I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju dug i jamstva Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kantona, gradova i općina u Federaciji, način i postupak zaduživanja, osiguranje sredstava za otplatu duga, izdavanje jamstava, vođenje evidencija o dugu i jamstvima, te druga pitanja što se odnose na dug i jamstva Federacije, kantona, gradova i općina u Federaciji.

Članak 2.

Termini što se koriste u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje:
1) Dug je monetarna obveza za pozajmljena sredstva uključujući financijski lizing.
2) Državni dug je dug izražen u domaćoj valuti čiji je zajmoprimac Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo financija i trezora) uime Bosne i Hercegovine. Državni dug također obuhvaća i dug Bosne i Hercegovine koji je do sada nastao sukladno zakonu što je bio na snazi u vrijeme zaduženja. U svrhu utvrđivanja državnoga duga, kada je neizmirena obveza izražena u zakonskoj valuti izuzimajući domaću valutu, vrijednost će se preračunati u domaću valutu u vrijeme vršenja procjene, prema zvaničnom tečaju Centralne banke Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralna banka).
3) Vanjski državni dug je državni dug nastao sukladno međunarodnom sporazumu. Dug nastao u razdoblju od 2. travnja 1992. do 14. prosinca 1995. godine ne smatra se vanjskim dugom države, a država nema nikakvu odgovornost za otplatu toga duga.
4) Unutarnji državni dug je državni dug, izuzimajući vanjski državni dug.
5) Konsolidirani dug Federacije je financijski iskaz ukupnoga unutarnjeg i vanjskog duga i jamstava Federacije, duga i jamstava kantona, općina i gradova u Federaciji, te duga federalnih i kantonalnih izvanproračunskih fondova, kao da se radi o jednome subjektu.
6) Dug Federacije je dug izražen u domaćoj valuti, čiji je zajmoprimac izravno ili neizravno Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo financija) uime Federacije i ne obuhvaća dug kantona, gradova i općina. U dug Federacije uključuje se i dug Federacije koji je do sada nastao sukladno zakonu što je bio na snazi u vrijeme zaduženja. U svrhu utvrđivanja duga Federacije kada je neizmirena obveza izražena u ugovorenoj valuti izuzimajući domaću valutu, preračunat će se u domaću valutu u vrijeme procjene vrijednosti prema zvaničnoj tečajnoj listi Centralne banke.
7) Relevantni dug Federacije je unutarnji i vanjski dug Federacije u čije se ime zadužila Bosna i Hercegovina i koji je plativ iz sredstava što ih osigurava Federacija.
8) Vanjski dug Federacije je dug Federacije koji je predmetom međunarodnog sporazuma, zaključenog sukladno procedurama definiranim ovim Zakonom i zakonu koji je bio na snazi u vrijeme zaduživanja. Vanjski dug Federacije uključuje alocirani i nealocirani dug za koji je Federacija zadužena putem države.
9) Izravni vanjski dug je dug nastao izravno uime Federacije i isključuje relevantni vanjski dug.
10) Unutarnji dug Federacije je dug Federacije, izuzimajući vanjski dug Federacije.
11) Izravni unutarnji dug je dug nastao izravno uime Federacije i isključuje relevantni unutarnji dug.
12) Dug kantona je unutarnji i vanjski dug i jamstva kantona.
13) Dug gradova je unutarnji i vanjski dug i jamstva gradova.
14) Dug općina uključuje unutarnji i vanjski dug i jamstva općina.
15) Dugoročni dug je dug koji se otplaćuje u roku duljem od jedne godine od dana zaduženja.
16) Kratkoročni dug je dug koji se otplaćuje u roku kraćem od jedne godine od dana zaduženja.
17) Servisiranje duga je uplata sredstava svake fiskalne godine za glavnicu, kamatu, diskont i druge obveze po osnovi duga, uključujući ostale prateće troškove.
18) Jamstvo je preuzeta pismena ugovorena financijska obveza u slučaju da strana koja ima primarnu obvezu za vraćanje takve financijske obveze nije izvršila dospjelu uplatu.
19) Jamstva Federacije su unutarnja i vanjska jamstva Federacije, za koje je Federalno ministarstvo financija uime Federacije nositelj jamstva.
20) Vanjsko jamstvo Federacije je jamstvo Federacije da će zajam, koji je predmetom međunarodnog sporazuma, otplatiti u potpunosti ili djelomice ukoliko to ne uradi zajmoprimac.
21) Unutarnje jamstvo Federacije je jamstvo Federacije da će otplatiti zajam, u potpunosti ili djelomice, ukoliko to ne uradi zajmoprimac, a isključujući vanjska jamstva Federacije.
22) Evidencija o dugu Federacije je zvanična evidencija koja uključuje najmanje dvije odvojene komponente: Evidenciju o unutarnjem dugu Federacije i Evidenciju o vanjskom dugu Federacije.
23) Evidencija o dugu kantona je zvanična evidencija cjelokupnoga neizmirenog i nedospjelog duga kantona.
24) Evidencija o dugu grada je evidencija cjelokupnoga neizmirenog i nedospjelog duga grada.
25) Evidencija o dugu općine je evidencija cjelokupnoga neizmirenog i nedospjelog duga općine.
26) Evidencija o jamstvima Federacije je zvanična evidencija koja obuhvaća dvije odvojene komponente: Evidenciju o unutarnjim jamstvima Federacije i Evidenciju o vanjskim jamstvima Federacije.
27) Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine su obveze države nastale pod uvjetima koje propiše Ministarstvo financija i trezora, a koje čine državni dug.
28) Vrijednosni papiri Federacije su obveze Federacije nastale pod uvjetima koje propiše Federalno ministarstvo financija, a koje čine dug Federacije.
29) Stalno izdvajanje namjenskih sredstava je ovlast u proračunu i Zakonu o izvršenju proračuna za tekuću godinu što ga daje Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament Federacije) radi izdvajanja namjenskih sredstava u konkretnu svrhu.
30) Kreditni sporazum je pisani sporazum, ugovor ili drugi financijski aranžman koji sadrži uvjete pod kojima je zajmoprimac dobio sredstva od kreditora i odredbe kojima se regulira otplata kredita.
31) Kapitalna investicija je razvojni projekt, projekt poboljšanja i izgradnje infrastrukture, uključujući pokretnu i nepokretnu imovinu, opremu i konzultantske usluge što su sastavni dio takvoga projekta koji se nalazi u odobrenome proračunu, ima vrijeme amortizacije dulje od pet godina, a koristi se u svezi s osnovnom vladinom dužnošću što služi u javne svrhe.
32) Vrijeme amortizacije kapitalne investicije je predviđeno vremensko razdoblje stvarnog korištenja kapitalne investicije uključujući i tekuće održavanje.
33) Deficit proizišao iz gotovinskog tijeka je privremeni deficit prouzrokovan razlikom u vremenu prikupljanja proračunskih prihoda i plaćanja proračunskih rashoda i utemeljen je na proračunu u kojem ukupni planirani proračunski prihodi nisu manji od ukupnih proračunskih rashoda za tu fiskalnu godinu.
34) Prihodi podrazumijevaju, bez ograničenja, porezne i neporezne prihode i ostale prihode utvrđene zakonima i drugim propisima.
35) Proračunski rashodi propisani su zakonom i propisima donesenim na temelju zakona za poslove, dužnosti i programe što se planiraju u financijskim planovima proračunskih korisnika, odnosno u proračunu.
36) Zajmoprimac je strana koja primarno ima obvezu izmirenja duga.
37) Načelo krajnjeg korisnika alocira obveze Federacije o izvršenju otplate vanjskoga duga na osnovi mjesta korištenja kreditnih sredstava u vrijeme kada je taj dug nastao.
38) Izvanproračunski fond je pravna osoba, osnovana na temelju zakona, koja se financira iz namjenskih poreza i neporeznih prihoda, odnosno doprinosa. Izvanproračunskim fondovima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se mirovinsko-invalidski fond, zdravstveni fond, fond za zapošljavanje, kao i drugi fondovi uspostavljeni zakonom.
39) Financijski lizing je sporazum za lizing kapitalne investicije na određeno vremensko razdoblje, s tim da na kraju tog razdoblja kapitalna investicija postaje vlasništvo zajmoprimca, kao što je definirano zakonom.
40) Radni dan je dan koji nije subota, nedjelja, praznik kao i dani kada su bankarske institucije, sukladno zakonu, ovlaštene da ne rade.
41) Javna poduzeća jesu gospodarska društva, organizacije i ustanove koje obavljaju javne usluge i pružaju javni servis, a utemeljene su posebnim propisom.

