacija.
Sredstava za rad kantonalnih i općinskih sudova osiguravaju kantoni.
Sredstva se osiguravaju tako da obimom i vremenom doznačavanja
omogućavaju svakom sudu da u svom radu postupa nezavisno, nepristrasno i efikasno,
te da svaki sud ispunjava sve svoje finansijske obaveze po njihovom dospijeću.
Sredstva za rad svakog suda iskazuju se posebno u budžetima
i sistemu trezora.
Član 69.
Izrada prijedloga budžeta
Sud izrađuje prijedlog godišnjeg budžeta za narednu godinu na
osnovu iznosa troškova u tekućoj godini, te predviđenih troškova u narednoj
godini.
Sud podnosi prijedlog budžeta Visokom sudskom i tužilačkom vijeću
radi davanja eventualnih primjedbi u roku koji odredi Visoko sudsko i tužilačko
vijeće.
Nakon razmatranja primjedbi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća
i eventualne izmjene prijedloga budžeta, odnosno nakon isteka roka od 30 dana
od dana dostavljanja prijedloga Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, sud dostavlja
prijedlog budžeta nadležnom ministarstvu pravde, zajedno sa komentarima Visokog
sudskog i tužilačkog vijeća u roku koji odredi to ministarstvo.
Ukoliko se nadležno ministarstvo pravde ne slaže sa predloženim
budžetom ili su mu potrebne dodatne informacije, kontaktirat će sekretara
suda, odnosno predsjednika suda, ako sud nema sekretara suda i o tome obavijestiti
Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
Nadležno ministarstvo pravde dostavlja svakom sudu i Visokom sudskom i tužilačkom
vijeću primjerak konačnog prijedloga budžeta za odnosni sud u obliku koji
je dostavljen ministarstvu finansija, odnosno vladi.
Prije nego što izmijeni prijedlog sudskog budžeta nadležno ministarstvo
finansija, odnosno vlada obavit će konsultacije sa Visokim sudskim i tužilačkim
vijećem.
Ukoliko budžet nije usvojen u iznosu koji je predložio sud,
u skladu sa odredbama ovog člana, nadležno ministarstvo pravde prije izrade
konačnog budžeta za taj sud obavit će konsultacije sa sekretarom suda, odnosno
sa predsjednikom suda, ako sud nema sekretara suda.
Član 70.
Izmirenje dugova
Prijedlog sudskog budžeta koji se dostavlja na usvajanje zakonodavnom
tijelu sadrži plan izmirenja dugova nastalih u sudovima u prethodnom periodu.
Član 71.
Izvršenje i izmjene budžeta
Izvršenje sudskog budžeta vrši se u skladu sa budžetom koji
je odobrilo zakonodavno tijelo.
Odluku o izmjeni budžeta kojim se smanjuje iznos budžeta sudova
može donijeti samo zakonodavno tijelo.
Prije pokretanja postupka izmjene budžeta kojim se smanjuje iznos budžeta
sudova nadležno ministarstvo pravde ili drugo nadležno tijelo vlade mora o
tome obavijestiti Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
U toku budžetske godine sud može zahtijevati preraspodjelu novčanih
sredstava u okviru različitih pozicija usvojenog budžeta, s tim da nijedna
pozicija ne može biti smanjena za više od 10 % od odobrenog iznosa za tu poziciju.
Zahtjev za preraspodjelu iz stava 4. ovog člana podnosi se u
pisanoj formi nadležnom ministarstvu pravde, uz dostavu primjerka zahtjeva
nadležnom ministarstvu finansija i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
Ministarstvo pravde dužno je udovoljiti zahtjevu suda iz stava
4. ovog člana, te o izvršenoj preraspodjeli obavijestiti nadležno ministarstvo
finansija i Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
Član 72.
Dodatno finansiranje iz budžeta
Sud kojem su u toku godine za rad neophodna dodatna sredstva
podnosi zahtjev za odobrenje dodatnih finansijskih sredstava nadležnom ministarstvu
pravde, uz dostavu primjerka takvog zahtjeva Visokom sudskom i tužilačkom
vijeću.
Član 73.
Donacije
Sud može, u skladu sa zakonom, primati donacije u novcu, stvarima
i uslugama, pod uvjetom da njihovo prihvaćanje ne ugrožava ili ne dovodi u
sumnju nezavisnost i nepristrasnost suda.
