U R E D B U O ŠUMAMA

I OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovom Uredbom uređuje se očuvanje i zaštita šuma i šumskog zemljišta, jačanje njihovih funkcija, planiranje u šumarstvu i upravljanje šumama i šumskim zemljištem, ekonomske funkcije, finansiranje biološke obnove šuma na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), nadzor nad primjenom ove Uredbe, kaznene odredbe kao i druga pitanja od značaja za šume i šumska zemljišta.

Član 2.

(1) Pod šumom, u smislu ove Uredbe, podrazumijeva se zemljište obraslo šumskim vrstama drveća i grmlja čija površina prelazi 1000 m2 i čija je širina najmanje 20 metara i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta. Šumom se smatraju i šumski rasadnici, plantaže šumskog drveća, čistine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u šumi površinske vode i močvare unutar šuma i sastojine šumskog drveća i žbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu ako su starije od 30 godina i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta.
(2) Šumsko zemljište, pored zemljišta obraslog šumom, obuhvata i neobrađeno, neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem obezbjeđuje ili potpomaže funkcije susjedne šume. Šumsko zemljište također sačinjavaju područja sa smanjenim šumskim pokrivačem, krš, čistine i livade unutar Šuma.
(3) U slučaju sumnje ili spora da li se neko zemljište smatra šumom ili šumskim zemljištem, odluku donosi kantonalni ministar nadležan za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar), uz pribavljeno mišljenje kantonalne uprave za šumarstvo (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava).

II PLANIRANJE U ŠUMARSTVU

Član 3.

(1) Šumama na određenom području se gospodari po odredbama šumsko privredne osnove, godišnjeg plana gospodarenja i projekta za izvođenje. Šumsko privredna osnova za državne šume donosi se za šume u granicama jednog šumsko privrednog područja, a za privatne šume donosi se jedinstvena osnova za sve šume jedne općine. Šumsko privredna osnova izrađuje se za period od deset godina i njihove odredbe su obavezne.
(2) Izuzev od odredaba stava 1. ovog člana, ako ne postoje objektivne mogućnosti pravovremene izrade nove šumsko privredne osnove, državnim i privatnim šumama može se gospodariti najduže godinu dana na osnovu godišnjeg plana gospodarenja za koji je postupak donošenja isti kao i za šumsko privredne osnove. Odredbe godišnjeg plana gospodarenja su obavezne. Godina izvršenja godišnjeg plana gospodarenja smatra se godinom izvršenja nove šumsko privredne osnove.
(3) Ukupan obim sječa predviđen šumsko privrednom osnovom za uređajni period, po vrstama drveća i gazdinskim klasama, ne može se prekoračiti. Od ukupno planirane količine sječe za uređajni period za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru šumsko privrednog područja godišnje se realizuje prosječna godišnja količina.
(4) Šumsko privredna osnova, prostorni plan, vodoprivredna osnova, lovno privredna osnova, evidencije koje se vode u. Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa i federalni program upravljanja mineralnim resursima te planovi korištenja pojedinih mineralnih sirovina moraju biti međusobno usklađeni.
(5) Vlasnik svih podataka i dokumenata u elektronskoj i drugoj formi izrađenih tokom izrade šumskogospodarske osnove za državne šume je Vlada Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), a vlasnik svih elektronskih i ostalih podataka i dokumenata izrađenih tokom izrade šumsko privredne osnove za privatne šume je kantonalna vlada.
(6) Šumsko privrednu osnovu može izrađivati pravno lice registrovano za te poslove, uz pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva, koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje četiri diplomirana inženjera šumarstva za uzgoj i zaštitu šuma, uređivanje i otvaranje šuma, iskorištavanje šuma i ekonomiku u šumarstvu, sa radnim iskustvom od najmanje pet godina na odgovarajućim poslovima i položenim stručnim šumarskim ispitom,
(7) Nadzor nad prikupljanjem podataka šumsko privredne osnove je obavezan i može ga vršiti pravno lice registrovano za izradu šumskoprivrednih osnova ili fizičko lice, diplomirani inžinjer šumarstva sa radnim iskustvom od najmanje pet godina na poslovima uređivanja šuma i položenim stručnim šumarskim ispitom uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva. Federalno ministarstvo svake četiri godine vrši reviziju izdatih saglasnosti pravnim i fizičkim licima za izradu šumskoprivrednih osnova i vršenje nadzora na prikupljanju podataka za izradu osnova.
(8) Šumsko privrednu osnovu za državne šume donosi kantonalno ministarstvo uz pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva koja se izdaje na osnovu prijedloga stručne komisije i mišljenje jedinice lokalne samouprave. Šumsko privredna osnova za državne šume ne može se primjenjivati, prije nego na nju Federalno ministarstvo da saglasnost.
(9) Šumsko privrednu osnovu za privatne šume, na osnovu prijedloga stručne komisije, donosi kantonalno ministarstvo.
(10) Poslove izrade šumsko privredne osnove za državne šume finansira kantonalno šumskoprivredno društvo (u daljnjem tekstu: korisnik šuma) i odgovoran je za njenu pravovremenu izradu. Korisnik šuma je dužan najmanje 120 dana prije isteka roka važnosti šumsko privredne osnove, dostaviti dva primjerka novoizrađene osnove kantonalnom ministarstvu. Nadzor na izradom šumsko privredne osnove vrši se putem kantonalnog ministarstva,
(11) Sastav, rad i troškove stručne komisije za državne šume određuje federalni ministar, a za privatne šume kantonalni ministar.
(12) Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od odredaba šumsko privredne osnove, naročito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih privrednih uslova, potrebno je izvršiti njenu reviziju. Reviziju odobrava i potvrđuje Federalno ministarstvo i jedan primjerak se dostavlja nadležnom šumarskom inspektoru.
(13) Federalni ministar donosi pravilnik kojim se propisuju sadržaj, elementi za izradu, postupak donošenja i reviziju šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume.

Član 4.

(1) Šumsko privredna osnova se realizuje godišnjim planovima koji sadrže prosječno jednu desetinu svih planiranih radova po osnovi.
(2) Saglasnost na godišnji plan gospodarenja šumama, koji je korisnik šuma dužan dostaviti najkasnije do 30.11. tekuće za narednu godinu, daje kantonalna uprava u roku od 30 dana od dana prijema plana, a radovi predviđeni godišnjim planom gospodarenja ne mogli se započeti bez saglasnosli kantonalne uprave.
(3) Usvojeni godišnji plan gospodarenja korisnik šuma je dužan u roku od 15 dana od dana usvajanja dostaviti Federalnoj upravi, federalnoj i kantonalnoj šumarskoj inspekciji i jedinici lokalne samouprave na čijem području će se izvoditi radovi predviđeni godišnjim planom.

Član 5.

(1) Projekat za izvođenje se izrađuje za uređajnu jedinicu - odjel za državne šume i katastarsku parcelu/parcele za privatne šume. Odredbe projekta za izvođenje su obavezne.
(2) Projekat za izvođenje ima važnost dvije godine i sadrži: radove uzgoja, zaštite i iskorištavanja šuma po obimu, mjestu i vremenu izvođenja, preglednu kartu, procjenu uticaja radova na okoliš i ekonomsku analizu,
(3) Projekat za izvođenje mogu izrađivati diplomirani inžinjeri šumarstva sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci i položenim stručnim šumarskim ispitom. Korisnik šuma, odnosno privatni vlasnik šume, određuje lice za izradu projekta.
(4) Projekat za izvođenje donosi korisnik šuma za državne šume, a za privatne šume kantonalna uprava ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova.
(5) Izuzev od stava 1. ovog člana projekat za izvođenje može se izrađivali za vise odjela u jednom slivu ako sječa i izrada, sanitarnih užitaka ne prelazi više od 100 m? po jednom odjelu.
(6) Za privatne šume rade se projekti za šumsko-uzgojne radove kao i za sječu ako je godišnji obim sječa veći od 100 m3 po vlasniku.
(7) Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma dužni su da vode registar izrađenih i donesenih projekata za izvođenje i da sve izvršene radove po projektu evidentiraju u odgovarajuće evidencije.