Članak 3.

Federacija, kanton, grad ili općina mogu se zadužiti u svrhe, pod uvjetima i u opsegu, propisanim ovim Zakonom.
Federacija, kanton, grad ili općina mogu se zadužiti po osnovi vanjskog i unutarnjeg duga.
Izvanproračunski fondovi mogu se zaduživati jedino unutar države.
Dug Federacije može biti u obliku zajma i izdavanja vrijednosnih papira.
Dug izvanproračunskih fondova, kantona, gradova, općina i javnih poduzeća može biti samo u obliku zajma.
Zaduženje može nastati u domaćoj ili stranoj valuti.
Dug Federacije predstavlja apsolutnu i bezuvjetnu obvezu Federacije sukladno uvjetima definiranim kreditnim sporazumima i vrijednosnim papirima Federacije.
Dug kantona predstavlja apsolutnu i bezuvjetnu obvezu kantona sukladno uvjetima definiranim kreditnim sporazumom. Dug kantona ne predstavlja ni izravnu ni neizravnu obvezu Federacije.
Dug grada ili općine predstavlja izričitu obvezu općine ili grada da ga plati sukladno uvjetima sporazuma. Dug općine ili grada ne predstavlja ni izravnu ni neizravnu obvezu Federacije ili kantona.
Dug koji nastane nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, a nije nastao na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, ne smatra se dugom Federacije, kantona, grada i općine.

II. UPRAVLJANJE DUGOM

Članak 4.

Federalno ministarstvo financija upravlja, nadgleda postojeća i planira nova zaduženja u Federaciji.
Federalno ministarstvo financija mjerodavno je za provođenje procedura zaduživanja i upravljanja dugom Federacije.
Ministarstva financija kantona, odnosno gradske i općinske službe za financije mjerodavne su za provođenje procedura zaduživanja i upravljanja dugom kantona, gradova i općina.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) imenuje Povjerenstvo za dug (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) u čiji sastav ulaze:
1) federalni ministar financija;
2) ministri financija kantona.
Članovi Povjerenstva iz stavka 4. ovoga članka imaju zamjenike koje imenuje Vlada Federacije.
Zadaci Povjerenstva su utvrđivanje:
1) stanja i perspektive duga u Federaciji,
2) trenutačnih i budućih potreba za prihode radi servisiranja duga,
3) mjera koje treba poduzeti kako bi se održala stabilnost servisiranja duga,
4) kriterija i visine novih zaduživanja, a u svezi s ukupnim ograničenjima zaduženja za narednu fiskalnu godinu.
Povjerenstvo će donijeti propise kojima uređuje način rada.
Federalno ministarstvo financija pruža administrativnu potporu Povjerenstvu.

Članak 5.

Sve obveze što čine unutarnji i vanjski dug Federacije imaju jednak status bez obzira kada su nastale i bez obzira jesu li nastale u vidu vrijednosnih papira ili na osnovi kreditnih sporazuma.
Otplate glavnice i plaćanja kamate na taj dug prioritetna su obveza Federacije bez obzira na izvore prihoda i bez obzira jesu li položena na račun u komercijalnoj banci ili na račun kod Centralne banke i ne podliježu, sada ili kasnije, bilo kojem drugom potraživanju.
Otplata vanjskoga duga Federacije može se dodatno osigurati posebnim kolateralom.
Odredbe st. 1.,2. i 3. ovoga članka shodno se primjenjuju na kantone, gradove, općine i izvanproračunske fondove.

Članak 6.

Sukladno odredbama ovoga Zakona, Federalno ministarstvo financija ima ovlasti za:
1) zakljućivanje kreditnih sporazuma;
2) izdavanje vrijednosnih papira.
U svrhu izmirenja unutarnjega duga Federacije, Federacija se može zadužiti po osnovi relevantnoga duga Federacije i po osnovi izdanih vrijednosnih papira Federacije.

1. Ograničenja iznosa duga

Članak 7.

Federacija se može dugoročno zadužiti ukoliko iznos servisiranja duga za ukupan unutarnji i vanjski dug i jamstva koji dospijeva u svakoj narednoj godini, uključujući i servisiranje za predloženo novo zaduženje i sve zajmove za koje su izdana jamstva Federacije, zajedno s ograničenjima iznosa duga kantona iz stavka 2. ovoga članka ne prelazi 18% konsolidiranih prihoda Federacije i kantona ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini.
Kantoni se mogu dugoročno zadužiti ukoliko u vrijeme dugoročnoga zaduženja iznos servisiranja duga za ukupan unutarnji i vanjski dug i jamstva koji dospijeva u svakoj narednoj godini uključujući i servisiranje za predloženo novo zaduženje i sve zajmove za koje su izdana jamstva kantona ne prelazi 10% prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini i u okvirima ukupnih ograničenja sukladno proceduri definiranoj u stavku 5. ovoga članka.
Gradovi i općine mogu se dugoročno zadužiti ukoliko u vrijeme odobrenja zaduženja iznos servisiranja duga koji dospijeva u svakoj narednoj godini, uključujući i servisiranje za predloženo novo zaduženje i sve zajmove za koje su izdana jamstva grada i općine, ne prelazi 10% prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini.
Federalnim izvanproračunskim fondovima dozvoljeno je da se zadužuju jedino unutar države i to u domaćoj valuti uz prethodno pismeno odobrenje Federalnog ministarstva financija.
Na temelju mišljenja Povjerenstva iz članka 4. ovoga Zakona, Federalno ministarstvo financija određuje maksimalnu razinu konsolidiranoga duga uključujući nove zajmove u narednoj fiskalnoj godini kao dio pripreme proračuna. U slučaju da Povjerenstvo ne može doći do sporazuma o razini konsolidiranoga duga, federalni ministar financija je ovlašten odrediti maksimalnu razinu konsolidiranoga duga Federacije, sukladno stavku 1. ovoga članka, kao i razinu novih zajmova za narednu fiskalnu godinu u fazi izrade proračuna. Zakonima o izvršavanju proračuna Federacije i kantona, odnosno odlukama o izvršavanju proračuna grada ili općine određuju se iznosi novih zaduživanja i jamstava, sukladno utvrđenoj gornjoj granici zaduživanja za narednu fiskalnu godinu.

Članak 8.

