Zakon Vlade Federacije BiH za 2007
ZAKON
O POLJOPRIVREDI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se zakonom u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija)
uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike, korisnici prava, definira se
poljoprivredno gospodarstvo, određuje pojam poljoprivrednika, institucijska
potpora, izvješćivanje u poljoprivredi i vođenje registara, upravni i inspekcijski
nadzor, kaznene odredbe kao i druga pitanja od značaja za poljoprivredu.
Članak 2.
Ciljevi ovoga zakona su:
utvrditi okvir za institucijske strukture, mjerodavnosti, odgovornosti, linije
izvješćivanja, propise, mehanizme koordinacije, procese konzultacija, prava,
obveze i provođenje mjera na svim razinama vlasti u Federaciji što su uključene
u razvitak sektora poljoprivrede;
utvrditi okvir i mehanizme za jačanje konkurentnosti i kvalitete poljoprivredno
- prehrambenih proizvoda, te primjenu standarda potrebnih za ostvarivanje dinamičnijeg
razvitka u sektoru poljoprivrede;
utvrditi okvir i mehanizme koji su potrebni za pripremu pridruživanja Europskoj
uniji (u daljnjem tekstu: EU) i ispuniti sve obveze određene međunarodnim sporazumima
u svezi sa sektorom poljoprivrede, prerade i ruralnoga razvitka koje su u mjerodavnosti
Federacije.
Članak 3.
Značenje pojedinih izraza
U smislu ovoga zakona pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
"Poljoprivredna djelatnost" podrazumijeva gospodarsku djelatnost
koja obuhvaća biljnu i stočarsku proizvodnju i s njima povezane uslužne djelatnosti
sukladno standardnoj klasifikaciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini te očuvanje
zemljišta u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju.
"Poljoprivredni proizvod" podrazumijeva proizvode biljne proizvodnje,
stočarstva i ribarstva te proizvode prvoga stupnja njihove prerade. Lista poljoprivrednih
proizvoda dana je u Dodatku I. koji je sastavni dio ovoga zakona.
"Poljoprivredno gospodarstvo" podrazumijeva proizvodnu jedinicu ili
skupinu jedinica koje čine proizvodnu cjelinu i s tehničkoga i s gospodarskoga
gledišta, koje se bave proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda; gospodarstvo
se može baviti i drugim dodatnim (nepoljoprivrednim) proizvodnim i uslužnim
djelatnostima. Poljoprivredno gospodarstvo može djelovati kao gospodarsko društvo,
obrt ili zadruga, ako je registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti,
te kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.
"Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo" je samostalna gospodarska
i socijalna jedinica utemeljena na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa
i upravljanju obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti.
"Poljoprivrednik" je fizička osoba koja na poljoprivrednom gospodarstvu
proizvodi biljne i stočarske proizvode te obavlja i druge poslove vezane uz
tu proizvodnju bez obzira na stupanj specijalizacije poljoprivrednoga gospodarstva
na kojem radi i koji posjeduje znanja i vještine o poljoprivredi.
"Nositelj poljoprivrednoga gospodarstva" podrazumijeva fizičku ili
pravnu osobu, ili skupinu fizičkih i pravnih osoba sukladno statusu koji ima
skupina i njeni članovi prema zakonima u Bosni i Hercegovini, a čije se gospodarstvo
nalazi na teritoriju Bosne i Hercegovine, te obavlja poljoprivrednu djelatnost
i registrirano je u Registru poljoprivrednih gospodarstava kao nositelj gospodarstva.
"Ruralni razvitak" podrazumijeva skup politika, mjera i aktivnosti
koje za cilj imaju sveobuhvatan ekonomski, socijalni i kulturni napredak stanovništva
ruralnih područja i koje se planiraju i provode uz uvažavanje načela održiva
razvitka i očuvanja i unapređenja kvalitete okoliša.
"Organski proizvod" podrazumijeva poljoprivredni proizvod proizveden
prema načelima organske poljoprivredne proizvodnje, koji uključuju specifične
metode organske proizvodnje na poljoprivrednome gospodarstvu, kao i djelatnosti
uključene u daljnju preradu, pakiranje i označavanje proizvoda sukladno ciljevima,
načelima i pravilima određenim zakonom.
"Tržišni red" je zajedničko ime za uredbe, odluke i mjere kojima se
utječe na ponudu i potražnju za pojedinim skupinama poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda pomoću različitih zaštitnih instrumenata usmjerenih radi uređenja
razina cijena poljoprivrednih proizvoda, te stabilnosti dohotka poljoprivrednih
proizvođača.
II. CILJEVI I MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE
Članak 4.
Ciljevi poljoprivredne politike
Ciljevi poljoprivredne politike u Federaciji su:
povećanje samodovoljnosti domaćim poljoprivrednim proizvodima i stvaranje uvjeta
kojima će se potrošačima osigurati odgovarajuća i stabilna ponuda poljoprivrednih
proizvoda sukladno njihovim zahtjevima, posebice u pogledu cijene i kvalitete,
te zdravstvene ispravnosti hrane,
povećanje i unapređenje poljoprivredne proizvodnje i izvoza radi jačanja konkurentnosti
na domaćem i inozemnom tržištu,
osiguranje stabilnoga poljoprivrednog dohotka i omogućavanje adekvatnoga životnog
standarda poljoprivrednim proizvođačima,
tehničko-tehnološko unapređenje sektora poljoprivrede,
5. osiguranje harmonizacije i integracije sektora poljoprivrede u EU i globalno
tržište,
6. racionalno korištenje i očuvanje prirodnih resursa, zaštita okoline i unapređenje
integralne i organske poljoprivrede,
7. razvitak i očuvanje ruralnih područja i očuvanje tradicionalnih ruralnih
vrijednosti,
8. iznalaženje povoljnijih uvjeta za rješavanje radno-pravnoga statusa poljoprivrednih
proizvođača.
Članak 5.
Srednjoročna strategija razvitka poljoprivrednoga sektora
Poljoprivredna politika se provodi prema Srednjoročnoj strategiji razvitka
poljoprivrednoga sektora u Federaciji (u daljnjem tekstu: poljoprivredna strategija)
koja sadrži kratkoročne i srednjoročne ciljeve, mjere, vremenski slijed, nositelje
i rokove ostvarenja tih ciljeva u sektoru poljoprivrede i donosi se na razdoblje
od pet godina.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem
tekstu: Federalno ministarstvo poljoprivrede), u suradnji s kantonalnim ministarstvima
mjerodavnim za poslove poljoprivrede, utvrđuje i priprema temeljne elemente
za izradu poljoprivredne strategije.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu:
federalni ministar poljoprivrede) imenuje ekspertno povjerenstvo za izradu poljoprivredne
strategije, nakon čega se poljoprivredna strategija stavlja u javnu stručnu
raspravu i dostavlja na razmatranje i utvrđivanje prijedloga, Vladi Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije).
Poljoprivrednu strategiju usvaja Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Parlament Federacije) za razdoblje od najviše pet godina.
Federalno ministarstvo poljoprivrede donosi godišnji operativni program implementacije
poljoprivredne strategije, najkasnije do 31.03. tekuće godine.
Članak 6.
Mjere poljoprivredne politike
Mjere poljoprivredne politike su one kojima se ostvaruju ciljevi poljoprivredne
politike iz članka 4. ovoga zakona, a koje se donose na državnoj, federalnoj,
kantonalnoj i općinskoj razini.
Mjere potpore za poljoprivredu i ruralni razvitak postupno će se prilagođavati
na svim razinama vlasti radi usklađivanja s vrstama mjera u EU.
S obzirom na područje djelovanja, mjere poljoprivredne politike dijele se na:
1. mjere tržišno-cjenovne politike,
2. mjere strukturne politike,
3. mjere zemljišne politike,
4. mjere novčanih potpora u poljoprivredi.
Mjere poljoprivredne politike moraju biti međusobno usklađene i moraju se provoditi
prema načelima neutralnosti i jednakopravnosti.
Mjere poljoprivredne politike iz mjerodavnosti Federacije financiraju se iz
proračuna Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: proračun Federacije)
i drugih izvora, a mjere poljoprivredne politike iz mjerodavnosti kantona financiraju
se iz proračuna kantona.
1. Mjere tržišno-cjenovne politike
Članak 7.
Tržišno-cjenovnom politikom utječe se na stabilnost domaćeg tržišta poljoprivrednih
proizvoda, uz istovremeno jačanje konkurentnosti poljoprivrede u Federaciji
kao i na provođenje obveza sukladno međunarodnim trgovinskim sporazumima.
Tržišno-cjenovnu politiku sačinjavaju sljedeće skupine mjera:
propisane cijene,
intervencije na domaćem tržištu,
mjere poticanja prodaje i potrošnje,
trgovinske mjere.
Članak 8.