Za prijem svake donacije za sud predsjednik suda mora dobiti
odobrenje od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
GLAVA X
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 74.
Prvostepena nadležnost Vrhovnog suda Federacije
Prvostepeni postupak u krivičnim predmetima za koje je, prema
odredbama ranije važećeg zakona, bio nadležan Vrhovni sud Federacije, nastavit
će se pred sudom nadležnim prema odredbama o stvarnoj nadležnosti ovog Zakona
i Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 29/00, 16/02,
24/02 i 3/03).
Spisi predmeta iz stava 1. ovog člana dostavit će se nadležnom
sudu u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Član 75.
Stvarna nadležnost u upravnim sporovima
Postupak u predmetima upravnih sporova u kojima je stvarna nadležnost
izmijenjena odredbama člana 28. stav 1. tačka 1. podtačka d) ovog Zakona,
koji je pokrenut do dana stupanja na snagu ovog Zakona, nastavit će se pred
sudom nadležnim prema odredbama čl. 5. i 6. Zakona o upravnim sporovima («Službene
novine Federacije BiH», br. 2/98 i 8/00), osim u postupcima koji nisu završeni
po tužbama podnesenim Vrhovnom sudu Federacije nakon 31.12.2003. godine, koji
postupak će se nastaviti pred nadležnim kantonalnim sudom u skladu sa ovim
Zakonom.
Član 76.
Stvarna nadležnost za poslove upisa u registar
Postupak u predmetima upisa u sudski registar u kojima je stvarna
nadležnost izmijenjena odredbama člana 27. stav 1. tačka 4. podtačka g), koji
je pokrenut do dana stupanja na snagu ovog Zakona, nastavit će se pred sudom
nadležnim prema odredbama ovog Zakona.
Spisi predmeta iz stava 1. ovog člana dostavit će se nadležnom
sudu u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Postupak u predmetima iz stava 1. ovog člana u kojima je do
stupanja na snagu ovog Zakona donesena prvostepena odluka kojom se postupak
pred prvostepenim sudom završava, nastavit će se pred sudom nadležnim prema
odredbama čl. 8., 56., 57. i 62. Zakona o postupku upisa pravnih lica u sudski
registar («Službene novine Federacije BiH», br. 4/00, 19/00, 49/00, 32/01,
14/02 i 29/03).
Ako nakon stupanja na snagu ovog Zakona bude ukinuta prvostepena
odluka iz stava 3. ovog člana, postupak će se nastaviti pred sudom nadležnim
prema odredbama ovog Zakona.
Član 77.
Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije
Bosne i Hercegovine
Dok Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i
Hercegovine ne utvrdi program početne obuke za pripravnike i pripravnike -
volontere ova obuka će se vršiti u skladu sa postojećim programima obuke.
Član 78.
Korištenje postojećih automatiziranih sistema
Sudovi koji su do stupanja na snagu ovog Zakona posjedovali
automatizirane sisteme praćenja ili registracije predmeta, ili druge sisteme
upravljanja predmetima mogu nastaviti koristiti iste sisteme i bez odobrenja
iz člana 67. ovog Zakona, dok Visoko sudsko i tužilačko vijeće ne utvrdi jednoobrazne
sisteme za sve sudove ili jednoobrazne kriterije za usvajanje tih sistema.
Član 79.
Primjena čl. 9., 39. i 40.
Odredbe čl. 9., 39. i 40. ovog Zakona, u dijelu koji se odnosi
na sudije porotnike, primjenjuju se samo na postupke koji se, u skladu sa
prijelaznim i završnim odredbama Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne
i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 35/03 i 56/03) i Zakona
o parničnom postupku (“Službene novine Federacije BiH”, broj 53/03), provode
prema propisima koji su se primjenjivali do dana njihovog stupanja na snagu.
Član 80.
Prestanak važenja zakona o sudovima
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o
Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije
BiH”, br. 2/95, 4/95, 9/96, 20/01 i 44/01).
U slučaju da je ovaj Zakon u suprotnosti sa drugim zakonima
u Federaciji primjenjivat će se ovaj Zakon.
Kantonalna zakonodavna tijela dužna su u roku od 90 dana od
dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti svoje zakone i druge propise
sa odredbama ovog Zakona.
Član 81.
Stupanje na snagu
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
“Službenim novinama Federacije BiH”.