U slučaju da Federacija, kanton, grad ili općina prekrši ograničenja iz st. 1. i 2., odnosno stavka 3.članka 7. ovoga Zakona, Vladi Federacije, vladi kantona, gradskom vijeću ili općinskom vijeću neće biti dopušteno bilo koje daljnje kratkoročno i dugoročno zaduživanje ili izdavanje jamstva sve dok ograničenje ne bude opet ispoštovano.
Vlada Federacije, odnosno vlada kantona, gradsko vijeće i općinsko vijeće će na prijedlog Povjerenstva iz članka 4. ovoga Zakona morati smanjiti svoj prekomjerni dug u narednih šest mjeseci od dana kada je došlo do kršenja ograničenja, s tim da pola ispravke treba da se izvrši u roku od tri mjeseca od dana kršenja ograničenja. Ukoliko ispravka ne bude poduzeta u roku od šest mjeseci od dana kršenja ograničenja, ispravka će se morati izvršiti najkasnije u novoj fiskalnoj godini uključujući obvezu u proračunu.

Članak 9.

Kratkoročni dug može nastati samo radi financiranja deficita nastaloga iz gotovinskoga toka i otplatit će se u fiskalnoj godini u kojoj je zaduženje i nastalo. Ovaj dug neće biti predmetom refinanciranja ili produljenja nakon isteka te fiskalne godine; te ni u kojem vremenskom razdoblju tijekom te fiskalne godine neće preći 5% prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, i neće biti nikakvog neizmirenog kratkoročnog zaduženja u razdoblju od uzastopnih 30 dana u okviru te fiskalne godine. Kratkoročni dug koji je nastao i koji se otplati neće se smatrati neizmirenim u svrhe utvrđivanja ograničenja iz članka 7. stavak 5. ovoga Zakona.

Članak 10.

U slučaju da Federacija, kanton, grad ili općina prekrši ograničenja na kratkoročno zaduživanje definirano u članku 9. ovoga Zakona, Vladi Federacije, vladi kantona, odnosno gradskom ili općinskom vijeću neće biti dozvoljeno bilo kakvo daljnje kratkoročno i dugoročno zaduživanje ili izdavanje jamstava dok ograničenje opet ne bude ispoštovano.
Federalni ministar financija će odmah obavijestiti premijera Vlade Federacije, vlade kantona, odnosno gradonačelnika grada ili načelnika općine zahtijevajući raspravu u Parlamentu Federacije, odnosno skupćini kantona i na gradskom ili općinskom vijeću, kao i odluku o rješenju slučaja prekomjernoga zaduživanja.

2. Investiranje kreditnih sredstava

Članak 11.

Federalno ministarstvo financija je, na temelju odluke Vlade, ovlašteno da sredstva odobrenih kredita Federaciji i sredstva Federacije čija je namjena otplata duga investira samo u svrhe propisane Zakonom o investiranju javnih sredstava.
Sredstva iz stavka 1. ovoga članka neće biti investirana u bilo koji instrument koji dospijeva nakon planiranog datuma kada se očekuje primjena sredstava u dopuštene svrhe.
Kamate ostvarene investiranjem raspoloživih sredstava uplaćuju se na Jedinstveni račun Riznice.

3. Računi za servisiranje duga Federacije

Članak 12.

Federalno ministarstvo financija ovlašteno je da otvori račune u Centralnoj banci za uredno servisiranje izravnoga i neizravnoga vanjskog duga Federacije.
U svrhu urednog servisiranja relevantnog duga Federacije Ministarstvo financija i trezora otvara podračun Federacije u Centralnoj banci.

4. Evidencije o dugu i izdanim jamstvima

Članak 13.

Sukladno odredbama ovoga Zakona, kako bi izvršilo dužnosti upravljanja duga Federacije, Federalno ministarstvo financija uspostavlja i vodi Evidenciju o dugu i izdanim jamstvima u Federaciji.
Federalna ministarstva, druga federalna tijela uprave, federalne upravne organizacije i federalne javne ustanove, koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona stvorili obveze po osnovi unutarnjeg i vanjskog duga i po osnovi izdanih jamstava dužni su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona osigurati informacije Federalnom ministarstvu financija o svim takvim neizmirenim dugovima i jamstvima.
Tijela, organizacije i ustanove iz stavka 2. ovoga članka dužni su u navedenome roku dostaviti Federalnom ministarstvu financija primjerke sporazuma o zaduživanju, prateću dokumentaciju i informacije u svezi s trenutačnim statusom servisiranja svih neizmirenih dugova.
Evidencije o svim obvezama što čine vanjski i unutarnji dug Federacije, a što su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona vodila tijela, organizacije i ustanove iz stavka 2. ovoga članka prenijet će se u Federalno ministarstvo financija u roku propisanom u istome stavku. Tako prikupljene informacije unose se u Evidenciju duga Federacije koju će Federalno ministarstvo financija kompletirati i dalje održavati.

Članak 14.

Evidencija o dugu Federacije osigurat će podatke o najmanje dvjema kategorijama: dugu u obliku kreditnih sporazuma i dugu u obliku vrijednosnih papira Federacije.
Kategorija Evidencija o dugu Federacije iz stavka 1. ovoga članka sadrži dvije podevidencije: Evidenciju o unutarnjem dugu Federacije i Evidenciju o vanjskome dugu federacije.
Evidencija o unutarnjem dugu sastoji se od dviju podevidencija: Evidencije o izravnome unutarnjem dugu i Evidencije o relevantnome unutarnjem dugu Federacije. Evidencija o vanjskome dugu Federacije sastoji se od triju podevidencija: Evidencije o izravnome vanjskom dugu, Evidencije o relevantnome vanjskom dugu i Evidencije o neizravnome vanjskom dugu.
Evidencija o dugu Federacije pružit će informacije o valuti ili valutama, izuzimajući domaću valutu, u kojoj se svaka obveza plaća ili je prikazana u tim apoenima, kao i originalne i tekuće procjene obveza u domaćoj valuti ili valutama u kojima je plaćanje ugovoreno. Centralna banka osigurat će informacije o važećem deviznom tečaju.
Federalno ministarstvo financija donijet će propise kojima se definiraju podaci što će biti sadržani u evidenciji iz ovoga članka.

Članak 15.

Evidenciju o jamstvima Federacije čine dvije podevidencije: Evidencija o unutarnjim jamstvima Federacije i Evidencija o vanjskim jamstvima Federacije.
U evidencijama o jamstvima Federacije dat će se preliminarna vrijednost zajamčenoga iznosa u domaćoj valuti i u valuti odnosno valutama u kojima je plaćanje ugovoreno.
Federalno ministarstvo financija donijet će propise kojima se definiraju podaci koje će sadržavati evidencija iz stavka 1. ovoga članka.
Federalno ministarstvo financija ažurira Evidenciju o jamstvima Federacije.
Izvješće o izdanim jamstvima objavljivat će se jednom godišnje u "Službenim novinama Federacije BiH " i to istovremeno s Izvješćem iz članka 17. stavak 2. ovoga Zakona.

Članak 16.

Odredbe od čl. 11.do 15. shodno primjenjuju kantoni, gradovi i općine.

Članak 17.

Radi ažuriranja evidencija iz čl. 14. i 15. ovoga Zakona, kantoni, gradovi i općine dužni su u roku od 20 dana po isteku svakog kvartala u godini Federalnom ministarstvu financija dostavljati informacije o dugu i izdanim jamstvima.
Izvjeće o dugu i jamstvima u Federaciji objavljuje se jednom godišnje u "Službenim novinama Federacije BiH", najkasnije do 31. ožujka svake godine i obuhvatit će usporedne podatke kada je to moguće za najmanje jednu godinu unaprijed.

Članak 18.