III PRIVREĐIVANJE U ŠUMARSTVU

Član 6.

(1) Doznaka stabala za sječu vrši se obilježavanjem stabala ili obilježavanjem površina obraslih drvećem. Obilježavanje površina za sječu može se vršiti samo u lošijim niskim šumama.
(2) Doznaku stabala za sječu može vršiti diplomirani inžinjer šumarstva sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci i položenim stručnim šumarskim ispitom koga odredi korisnik šuma za državne šume, a za privatne šume kantonalna uprava ili pravno lice za obavijanje stručnih poslova.
(3) Doznaka i sjeća stabala ne može se vršiti u sumama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni, granice utvrđene i na terenu vidno i na propisani način obilježene.
(4) Doznaka stabala za sječu i obim šumsko-uzgojnih radova u privatnim šumama vrši se na osnovu rješenja kantonalne uprave.
(5) Doznaka i sječa stabala, odnosno površina za sječu, može se odobrili samo vlasniku koji pribavi i podnese dokaze o pravu vlasništva.
(6) Protiv rješenja iz stava 4. ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema istog.
(7) Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije izvršene doznake, izrade projekta za izvođenje i obavještavanja kantonalne uprave i jedinice lokalne samouprave na čijem se području vrši sječa.

Član 7.

(1) Korisnik državnih šuma i vlasnik/predstavnik vlasnika za privatne šume dužni su izvršavati poslove biološke obnove
Šuma minimalno u obimu koji je predviđen šumsko privrednom osnovom.
(2) Biološka obnova šuma u smislu ove Uredbe podrazumjeva pripremu zemljišta za prirodno podmlađivanje, pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta, popunjavanje, njegu i čišćenje šumskih kultura, prorjedivanje sastojina, sanaciju požarišta, prevođenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik, doznaku stabala za sječu, rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka, zaštitu šuma, projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju i održavanje šumske infrastrukture.

Član 8.

(1) Za izvedene radove po projektu za izvođenje komisijski se vrši tehnički prijem radova, koju za državne šume formira korisnik šuma, a za privatne šume kantonalna uprava ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.
(2) Komisija za tehnički prijem radova sastoji se od najmanje tri člana u koju obavezno ulaze diplomirani inžinjer šumarstva koji je izradio projekat za izvođenje radova i jedan diplomirani inžinjer šumarstva predstavnik kantonalne uprave. Tehnički prijem radova pošumljavanja vrši se poslije dvije godine od završetka njihovog izvođenja.
(3) Primjerak zapisnika komisije dostavlja se u roku od osam dana od dana završetka pregleda nadležnom šumarskom inspektoru.

Član 9.

(1) Radove u šumi mogu izvoditi samo lica koja su obučena za izvođenje odgovarajućih poslova. Pravna lica koja obavljaju poslove u šumama obavezna su sprovesti adekvatnu obuku zaposlenih.
(2) U saradnji sa Federalnom upravom i obrazovnim ustanovama, kantonalne uprave organizuju tehničke i specijalizirane obuke za zaposlenike koji nemaju uvjerenje o završenoj šumarskoj obuci kao i za vlasnike privatne šume.

Član 10.

(1) Nisu dozvoljene čiste sječe i drugi oblici pustošenja šuma izuzev pripreme šumsko uzgojnih zahvata s ciljem unaprjeđenja šumskih sastojina u mjeri koja je planirana šumsko privrednom osnovom, sanitarnih razloga ili provođenja preventivnih zaštitnih mjera.
(2) Sve površine nastale čistom sječom i paljike moraju biti pošumljene u roku od dvije godine nakon sječe ili šumskog požara, prirodnom obnovom ili putem pošumljavanja.

IV ZAŠTITA PROTIV BIOTIČKIH I NEBIOTIČKIH AGENSA

Član 11.

(1) Opće dugoročne preventivne rnjere protiv biotičkih i nebiotičkih agensa, koji bi mogli ugroziti stabilnost šuma i njihove funkcije, zasnivaju se na gospodarenju šumama, koje uvažava prirodne procese, kao i na održavanju i odgovarajućem unaprjeđenju biodiverziteta u šumi.
(2) Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma provode ili obezbjeduju uspostavljanje šumskog reda, provođenje sanitarne sječe i drugih preventivnih mjera prije nego što bi se šume mogle ugroziti prekomjernim razmnožavanjem insekata, širenjem uzročnika biljnih bolesli ili drugih štetnih organizama.
(3) Federalna uprava u saradnji sa kantonalnim upravama organizuje sakupljanje važnih podataka vezanih za zaštitu šume koje korisnici šuma i vlasnici privatnih šuma dostavljaju u roku koji odredi Federalna uprava, obezbjeduje informacije o pojavi biljnih bolesti i štetočina; savjetuje o pitanjima koja se tiču integralne zaštite šuma.
(4) Federalni ministar naređuje dodatne mjere za zaštitu šume ako Federalna uprava ustanovi da je biološka ravnoteža poremećena ili ako postoji opasnost od drugog velikog oštećenja.

Član 12.

(1) U slučaju nepogode u šumi uzrokovane bilo kojim biotičkim ili nebiotičkim agensom korisnici šuma i kantonalne uprave za šume u privatnom vlasništvu, u saradnji sa Federalnom upravom, pripremaju plan za obnovu oštećenih i uništenih šuma i šumskog zemljišta. Plan sadrži opis nepogode, stepen oštećenja šume, mjere koje se trebaju provesti i troškove sanacije i obnove.
(2) Ako troškovi za obnovu prelaze finansijski potencijal nosioca prava na gospodarenje u kombinaciji sa dostupnim finansijskim sredstvima za šume iz Budžeta Federacije BiH i budžeta kantona, Vlada Federacije BiH će obezbijediti posebna sredstva kako bi se omogućila primjena plana.

V PROMET DRVETA I NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Član 13.