Tržišni red
Za pojedine skupine poljoprivrednih proizvoda Vlada Federacije može na prijedlog
federalnoga ministra poljoprivrede, uz suglasnost federalnoga ministra trgovine,
a sukladno poljoprivrednoj strategiji, propisati tržišne redove kojima se uređuje
tržište tih skupina proizvoda primjenom propisanih mjera tržišno-cjenovne politike.
Tržišnim redovima podupire se proizvodnja i prodaja različitih poljoprivrednih
proizvoda, određuje opseg i vrsta zaliha radi stvaranja uvjeta za transparentnost
tržišta i smanjenje prevlasti trgovaca u odnosu na proizvođače i potrošače.
Članak 9.
Propisane cijene
Propisane cijene sukladno ovomu zakonu su: ciljne, zajamčene, minimalne- otkupne
i uvozna prag-cijena.
Ciljne cijene omogućavaju zadovoljavajuću razinu dohotka za pojedine poljoprivredno-prehrambene
proizvode.
Zajamčene cijene omogućavaju, uz primjereni opseg proizvodnje, minimalnu razinu
dohotka za pojedine poljoprivredne proizvode. Po zajamčenim cijenama Federacija
putem Federalne direkcije robnih pričuva, sukladno tržišnim redovima iz članka
8. ovoga zakona, otkupljuje pojedine poljoprivredne proizvode.
Minimalne-otkupne cijene su cijene po kojima je prerađivač, koji ostvaruje
potporu u sklopu tržnoga reda iz članka 8. ovoga zakona, obvezan otkupiti poljoprivredne
proizvode od poljoprivrednoga gospodarstva i poljoprivrednih proizvođača.
Uvozna prag-cijena je najniža razina cijena na granici određenih poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda uvoznoga podrijetla kojim se osigurava da stabilnost domaćeg tržišta
ne bude ugrožena uvozom tih proizvoda po cijenama nižim od prag-cijene.
Članak 10.
Propisane cijene iz članka 9. ovoga zakona određuju se sukladno poljoprivrednoj
strategiji.
Zajamčene i minimalne - otkupne cijene propisuje Vlada Federacije na temelju
usuglašenog prijedloga federalnoga ministra poljoprivrede i federalnoga ministra
trgovine, najkasnije do 31.03. tekuće godine.
Vlada Federacije na prijedlog federalnoga ministra poljoprivrede priprema prijedlog
kojim se utvrđuje uvođenje uvoznih prag-cijena.
Prijedlog iz stavka 3. ovoga članka dostavlja se mjerodavnomu ministarstvu
za poslove poljoprivrede Bosne i Hercegovine.
Članak 11.
Intervencije na domaćem tržištu
Mjere intervencije na domaćem tržištu provode se iznimno i radi sprječavanja
većih poremećaja u ponudi i potražnji na domaćem tržištu te stabiliziranja cijena
poljoprivrednih proizvoda.
Vlada Federacije na prijedlog federalnoga ministra poljoprivrede i uz mišljenje
Federalnoga ministarstva trgovine može, sukladno tržnim redovima iz članka 8.
ovoga zakona, uvesti sljedeće mjere stabiliziranja tržišta poljoprivrednih proizvoda:
1. intervencijsku kupovinu i prodaju,
2. povlačenje poljoprivrednih proizvoda s domaćeg tržišta,
3. potporu skladištenju poljoprivrednih proizvoda.
Provođenje mjera iz stavka 2. ovoga članka vrši se putem Federalne direkcije
robnih pričuva.
Članak 12.
Intervencijska kupovina i prodaja
Intervencijska kupovina i prodaja iz članka 11. stavak 2. točka 1. ovoga zakona
podrazumijeva kupovinu i prodaju po zajamčenim cijenama i provodi se na način
da se od poljoprivrednih proizvođača otkupe svi ponuđeni proizvodi za koje je
utvrđena zajamčena cijena.
Intervencijski mehanizam iz stavka 1. ovoga članka može djelovati i u suprotnom
smjeru, na način da se tržišne cijene podignu na razinu ciljne cijene i otkupljeni
proizvodi vrate na tržište i stvori veća ponuda koja će dovesti do toga da se
cijene vrate u okvire željenoga cjenovnog područja između ciljne i zajamčene
cijene
Članak 13.
Povlačenje poljoprivrednih proizvoda
Povlačenje poljoprivrednih proizvoda s domaćeg tržišta iz članka 11. stavak
2. točka 2. ovoga zakona je mjera koja podrazumijeva provođenje aktivnosti koje
će omogućiti da se otkupljeni proizvodi kasnije ne pojavljuju na domaćem ili
ino-tržištu u jednakom obliku već kao prerađeni, dorađeni ili pretvoreni u neprehrambene
proizvode.
Mjera iz stavka 1. ovoga članka može se provesti i na način da se otkupljeni
proizvodi unište radi uravnoteženja cijena.
Članak 14.
Potpora skladištenju poljoprivrednih proizvoda
Potpora skladištenju poljoprivrednih proizvoda iz članka 11. stavak 2. točka
3. ovoga zakona je mjera kojoj je cilj održavanje ravnoteže u ponudi i potražnji
određenih poljoprivrednih proizvoda na domaćem tržištu, odnosno održavanje cijena
poljoprivrednih proizvoda na način da se subvencionira dio troškova skladištenja.
Članak 15.
Mjere poticanja prodaje i potrošnje
Mjere poticanja prodaje i potrošnje poljoprivrednih proizvoda donose se radi
jačanja konkurentnosti poljoprivrede u Federaciji i poticanja domaće potrošnje
poljoprivrednih proizvoda.
Vlada Federacije na prijedlog federalnoga ministra poljoprivrede može radi
poticanja prodaje i potrošnje poljoprivrednih proizvoda uvesti sljedeće mjere:
1. nagrađivanje prodaje i poboljšanje kvalitete,
2. potpore pripremi proizvoda za tržište,
3. potpore potrošnji.
Članak 16.
Trgovinske mjere
Trgovinske mjere provode se radi uravnoteženja tržišta poljoprivrednih proizvoda.
Trgovinske mjere u smislu ovoga zakona su carine i carinske kvote koje se utvrđuju
sukladno obvezama preuzetim međunarodnim sporazumima što ih je zaključila Bosna
i Hercegovina.
Vlada Federacije na prijedlog federalnoga ministra poljoprivrede priprema prijedlog
kojim se utvrđuje način i kriteriji raspodjele carinskih kvota za poljoprivredno-prehrambene
proizvode za sljedeću godinu.
Prijedlog iz stavka 3. ovoga članka dostavlja se mjerodavnomu ministarstvu
za poslove poljoprivrede Bosne i Hercegovine.
Vlada Federacije predlaže Vijeću ministara Bosne i Hercegovine zaštitne mjere
prilikom uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda sukladno međunarodno prihvaćenim
obvezama Bosne i Hercegovine.
2. Mjere strukturne politike
Članak 17.
Mjere strukturne politike čine skup mjera kojima se potiče učinkovitost poljoprivredne
proizvodnje radi osiguranja stabilnoga dohotka i zadovoljavajućeg životnog standarda
poljoprivrednika na seoskom području te ravnomjeran razvitak poljoprivrednih
regija i seoskih područja.
Mjere strukturne politike su potpore:
područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi,
razvitku poljoprivrede koja ne zagađuje prirodni okoliš i osigurava očuvanje
biološke raznovrsnosti,
investicijama u poljoprivredna gospodarstva,
stručnom osposobljavanju za rad u poljoprivredi,
osnaživanju spolne i dobne strukture poljoprivrednika,
razvitku poljoprivrede u Federaciji i određenih poljoprivrednih grana u
pojedinim agroekološkim regijama,
dopunskim aktivnostima na poljoprivrednim gospodarstvima,
organiziranju poljoprivrednika (osnivanju zadruga i udruga te potpora razvojnim
projektima zadruga i dr.),
dohotku nekomercijalnim poljoprivrednim gospodarstvima odnosno poljoprivrednicima,
drugim mjerama za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i zaštitu usjeva.
Članak 18.
Potpora područjima s težim uvjetima gospodarenja
Potpora područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi podrazumijeva
pravo na novčanu naknadu kako bi se u tim područjima održala poljoprivredna
proizvodnja i odnosi se na:
1. brdsko-planinska područja (nadmorska visina),
2. područja nepovoljnih hidroloških i pedoloških obilježja.
Potporama iz stavka 1. ovoga članka osigurat će se odgovarajuća razina dohotka
i životnoga standarda poljoprivrednika s tih područja te poboljšati njihov ekonomski
položaj i smanjiti depopulacija.
Područja iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se posebnim zakonom.
Članak 19.