Federalno ministarstvo financija kvartalno dostavlja informacije o dugu i jamstvima Federacije, kantona, gradova i općina Ministarstvu financija i trezora.

III. UNUTARNJI DUG U FEDERACIJI

1. Svrha unutarnjeg zaduživanja u Federaciji

Članak 19.

Federacija može stvoriti obveze po osnovi unutarnjeg duga u sljedeće svrhe:
1) financiranje proračunskog deficita proizišlog iz gotovinskoga tijeka,
2) financiranje proračunskoga deficita Federacije,
3) financiranje kapitalnih investicija,
4) refinanciranje ukupnoga ili dijela neizmirenoga duga Federacije,
5) plaćanje jamstava Federacije, u potpunosti ili djelomice, u slučaju da zajmoprimac ne ispuni svoje financijske obveze,
6) plaćanje obveza po osnovi unutarnjeg duga sukladno zakonu.
Zaduživanje u svrhe iz stavka 1. točka 1) ovoga članka moguće je samo u okviru kratkoročnoga pozajmljivanja iz članka 9. ovoga Zakona.

2. Određivanje ograničenja iznosa unutarnjeg duga u Federaciji

Članak 20.

Ograničenja iznosa unutarnjeg duga Federacije određuju se zakonom o izvršenju proračuna Federacije. Ograničenja duga u Zakonu o izvršenju proračuna određuju iznos novog zaduživanja po osnovi unutarnjeg duga unutar proračunske godine i ukupan iznos unutarnjeg duga koji u toj godini može biti neizmiren, a sukladno ograničenjima iz članka 7. ovoga Zakona.
Ukoliko je jamstvo izdano sukladno ovomu Zakonu, zaduženje nastalo radi otplate takvoga jamstva nije predmet ograničenja zaduženja iz stavka 1. ovoga članka.
U slučaju da se vrijednosni papiri Federacije izdaju s popustom, ograničenje se obračunava po cijeni popusta u vrijeme početnog izdavanja vrijednosnih papira Federacije.

3. Procedura za stvaranje obveza po osnovi unutarnjeg duga

Članak 21.

O visini i svrsi zaduženja Federacije i izvanproračunskih fondova koje može nastati svake godine odlučuje Parlament Federacije donošenjem proračuna, Zakona o izvršenju proračuna i financijskih planova izvanproračunskih fondova koji sadrže odredbe o iznosu i svrsi novog zaduživanja.
Odredbe iz stavka 1. ovoga članka su ovlasti za zaduživanje po osnovi unutarnjeg duga do propisanog iznosa.
Parlament Federacije odobrava kapitalnu investiciju, uključujući maksimalni iznos zaduženja za financiranje takve kapitalne investicije.
Sukladno odredbama propisa iz stavka 1. ovoga članka do propisanoga iznosa Vlada Federacije donosi odluku o svakom zaduženju posebice.
Odlukom se utvrđuje:
1) maksimalan iznos glavnice duga,
2) oblik duga,
3) dospijeće i uvjeti otplate,
4) svrha zaduženja,
5) poštivanje odredbi iz čl. 7. i 9. ovoga Zakona i u okviru ograničenja duga koji je uspostavio Parlament iz stavka 1. ovoga članka,
6) vrijeme amortizacije kapitalne investicije što se financira iz kreditnih sredstava,
7) preuzimanje obveze osiguranja sredstava za otplatu izravnog unutarnjeg duga po prispijeću (namjensko izdvajanje sredstava za servisiranje duga iz proračuna u narednim godinama).

Članak 22.

Federalni ministar financija ovlašten je provesti odluku Vlade Federacije iz članka 21. stavak 4. ovoga Zakona.

Članak 23.

Odredbe čl. 19.,20.,21. i 22. ovoga Zakona shodno primjenjuju kantoni, gradovi i općine.

Članak 24.

Kada unutarnje zaduženje Federacije nastane u vidu vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine, odlukom Vlade Federacije odre|uje se ovlašteni predstavnik koji će se konzultirati s Ministarstvom financija i trezora glede izdavanja vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine.
U slučaju da unutarnje zaduženje Federacije nastaje u vidu vrijednosnih papira Federacije, Vlada Federacije će propisati uvjete i procedure izdavanja vrijednosnih papira Federacije.

Članak 25.

U slučaju relevantnog unutarnjeg zaduženja Federacije iz članka 24. stavak 1., a u svezi s člankom 19. stavak 1. točka 6) ovoga Zakona, Vlada Federacije donosi odluku iz članka 21. stavak 4. ovoga Zakona, uz zahtjev Ministarstvu financija i trezora za stvaranje obveza po osnovi neizravnoga duga Bosne i Hercegovine u korist Federacije.
Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka sadrži neopozivi naputak Ministarstvu financija i trezora da izda vrijednosne papire Bosne i Hercegovine sukladno uvjetima definiranim odlukom Vlade Federacije. Nakon odobrenja relevantnog unutarnjeg duga Federacije sukladno članku 21., federalni ministar financija je ovlašten potpisati dokumentaciju sukladno uvjetima definiranim u odluci. Odlukom Vlade Federacije određuje se ovlašteni predstavnik Federacije koji će s Ministarstvom financija i trezora usuglasiti pitanja izdavanja vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine.
Nakon odobrenja relevantnog zaduženja Federacije, federalni ministar će financija odluku Vlade Federacije dostaviti ministru financija i trezora Bosne i Hercegovine. Uz odluku Vlade Federacije Ministarstvu financija i trezora se dostavljaju dokazi o namjenski izdvojenim sredstvima za osiguranja otplate, uključivanjem u proračun za tekuću godinu, dokaz da je Parlament Federacije odobrio financiranje svih kapitalnih investicija uključivanjem u proračun, dokaz o poštivanju ograničenja koje je odobrio Parlament Federacije u okviru proračuna i Zakona o izvršenju proračuna za tekuću godinu.
Federalni ministar financija i ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine potpisuju sporazum kojim se utvrđuje da je Federacija dužna platiti Bosni i Hercegovini svoj relevantni unutarnji dug.
3. Prethodna odobrenja za zaduživanje kantona, grada ili općine

Članak 26.

Kanton se ne može zadužiti niti izdati jamstva bez prethodnog pismenog odobrenja Federalnoga ministarstva financija u slučaju da:
1) se zadužuje uz izdavanje jamstva Federacije;
2) je zaduženje nastalo ili je jamstvo izdano za refinanciranje postojećeg duga;
3) se zadužio ili izdao jamstva i ne izmiruje uredno dospjele obveze.

Članak 27.

Općina ili grad ne mogu se zadužiti bez odobrenja kantona ako kanton izdaje jamstvo za to zaduženje.
Općina ili grad ne mogu se zadužiti niti izdati jamstva bez odobrenja Federalnoga ministarstva financija u slučajevima naznačenim u članku 26. ovoga Zakona.

Članak 28.

Federalno ministarstvo financija će donijeti propise kojima se definira potrebna dokumentacija za izdavanje prethodnog odobrenja iz čl. 26. i 27. ovoga Zakona.

4. Obveze po osnovi unutarnjeg duga Federacije

Članak 29.

Izravni unutarnji dug Federacije predstavlja apsolutnu i bezuvjetnu obvezu Federacije sukladno kreditnom sporazumu ili odluci o izdavanju vrijednosnih papira Federacije.
Relevantni unutarnji dug Federacije isključiva je obveza Federacije za neizravni dug Bosne i Hercegovine nastao uime Federacije i koji Federacija servisira prema Bosni i Hercegovini sukladno uvjetima iz sporazuma.
Kreditor je obvezan prikupiti informaciju o odlukama Parlamenta i Vlade Federacije sukladno članku 21. ovoga Zakona. Federalno ministarstvo financija dužno je, na zahtjev kreditora, osigurati informaciju o tim odlukama. U slučaju da Federalno ministarstvo financija, na zahtjev kreditora, ne dostavi navedene informacije ili ako ih kreditor ne prikupi, obveza Federacije neće biti važeća, a kreditor neće biti u mogućnosti da je provede.