(1) Drvo, dijelove stabala i grane nije dozvoljeno pomjerati od panja dok se ne obilježi šumskim čekićem (žigoše), obrojči i premjeri i stavljati u promet dok se ne izda otpremni iskaz.
(2) Žigosanje, obrojčavanje, premjeravanje i izdavanje otpremnog iskaza za drvo koje potiče iz državne šume vrši korisnik šuma, a za drvo iz privatnih šuma kantonalna uprava ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova.
(3) Nedrvne šumske proizvode nije dozvoljeno stavljati u promet bez odobrenja korisnika šuma ili vlasnika privatne šume.
(4) Licu koje se zatekne u izvršenju radnji suprotno odredbama ovog člana ili koje izvrši sječu šume na uzurpiranom državnom i zemljištu na kome imovinsko pravni odnosi nisu riješeni i lice koje izvrši sječu bez prethodne doznake i prije žigosanja, obrojčavanja i snabdijevanja drveta sa otpremnim iskazom i koje stavi u promet nedrvne šumske proizvode u suprotnosti sa odredbama ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom i izreći će se zaštitna mjera oduzimanja drveta, odnosno nedrvnih šumskih proizvoda, kao i sredstava kojim je izvršena nezakonita radnja, a licu koje dozvoli vršenje radnji suprotno odredbama ovog člana izreći će se novčana kazna.
(5) Privremeno oduzimanje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda vrše čuvari šuma, pripadnici policije i nadležni šumarski inspektori, dok privremeno oduzimanje sredstava kojima je izvršena nezakonita radnja vrše pripadnici policije u skladu sa važećim propisima koji se odnose na krivičnu, odnosno prekršajnu odgovornost. Privremeno oduzeti šumski proizvodi pohranjuju se na mjestu koje odredi kantonalna uprava.
U slučaju da postoji mogućnost da se u toku pohranjivanja šumskim proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost, zaplijenjenu robu licitacijom, će prodati kantonalna uprava a finsnaijska sredstva deponovati na poseban račun kantonalnog budžeta.
(6) U periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra, drvo četinara i brijesta ne može se sa korom stavljati u promet i uskladištavati izuzev ako period od sječe do otpreme traje kraće od ciklusa razvoja insekta, a najduže 21 dan.
(7) Pravna i fizička lica koja nanesu štetu šumama i šumskom zemljištu po bilo kojem osnovu dužni su korisniku šume i šumskog zemljišta nadoknaditi štetu prema odštetnom cjenovniku.

VI ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE S POSEBNIM REŽIMOM GOSPODARENJA

Član 14.

(1) Da bi se obezbijedila njihova zaštita ili specijalni režim gospodarenja, određene šume, mogu biti proglašene zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom. Procjena šumskih funkcija u ovim šumama utvrđuje se stručnim šumarskim elaboratom sa podacima, o stanju šuma i principima i metodama gospodarenja šumama u cilju očuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja područja, izvršioca propisanog režima kao i pravno lice koje je odgovorno za obezbjeđenje sredstava za pokriće troškova vezanih za posebni režim gospodarenja.
(2) Vlasnik odnosno korisnik šume, ima pravo na naknadu za ograničeno korištenje ili povećane troškove zaštite. Naknadu snosi pravno lice, na čiji je zahtjev proglašenje izvršeno. Visina naknade se utvrđuje sporazumno, a ako se sporazum ne postigne naknada se utvrđuje kod nadležnog suda.
(3) Federalno ministarstvo na osnovu podataka koje mu dostavljaju kantonalna ministarstva, vodi evidenciju zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom.

Član 15.

(1) Zaštitne šume služe za zaštitu zemljišta na strmim terenima i zemljišta podložnih erozijama, bujicama, klizištima, zaštita naselja, privrednih i drugih objekata, izvorišta, vodotoka, obale vodenih akumulacija i šume koje su podignute kao zaštitni pojasevi i proglašava vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministarstva i jedinice lokalne samouprave uz prethodno pribavljeno mišljenje Federalne uprave. Prijedlog za proglašenje se zasniva na ekspertizi i stručnoj analizi komisije kantonalnog ministarstva.
(2) Primjerak akta o proglašenju zaštitne šume obavezno se dostavlja Federalnom ministarstvu, nadležnoj instituciji za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa, Federalnoj upravi, kantonalnoj upravi i jedinici lokalne samouprave.

Član 16.

(1) Šume ili njeni dijelovi koje imaju poseban kulturni, historijski, ekološki i prirodni značaj, proglašavaju se šumama sa posebnom namjenom u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03) ili drugim propisom koji također propisuje poseban režim gospodarenja za šume, uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva.
(2) Šume posebne namjene su i šume od posebnog značaja za odbranu i potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kao i šume ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti, u skladu sa odredbama Zakona o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikultumih vrsta drveća i grmlja ("Službene novine Federacije BiH", broj 71/05).
(3) Za šume namijenjene za izletišta, odmor, opće obrazovanje, rekreaciju, turizam, klimatska i druga lječilišta, potrebno je pribaviti prethodnu saglasnost kantonalnog ministarstva.
(4) Zahtjev sa elaboratom za proglašenje šuma sa posebnim režimom gospodarenja koji podnosi zainteresovana institucija ili pravno lice obavezno sadrži: cilj i razloge za proglašenje; popis katastarskih parcela kao i naziv šumsko privredne jedinice; broj odjela i oznaku odsjeka; kartu najmanje razmjere 1:10.000 sa ucrtanim parcelama; stručni šumarski elaborat; procjenu okolišnog uticaja; predložena ograničenja u gospodarenju; predložene naknade; saglasnost jedinice lokalne samouprave i odgovarajuće administrativne mjere uključujući javne obavijesti i rasprave.
(5) Primjerak akta o proglašenju šuma s posebnom namjenom obavezno se dostavlja Federalnom ministarstvu, nadležnoj instituciji za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Federalnoj upravi, kantonalnoj upravi i jedinici lokalne samouprave.
(6) Federalna uprava podnosi prijedlog za proglašenje šuma koje su od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumama.

Član 17.

(1) Šume na kršu bitno smanjene produktivnosti i šumska zemljišta na kršu, zbog svojih specifičnosti (posebnosti) klasifikuju se kao područja sa posebnim režimom gospodarenja, te uživaju podršku Federacije, kantona i jedinice lokalne samouprave i klasifikuju se kao područja velike opasnosti od šumskih požara.

VII ZAŠTITA ŠUMAI ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA OD ŠTETA

Član 18.

(1) U šumama i na šumskom zemljištu kao i na drugom zemljištu na udaljenosti do 150 m od šume nije dozvoljeno loženje otvorene vatre, izgradnja i rad fabrika i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom je zabranjena na udaljenosti manjoj od 300 metara od granice šume.
(2) Korisnici šuma u saradnji sa nadležnim kantonalnim ministarstvima, kantonalnim upravama i nadležnim organom civilne zaštite, izrađuju i sprovode planove za zaštitu šuma od požara i redovno izvještavati Federalnu upravu.

Član 19.

(1) Upotreba hemijskih sredstava, odlaganje otpad, smeće ili zagađujuće tvari u šumi i na šumskom zemljištu nije dozvoljena.
(2) Izuzev od, stava 1. ovog člana, uz dozvolu nadležnog kantonalnog ministarstva, certificirana hemijska sredstva, pod uslovom da ne ugrožavaju biološku ravnotežu, mogu biti korištena u šumskim rasadnicima i u šumama za zaštitu biljaka od divljači i od korova, za smanjenje prekomjerne populacije insekata čiji broj ne može biti smanjen ni na koji drugi način, te za gašenje šumskih požara.

Član 20.

(1) Paša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika (u daljnjem tekstu: pašarenje) u šumama nije dozvoljeno bez odobrenja korisnika ili vlasnika šuma na površinama koje su određene šumskoprivrednom osnovom.

Član 21.

(1) Kantonalne uprave i korisnici šuma prate zdravstveno stanje šuma i obim šteta u šumama, te o tome izvještavaju Federalnu upravu.

VIII NEDRVNI ŠUMSKI PROIZVODI

Član 22.