Potpore za razvitak poljoprivrede koja ne zagađuje prirodni okoliš
Potpore za razvitak poljoprivrede koja ne zagađuje prirodni okoliš i osigurava
očuvanje biološke raznovrsnosti namijenjene su:
poticanju uvođenja takve tehnologije u poljoprivrednu proizvodnju koja omogućava
zaštitu i očuvanje prirodnih resursa, kao što su poljoprivredno zemljište i
voda, te zaštitu i očuvanje okoliša uopće,
očuvanju za okoliš ugroženih područja i poduzimanju mjera za sprječavanje nastanka
neplanskih, neobrađenih i neodržavanih poljoprivrednih površina poljoprivrednih
gospodarstava,
očuvanju poljoprivredne biološke raznovrsnosti ekoloških sustava.
Članak 20.
Potpore investicijama u poljoprivredna gospodarstva
Potpore investicijama u poljoprivredna gospodarstva uvode se radi povećanja
tehničko-tehnološke razine i konkurentnosti proizvodnje, snižavanja proizvodnih
troškova i poboljšanja kvalitete poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i namijenjene
su:
izgradnji sustava za navodnjavanje,
podizanju višegodišnjih zasada u voćarstvu i vinogradarstvu,
uređenju zemljišta i okrupnjavanje posjeda,
izgradnji i opremanju u stočarskoj proizvodnji,
nabavi mehanizacije i opreme u poljoprivredi,
izgradnji novih te rekonstrukciji i opremanju postojećih ribnjaka,
ulaganju u proizvodnju, pripremu, čuvanje i plasman poljoprivrednih proizvoda
(oprema, građevinski objekti i drugo),
unapređenju organske i integralne proizvodnje,
drugim namjenama određenim zakonom.
Članak 21.
Potpore stručnom osposobljavanju za rad u poljoprivredi
Potpore stručnom osposobljavanju za rad u poljoprivredi namijenjene su radi
omogućavanja stjecanja dodatnih znanja i vještina nužnih radi ekonomski uspješnijeg
i kvalitetnijeg upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima, kroz organiziranje
posebnih oblika obrazovanja i obuke poljoprivrednika i proizvodnoga preusmjeravanja.
Posebne oblike obrazovanja i obuke poljoprivrednika mogu organizirati institucije
koje ovlasti Federalno ministarstvo poljoprivrede.
Način organiziranja posebnih oblika obrazovanja i obuke poljoprivrednika, kao
i kriterije koje trebaju ispunjavati institucije za obavljanje te djelatnosti
propisuje federalni ministar poljoprivrede.
Članak 22.
Potpora osnaživanju spolne i dobne zastupljenosti poljoprivrednika
Potpore osnaživanju spolne i dobne zastupljenosti poljoprivrednika provode
se radi poboljšanja spolne, dobne i obrazovne strukture poljoprivrednika na
obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, unapređenja njihove gospodarske
mogućnosti i afirmacije žena i mladih kao poljoprivrednih proizvođača, nositelja
obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva i sudionika u ostvarivanju strateških
razvojnih ciljeva u poljoprivredi.
Potpora iz stavka 1. ovoga članka provodi se kroz davanje posebnih olakšica
i stimulacija za investicije u ruralnim područjima, što će se definirati posebnim
programom Vlade Federacije za svaku proračunsku godinu na prijedlog Federalnoga
ministarstva poljoprivrede.
Članak 23.
Potpore razvitku poljoprivrede i određenih poljoprivrednih
grana u pojedinim agroekološkim regijama
Potpore razvitku poljoprivrede i određenih poljoprivrednih grana u pojedinim
agroekološkim regijama usmjerene su ka poticanju određene poljoprivredne proizvodnje
u regijama u kojima postoje povoljni agroekološki uvjeti i odgovarajuća proizvodna
konkurentnost.
Bliži kriteriji s listom poljoprivrednih proizvoda koji imaju proizvodnu konkurentnost
u pojedinim regijama određuju se u godišnjem operativnom programu implementacije
poljoprivredne strategije iz članka 5. stavak 5. ovoga zakona, najkasnije do
31.03. tekuće godine.
Članak 24.
Potpora dopunskim aktivnostima na poljoprivrednim gospodarstvima
Potpora dopunskim aktivnostima na poljoprivrednim gospodarstvima usmjerena je
na poticanje tradicionalnih proizvodnji sa sela i razvijanje seoskoga turizma
i eko-seoskoga turizma, preradu primarnih poljoprivrednih proizvoda u proizvode
veće dodate vrijednosti, kao i za izravnu prodaju poljoprivrednih proizvoda
i druge aktivnosti kojima se može ostvariti veći i dodatni dohodak na poljoprivrednome
gospodarstvu.
Članak 25.
Mjere strukturne politike provode se prema Zakonu o novčanoj potpori u primarnoj
poljoprivrednoj proizvodnji (''Službene novine Federacije BiH'', broj 28/04)
te drugim programima Vlade Federacije.
Članak 26.
Kantoni i jedinice lokalne samouprave mogu propisati dodatne mjere strukturne
politike za određeno područje, a sukladno provedbenomu dijelu poljoprivredne
strategije i kantonalnim strategijama za razvitak poljoprivrede.
Novčane potpore iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u proračunu kantona
i proračunu jedinica lokalne samouprave.
3. Mjere zemljišne politike
Članak 27.
Mjere zemljišne politike čine skup mjera kojima se utječe na pravilno i racionalno
gospodarenje poljoprivrednim zemljištem kao dobrom od interesa za Federaciju
sukladno važećim propisima, i uz sustavnu zaštitu okoliša.
Mjere zemljišne politike su:
dodjela prava korištenja (koncesija i zakup) i prodaja poljoprivrednoga zemljišta
u vlasništvu države poljoprivrednim gospodarstvima radi obavljanja poljoprivredne
djelatnosti,
unapređenje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, što podrazumijeva grupiranje
zemljišta poljoprivrednih gospodarstava u veće i pravilnije čestice, izgradnju
prateće infrastrukture (prometnice te hidrotehnički, hidromelioracijski i agromelioracijski
zahvati oko uređenja zemljišta)
3.zaštita poljoprivrednoga zemljišta od neracionalnoga korištenja, infekcije,
kontaminacije, degradacije i destrukcije,
4. zaštita zemljišta od erozije,
5.utvrđivanje namjene i pogodnosti korištenja poljoprivrednih zemljišta (veoma
strme oranice pretvoriti u pašnjake ili pošumiti) odnosno promijena načina korištenja
ovih zemljišta,
6. uspostavljanje sustava kontrole plodnosti tla,
7.donošenje programa uređenja poljoprivrednoga zemljišta (odvodnjavanje, navodnjavanje,
komasacije i dr.),
8.uvođenje zemljišnoga monitoringa odnosno praćenja stanja i promjena na zemljištu
i u zemljištu,
9. ostale mjere.
Ove mjere detaljnije se razrađuju Zakonom o poljoprivrednome zemljištu (''Službene
novine Federacije BiH'', broj 1/98).
Program aktivnosti potrebnih za unapređenje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem
iz stavka 2. toč. 2. i 7. i 8. ovoga članka, na prijedlog federalnoga ministra
poljoprivrede, federalnoga ministra pravde, federalnoga ministra prostornoga
uređenja, direktora Federalnoga zavoda za agropedologiju i direktora Federalne
geodetske uprave donosi Vlada Federacije.
4. Mjere novčanih potpora u poljoprivredi
Članak 28.
Mjere novčanih potpora u poljoprivredi su poticajna sredstva iz proračuna Federacije
koja imaju za cilj potporu poljoprivrednoj proizvodnji i razvitku sela.
Mjere potpora u poljoprivredi provode se sukladno poljoprivrednoj strategiji
i ovom zakonu, do iznosa sredstava planiranih proračunom za te namjene za određenu
fiskalnu godinu.
Izbor prioriteta za novčanu potporu korisnicima prava - poljoprivrednim gospodarstvima,
novčani iznosi za pojedine vrste poticaja i uvjeti koje moraju ispunjavati poljoprivredna
gospodarstva kako bi ostvarila poticaj utvrđuju se Zakonom o novčanoj potpori
u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno zakonima o novčanim potporama
u kantonima.
III. KORISNICI - KLIJENTI
Članak 29.
Korisnici novčanih sredstava i drugih oblika potpore u poljoprivredi odnosno
klijenti (u daljnjem tekstu: korisnici-klijenti) mogu biti pravne osobe sa sjedištem
u Federaciji i fizičke osobe koje imaju prebivalište u Federaciji, a koje su
registrirane za poljoprivrednu proizvodnju i upisane kao poljoprivredni proizvođači
u Registar poljoprivrednih gospodarstava i Registar klijenata, pod uvjetom da
proizvode za tržište ili daju usluge na tržištu i koja ispunjavaju i druge uvjete
što ih propisuje federalni ministar poljoprivrede posebnim propisima, a sukladno
Zakonu o novčanoj podršci u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Korisnici-klijenti ostvaruju novčana sredstva na temelju podnesenoga zahtjeva
i dužni su ih namjenski uporabiti.