5. Izvješćivanje o nastalim zaduženjima

Članak 30.

Najkasnije u roku od 30 dana od dana zaduženja federalni ministar će financija Vladi Federacije dostaviti izvješće o nastaloj obvezi.
Vlada Federacije će najkasnije u roku od 60 dana od dana zaduženja izvijestiti Parlament Federacije o nastalom zaduženju.
Vlada kantona će u roku od 10 dana od dana davanja odobrenja za zaduživanje iz članka 21. stavak 4. ovoga Zakona izvijestiti Federalno ministarstvo financija o zaduženju, uključujući informacije iz članka 7. stavak 2. ovoga Zakona.
Odredbe st. 1. i 2. ovoga članka shodno primjenjuju kantoni, gradovi i općine.

6. Dug kao opća obveza

Članak 31.

Cjelokupni dug u svezi s člankom 5. ovoga Zakona osigurava se kao opća obveza Federacije, kantona, grada ili općine koji je otplativ na osnovi prioritetnog plaćanja iz svih raspoloživih sredstava proračuna za tekuću godinu.

Članak 32.

Sredstva za otplatu glavnice i kamate po osnovi unutarnjeg duga stalno će se namjenski izdvajati, a proračunom za tekuću godinu obvezno će biti predviđen potreban iznos sukladno ovomu Zakonu.

Članak 33.

Federacija, kanton, grad ili općina može zaključiti podugovor s krajnjim korisnikom kreditnih sredstava kojim se utvrđuje obveza otplate duga korisnika kredita pod istim uvjetima iz kreditnoga sporazuma.
Svaki podugovor o osiguranju otplate duga od krajnjeg korisnika bit će utvrđen u odluci o zaduženju i postaje pravovaljan nakon nastanka zaduženja.
Prispjele otplate duga od krajnjih korisnika držat će se na podračunu Jedinstvenog računa Riznice namijenjenog za servisiranje unutarnjeg duga. Federacija, kanton, grad ili općina otplaćivat će dug iz sredstava koja je taj dužnik uplatio za svoj relevantni dug.

7. Dodatno osiguranje za otplatu duga

Članak 34.

Dug se dodatno može osigurati u vidu zaloga:
1) cjelokupnim ili dijelom prihoda koji se očekuju od kapitalne investicije što se financira iz kreditnih sredstava ili
2) iz dijela prihoda Federacije, kantona, grada ili općina.
Ukoliko Federacija, kanton, grad ili općina na zahtjev kreditora jamče otplatu duga dužnika zalogom njegovih prihoda, odluku o tome donijet će Parlament Federacije, odnosno kantonalna skupština, gradsko ili općinsko vijeće usvajanjem proračuna za tekuću godinu, u kojem je planiran iznos na ime zaloga, i Zakona o izvršenju proračuna, odnosno odluke o izvršenju proračuna, a sredstva će se držati na posebnom računu, odvojeno od svih drugih prihoda. Kreditori imaju prioritet u pogledu isplata s tog računa, samo u slučaju da dužnik ne plaća dug.
Dužnik u smislu stavka 1. ovoga članka može biti samo gospodarsko društvo ili druga pravna osoba u kojima Federacija, kanton, grad ili općina imaju odlučujući utjecaj na upravljanje po osnovi strukture vlasničkog kapitala.
Podugovori iz članka 33. i zalozi iz stavka 1. ovoga članka bit će registrirani u Federalnom ministarstvu financija.

8. Dodatne mjere

Članak 35.

U slučaju da kanton, grad ili općina zakasne u izvršenju otplate glavnice ili kamate po bilo kojem dugu definiranom ovim Zakonom, više od 30 dana od datuma dospijeća obveza, dužni su u roku od pet dana po isteku ovoga roka obavijestiti Federalno ministarstvo financija, a grad ili općina i ministarstvo financija kantona. Federalno ministarstvo financija će u evidenciji duga naznačiti da je došlo do kašnjenja u plaćanju prispjelih obveza.
Nakon zakašnjenja u izmirenju glavnice i kamate kreditor koji je dodatno osiguran zalogom iz stavka 1. članka 34. može doći u posjed založenih prihoda za izmirenje duga.
U slučaju kašnjenja u izmirenju glavnice i kamate, kreditori mogu pokrenuti postupke protiv kantona, grada ili općine radi naplate neizmirenog duga.

Članak 36.

Federalno ministarstvo financija od kantona, grada ili općine može zahtijevati da izradi i dostavi plan mjera za osiguranje prihoda za servisiranje duga. Takav plan podliježe odobrenju Federalnoga ministarstva financija.
U slučaju da kanton, grad ili općina ne provedu plan iz stavka 1. ovoga i ne djeluju sukladno njemu, Federalno ministarstvo financija može zadržati dio zajedničkih proračunskih prihoda, a koji pripada kantonu, gradu ili općini. Ta će se sredstva držati odvojeno od drugih sredstava kantona, grada ili općine u razdoblju otplate sukladno sporazumu i plativi su kreditoru sukladno uvjetima definiranim sporazumom.

III. VANJSKI DUG

Članak 37.

Federacija se može zadužiti po osnovi vanjskoga duga uz prethodnu suglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i uz dostavljanje prateće dokumentacije, koju propisuje Ministarstvo financija i trezora.
Zaduženje Federacije koje nije odobreno sukladno stavku 1. ovoga članka neće biti važeće niti je provodiva obveza Federacije.
Zaduženje kantona, općine, grada i javnih poduzeća po osnovi vanjskoga duga, zajedno s pratećom dokumentacijom, bit će predmetom prethodne suglasnosti Parlamenta Federacije i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Zaduženje kantona, grada, općine i javnih poduzeća koje nije odobreno sukladno stavku 3. ovoga članka neće biti važeća i provodiva obveza kantona, općine, grada i javnoga poduzeća što se zadužilo.
Zaduženje kantona, općine, grada i javnoga poduzeća sukladno stavku 3. ovoga članka neće biti dug Federacije i Federacija neće imati nikakve obveze u svezi s tim dugom.
Federalno ministarstvo financija donijet će propise kojima se definiraju sadržaj, način i rokovi dostave prateće dokumentacije iz stavka 3. ovoga članka.

1. Svrha vanjskog zaduživanja Federacije

Članak 38.

Federacija može stvoriti obveze po osnovi vanjskog duga u sljedeće svrhe:
1) financiranje proračunskog deficita;
2) refinanciranje i restruktuiranje neizmirenog unutarnjega i vanjskoga duga Federacije;
3) plaćanje jamstava Federacije, u potpunosti ili djelomice, u slučaju da zajmoprimac ne ispuni svoje financijske obveze;
4) plaćanje troškova servisiranja duga Federacije, uključujući i povezane troškove kao što su: izdavanje vrijednosnih papira, održavanje računa, amortizacija, fiskalni agencijski troškovi;
5) financiranje kapitalnih investicija.

2. Određivanje ograničenja iznosa vanjskoga duga u Federaciji

Članak 39.