(1) Korisnik šuma i vlasnik privatnih šuma mogu uzgajati i iskorištavati nedrvne šumske proizvode ili odobriti drugim pravnim i fizičkim licima njihovo iskorištavanje u obimu i na mjestima koja su određena u šumsko privrednoj osnovi.
(2) Korisnik šuma može za vlastite potrebe koristiti mineralne sirovine na površinskim kopovima - pozajmištima predviđenim šumsko privrednom osnovom u svrhu izgradnje i održavanja šumskih puteva.

IX ZAŠTITA UGROŽENIH VRSTA

Član 23.

(1) Sječa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje stabala pančićeve omorike (Picea omorika (Pančić) Purk.), tise (Taxus baccata L.), mečje lijeske (Corvlus colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Tuna), zelene johe (Alnus viridis (Chaix) Lam. & DC.), mimike (Pinus heldreichii Christ.) i zanovijeti (Fetteria ramentacea (Sieber) Presi), nije dozvoljena osim ako je potrebno provesti uzgojne i sanitarne sječe.

X SAOBRAĆAJ U ŠUMAMA

Član 24.

(1) Pri planiranju i izgradnji šumskih puteva potrebno se prilagoditi prirodnom okolišu te uvažavati potrebe lokalne zajednice, kao i protupožarne, turističke i rekreativne potrebe.
(2) Transportna šumska infrastruktura mora biti izgrađena, održavana i korištena na način da isključuje narušavanje ostalih funkcija šuma i šumskih zemljišta.
(3) Šumski put se može graditi nakon što se izradi projekt za njegovu izgradnju i pribavi dozvola nadležnog organa.

Član 25.

(1) Nije dozvoljeno kretanje motornih vozila u šumama i na šumskim putevima osim u svrhu gospodarenja šumama i nadzora, spašavanja, policijskih istraga, vojnih manevara, mjera za zaštitu od prirodnih katastrofa, te pristupa vlasnika, korisnika i pojedinaca zemljištu za koje su odgovorni, kao i lokalnog stanovništva.
(2) Vlasnik i korisnik šuma mogu dozvoliti kretanje šumskim putem trećem licu. Za organizovanje biciklističkih i moto trka šumskim putem potrebno je pribaviti dozvolu kantonalnog minisarstva koji može uključivati određenu naknadu.

Član 26.

(1) Sva lica na vlastitu odgovornost imaju pravo kretati se kroz šumu ili šumskim zemljištem ako nije drugačije određeno ovom Uredbom ili šumskogospodarskom osnovom. Korisnik odnosno vlasnik šume nisu obvezni poduzimati posebne mjere opreza, niti će se smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili ozljede koje pretrpe takva lica.

XI UPRAVLJANJE ŠUMAMA

Član 27.

(1) Šume i šumsko zemljište su u državnom vlasništvu (u daljnjem tekstu: državne šume) i u privatnom vlasništvu (u daljnjem tekstu: privatne šume).
(2) Državne šume i šumska zemljišta su u vlasništvu Federacije.
U ostvarivanju prava po osnovu vlasništva, nad šumom i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu, Federaciju zastupa Vlada Federacije.
(3) Državnim šumama i šumskim zemljištima upravljaju Federalno ministarstvo i kantonalno ministarstvo pod uslovima utvrđenim ovom Uredbom.
(4) Pravo vlasništva nad državnim šumama i šumskim zemljištima ne može se steći njihovim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog, odnosno dosjelošću.

Član 28.

(1) Vlada kantona, kantonalno ministarstvo i kantonalne uprave provode prava i obaveze iz oblasti šumarstva na području kantona u skladu sa odredbama ove uredbe i propisa donesenih na osnovu ove Uredbe.
(2) Zabranjeno je i kažnjivo svako neovlašteno zauzimanje državnih šuma i šumskog zemljišta. Neovlašteno zauzetu državnu šumu i šumsko zemljište bespravni korisnik dužan je napustiti odmah po prijemu naloga šumarskog inspektora ili čuvara šuma.

Član 29.

(1) Zabranjen je promet državnih šuma i šumskih zemljišta izuzev u svrhu arondacije i komasacije.
(2) Državne šume ne mogu biti predmetom privatizacije.
(3) Granice državnih šuma moraju na terenu biti obilježene vidnim i trajnim znakovima.
(4) Poslove obilježavanja granica državnih šuma i održavanje graničnih znakova vrši korisnik šuma.

Član 30.

(1) Privatne šume, u smislu ove Uredbe, su sve šume i šumsko zemljište za koje fizičko ili pravno lice valjanim dokumentima iz zemljišne knjige dokaže vlasništvo.
(2) Vlasnik privatne šume upravlja svojom šumom i ugovorom, uz naknadu, prenosi obavljanje stručnih poslova kako je definisano ovom Uredbom, kantonalnoj upravi ili pravnom licu za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.
(3) Pod stručnim poslovima iz stava 2. ovog člana podrazumijevaju se doznaka, primanje i premjeravanje drvne mase, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje šumsko-uzgojnih radova i zaštita šuma i vođenje evidencija o izvršenim poslovima.

XII EKONOMSKE FUNKCIJE ŠUME

Član 31.

(1) Na području kantona posluje kantonalno šumsko-privredno društvo (korisnik državnih šuma).
(2) Federalno ministarstvo ugovorom prenosi poslove gospodarenja državnim šumama korisniku šuma a posebno: izradu šumsko-privrednih osnova, godišnjih planova gospodarenja, projekata za izvođenje i njihova realizacija, projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju i održavanja šumske infrastrukture, prometa šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda, izvršavanja programa i planova biološke obnove šuma, provođenja mjera zašute šuma, proizvodnje i prometa šumskog sjemena, šumskog i ukrasnog sadnog materijala, izvršavanja planova korištenja nedrvnih šumskih proizvoda, realizacije planova razvoja šumarstva i mjera racionalizacije u šumarstvu, ostalih poslova, zadataka i odgovornosti u skladu sa ugovorom.
(3) Izuzev od stava 1. ovog člana, u Posavskom kantonu, zbog male površine državnih šuma, poslovi gospodarenja šumama Federalno ministarstvo ugovorom prenosi na kantonalno ministarstvo.
(4) Korisnik šuma obavezan je šumske drvne sortimente prodavati po tržišnim uslovima i cijenama.
(5) Korisnik šuma ne može prenositi na treća lica prava koja proističu po osnovu vlasnišva.

Član 32.

(1) Korisnici šuma dužni su voditi evidenciju o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim šumsko razvojnim planovima, šumsko privrednom osnovom, godišnjim planom gospodarenja i projektom za izvođenje. Podaci predviđeni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu i dostaviti kantonalnoj upravi najkasnije do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu.

Član 33.

(1) Korisnik državnih šuma dužan je plaćati naknadu u visini 7% od ostvarenog prihoda od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda, u skladu sa odredbama člana 47. ove Uredbe.

Član 34.

(1) Kantonalna uprava dužna je Federalnoj upravi dostaviti katastar državnih i privatnih šuma najdalje do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu sa evidentiranim svim promjenama u toku godine.

Član 35.

{I} Vlasnik, odnosno korisnik šume i šumskog zemljišta, dužan je da uz naknadu dozvoli privremeni prijevoz (prinudni put) ili smještaj šumskih proizvoda sa susjednih parcela na svom zemljištu ako to nije moguće izvršiti na drugi način, ili ako bi drugi način bio nesrazmjerno skuplji.

Član 36.