Namjenska uporaba novčanih sredstava detaljnije se razrađuje u zakonima o novčanoj
potpori Federacije i kantona.
Korisnik-klijent dužan je vratiti novčana sredstva dobivena na temelju netočnih
podataka i/ili ako dobivena sredstva nenamjenski utroši, a zajedno sa zateznim
kamatama u visini koja je propisana zakonom, u roku od 30 dana od dana donošenja
rješenja kojim poljoprivredni inspektor naređuje korisniku-klijentu povrat sredstava.
U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, korisnik-klijent može podnijeti novi zahtjev
za stjecanje prava iz stavka 1. ovoga članka po isteku dvije godine računajući
od dana povrata novčanih sredstava, uključivši zakonske zatezne kamate u cjelini,
a na temelju rješenja kojim je poljoprivredni inspektor naredio korisniku-klijentu
prava povrat sredstava.
Korisnici - klijenti moraju dokumentaciju na temelju koje su ostvarili novčana
sredstva čuvati pet godina računajući od dana dobivanja sredstava.
Federalno ministarstvo poljoprivrede u suradnji s kantonalnim ministarstvima
mjerodavnim za poslove poljoprivrede vodi Registar klijenata u Federaciji.
Sve podatke upisane u Registar klijenata u Federaciji, Federalno ministarstvo
poljoprivrede je dužno dostaviti mjerodavnomu tijelu na razini Bosne i Hercegovine
radi upisa u Središnji registar klijenata.
Članak 30.
Organizacijska jedinica za potpore
Radi osiguranja postupnoga prilagođavanja sustava plaćanja sustavu EU, uspostavit
će se posebna organizacijska jedinica za potpore u sastavu Federalnoga ministarstva
poljoprivrede koja će operativno provoditi mjere tržišne i strukturne politike
i plaćanje novčanih potpora.
Ova će jedinica harmonizirati svoj rad i aktivno surađivati s Upravom za harmonizaciju
sistema plaćanja Bosne i Hercegovine odnosno odgovarajućom agencijom za poljoprivredna
tržišta, ruralni razvitak i plaćanja u Bosni i Hercegovini, kada se ona uspostavi
sukladno državnomu Zakonu o poljoprivredi, prehrani i ruralnomu razvitku.
Federalni ministar poljoprivrede detaljnije propisuje sastav, ustrojstvo i
zadaće organizacijske jedinice iz stavka 1. ovoga članka.
IV. OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO
Članak 31.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo definirano člankom 3. ovoga zakona je
temeljni oblik organiziranja u poljoprivredi.
Ovisno o svojoj ekonomskoj snazi, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može
biti:
a) komercijalno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo,
b) nekomercijalno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva imaju pravo na novčane potpore pod
uvjetom da su upisana u Registar poljoprivrednih gospodarstava.
Članak 32.
Komercijalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva sa aspekta korištenja prava
na novčane potpore razvrstavaju se u ciljne skupine prema sljedećim kriterijima:
korištena poljoprivredna površina,
spolna i dobna struktura radno aktivnih u poljoprivredi (vlasništvo i upravljanje
jednoga ili više članova odnosno uposlenost članova domaćinstva na gospodarstvu),
vrsta poljoprivredne proizvodnje,
opremljenost kapitalnim sredstvima,
vrijednost godišnje prodaje poljoprivrednih proizvoda,
dohodak gospodarstva.
Detaljnu razradu kriterija iz stavka 1. ovoga članka i klasifikaciju obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava donosi federalni ministar poljoprivrede posebnim
propisom.
V. POLJOPRIVREDNIK
Članak 33.
Poljoprivredniku definiranom u članku 3. ovoga zakona poljoprivredna djelatnost
može biti jedino-glavno ili dopunsko zanimanje.
Poljoprivrednik koji proizvodi za tržište ili daje usluge na tržištu ima pravo
na novčane potpore.
Radi ostvarenja svojih prava na novčane potpore, što su određene Zakonom o
novčanoj potpori u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kao i ostvarenja prava
sukladno odredbama ovoga zakona, poljoprivrednik treba biti upisan u Registar
poljoprivrednih gospodarstava i upisan u Registar klijenata te ispuniti i druge
uvjete sukladno odredbama ovoga zakona, nakon čega mu se izdaje iskaznica nositelja
poljoprivrednoga gospodarstva odnosno poljoprivrednika.
Izgled i sadržaj iskaznice nositelja poljoprivrednoga gospodarstva odnosno poljoprivrednika
iz stavka 3. ovoga članka propisuje federalni ministar poljoprivrede posebnim
propisom.
Članak 34.
Poljoprivrednik ima pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje sukladno Zakonu
o mirovinskome i invalidskome osiguranju ("Službene novine Federacije BiH"
br. 29/98 i 49/00) i Zakonu o zdravstvenome osiguranju ("Službene novine
Federacije BiH" br. 30/97 i 7/02 ).
Ukoliko ispunjava uvjete propisane zakonskim propisima iz stavka 1. ovoga članka,
poljoprivrednik je dužan obvezno osigurati sebe i članove obiteljskoga kućanstva.
U slučajevima kada nisu obuhvaćeni obveznim mirovinskim i invalidskim osiguranjem,
poljoprivrednici mogu sebi i članovima svoje obitelji dragovoljnim osiguranjem
osigurati prava iz mirovinskoga i invalidskoga osiguranja pod uvjetima i opsegom
utvrđenim zakonskim propisima koji reguliraju ovu oblast.
VI. INSTITUCIJSKA POTPORA
Član 35.
Upravne organizacije za pružanje usluga u poljoprivredi
Institucijska potpora obuhvaća djelovanje tijela državne, federalne
i kantonalne uprave, jedinica lokalne samouprave, te različitih oblika stručnoga
i interesnoga povezivanja poljoprivrednih gospodarstava u oblasti poljoprivrede.
Upravne organizacije - zavodi i agencije za pružanje usluga u poljoprivredi
obavljaju stručne i upravne poslove što se odnose na poljoprivredno-savjetodavnu
službu, uzgojno-selekcijski i reprodukcijski rad u stočarstvu, sjemenarstvo
i rasadničarstvo, zaštitu bilja, vinogradarstvo i vinarstvo, voćarstvo, povrćarstvo,
poljoprivredno zemljište i poljoprivrednu mehanizaciju, poljoprivredno knjigovodstvo
i drugo.
Upravne organizacije iz stavka 2. ovoga članka utemeljuj Vlada Federacije i
vlade kantona, posebnim zakonom.
Članak 36.
Agronomska komora
Radi očuvanja, unapređenja i zaštite interesa poljoprivredne profesije, diplomirani
inženjeri poljoprivrede/agronomi udružuju se u Agronomsku komoru Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agronomska komora).
Agronomska komora je samostalna profesionalna organizacija kojom rukovodi predsjednik
Agronomske komore, kojeg imenuje Skupština Agronomske komore.
Agronomska komora obavlja sljedeće poslove:
osigurava uvjete za zadovoljenje stručnih potreba poljoprivrednih stručnjaka,
organizira usuglašen nastup poljoprivrednih stručnjaka prema tijelima vlasti,
institucijama i organizacijama u oblasti poljoprivrede,
planira, prati i organizira stručno usavršavanje diplomiranih inženjera poljoprivrede/agronoma,
pruža stručnu potporu u pripremi propisa u oblasti poljoprivrede;
surađuje u postupku oblikovanja programa studijskoga obrazovanja i stručnoga
usavršavanja,
daje mišljenje Federalnomu ministarstvu poljoprivrede u postupku registracije
fizičkih i pravnih osoba za obavljanje poslova privatne poljoprivredno-savjetodavne
službe,
sudjeluje u radu Federalnoga vijeća za poljoprivredu i ruralna područja i
Vijeća za istraživanja u poljoprivredi i ruralnome području,
obavlja i druge poslove utvrđene Statutom.
Članak 37.
Statutom Agronomske komore sukladno zakonskim propisima, bliže se uređuje ustrojstvo,
djelokrug rada, upravljanje i financiranje, članstvo u Agronomskoj komori, kao
i druga pitanja od značaja za rad Agronomske komore.
Suglasnost na Statut Agronomske komore daje Federalno ministarstvo poljoprivrede.
Članak 38.
Poljoprivredna savjetodavna služba
Temeljna zadaća poljoprivredne savjetodavne službe je tehničko-tehnološko unapređenje
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i pružanje stručne pomoći poljoprivrednicima
radi povećanja dobiti od poljoprivredne djelatnosti i dodatnih djelatnosti na
gospodarstvima.
Poljoprivredna savjetodavna djelatnost obavlja se kao javna i privatna poljoprivredna
savjetodavna služba.