Ograničenje iznosa vanjskoga duga Federacije određuje se Zakonom o izvršenju proračuna Federacije. Ograničenjem duga određuje se iznos novog zaduživanja po osnovi vanjskoga duga unutar proračunske godine i ukupan iznos vanjskoga duga koji u toj godini može biti dostignut, a sukladno ograničenjima iz članka 7. ovoga Zakona.
Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju kantoni, gradovi i općine.

3. Procedura zaduživanja po osnovi vanjskoga duga Federacije

Članak 40.

Federalno ministarstvo financija i resorno federalno ministarstvo odgovorni su za vođenje pregovora u svezi s novim zaduživanjem. Federalno ministarstvo financija isključivo je odgovorno za provođenje procedura za zaključivanje kreditnih sporazuma.
Federalno ministarstvo financija dostavlja Vladi Federacije inicijativu za vođenje pregovora radi zaključivanja kreditnoga sporazuma. Inicijativa sadrži:
1) kratak opis projekta;
2) razloge za zaduživanje po osnovi vanjskoga duga Federacije;
3) iznos predloženoga vanjskog zaduženja Federacije;
4) uvjete predloženoga vanjskog zaduženja Federacije;
5) mišljenje Federalnoga ministarstva financija;
6) prethodnu suglasnost za vođenje pregovora ukoliko se stvara obveza za kanton, općinu, grad ili javno poduzeće.
Vlada Federacije razmatra inicijativu iz stavka 2. ovoga članka i određuje izaslanstvo za pregovore.
Nakon završenih pregovora Federalno ministarstvo financija dostavlja Vladi Federacije nacrt kreditnoga sporazuma ili zapisnik s pregovora i prijedlog odluke za davanje suglasnosti za prihvaćanje kredita i prijedlog odluke za davanje suglasnosti za zaključivanje kreditnoga sporazuma, koja sadrži:
1) svrhu za koju se predlaže zaključivanje kreditnoga sporazuma;
2) elemente o iznosu i uvjetima zaduživanja kantona, grada, općine ili javnoga poduzeća po osnovi neizravnoga duga Federacije;
3) ovlast za potpisivanje kreditnoga sporazuma;
4) okvirni iznos sredstava i način osiguranja istih u slučaju da se radi o sufinanciranju projekta;
5) iznos glavnice duga, kamatnu stopu, troškove zaduženja, oblik duga, dospijeće i rok otplate;
6) procjenu zahtijeva li priprema i implementacija kreditnoga sporazuma donošenje novih zakona ili izmjenu postojećih.
Nakon što Vlada Federacije prihvati nacrt kreditnoga sporazuma i prijedlog odluke dostavlja ih Parlamentu Federacije. Parlament Federacije donosi odluku o vanjskome zaduživanju.
U slučaju neizravnoga duga, odnosno kada je financijska obveza po osnovi vanjskoga duga Federacije alocirana na kanton, općinu, grad ili javno poduzeće, istovremeno s upućivanjem prijedloga odluka iz stavka 4. ovoga članka na usvajanje Parlamentu Federacije, Federalno ministarstvo financija će pripremiti prijedlog podugovora kojim prenosi prava i obveze na kanton, općinu, grad ili javno poduzeće, sukladno odredbama kreditnoga sporazuma.
U slučaju izmjena postojećih kreditnih sporazuma provodi se procedura iz stavka 2. do 6. ovoga članka. Ukoliko je inicijativa za izmjenu postojećeg kreditnoga sporazuma potekla od kantona, općine, grada ili javnoga poduzeća, ona će imati istu pravnu snagu kao dokumenti iz stavka 6. ovoga članka.

Članak 41.

Odredbe čl. 38.,39. i 40. shodno primjenjuju kantoni, gradovi, općine i javna poduzeća.

4. Kreditna sredstva po osnovi vanjskoga duga Federacije

Članak 42.

Federalno ministarstvo financija će kreditna sredstva po osnovi vanjskoga duga Federacije deponirati i upotrijebiti sukladno uvjetima kreditnoga sporazuma.
U slučaju da se sporazumom ne definira polaganje sredstava, ta će se sredstva deponirati u Centralnoj banci i upotrijebiti sukladno sporazumu.
5. Alokacija obveze otplate vanjskoga državnog duga

Članak 43.

Federacija, kanton, općina, grad i javno poduzeće obvezni su plaćati svoj pripadajući dio vanjskoga duga.
Konačna alokacija vanjskoga državnoga duga što je nastala prije stupanja na snagu Zakona o zaduživanju, dugu i jamstvima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 52/05) i ovoga Zakona važeća je i obvezujuća.
Alokacija vanjskoga državnog duga nastalog prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a koja nije konačna, sukladno stavku 2. ovoga članka, alocirat će se prema načelu krajnjeg korisnika. U slučaju da načelo krajnjeg korisnika nije primjenjivo, obveza se otplate duga alocira sukladno udjelima alociranoga duga Federacije, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Konačna alokacija vanjskoga duga Federacije, kantona, općine, grada i javnoga poduzeća nastala prije stupanja na snagu ovoga Zakona važeća je i obvezujuća.
Alokacija vanjskoga duga Federacije, kantona, općine, grada i javnoga poduzeća nastalog prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a koja nije konačna sukladno stavku 4. ovoga članka, alocirat će se na osnovi načela krajnjeg korisnika.
Zaduženje po osnovi vanjskoga duga Federacije, kantona, općine, grada i javnoga poduzeća, nastalo nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, moguće je ako je, prije zaduživanja, obveza plaćanja takvoga duga u potpunosti alocirana na Federaciju, kanton, općinu, grad i javno poduzeće ili je izvršena kombinacijama alociranja duga na neke od navedenih strana.

5. Stalno izdvajanje namjenskih sredstava za vanjski dug Federacije

Članak 44.

Sredstva za servisiranje vanjskoga duga Federacije stalno će se namjenski izdvajati u proračunu. U proračunu i Zakonu o izvršenju proračuna Federacije propisat će se potrebni iznos za servisiranje vanjskoga duga za tekuću godinu prema prijedlogu Federalnoga ministarstva financija.

6. Obveze po osnovi vanjskoga duga Federacije

Članak 45.

Vanjski dug Federacije je apsolutna i bezuvjetna obveza Federacije sukladno uvjetima definiranim odlukom o izdavanju vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine i kreditnim sporazumima.
Ukoliko Federacija stvara kreditne obveze za kantone, općine, gradove ili javna poduzeća, oni imaju obvezu servisiranja duga sukladno zaključenim podugovorima.
Kreditor je obvezan prikupiti informaciju o djelovanju sukladno zahtjevima iz st. 4. i 5. članka 40. ovoga Zakona. Federalno ministarstvo financija dužno je na zahtjev kreditora osigurati informaciju kojom se potvrđuje djelovanje sukladno propisima. U slučaju da kreditor ne prikupi navedene informacije, obveza Federacije neće biti vaeća, a kreditor neće biti u mogućnosti provesti ju.

Članak 46.

Odredbe čl. 44. i 45. shodno primjenjuju kantoni, gradovi i općine.
7. Očekivano neplaćanje duga i pričuvne mjere za plaćanje obveza

Članak 47.