(1) Za obavljanje stručnih poslova u šumarstvu polaže se stručni šumarski ispit i mogu ga polagati kandidati sa diplomom šumarskog fakulteta VII stepena obrazovanja i sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci nakon sticanja zvanja diplomiranog inženjera šumarstva.
(2) Polaganja stručnog šumarskog ispita oslobođeni su diplomirani inženjeri šumarstva sa više od deset godina radnog iskustva u struci nakon sticanja zvanja diplomiranog inženjera šumarstva, specijalisti, magistri i doktori šumarskih nauka.

XIII PROMJENA NAMJENE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA I GRADNJA U ŠUMI

Član 37.

(1) Vlada Federacije BiH može na prijedlog Federalnog ministarstva pojedine dijelove državnih šuma izdvojiti iz šumsko privrednog područja radi njihovog korištenja za potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i policijskih struktura.
(2) Vlada Federacije BiH može na zahtjev vlada kantona ili općina uz elaborat i pribavljeno mišljenje kantonalne uprave, a na prijedlog Federalnog ministarstva dijelove državnih šumskih zemljišta nepodesnih za pošumljavanje izdvojiti iz šumsko privrednog područja i prenijeli u vlasništvo općini na korištenje u druge svrhe koje daju veću trajnu korist.
(3) Podnosilac zahtjeva mora platiti naknadu vlasniku šume u visini koja se određuje u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/07). Naplaćena sredstva su namjenski prihod Budžeta Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno namjenski prihod budžeta kantona u iznosu od 60%.

Član 38.

(1) Krčenje šuma je zabranjeno izuzev ako se radi o izgradnji objekata planiranih važećim planom prostornog uređenja u slučajevima kada se time postižu veće trajne koristi i ako neće biti štetnih posljedica za okoliš.
(2) Dozvolu za krčenje šuma donosi Federalno ministarstvo, uz prethodnu saglasnost kantonalnog ministarstva i mišljenja Federalne uprave.
(3) Zahtjev za krčenje šuma može podnijeli samo vlasnik, koncesionar i drugo ovlašteno lice u skladu sa odredbama ove Uredbe i podnosi se kantonalnom ministarstvu uz sljedeću dokumentaciju: izvadak iz važećeg plana prostornog uređenja, izvadak iz zemljišnih knjiga i kopiju katastarskog plana, koncesioni ugovor ako se radi o koncesiji, okolišnu saglasnosl u skladu sa propisima o zaštiti okoliša, saglasnost organa nadležnog za zaštitu historijskog i prirodnog naslijeđa, saglasnost organa nadležnog za vodoprivredu i mišljenje kantonalne uprave.
(4) Ako se u roku od dvije godine od dana izdavanja dozvole iskrčeno zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno, korisnik iskrčenog zemljišta dužan je izvršiti njegovo pošumljavanje.
(5) Dozvola za promjenu namjene šumskog zemljišta važi godinu dana od dana njenog izdavanja.
(6) Podnosilac zahtjeva obavezan je prije započinjanja radova uplatiti naknadu čija vrijednost se određuje u visini troškova podizanja i održavanja novih šuma na površini koja ne može biti manja od površine kojoj se mijenja namjena i tržišnoj vrijednosti drveta koja se dobije sječom. Naknada se uplaćuje kao namjenski prihod Budžeta Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno namjenski prihod budžeta kantona u iznosu od 60% i ista se može koristiti samo u svrhu podizanja novih šuma i kupovinu šuma u skladu sa odredbama ove uredbe. Kontrolu uplate naknade vrši nadležna šumarska inspekcija.

Član 39.

(1) U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, objekti potrebni za gospodarenje šumama u skladu sa važećom šumsko privrednom osnovom i lovno uzgojni i lovno tehnički objekti u skladu sa važećom lovno privrednom osnovom.
(2) Izuzetno u šumi i na šumskom zemljištu mogu se gradili objekti predviđeni važećim planom prostornog uređenja.
(3) Jedinica lokalne samouprave ili investitor je obavezan prije otpočinjanja radova na izgradnji objekata predviđenih detaljnim planom prostornog uređenja pribaviti dozvolu za promjenu namjene šumskog zemljišta iz člana 38. ove Uredbe, osim za objekte iz slava l. ovog člana.
(4) Imovinskopravni odnosi za objekte iz stava 2. ovog člana rješavaju se u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji, osim za objekte komunalne i prometne infrastrukture čiji je investitor jedinica lokalne samouprave.

Član 40.

(1) Davanje državnih šuma i šumskog zemljišta u zakup je zabranjeno, izuzev što Federalno ministarstvo može pojedina šumska zemljišta ugovorom davati u zakup radi postavljanja privremenih objekata čija je gradnja predviđena ugovorom o koncesiji i GSM baznih stanica, uzgoja divljaci i podizanja višegodišnjih nasada ukoliko se time ne narušavaju funkcije šume.
(2) Prije sklapanja ugovora o zakupu šumskog zemljišta potrebno je pribaviti mišljenje Federalnog pravobranilaštva/Federalnog pravobraniteljstva.
(3) Naknada koja se ostvaruje po osnovu ugovora o zakupu iz stava 2. ovog člana uplaćuje se u korist Budžeta Federacije BiH.
(4) Ako se šumskom zemljištu mijenja namjena, podnosilac zahtjeva za zakup obavezan je uplatiti naknadu za promjenu namjene šumskog zemljišta iz člana 38. stav 6. ove Uredbe bez provođenja procedure za krčenje šume. Naknada se uplaćuje kao namjenski prihod Budžeta Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno namjenski prihod budžeta kantona u iznosu od 60% i isti se može koristili samo u svrhu podizanja novih šuma i kupovine šuma u skladu sa odredbama ove Uredbe.
(5) Uslove i način davanja šumskog zemljišta u državnom vlasništvu u zakup propisuje Vlada Federacije BiH.

Član 41.

(1) Na šumi i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu može se uspostaviti pravo služnosti u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova, kao i za druge namjene ako je proglašen javni interes u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji.
(2) Ugovor kojim se uspostavlja služnost na šumi i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu zaključuje se između korisnika i Federalnog ministarstva.
(3) Naknada koja se ostvaruje po osnovu služnosti uplaćuje se u korist Budžeta Federacije BiH.
(4) Lice u čiju korist se zasniva služnost obavezno je uplatiti naknadu iz člana 38. stav 6. ove Uredbe, bez provođenja procedure za krčenje šume. Naknada se uplaćuje kao namjenski prihod Budžeta Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno namjenski prihod budžeta kantona u iznosu od 60% i isti se može koristiti samo u svrhu podizanja novih šuma i kupovine šuma u skladu sa odredbama ove uredbe.

XIV ŠUMARSKE INSTITUCIJE

Član 42.

(1) Federalna uprava za šumarstvo je upravna organizacija u sastavu Federalnog ministarstva.
(2) Sjedište Federalne uprave je u Sarajevu.

Član 43.