Do donošenja posebnoga zakona o poljoprivrednim savjetodavnim službama, javnu
poljoprivrednu savjetodavnu službu koordinirat će Federalno ministarstvo poljoprivrede,
a obavljati federalni zavodi za poljoprivredu, kantonalne poljoprivredne savjetodavne
službe, kantonalni zavodi za poljoprivredu i mjerodavne općinske službe.
Javna poljoprivredna savjetodavna služba financira se iz proračuna Federacije,
proračuna kantona i proračuna općina. Način financiranja privatne poljoprivredne
savjetodavne službe, do donošenja posebnoga zakona, odredit će se propisom koji
donosi federalni ministar poljoprivrede.
Privatnu poljoprivrednu savjetodavnu službu mogu obavljati fizičke i pravne
osobe koje ispunjavaju uvjete što ih propisuje federalni ministar poljoprivrede
i uz prethodno pribavljeno mišljenje Agronomske komore.
Pravne i fizičke osobe koje ispunjavaju uvjete iz stavka 5. ovoga članka upisuju
se u Registar privatnih poljoprivrednih stručnih službi koji vodi Federalno
ministarstvo poljoprivrede.
Naputak o uvjetima, načinu upisa, vođenju i brisanju podataka iz registara
privatnih poljoprivrednih stručnih službi donosi federalni ministar poljoprivrede.
Poljoprivredna savjetodavna djelatnost obuhvaća:
davanje stručnih poljoprivrednih savjeta za konvencionalnu i organsku proizvodnju,
pružanje stručne pomoći poljoprivrednim gospodarstvima u realizaciji novčanih
potpora u poljoprivredi,
prikaz novih tehnologija i tehnika,
primjenu znanstvenih dostignuća u praksi,
izradu programa gospodarskoga korištenja zemljišta,
osposobljavanje za vođenje knjigovodstva i izradu kalkulacija proizvodnje na
obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima,
očuvanje ekološke ravnoteže,
unapređenje seoskoga turizma i dodatnih djelatnosti na gospodarstvu,
pomoć u osnivanju različitih oblika udruživanja poljoprivrednika,
usmjeravanje u razvitku sela i cjelokupnoga ruralnog područja i drugo.
Članak 39.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, a sukladno odredbama članka 38. stavak
3. ovoga zakona, vrši sljedeće poslove:
predlaže i provodi politiku u oblasti poljoprivrednih savjetodavnih službi,
izrađuje poljoprivrednu savjetodavnu strategiju za Federaciju,
koordinira rad službi i prati stanje u ovoj oblasti,
utvrđuje i planira godišnje savjetodavne programe i aktivnosti za Federaciju
te prati njihovo provođenje i analizira učinke,
utvrđuje i razvija savjetodavne module koji uključuju program stjecanja znanja,
koordinira i prati rad međunarodnih i domaćih organizacija koje provode projekte
iz oblasti poljoprivrednih savjetodavnih službi,
po potrebi vrši i druge poslove vezano uz koordinaciju rada javnih i privatnih
poljoprivrednih savjetodavnih službi.
Detaljno ustrojstvo, zadaće i financiranje poljoprivredne savjetodavne službe
utvrdit će se posebnim zakonom.
Članak 40.
Vijeće za istraživanja u poljoprivredi i ruralnome području
Za utvrđivanje poljoprivredne politike i uvjeta financiranja primijenjenih istraživanja
u poljoprivredi, Federalno ministarstvo poljoprivrede osniva Vijeće za istraživanja
u poljoprivredi i ruralnome području (u daljnjem tekstu: Vijeće).
Vijeće ima 15 članova i sačinjavaju ga predstavnici:
Federalnoga ministarstva poljoprivrede (2 člana)
Visokih obrazovnih institucija i znanstveno - stručnih zavoda (5 članova)
Poljoprivrednih gospodarstava (4 člana)
Agronomske komore (1 član)
Gospodarske komore Federacije (1 član)
Prerađivačke industrije ( 1 član)
Udruge poljoprivrednika Federacije (1 član).
Federalni ministar poljoprivrede donosi rješenje kojim se imenuje Vijeće za
razdoblje od četiri godine i članovima Vijeća pripada naknada za rad, a visinu
naknade određuje federalni ministar poljoprivrede sukladno zakonskim propisima.
U postupku imenovanja Vijeća federalni ministar poljoprivrede vodi računa o
spolnoj i dobnoj strukturi njegovih članova.
Novčana sredstva za rad Vijeća osiguravaju se iz proračuna Federacije.
Vijeće radi i djeluje na temelju donesenoga Poslovnika o radu na koji suglasnost
daje federalni ministar poljoprivrede.
Članak 41.
Zaštita i predstavljanje interesa poljoprivrednih gospodarstava
Unapređenje, zaštita i predstavljanje interesa poljoprivrednih gospodarstava
i poljoprivrednih proizvođača ostvaruju se u udrugama i grupacijama što se osnivaju
u Gospodarskoj komori Federacije, kao i ostalim udrugama, asocijacijama i grupacijama
koje osnivaju poljoprivredni proizvođači i prerađivači na području Federacije,
kantona i općina.
Članak 42.
Poljoprivredni informacijski centar
Poljoprivredni informacijski centar je informativni sustav Federalnoga ministarstva
poljoprivrede koji vrši sljedeće poslove:
prikupljanje i sistematizacija podataka, informacija i propisanih evidencija
iz djelokruga tijela državne, federalne i kantonalne uprave, kao i jedinica
lokalne samouprave, ustanova i slično, a koje su od važnosti za poljoprivredu,
prikupljanje tržišnih informacija u sektoru,
prikupljanje, obradu podataka i informacija za potrebe izvješćivanja o poljoprivredi,
koje utemeljuje federalni ministar poljoprivrede, odnosno nositelji poljoprivredne
politike,
prikupljanje i objavljivanje općih podataka i svih vrsta informacija o poljoprivredi
za javnu uporabu,
razmjena podataka i informacija s mjerodavnim inozemnim institucijama, ustanovama
i službama u poljoprivredi.
Poslovi Poljoprivrednoga informacijskog centra iz stavka 1. ovoga članka ne
odnose se na poslove iz djelokruga Federalnoga zavoda za statistiku.
Članak 43.
Federalno vijeće za poljoprivredu i ruralna područja
Vlada Federacije osniva Federalno vijeće za poljoprivredu i ruralna područja
(u daljnjem tekstu: Vijeće za poljoprivredu), kao stručno i savjetodavno tijelo
Vlade Federacije.
Vijeće za poljoprivredu ima sljedeće obveze:
1. prati izradu i provođenje poljoprivredne strategije,
2. prati izradu i ocjenjuje zeleno izvješće o stanju u poljoprivredi,
3. daje mišljenje na prijedloge državnih i federalnih propisa i međunarodnih
sporazuma iz područja poljoprivrede.
Vijeće za poljoprivredu ima 11 članova i sačinjavaju ga predstavnici:
1. Agronomske komore (2 člana),
2. Federalnoga zadružnog saveza (1 član),
3. Udruge poljoprivrednika (2 člana),
4. Visokih obrazovnih institucija i znanstveno - stručnih ustanova i zavoda
koji se bave poljoprivredom, selom i ruralnim područjem (4 člana),
5.Privredne komore Federacije (2 člana).
Članove Vijeća za poljoprivredu na prijedlog federalnoga ministra poljoprivrede
imenuje Vlada Federacije, vodeći računa o spolnoj i dobnoj strukturi Vijeća.
Mandat članova Vijeća za poljoprivredu je četiri godine.
Sredstva potrebna za rad Vijeća za poljoprivredu osiguravaju se u proračunu
Federacije.
VII. IZVJEŠĆIVANJE U POLJOPRIVREDI I VOĐENJE REGISTARA
Članak 44.
Registri i evidencije
Federalno ministarstvo poljoprivrede i kantonalna ministarstva mjerodavna za
poslove poljoprivrede sukladno odredbama ovoga zakona utemeljuju i vode sljedeće
registre i evidencije:
Registar poljoprivrednih gospodarstava
Registar klijenata
Registar privatnih poljoprivrednih savjetodavnih službi
Registar trajnih nasada (voćnjaci, vinogradi i drugo)
Registar proizvođača sjemena i sadnog materijala
Registar proizvođača duhana
Registar proizvođača životinja
Registar proizvođača integralne proizvodnje
Registar proizvođača organske proizvodnje
Evidencija o poticajnim sredstvima u poljoprivredi
Evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta
Evidencija područja s težim uvjetima proizvodnje u poljoprivredi
Pedološke osnove zemljišta.
Upis u registre i evidencije iz stavka 1. ovoga članka obavlja se na temelju
naputaka koje donosi federalni ministar poljoprivrede.
Članak 45.
Osim registara i evidencija navedenih u članku 44. stavak 1. ovoga zakona, Federalno
ministarstvo poljoprivrede, odnosno upravne organizacije iz članka 35. stavak
2. ovoga zakona, mogu ustanoviti i voditi druge registre i evidencije ako je
to predviđeno ovim zakonom ili drugim zakonima.