U slučaju da po prispijeću jedan od dužnika ne otplati svoj dio vanjskoga duga, takav propust dužnika koji nije izmirio svoje obveze ne izaziva nikakve zakonske obveze na strani dužnika koji je izmirio svoje obveze u smislu preuzimanja odgovornosti za taj dio vanjskoga duga Federacije.
Neizmirenu obvezu iz stavka 1. ovoga članka može dragovoljno, u potpunosti ili djelomice izmiriti Federalno ministarstvo financija ili dužnik koji je izmirio svoju obvezu.
Međutim, dužnik koji je ispunio svoje financijske obveze, uključujući i Federalno ministarstvo financija, može u potpunosti ili djelomice dragovoljno osigurati sredstva za plaćanje na ime servisiranja duga uime dužnika koji nije izvršio svoje obveze. U tom će slučaju dužnik koji nije izmirio svoje obveze dužniku koji je izmirio svoje obveze osigurati cjelokupan iznos takvih plaćanja. Dužnik koji nije izmirio svoje obveze dužan je isplatiti istom puni iznos izmirenih obveza i proviziju do 10% godišnje, sukladno podugovoru. Takva je nadoknada automatska, ima zakonsku snagu i ne zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili dokumentaciju dužnika ili Federalnoga ministarstva financija.
Federalno ministarstvo financija može, ukoliko ocijeni da postoje izgledi da će doći do privremenoga zastoja u pravodobnome izmirenju obveza od kantona, općina, grada ili javnih poduzeća, primijeniti i druge mjere propisane ovim Zakonom:
1) Ako je razlog očekivanog nedovoljnog priljeva sredstava uzrokovan time da krajnji korisnik neće osigurati nikakva sredstva ili će osigurati sredstva u iznosu manjem od predvi|enoga, onda će u tom slučaju Federalno ministarstvo financija izmiriti prispjelu obvezu i aktivirati instrument osiguranja povrata kredita od krajnjega korisnika što je sastavni dio podugovora s krajnjim korisnikom kredita.
2) Federalno ministarstvo financija od kantona, grada ili općine zahtijeva izradu i dostavu plana mjera za osiguranje prihoda za servisiranje duga. Takav plan podliježe odobrenju Federalnoga ministarstva financija.
3) U slučaju da kanton, grad ili općina ne provede i ne djeluje sukladno planu iz stavka 4. točka 2) ovoga članka, Federalno ministarstvo financija može zadržati dio zajedničkih proračunskih prihoda, a koji pripada kantonu, gradu ili općini. Takva će se sredstva držati odvojeno od drugih sredstava kantona, grada ili općine tijekom otplate za troškove sukladno ugovoru i podliježu jamstvu iz ovoga Zakona i plativi su Federaciji sukladno uvjetima takvoga duga i ukoliko su isti definirani ugovorom.

8. Suradnja s Centralnom bankom

Članak 48.

Federalno ministarstvo financija i Centralna banka sklopit će agentski ugovor kojim će se dogovoriti način i uvjeti sukladno kojim će Centralna banka obavljati agentske poslove za Federalno ministarstvo financija, uključujući ali se ne ograničavajući na osiguravanje strane valute ili valuta u razmjenu za domaću valutu u iznosima potrebnim da se udovolji zahtjevima za planirano servisiranje vanjskoga duga Federacije.
V. JAMSTVA FEDERACIJE

1. Opis jamstava Federacije

Članak 49.

Jamstvo Federacije može se izdati sukladno uvjetima definiranim ovim Zakonom i ne može proizaći samo po sebi ili na drugi način biti neizravno izdano.
Jamstvo Federacije predstavlja potencijalnu obvezu Federacije. Obveza Federacije nastaje ako zajmoprimac nije izvršio otplatu jamčenoga zajma uz propisanu kamatu sukladno uvjetima kreditnoga sporazuma u cijelosti ili djelomice. Obveza Federacije je da po dospijeću vrši otplatu sukladno planu i neće biti odgovorna za bilo kakva prijevremena plaćanja osim ako to izričito nije prihvatila sukladno uvjetima jamstva.
Jamstvo Federacije pretvara se u dug Federacije kada Federalno ministarstvo financija utvrdi da plaćanje ili plaćanja što su dospjela na ime zajma na koji se jamstvo Federacije odnosi nisu izvršena sukladno uvjetima zaduživanja i da zajmoprimac nije izvršio svoju obvezu. Vlada Federacije, na prijedlog Federalnoga ministarstva financija, potvrđuje da su ispunjeni svi uvjeti pretvaranja jamstva u dug, aktiviranja jamstva i izmirenja obveze, sukladno čl. 57. i 58. ovoga Zakona.
Takvo pretvaranje jamstva u dug Federacije ne podliježe bilo kojem ograničenju duga Federacije iz ovoga Zakona.

2. Ograničenja za izdavanja jamstava

Članak 50.

Jamčeni dug dospijeva i plativ je na datum koji ne prelazi vrijeme amortizacije kapitalnih investicija što se financiraju.
Izdavanje jamstava podliježe ograničenjima iz članka 7. ovoga Zakona.
Metoda obračuna jamčenoga duga ista je kao i za ostali nejamčeni dug Federacije, grada ili općine sukladno ovomu Zakonu.
Ako su jamstva Federacije prvobitno izdana u okviru ograničenja iz članka 7. ovoga Zakona, zaduživanje radi osiguranja plaćanja takve obveze ne podliježe ograničenjima duga Federacije sadržanim u ovome Zakonu.

3. Procedure za izdavanje jamstava Federacije

Članak 51.

Zajmoprimac ili kreditor koji traži jamstvo za zajam, sukladno ovomu Zakonu, podnosi zahtjev u pisanome obliku uz propisanu dokumentaciju, kako bi Federalno ministarstvo financija moglo procijeniti financijsko stanje zajmoprimca i njegovu solventnost. Prijeko je potrebno dostaviti detaljne informacije u svezi s kreditnom institucijom i zajmoprimcem.
Federalno ministarstvo financija će donijeti propise kojima uređuje koja dokumentacija i informacije su prijeko potrebni u proceduri donošenja odluke o izdavanju jamstva Federacije.
Po zaprimanju zahtjeva za izdavanje jamstva Federacije uz prateću dokumentaciju, Federalno ministarstvo financija odmah obavlja preliminarni pregled kako bi osiguralo prijem svih potrebnih informacija. Nakon izvršene ekonomske i financijske analize na osnovi dostavljene dokumentacije i informacija, Federalno ministarstvo financija dostavlja Vladi Federacije prijedlog odluke o izdavanju jamstva u pisanome obliku.
Analiza iz stavka 3. ovoga članka obuhvaća utvrđivanje razine rizika koju će pretrpjeti Federacija ukoliko se jamstvo odobri. Federalno ministarstvo financija može zatražiti pomoć prilikom utvrđivanja rizika sukladno ovomu Zakonu od Centralne banke i drugih institucija što su profesionalno angažirane u procjenama rizika.
S prijedlogom odluke iz stavka 3. ovoga članka Federalno ministarstvo financija Vladi Federacije dostavlja: kreditni sporazum, odluku zakonodavnoga tijela o zaduživanju ukoliko se radi o kantonu, općini ili gradu, namjenu kredita, jamstvo komercijalne banke u slučajevima kada se zajmoprimac ne financira iz proračuna Federacije, kantona, gradova i općina, te dokaz da je zahtjev za izdavanje jamstva objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH" 21 dan prije eventualnog davanja suglasnosti za odobrenje.
Vlada Federacije donosi odluku o izdavanju jamstva Federacije.

Članak 52.

Parlament Federacije odobrava izdavanje jamstva Federacije i imenuje potpisnika sporazuma o jamstvu Federacije.

4. Namjena jamstava Federacije

Članak 53.

Jamstva Federacije mogu se izdati samo za financiranje kapitalnih investicija.

5. Uspostavljanje jamstvenoga fonda

Članak 54.