(1) Federalna uprava obavlja sljedeće poslove:
a) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma, uključujući inventuru svih šuma, ustanovljava i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta i katastar šumske infrastrukture u državnom i privatnom vlasništvu za Federaciju;
b) priprema nacrt šumarskog programa Federacije i podnosi ga Federalnom ministarstvu;
c) prati provedbu i vodi evidenciju važenja šumsko privrednih osnova za državne šume;
d) pruža stručnu pomoć za izradu šumsko privrednih osnova za državne šume;
e) izrađuje plan i program za biološku obnovu šuma, programe i planove za pošumljavanje krša i goleti koji se finansiraju iz Budžeta Federacije BiH;
f) utvrđuje i vodi registar i evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i proizvođača šumskog i ukrasnog drveća i grmlja u Federaciji;
g) vrši stručne poslove u vezi proizvodnje šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala koji proizlaze iz odredaba ove Uredbe i propisa iz oblasti o sjemenu i sadnom materijalu i priprema potrebnu dokumentaciju o zdravstvenom stanju i kvalitetu šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala;
h) prati zdravstveno stanje šuma, obavlja poslove dijagnozno-prognozne službe i prati stanje i stepen oštećenosti šuma;
i) izrađuje programe zaštite šuma i planove protivpožarne zaštite i vodi baze podataka;
j) izrađuje podloge za programe razvoja šumarstva i lovstva i obezbjeđuje podatke za potrebe prostornih planova uz primjenu tehničkih normativa iz oblasti šumarstva;
k) prali ekonomsko stanje šumarstva na osnovu podataka dobivenih od strane kantonalnih uprava, redovno podnosi izvještaj federalnom ministru o cijenama šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda i upoznaje javnost o stanju šuma i razvoju šumarstva i izdaje prigodne stručno-popularne publikacije o stanju šuma i njihovom značaju;
l) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskih sredstava Budžeta Federacije BiH uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva;
m) podržava i promoviše naučno istraživačku djelatnost i transfer znanja iz oblasti šumarstva i lovstva;
n) priprema i daje mišljenja za proglašavanje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom;
o) organizuje savjetovanja i pruža stručnu pomoć kantonalnim upravama i kantonalnim šumsko-privrednim društvima;
p) razvija međuentitetsku saradnju iz oblasti šumarstva i lovstva;
r) sprovodi i primjenjuje međunarodne konvencije i standarde iz oblasti šumarstva i lovstva;
s) utvrđuje i sprovodi strategiju borbe protiv korupcije u sarađnji sa kantonalnim upravama;
t) prati izvršenje svih ugovora koje zaključuje Federalno ministarstvo.
(2) Federalna uprava priprema godišnji plan rada, finansijske planove i izvještaje o izvršenim radovima i iste, putem Federalnog ministarstva, dostavlja Vladi Federacije BiH.

Član 44.

(1) Kantonalna uprava obavlja slijedeće poslove:
a) obezbjeđuje neposrednu zaštitu državnih šuma putem čuvarske službe;
b) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta na području kantona i dostavlja ih Federalnoj upravi;
c) priprema kantonalni šumsko-razvojni plan i podnosi ga kantonalnom ministarstvu;
d) izrađuje elaborat za formiranje šumsko privrednih područja;
e) odgovorna je za nadzor nad prikupljanjem podataka i izradu šumsko privrednih osnova za privatne šume i nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko privrednih osnova za državne šume;
f) prati realizaciju šumsko privrednih osnova putem godišnjih planova gospodarenja šumarna;
g) vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i proizvođača šumskog i ukrasnog drveća i grmlja;
h) obavlja poslove dijagnozno prognozne siužbe i prati stanje i stepen oštećenosti šuma i o tome obavještava Federalnu upravu;
i) prati izvršenje svih ugovornih obaveza koji se odnose na državne šume;
j) prali realizaciju programa zaštite šŠuma;
k) usaglašava šumsko privredne osnove sa prostornim planovima, vodo privrednim osnovama, lovno privrednim osnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa i federalnim programom upravljanja mineralnim sirovinama i planovima upravljanja s pojedinim mineralnim sirovinama;
l) prati i analizira ekonomsko stanje u oblasti šumarstva na području kantona i podatke dostavlja Federalnoj upravi;
m) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskih sredstava budžeta kantona;
n) priprema i daje mišljenje za proglašenje zaštitnih i šuma sa posebnom namjenom na način propisan ovom Uredbom;
o) organizuje savjetovanja i pruža stručnu pomoć korisniku i vlasnicima privatnih šuma;
p) izrađuje planove za izgradnju i održavanje šumskih cesta i zaštitu izvorišta i vodotoka unutar šumskih resursa koji se finansiraju iz budžeta kantona, uz saglasnost nadležnog organa za poslove vodoprivrede;
r) upoznaje javnost sa stanjem šuma i izdaje odgovarajuće stručno-popularne publikacije o stanju šuma i njihovom značaju;
s) izrađuje godišnji plan rada, finansijski plan i godišnji izvještaj i iste dostavlja kantonalnom ministarstvu;
t) obavlja i druge poslove i zadatke koji proizlaze iz ove Uredbe ili po zahtjevu kantonalnog ministarstva.
(2) Nadležno tijelo kantona donosi propise o upravljanju i korištenju namjenskih sredstava budžeta kantona. Namjenska sredstva budžeta kantona mogu biti korištena samo za izvršenje zadataka koji su u skladu sa ovom Uredbom u nadležnost kantona, i za mjere koje su namjene korištenja kao namjenska sredstava Budžeta Federacije BiH.
(3) Kantonalna uprava dostavlja Federalnoj upravi sve tražene podatke u cilju sagledavanja stanja šumarstva u Federaciji.

Član 45.

(1) Kantonalno ministarstvo je dužno obezbijediti neposrednu zaštitu državnih šuma - čuvanje šuma od bespravnog prisvajanja i korištenja, šumskih požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina kao i drugih protivzakonitih radnji, putem organizovane čuvarske službe po određenim čuvarskim reonima.
(2) Čuvarska služba formira se unutar kantonalne uprave,
(3) Čuvari šume mogu bili lica koja su završila srednju šumarsku školu III ili IV stepen, koja ispunjavaju uslove za nošenje oružja i druge uslove za obavljanje javne službe.
(4) Čuvari šuma su ovlaštene službene osobe i imaju javna ovlaštenja.
(5) Čuvari šuma službu obavljaju u uniformi, moraju biti naoružani i moraju posjedovati dokument - legitimaciju čuvara šuma kojim potvrđuju status čuvara šuma. Legitimaciju imaju i druga stručna lica koja imaju ovlaštenje za poslove zaštite šuma.
(6) Dužnosti čuvara šuma su da:
a) čuva šumu od šumskih požara na način kako je utvrđeno ovom Uredbom i planovima zaštite šuma od požara;
b) čuva šumu od bespravnog zauzimanja i korištenja, od bespravnih sječa, sprječava bespravnu izgradnju u sumi i na šumskim zemljištima;
c) evidentira bespravno posječena stabla u propisane obrasce i obilježava ih;
d) prati pojave i kretanje biljnih bolesti i štetočina i štete nanesene šumi od divljaci:
e) prati stanje divljači;
f) prati održavanje šumskog reda;
g) sprječava nezakonito pokretanje drveta iz šume, ubiranje i sakupljanje nedrvnih proizvoda i stavljanje islih u promet;
h) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prateću dokumentaciju za prijevoz šumskih sortimenata;
i) pregleda porijeklo drveta na pilanama i na svim drugim mjestima gdje se drvo drži;
j) pregleda sav transport na šumskim putevima;
k) sprječava istresanje i deponovanje (odlaganje) smeća i drugog otpada u šumu i uništavanje graničnih znakova;
I) sačinjava zapisnik o protivpravnoj radnji sa neophodnim podacima o izvršenoj radnji, izvršiocima i visini štete:
m) legitimiše sva lica zatečena u vršenju prekršajnih radnji po ovoj uredbi i krivičnih djela koja se odnose na šume ili za koja postoji osnovana sumnja da su izvršila takva djela, ako se ne može utvrditi identitet tih lica na drugi način;
n) obavještava kantonalnu upravu, policijsku upravu i nadležnu šumarsku inspekciju o svim zapaženim nepravilnostima.
(7) Za sve bespravne aktivnosti u skladu sa svojim dužnostima iz stava 6. ovog člana čuvar šuma obavezan je bez odlaganja podnijeti prekršajni nalog odnosno putem kantonalnog ministarstva zahtjev za pokretanje postupka nadležnom sudu ili tužilaštvu.
(8) Svako lice je dužno da na zahtjev čuvara šuma pokaže lične isprave kojim se utvrđuju njegov identitet i isprave za drvo i ostale šumske proizvode u prijevozu ili uskladištene.