Osnovica za vođenje registara i evidencija te njihovih povezivanja je matični
identifikacijski broj.
Članak 46.
Upis u registar poljoprivrednih gospodarstava
Poljoprivredna gospodarstva (gospodarska društva, zadruge, obrtnici, obiteljska
poljoprivredna gospodarstava i poljoprivrednici) upisuju se u registre iz članka
44. stavak 1. točka 1. ovoga zakona pri Federalnome ministarstvu poljoprivrede
koje je dužno osigurati tehničko provođenje i funkcioniranje registara radi
harmonizacije i integracije registara na državnoj razini.
Kantonalna ministarstva mjerodavna za poslove poljoprivrede u suradnji sa općinama
prikupljaju potrebne podatke i pružaju stručnu pomoć obveznicima upisa u registre
s područja svoga kantona i dostavljaju ih Federalnomu ministarstvu poljoprivrede
koje izdaje rješenje o upisu odnosno rješenje kojim se odbija upis, najkasnije
u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva za upis.
Propis o uvjetima, načinu upisa, obrascima, vođenju i brisanju podataka iz
registara donosi federalni ministar poljoprivrede.
Propis iz stavka 3. ovoga članka mora biti usuglašen sa Odlukom o harmoniziranim
registrima poljoprivrednih gospodarstava i klijenata u Bosni i Hercegovini.
Članak 47.
Upis u Registar poljoprivrednih gospodarstava obvezan je za obiteljska poljoprivredna
gospodarstava koja:
1. prodaju vlastite proizvode na tržištu,
2. podnose zahtjeve za novčane potpore i druge oblike potpore u poljoprivredi,
3. trebaju biti evidentirana u ostalim registrima iz ovoga zakona.
Prodaja iz stavka 1. točka 1. ovoga članka odnosi se na:
prodaju registriranim fizičkim i pravnim osobama koje izravno otkupljuju proizvode
za preradu ili daljnju prodaju
izravnu prodaju.
Članak 48.
Upis u Registar poljoprivrednih gospodarstava obvezan je i za pravne osobe koje
su registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti pri mjerodavnomu sudu
(gospodarska društva, zadruge) kao i obrtnike registrirane za obavljanje poljoprivredne
djelatnosti pri mjerodavnomu tijelu, u slučajevima kada:
podnose zahtjeve za novčane potpore i druge oblike potpore u poljoprivredi,
trebaju biti evidentirani u ostalim registrima iz ovoga zakona.
Članak 49.
Registar klijenata
Klijentima, u smislu ovoga zakona, smatraju se fizičke i pravne osobe koje
žele ostvariti pravo na potpore u poljoprivredi i ruralnome razvitku na teritoriju
Federacije i koje se kao takve upisuju u Registar klijenata.
Potpore u poljoprivredi mogu dobiti samo osobe koje su upisane u Registar klijenata.
Federalno ministarstvo poljoprivrede dužno je osigurati tehničko provođenje
i funkcioniranje Registra klijenata radi harmonizacije i integracije registara
na državnoj razini.
Propis o uvjetima, načinu upisa, obrascima, vođenju i brisanju podataka iz
registara klijenata donosi federalni ministar poljoprivrede.
Propis iz stavka 4. ovoga članka mora biti usuglašen s Odlukom o harmoniziranim
registrima poljoprivrednih gospodarstava i klijenata u Bosni i Hercegovini.
Članak 50.
Poljoprivredno knjigovodstvo
Federalno ministarstvo poljoprivrede organizira sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih
podataka (u daljnjem tekstu: poljoprivredno knjigovodstvo) za potrebe praćenja
promjena i razina poljoprivrednoga dohotka poljoprivrednoga gospodarstva, ocjene
gospodarske uspješnosti poljoprivredne proizvodnje i analize mjera poljoprivredne
politike.
Federalno ministarstvo poljoprivrede odgovorno je za organizaciju poljoprivrednoga
knjigovodstva, a stručnu pomoć u uspostavi poljoprivrednoga knjigovodstva na
obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima pružaju ustanove i zavodi iz članka
35. ovoga zakona
Vrstu, opseg i način prikupljanja knjigovodstvenih podataka propisuje federalni
ministar poljoprivrede.
Članak 51.
Anketa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
Radi sustavnoga praćenja stanja i promjena društveno-ekonomskih i regionalnih
obilježja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Federalno ministarstvo poljoprivrede,
odnosno od njega ovlaštena pravna osoba, provodi svake godine anketu obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava ( u daljnjem tekstu: anketa).
Vrstu, opseg i metodiku prikupljanja podataka iz stavka 1. propisuje federalni
ministar poljoprivrede po prethodno pribavljenom mišljenju Federalnoga zavoda
za statistiku.
Članak 52.
Zeleno izvješće
Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u prethodnoj kalendarskoj godini (u
daljnjem tekstu: Zeleno izvješće) u suradnji s kantonalnim ministarstvima mjerodavnim
za poslove poljoprivrede izrađuje Federalno ministarstvo poljoprivrede i dostavlja
ga Vladi Federacije na utvrđivanje najkasnije do 15. svibnja tekuće godine,
a Vlada Federacije ga dostavlja na prihvaćanje Parlamentu Federacije najkasnije
do 30. lipnja tekuće godine.
Zeleno izvješće sadrži ocjenu stanja i gospodarskoga položaja poljoprivrede
te prijedlog i način provođenja mjera poljoprivredne politike za sljedeće razdoblje.
Federalno ministarstvo poljoprivrede može poslove izrade Zelenoga izvješća
iz stavka 1. ovoga članka povjeriti stručnoj instituciji odnosno ovlaštenoj
pravnoj osobi sukladno propisima što ih donosi federalni ministar poljoprivrede.
Zeleno izvješće objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".
VIII. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR
Članak 53.
Upravni nadzor
Federalno ministarstvo poljoprivrede vrši upravni nadzor nad provođenjem ovoga
zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona koji su ovim zakonom stavljeni
u mjerodavnost Federacije kao i upravni nadzor nad institucijama, ustanovama
i organizacijama u obavljanju poslova određenih ovim zakonom, a koji predstavljaju
vršenje javnih ovlasti.
U vršenju nadzora nad izvršavanjem poslova u vršenju javnih ovlasti iz stavka
1. ovoga članka Federalno ministarstvo poljoprivrede ostvaruje izravan uvid
i kontrolu u postupanju, vrši pregled akata i dokumentacije koje donose institucije
i upravne organizacije u vršenju javnih ovlasti, daje instrukcije i smjernice
za izvršavanje poslova i traži podatke i obavještenja o izvršavanju poslova
u vršenju javnih ovlasti.
Federalno ministarstvo poljoprivrede vrši i nadzor nad kantonalnim tijelima
uprave mjerodavnim za poslove poljoprivrede u dijelu izvršavanja federalne politike
kao i provođenja mjera u oblasti agrara koji su od značaja za cijelu Federaciju.
Upravni nadzor nad kantonalnim tijelima uprave i institucijama koje vrše javne
ovlasti vrši se u žalbenome postupku i kroz ovlasti drugostupanjskoga tijela
i po službenoj dužnosti.
Kantonalno tijelo uprave mjerodavno za poslove poljoprivrede vrši upravni nadzor
nad provođenjem ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona koji
su ovim zakonom stavljeni u mjerodavnost kantona.
Članak 54.
Inspekcijski nadzor
Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga zakona i propisa donesenih na temelju
ovoga zakona vrše federalne poljoprivredne inspekcije organizirane u Federalnoj
upravi za inspekcijske poslove i kantonalne poljoprivredne inspekcije organizirane
u kantonalnim upravama za inspekcijske poslove.
Inspekcijski nadzor vrši se sukladno Zakonu o organizaciji organa uprave u Federaciji
Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 35/05)
i Zakonu o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine
Federacije BiH" broj 69/05) - (u daljnjem tekstu: Zakon o inspekcijama).
Članak 55.
Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga zakona izravno obavljaju federalni i
kantonalni poljoprivredni inspektori kao državni službenici s posebnim ovlastima
i odgovornostima (u daljnjem tekstu: poljoprivredna inspekcija).
Članak 56.