Zakonom o izvršavanju proračuna utvrđuje se ukupna vrijednost i struktura jamstvenoga fonda iz kojeg se izdvajaju sredstva za izvršenje plaćanja po izdanim jamstvima.
Jamstveni fond ima podračun u okviru Jedinstvenoga računa Riznice, koji se isključivo koristi za izvršenje plaćanja po jamstvima.
Planiranje financiranja i održavanja jamstvenoga fonda u mjerodavnosti je Vlade Federacije, s tim da su administrativni poslovi jamstvenoga fonda u mjerodavnosti Federalnoga ministarstva financija.

Članak 55.

Federalno ministarstvo financija ovlašteno je obračunati i naplatiti premiju i proviziju za svako izdano jamstvo. Premija podrazumijeva premiju rizika po izdanome jamstvu i obračunava se u postotku od iznosa duga po osnovi glavnice zajma na koji se izdaje jamstvo. Premija se naplaćuje jednokratno u trenutku izdavanja jamstva.
Federalno ministarstvo financija je ovlašteno nametnuti bespovratnu proviziju, kao preduvjet za izdavanje jamstva Federacije, na temelju.
1) iznosa glavnice zajma koji će se jamčiti i kamate koja će se plaćati na taj iznos;
2) analize rizika.
Provizija iz stavka 2. ovoga članka naplativa je u vrijeme izdavanja jamstva Federacije.
Provizija se obračunava u postotku na iznos jamstva, a znači naknadu troškova nastalih tijekom izdavanja jamstva.
Postotak premije i provizije utvrdit će se propisima koje donosi Federalno ministarstvo financija, a kojima se uspostavljaju procedure za izdavanje jamstava i iznosi premija i provizija.
Premije i provizije uplaćuju se na Jedinstveni račun Riznice u korist jamstvenoga fonda.

Članak 56.

Federalno ministarstvo financija će nadzirati financijske sposobnosti svih zajmoprimaca koji su po ovome Zakonu dobili jamstva za zajam.
Federalno ministarstvo financija može od zajmoprimca tražiti informacije što su prijeko potrebne za takvo nadziranje. Federalno ministarstvo financija će se, prema potrebi, konzultirati s Centralnom bankom ili drugim relevantnim institucijama o financijskome stanju kreditnih institucija koje su dale zajmove na koje su izdana jamstva Federacije.

6. Financiranje obveze nastale po osnovi jamstava Federacije

Članak 57.

Federalno ministarstvo financija će obavljati godišnji pregled svih izdanih jamstava Federacije po osnovi kojih može nastati obveza za Federaciju, s tim što će se pregled završiti najkasnije do usvajanja proračuna za narednu godinu. Takvim će se pregledom u svakom godišnjem proračunu procijeniti iznos potencijalnih obveza po osnovi izdanih jamstava Federacije.
Dodatna izdvajanja namjenskih sredstava će, prema potrebi, utvrditi Federalno ministarstvo financija prilikom pripreme proračuna Federacije za tekuću godinu. U slučaju da takva izdvajanja nisu osigurana za plaćanje obveze jamstva Federacije, Federalno ministarstvo financija je ovlašteno predložiti stvaranje obveze po osnovi unutarnjeg zaduživanja Federacije u tu svrhu.

7. Plaćanje po osnovi jamstava Federacije

Članak 58.

U slučajevima u kojima zajmoprimac nije izvršio uplatu ili uplate sukladno uvjetima kreditnog sporazuma i kreditna institucija potvrdi da je poduzela sve razumne mjere za osiguranje izvršenja uplate, kreditna institucija može dostaviti Federalnom ministarstvu financija zahtjev za plaćanje.
U zahtjevu za plaćanje iz stavka 1. ovoga članka navest će se iznos glavnice zajma koji nije otplaćen i iznos neplaćene ili zaostale kamate.
Federalno ministarstvo financija će, nakon što utvrdi da je zahtjev za plaćanje iz stavka 1. ovoga članka opravdan i sukladan uvjetima iz sporazuma o jamstvu dogovoriti uplatu neizmirenih dospjelih obveza kreditnoj instituciji u roku od 15 radnih dana od dana podnošenja zahtjeva.
Federalno ministarstvo financija će, nakon što ustanovi da zajmoprimac nije izvršio pravodobno plaćanje sukladno uvjetima iz kreditnoga sporazuma, evidentirati aktiviranje jamstva u Evidenciji jamstava Federacije i objavit će se kašnjenje u izmirenju obveza dužnika iz stavka 1. ovoga članka u "Službenim novinama Federacije BiH".

8. Naplata duga po osnovi jamstava Federacije

Članak 59.

Nakon plaćanja kreditnoj instituciji po osnovi jamstva Federacije, Federalno ministarstvo financija će biti nositelj svih prava i potraživanja po osnovi sredstava koja je imala takva kreditna institucija sukladno sporazumu o zajmu sa zajmoprimcem u omjeru svih plaćanja prema tome jamstvu.
Obveza zajmoprimca da izvrši uplatu Federalnom ministarstvu financija je bezuvjetna i apsolutna po osnovi izvršenog plaćanja kreditnoj instituciji. Zajmoprimac je obvezan poduzeti sve razumne mjere da Federalnom ministarstvu financija izvrši uplatu što je prije moguće.
Federalno ministarstvo financija poduzima sve mjere za koje je ovlašteno sukladno ovomu Zakonu i drugim zakonima da izvrši povrat svih iznosa plaćenih po osnovi jamstva, uključujući i troškove u svezi s tim.

9. Prestanak jamstava Federacije

Članak 60.

Jamstvo Federacije prestaje kada je:
1) zajmoprimac otplatio zajam na koji se odnosi jamstvo;
2) rok jamstva istekao;
3) Federacija izvršila uplate sukladno uvjetima iz jamstva.
Federalno ministarstvo financija konstatira prestanak jamstva.

Članak 61.

Odredbe od čl. 49. do 60. shodno primjenuju kantoni, gradovi i općine.

VI. NADZOR

Članak 62.

Nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona obavlja Federalno ministarstvo financija, ministarstva financija kantona, gradske i općinske službe za financije, svatko u okvirima mjerodavnosti utvrđenih ovim Zakonom.

VII. KAZNENE ODREDBE

Članak 63.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorne osobe u ministarstvima, drugim tijelima uprave i službama, upravnim organizacijama i javnim ustanovama u Federaciji ako se:
1) dostave pogrešni podaci u svezi sa zaduživanjem sukladno članku 29. stavak 3. i članku 45. stavak 3. ovoga Zakona;
2) prekrši ograničenje za zaduživanje iz čl. 7. i 9. ovoga Zakona;
3) prekrše procedure za zaduživanje sukladno čl. 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 40. i 41. ovoga Zakona;
4) ne vode evidencije, niti se izvješćuje sukladno čl. 13., 14., 15., 16., 17. i 18. ovoga Zakona.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 64.

Federalno ministarstvo financija će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti podzakonske akte što su potrebni za provedbu ovoga Zakona, uključujući ali ne ograničavajući se na čl. 14., 15., 28., 37., 51. i 55.

Članak 65.

U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladit će se sa odredbama ovoga Zakona i Zakon o Riznici u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 58/02 i 19/03 ), kao i drugi zakoni i propisi što na drukčiji način uređuju pitanja koja su predmetom ovoga Zakona.

Članak 66.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o vanjskome dugu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br:41/98) i Uredba o uvjetima zaduživanja i izdavanja garancija Federacije, županija, gradova, općina i institucija javnoga sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/02).

Članak 67.

Ovaj Zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Krešić

Predsjedatelj
Zastupničkoga doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softić