XV FINANSIRANJE

Član 46.

(1) Radi ostvarivanja općeg interesa i dugoročnih ciljeva zasnovanih na principima održivog gospodarenja šumama utvrđenih šumarskim programom Federacije, kantonalnimn šumsko-razvojnim planovima i šumsko privrednim osnovama ustanovljavaju se finansijska sredstva za zaštitu i unaprjeđenje stanja postojećih i podizanja novih šuma i za ruralni razvoj.
(2) Sredstva iz stava l. ovog člana obezbjeđuju se iz:
a) naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama iz člana 30. stav 2. ove Uredbe;
b) naknada za korištenje državnih šuma iz člana 33. ove Uredbe;
c) naknada iz člana 37. stav 3. ove Uredbe;
d) naknada u postupku promjene namjene šuma i šumskog zemljišta iz člana 38. stav 6. ove uredbe;
e) naknada iz člana 40. stav 4. ove Uredbe;
f) naknada iz člana 41. stav 4. ove Uredbe;
g) naknada za općekorisne funkcije šuma iz člana 48. ove Uredbe;
h) ostalih izvora u skladu sa ovom Uredbom i drugih izvora.
(3) Sredstva iz slava 2. ovog člana uplaćuju se na poseban račun Budžeta Federacije i budžeta kantona.
(4) Sredstvima sa posebnih računa iz slava 3. ovog člana raspolažu federalni ministar i kantonalni ministar.

Član 47.

(1) Naknada za korištenje državnih šuma iz člana 33. ove Uredbe obračunava se od prihoda od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda i uplaćuje se u sljedećim iznosima:
a) l ,0 % na poseban račun Budžeta Federacije;
b) 1,0 % na poseban račun budžeta Kantona;
c) 5,0 % na namjenski račun općine na čijoj teritoriji se ostvaruje prihod.
(2) Naknada iz stava 1. ovog člana uplaćuje se po ostvarenom prihodu, tromjesečno i po završnom godišnjem računovodstvenom izvještaju.
(3) Kontrolu obračuna i uplate naknade iz stava 1. ovog člana vrši nadležna šumarska inspekcija.
(4) Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu iz stava 1. ovog člana, inspektor koji je izvršio kontrolu uplate sređstava podnosi kod nadležnog suda prijedlog za prinudno izvršenje ove novčane obaveze, po pravosnažnosti i izvrsnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku.

Član 48.

(1) Naknadu za općekorisne funkcije šuma plaćaju sva pravna lica koja su registrovana za obavljanje djelatnosti na teritoriji Federacije kao i djelovi pravnih lica čije je sjedište van Federacije, a obavljaju djelatnost na teritoriji Federacije, u visini od 0,07 % ukupno ostvarenog prihoda.
(2) Naknada iz stava 1. ovog člana uplaćuje se tromjesečno i po završnom godišnjem računovodstvenom izvještaju prema mjestu ostvarenog prihoda u omjeru od 20 % na posebni račun Budžeta Federacije BiH i 80 % u korist posebnog računa kantona na čijem području je prihod ostvaren. Uplata naknade za općekorisne funkcije šuma vrši se u skladu sa propisima .Federalnog ministarstva finansija.
(3) Od obaveze plaćanja naknade iz stava 1. ovog člana izuzimaju se; korisnici državnih šuma, javne institucije, humanitarne organizacije, udruženja i fondacije izuzev onih koji obavljaju djelatnost radi sricanja dobiti.
(4) Kontrolu obračuna i uplate naknade iz stava 1. ovog člana vrše Porezna uprava i Šumarska inspekcija putem prijedloga za prinudno izvršenje, po pravosnažnosti i izvrsnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku.

Član 49.

(1) Iz namjenskih sredstava Budžeta Federacije BiH prikupljenih po osnovu člana 46. stav 2. ove Uredbe finansiraju se sljedeći poslovi:
a) izrada i revizija šmarskog programa Federacije;
b) kontinuirane inventure šuma na velikim površinama;
c) biološke obnove šuma u obimu većem od onog koji je predviđen šumsko privrednom osnovom;
d) obnove šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženja insekata, požara i slično;
e) unaprjeđenja proizvodnje šumskog reprodukcionog materijala;
f) gospodarenje šumama koje su od vitalnog interesa u skladu sa članom 16. stav 6. ove Uredbe;
g) očuvanje i unaprjeđenje genofonda, rijetkih i ugroženih vrsta šumskog drveća;
h) očuvanja i unaprjeđenja bioraznolikosti šumske flore i faune;
i) sufinansiranja tehničkih specijalističkih kurseva;
j) naučna istraživanja i stručne analize;
k) druge namjene za unapređenje šuma.
(2) Federalna uprava priprema program poticaja za šumarstvo na osnovu kriterija za korištenje namjenskih sredstava Federacije i dostavlja ga federalnom ministru na usvajanje. Prilikom pripreme programa Federalna uprava će poštovali Izvedbeni dio šumarskog programa Federacije i iznos sredstava utvrđenih Budžetom Federacije BiH u tekućoj godini za te namjene.

Član 50.

(1) Iz namjenskih sredstava budžeta kantona prikupljenih po osnovu člana 46. stav 2. ove Uredbe, finansiraju se sljedeći poslovi:
a) rad ćuvarske službe;
b) izrada i revizija kantonalnog šumsko-razvojnog plana;
c) izrada šumsko privrednih osnova za privatne šume i nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume;
d) biološka obnova šuma u obimu većem od onog koji je predviđen šumsko privrednom osnovom;
e) obnova šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženja insekata, požara i slično;
O unaprjeđenje proizvodnje šumskog reproduktivnog materijala;
g) oganizovanje tehničkih specijalističkih kurseva;
h) očuvanje i unapređenje bioraznolikosti šumskih ekosistema;
i) druge namjene za unapređenje šuma.
(2) Kantonala uprava priprema program poticaja za šumarstvo na osnovu kriterija za dodjelu namjenskih sredstava kantona i dostavlja ga kantonalnom ministru na usvajanje. Prilikom pripreme programa kantonalna uprava će poštovati kantonalni šumsko-razvojni plan i iznos sredstava utvrđenih budžetom kantona u tekućoj godini za te namjene.

Član 51.

Namjenska sredstva za općine mogu se trošiti samo za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje infrastrukture na području općine, a prema planu koji donosi općinsko vijeće.

XVI NADZOR NAD PROVOĐENJEM OVE UREDBE

Član 52.