Pored ovlasti i dužnosti određenih Zakonom o inspekcijama, poljoprivredna inspekcija
je ovlaštena i dužna:
nadzirati provedbu i primjenu ovoga zakona i podzakonskih propisa donesenih
na temelju ovoga zakona,
vršiti inspekcijski nadzor nad provođenjem mjera tržišno-cjenovne politike,
nadzirati primjenu i provedbu zakonskih propisa koji se odnose na raspodjelu
i korištenje novčanih potpora u poljoprivredi te utvrđivati nezakonito dobivanje
ili nenamjensku uporabu sredstava za novčane potpore u poljoprivredi,
naređivati korisniku- klijentu povrat sredstava u slučaju nezakonitog dobivanja
sredstava ili nenamjenske uporabe sredstava,
vršiti inspekcijski nadzor nad radom upravnih organizacija, zavoda i agencija
za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi vezano uz poslove koji se odnose
na poljoprivredno-savjetodavnu službu, uzgojno-selekcijski i reprodukcijski
rad u stočarstvu, sjemenarstvo i rasadničarstvo, zaštitu bilja, vinogradarstvo
i vinarstvo, voćarstvo, povrćarstvo, poljoprivredno zemljište i poljoprivrednu
mehanizaciju, poljoprivredno knjigovodstvo i drugo,
vršiti inspekcijski nadzor nad radom pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju
privatnu poljoprivredno-savjetodavnu službu,
vršiti inspekcijski nadzor radi provjere podataka koje dostavljaju poljoprivredna
gospodarstva prilikom upisa u registre poljoprivrednih gospodarstava, registre
klijenata i registre privatnih poljoprivrednih savjetodavnih službi,
podnositi zahtjev za pokretanje prekršajnoga postupka zbog povrede odredaba
ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega,
obavljati i druge inspekcijske poslove vezano uz primjenu ovoga zakona i propisa
donesenih na temelju njega.
Članak 57.
Poljoprivredna inspekcija sukladno odredbama članka 27. Zakona o inspekcijama
donosi godišnje programe rada i mjesečne planove rada obavljanja inspekcijskih
nadzora.
Pri izradi godišnjih programa i planova, federalna poljoprivredna inspekcija
mora tražiti mišljenje Federalnoga ministarstva poljoprivrede, a kantonalna
poljoprivredna inspekcija mora tražiti mišljenje kantonalnih ministarstava mjerodavnih
za poslove poljoprivrede.
Glavni federalni poljoprivredni inspektor podnosi mjesečno izvješće o izvršenim
inspekcijskim pregledima u oblasti poljoprivrede Federalnomu ministarstvu poljoprivrede.
Glavni kantonalni poljoprivredni inspektori podnose mjesečna izvješća kantonalnom
ministarstvu mjerodavnom za poslove poljoprivrede vezano uz izvršeni inspekcijski
nadzor iz oblasti poljoprivrede.
Članak 58.
Na rješenje federalnoga poljoprivrednog inspektora o naloženim upravnim mjerama
na temelju ovoga zakona može se uložiti žalba u roku od osam dana od dana prijama
rješenja.
O žalbi rješava Federalno ministarstvo poljoprivrede.
Žalba na rješenje federalnoga poljoprivrednog inspektora o upravnim mjerama
ne odgađa izvršenje toga rješenja.
Odredbe st.1. do 3. ovoga članka odnose se i na zaključak federalnoga inspektora
protiv kojeg je dopuštena žalba.
Članak 59.
Na rješenje kantonalnoga poljoprivrednog inspektora o naloženim upravnim mjerama
na temelju ovoga zakona može se uložiti žalba u roku od osam dana od dana prijama
rješenja.
O žalbi rješava ravnatelj Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Žalba na rješenje kantonalnoga poljoprivrednog inspektora o upravnim mjerama
ne odgađa izvršenje toga rješenja.
Odredbe st.1. do 3. ovoga članka odnose se i na zaključak kantonalnoga inspektora
protiv kojeg je dopuštena žalba.
Članak 60.
Žalbu na rješenje i zaključak federalnoga i kantonalnoga poljoprivrednog inspektora
koji su doneseni u vršenju inspekcijskoga nadzora sukladno odredbama ovoga zakona,
mjerodavna drugostupanjska tijela navedena u čl. 58. i 59. ovoga zakona dužna
su riješiti u roku od 15 dana od dana prijama žalbe. Ovo rješenje je konačan
upravni akt i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod mjerodavnoga suda.
IX. KAZNENE ODREDBE
Članak 61.
Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna
osoba -korisnik - kllijent (poljoprivredno gospodarstvo - gospodarsko društvo
i zadruga) ako:
prilikom otkupa poljoprivredne proizvode ne otkupi po propisanim minimalno-otkupnim
cijenama (članak 9. stavak 4.),
nenamjenski koristi dobivena novčana sredstva (članak 29. stavak 4.),
u namjeri da ostvari novčana sredstva i druge oblike potpore prema odredbama
ovoga zakona, prilikom podnošenja zahtjeva za upis u registre poljoprivrednih
gospodarstva i registar klijenata dadne netočne podatke (članak 44. stavak 1.
toč. 1. i 2.)
ne omogući provođenje nadzora poljoprivrednog inspektora na način i u
rokovima određenim odredbama Zakona o inspekcijama.
Novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 2.000 KM kaznit će se i odgovorna osoba
u pravnoj osobi za prekršaj iz ovoga članka.
Članak 62.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj
pravna osoba - korisnik - klijent (poljoprivredno gospodarstvo - gospodarsko
društvo i zadruga) ako:
1. ne čuva dokumentaciju na temelju koje su ostvarili pravo na novčane potpore
u roku koji propisan (članak 29. stavak 6. ovoga zakona).
Novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM kaznit će se i odgovorna osoba
u pravnoj osobi za prekršaj iz ovoga članka.
Članak 63.
Novčanom kaznom u iznosu od 300 KM do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj korisnik
- klijent - fizička osoba kao nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva
i obrtnik ako:
u namjeri da ostvari novčana sredstva i druge oblike poticaja prema odredbama
ovoga zakona prilikom podnošenja zahtjeva za upis u registre poljoprivrednih
gospodarstava i registare klijenata dadne netočne podatke (članak 44. stavak
1. toč. 1. i 2.),
nenamjenski koristi dobivena novčana sredstva (članak 29.stavak 4.),
ne čuva isprave sukladno odredbama članka 29. stavak 6. ovoga zakona,
ne omogući provođenje nadzora poljoprivrednoga inspektora na način i u rokovima
određenim odredbama Zakona o inspekcijama.
Članak 64.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna
osoba koja obavlja poslove privatne savjetodavne poljoprivredne službe ako:
neovlašteno i bez upisa u registar iz članka 38. stavak 5. ovoga zakona obavlja
djelatnost privatne poljoprivredne savjetodavne službe,
ne omogući provođenje nadzora poljoprivrednoga inspektora na način i u
rokovima određenim odredbama Zakona o inspekcijama.
Novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM kaznit će se i odgovorna osoba
u pravnoj osobi za prekršaj iz ovoga članka.
Članak 65.
Novčanom kaznom u iznosu od 300 KM do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj fizička
osoba koja obavlja poslove privatne savjetodavne poljoprivredne službe ako:
neovlašteno i bez upisa u registar iz članka 38. stavak 6. ovoga zakona obavlja
djelatnost privatne poljoprivredne savjetodavne službe,
ne omogući provođenje nadzora poljoprivrednoga inspektora na način i u rokovima
određenim odredbama Zakona o inspekcijama.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 66.
Propise za čije donošenje je ovlaštena na temelju ovoga zakona Vlada Federacije
donijet će najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga
zakona.
Članak 67.
Propise za čije donošenje je ovlašten na temelju ovoga zakona federalni ministar
poljoprivrede donijet će najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na
snagu ovoga zakona.
Članak 68.
Federalni ministar poljoprivrede donijet će rješenje o imenovanju Vijeća za
istraživanja u poljoprivredi i ruralnome području na temelju članka 40. stavak
3. ovoga zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Članak 69.
Federalno ministarstvo poljoprivrede je obvezno uspostaviti Registar poljoprivrednih
gospodarstava i Registar klijenata na temelju članka 44. stavak 1. toč. 1. i
2. ovoga zakona najkasnije u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga
zakona.
Članak 70.
Vlada Federacije će utemeljiti Federalno vijeće za poljoprivredu sukladno članku
43. stavak 4. ovoga zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga
zakona.
Članak 71.
Federalno ministarstvo poljoprivrede je obvezno organizirati sustav poljoprivrednih
knjigovodstvenih podataka iz članka 50. ovoga zakona kao i provođenje ankete
na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima iz članka 51. ovoga zakona u roku
od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Članak 72.
Stupanjem na snagu ovoga zakona na teritoriju Federacije, ostali zakonski i
podzakonski propisi koji su se primjenjivali u oblasti poljoprivrede u Federaciji,
a koji su u suprotnosti s odredbama ovoga zakona, moraju se uskladiti najkasnije
u roku od jedne godine računajući od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Do završetka postupka usklađivanja, u slučaju različitih rješenja predviđenih
u drugim propisima iz oblasti poljoprivrede, primjenjivat će se odredbe ovoga
zakona.
Članak 73.
Ovaj zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objave u "Službenim novinama
Federacije BiH".
PREDSJEDATELJ
DOMA NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH
Stjepan Krešić
PREDSJEDATELJ
ZASTUPNIČKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH
Safet Softić
Dodatak I. Spisak poljoprivrednih proizvoda
Poglavlje Carinske tarife
Prema Zakonu o
carinskoj tarifi
|
NAZIV
|
POGLAVLJE 1
|
ŽIVE ŽIVOTINJE
|
POGLAVLJE 2
|
MESO I DRUGI JESTIVI KLAONIČNI PROIZVODI
|
POGLAVLJE 3
|
RIBE LJUSKAVCI, MEKUŠCI I OSTALI VODENI BESKRALJEŽNJACI
|
POGLAVLJE 4
|
MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI; JAJA PERADI I PTIČJA
JAJA; PRIRODNI MED, JESTIVI PROIZVODI ŽIVOTINJSKOGA PODRIJETLA, KOJI NISU
SPOMENUTI NITI UKLJUČENI NA DRUGOM MJESTU
|
POGLAVLJE 5
05.04
|
PROIZVODI ŽIVOTINJSKOGA PODRIJETLA, KOJI NISU SPOMENUTI
NITI UKLJUČENI NA DRUGOM MJESTU
Životinjska crijeva, mjehuri i želuci (osim ribljih)
cijeli ili u komadima, svježi, rashlađeni, smrznuti, soljeni, u slamuri,
sušeni ili dimljeni
|
POGLAVLJE 6
|
ŽIVO DRVEĆE I DRUGE BILJKE; LUKOVICE, KORIJENJE I
SL. , REZANO CVIJEĆE I UKRASNO LIŠĆE
|
POGLAVLJE 7
|
JESTIVO POVRĆE, KORIJENJE I GOMOLJI
|
POGLAVLJE 8
|
JESTIVO VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI; KORE AGRUMA, DINJA
I LUBENICA
|
POGLAVLJE 9
|
KAVA, ČAJ, MATE-ČAJ, ZAČINI
|
POGLAVLJE 10
|
ŽITARICE
|
POGLAVLJE 11
|
PROIZVODI MLINSKE INDUSTRIJE; SLAD; SKROB; INULIN;
PŠENIČNI GLUTEN
|
POGLAVLJE 12
|
ULJANO SJEMENJE I PLODOVI; RAZNO ZRNJE, SJEMENJE
I PLODOVI; INDUSTRIJSKO LJEKOVITO BILJE; SLAMA I GLOMAZNA STOČNA HRANA
(KRMIVA)
|
POGLAVLJE 13
1302.20
|
ŠELAK, GUME, SMOLE I OSTALI BILJNI SOKOVI I EKSTRAKTI
Pektinske tvari, pektinati i pektati
|
POGLAVLJE
15
15.01
15.02
15.03
15.04
15.07
15.08
15.09
15.10
15.12
15.13
15.14
ex 15.15
15.16
15.17
15.18
15.22
|
MASTI I ULJA ŽIVOTINJSKOGA
I BILJNOGA PODRIJETLA, TE
PROIZVODI I NJIHOVA RAZLAGANJA;
PRERAĐENE JESTIVE MASTI; ŽIVOTINJSKI I BILJNI VOSKOVI
Svinjska mast (uključujući salo) i mast peradi
Masti od goveda, ovaca ili koza
Stearin od svinjske masti, ulje od svinjske masti,
oleostearin, oleo-ulje i ulje od loja,
neemulgirani, nemiješani ili na drugi način pripremljeni
Masti i ulja i njihove frakcije, od riba ili morskih
sisavaca, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani
Sojino ulje i njegove frakcije, rafinirani ili nerafinirani,
ali kemijski nemodificirani
Ulje od kikirikija i njegove frakcije, rafinirani
ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani
Malsinovo ulje (dobiveno mehaničkim postupkom) i
njegove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani
Maslinova ulja ostala, dobivena solventnom ekstrakcijom
i njihove frakcije, rafinirana ili nerafinirana, ali kemijski nemodificirana,
uključujući mješavine tih ulja ili frakcija s uljima
Ulje od sjemena suncokreta, šafranike i pamuka i
njegove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani
Ulje od kokosovog oraha (kopre), palmine jezgre,
(koštice) ili «babassu» ulje i njihove frakcije, rafinirane ili nerafinirane,
ali kemijski nemodificirane
Ulje od repice ili ulje od ogrštice i njihove frakcije,
rafinirane ili nerafinirane, ali kemijski nemodificirane
Ostale biljne masti i ulja, nehlapivi (uključujući
jojoba ulje) i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski
nemodificirani/osim oznake 1515.60- ulje jojobe i njegove frakcije
Mast i ulja životinjskog i biljnog podrijetla i njihove
frakcije, djelomice ili potpuno hidrogenizirani, estreficirani, re-estrificirani
ili elaidizinirani, bez obzira jesu li rafinirani ili nerafinirani, ali
dalje nepripremljeni
Margarin, jestive mješavine ili preparati masti ili
ulja životinjskog ili biljnog podrijetla ili od frakcija različitih masti
ili ulja iz ovoga poglavlja, osim jestivih masti ili ulja i njihovih frakcija
iz tar.broja 15.16
Životinjske ili biljne masti i ulja i njihove frakcije,
kuhani, oksidirani, dehidrirani, sumporni, puhani, polimerizirani zagrijavanjem
u vakuumu ili inertnom plinu ili drukčije kemijski modificirani; nejestive
mješavine i preparati od životinjskih i biljnih masti i ulja ili frakcija
različitih masti ili ulja iz ovoga poglavlja
Degras; ostaci dobiveni pri preradi masnih tvari
i voskova životinjskoga ili biljnoga podrijetla
|
POGLAVLJE 16
|
PRERAĐEVINE OD MESA, RIBA, LJUSKAVACA, MEKUŠACA ILI
DRUGIH VODENIH BESKRALJEŽNJAKA
|
POGLAVLJE 17
17.01
17.02
17.03
|
ŠEĆER I PROIZVODI OD ŠEĆERA
Šećer od šećerne trske i šećerne repe i kemijski
čista saharoza u krutom stanju
Ostali šećeri, uključujući kemijski čistu laktozu,
maltozu, glukozu i fruktozu u krutom stanju; šećerni sirupi bez dodatih
tvari za aromatizaciju ili za bojenje; umjetni med i mješavine umjetnoga
i prirodnoga meda, karamel
Melase dobivene pri ekstrakciji ili rafiniranju šećera
|
POGLAVLJE 18
18.01
18.02
|
KAKAO I PROIZVODI OD KAKAA
Kakao u zrnu, cijeli ili lomljeni, sirovi ili prženi
Ljuske, kore, opne i ostali otpaci od kakaa
|
POGLAVLJE 20
|
PROIZVODI OD POVRĆA, VOĆA, ORAŠASTIH PLODOVA I OSTALIH
DIJELOVA BILJAKA
|
|
|
POGLAVLJE 22
22.04
22.06
22.07
22.08
2208.20
22.09
|
PIĆA, ALKOHOLI I OCAT
Vino od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina;
mošt od grožđa
Ostala fermentirana pića (npr. jabukovača, kruškovača,
medovina)
Nedenaturirani etilni alkohol alkoholne jakosti 80
% volumena ili jači; etilni alkohol i ostali alkoholi, denaturirani, bilo
koje jednakosti
Nedenaturirani etilni alkohol jakosti manje od 80
% volumena, rakije, likeri i ostala alkoholna pića
Alkoholna pića dobivena destilacijom vina, kljuka
ili komine od grožđa
Ocat i nadomjestci octa dobiveni od octene kiseline
|
POGLAVLJE 23
|
OSTACI I OTPACI PREHRAMBENE INDUSTRIJE, PRIPREMLJENA
ŽIVOTINJSKA HRANA
|
POGLAVLJE 24
24.01
|
DUHAN I PRERAĐENI
NADOMJESCI DUHANA
Duhan sirovi ili neprerađeni; duhanski otpaci
|
POGLAVLJE 45
45.01
|
PLUTO I PROIZVODI OD PLUTA
Pluto prirodno, sirovo ili jednostavno pripremljeno;
otpaci od pluta: pluto drobljeno, granulirano ili mljeveno
|
POGLAVLJE 53
53.01
53.02
|
OSTALA BILJNA TEKSTILNA VLAKNA; PAPIRNA PREĐA I TKANINE
OD PAPIRNE PREĐE
Lan, sirovi ili prerađeni, neprerađen, kučina i laneni
otpaci (uključujući i otpatke pređe i raščupane tekstilne materijale)
Konoplja, sirova ili prerađivana ali nepredena; kučina
i otpaci od konoplje (uključujući otpatke pređe i raščupane tekstilne
materijale)
|
Federalni zakoniZakoni Tuzlanskog kantona
Službene novine Tuzlanskog kantona
|