(1) Federalno ministarstvo vrši nadzor nad primjenom ove Uredbe i propisa donesenih na osnovu ove uredbe koji su ovom Uredbom stavljeni u nadležnost Federacije, kao i upravni nadzor nad obavljanjem poslova određenih ovom Uredbom koji predstavljaju vršenje javnih ovlaštenja.
(2) U vršenju nadzora nad izvršavanjem poslova u vršenju javnih ovlaštenja, iz stava 1. ovog člana, Federalno ministarstvo ostvaruje neposredan uvid i kontrolu u postupanju, vrši pregled akata i dokumentacije koju donose institucije i upravne organizacije u vršenju javnih ovlaštenja, daje instrukcije i smjernice za izvršavanje poslova i traži podatke i obavještenja o izvršavanju poslova u vršenju javnih ovlaštenja.
(3) Federalno ministarstvo vrši i upravni nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvršenja federalne politike u oblasti očuvanja i zaštite šuma, planiranja i upravljanja šumama i finansiranja obnove i unaprjeđenja šuma na teritoriji Federacije.
(4) Upravni nadzor nad kantonalnim organima uprave i institucijama koje vrše javna ovlaštenja vrši se u žalbenom postupku i puteni ovlaštenja drugostepenog organa i po službenoj dužnosti.
(5) Kantonalna ministarstva vrše upravni nadzor nad provođenjem ove Uredbe i propisa donesenih na osnovu ove Uredbe koji su ovom Uredbom slavljeni u nadležnost kantona kao i upravni nadzor nad obavljanjem poslova određenih ovom Uredbom koji predstavljaju vršenje javnih ovlaštenja, a stavljeni su u nadležnost kantona.

XVII KAZNENE ODREDBE

Član 53.

Novčanom kaznom od 12.000 do 15.000 KM kaznit će se korisnik šuma ili drugo pravno lice ako:
1. gospodari šumama bez šumsko privredne osnove, godišnjeg plana gospodarenja i projekta za izvođenje (član 3. st. 1.12.);
2. prekorači ukupan obim sječa u visokim šumama sa prirodnom obnovom predviđen na godišnjem nivou a u skladu sa šumsko privrednom osnovom (Član 3. stav 3.):
3. prije isteka važeće ne izradi i dostavi novu šumsko privrednu osnovu ( član 3. stav 10.);
4. izradi projekat za izvođenje suprotno odredbama člana 5. stav 2.;
5. ne izradi i ne donese projekat za izvođenje (član 5. st. 4. );
6. vrši sječu šume suprotno odredbama člana 6. stav 7.;
7. ne obavlja poslove biološke obnove šuma (član 7. stav l .);
8. ne izradi planove zaštite šuma od požara (član 18 . stav 2.):
9. u šumi vrši upotrebu hemijskih sredstava suprotno odredbama člana 19, st 1.;
10. vrši ili dozvoli iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda suprotno odredbama člana 22. st. 1.;
11. ako ne prodaje šumske drvne sortimente po tržišnim uslovima i tržišnim cijenama (član 31. stav 4.)
12. izvrši ili dozvoli krčenje šume prije nego se izda dozvola za krčenje suprotno odredbama člana 38.;
13. u šumi ili na šumskom zemljištu podigne ili dozvoli podizanje objekata suprotno odredbama člana 39. stav 2.;
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.500 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

Član 54.

Novčanom kaznom od 10.000 do 12.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šuma ili drugo pravno lice ako:
1. vrsi doznaku i sječu stabala u šumama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu rješeni i granice utvrđene i na terenu vidno i na propisan način obilježene (član 6. stav 3.)
2. angažuje zaposlenike suprotno odredbama člana 9. stav 1.;
3. dozvoli ili vrsi čistu sječu ili pustošenje šuma (član 10. slav 1.);
4. ne izvrši sanitarne sječe i radnje iz člana 11. st. 2.;
5. loži ili dozvoli loženje vatre suprotno odredbama člana 18. stav 1.;
6. odlaže ili dozvoli odlaganje smeća i zagađujućih tvari u šumi (član 19. stav 1.);
7. ne prati zdravstveno slanje šuma (član 21. stav 1.);
8. izgradi šumsku infrastrukturu suprotno odredbama člana 24. stav 1.;
9. vrši promet šuma i šumskog zemljišta suprotno odredbama člana 29.;
10. ne izvršava poslove u skladu sa članom 29. stav 4.;
11. ne izvrši obavezu iz člana 47. stav l.;
12. ne izvrši obavezu iz člana 48. stav 1;
13. ako ne uskladi poslovanje sa odredbama ove Uredbe (član. 59. stav 1.)
Za prekršaj iz stava i. ovog člana kaznit će novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 3.000 KM odgovorno lice u pravnom licu.

Član 55.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šume ili drugo pravno lice ako:
1. vrši radove bez saglasnosti kantonalne uprave (član 4. stav 2.);
2. ne dostavi godišnji plan gospodarenja (član 4. stav 3.);
3. u roku od dvije godine ne izvrši radove predviđene projektom za izvođenje i ne vodi registar projekata (član 5. st. 2. i 7.);
4. ne izvrši tehnički prijem radova i ostale obaveze u skladu sa odredbama člana 8.;
5. ne izvrši pošumljavanje sjecina u roku od dvije godine (član 10. st. 2.);
6. ne izradi plan u skladu sa članom 12. stav 1.;
7. pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije žigosano i snabdjeveno otpremnim iskazom (član 13. stav 1.);
8. stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja
(član 13. stav 3,);
9. zatekne, izvrši ili dozvoli sječu, ne izvrši zapljenu drveta i slavlja drvo u promet, suprotno odredbama člana 13. st. 4. i 5.;
10. u periodu vegetacije od 01. aprila do 01. novembra, drvo četinara i brijesta uskladištava i stavlja u promet suprotno članu 13. stav 1.;
11. vrši ili dozvoli pašu, žirenje, brst. kresanje lisnika (član 20. st. 1.);
12. vrši ili dozvoli sječu pančićeve omorike, tise, mečije lijeske, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe,, mimike i zanovjeti suprotno odredbama elana 23.;
13. odobri korištenje šumskih puteva suprotno odredbama člana 25. stav 2.;
14. počini ili dopusti neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskog zemljišta (član 28. stav 2.)
15. ne vodi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim šumsko-razvojnim planovima, šumsko privrednom osnovom, godišnjim planom gospodarenja i projektima za izvođenje i ne evidentira ih u predviđenom roku (član 32, stav 1.);
16. u roku od dvije godine zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno ili ne izvrši njegovo pošumljavanje (član 38. stav 4.);
17. ne vrsi uplatu sredstava u Budžet Federacije BiH i budžet
kantona u skladu sa odredbama člana 46.;
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u visini od 2.000 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

Član 56.

Novčanom kaznom u iznosu od 200 - 1.500 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako:
1. vrši šumsko-uzgojne radove i sječu šume suprotno odredbama člana 5. stav 6.;
2. vrši sječu bez prethodno izdatog rješenja i doznake (član 6. stav 4.);
3. vrši sječu šume suprotno odredbama člana 6. stav 7.;
4. ne izvrši pošumljavanje sjecina u roku od dvije godine (član 10. st. 2.);
5. ne izvrši sanitarnu sječu i ne uspostavi i održava šumski red (član 11. st. 2.);
6. otprema iz šume ili stavlja u promet drvo bez žigosanja i otpremnog iskaza (član 13. stav 1.);
7. stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja (član 13. stav 3.);
8. posiječe (ili dozvoli) ili prisvoji (ili dozvoli) protivpravno drvnu masu do 2 m?, suprotno odredbama člana 13. stav 4.;
9. loži vatru suprotno odredbama člana 18. stav 1.;
10. u šumi odlaže smeće i zagadujuće tvari (član 19. st. 1);
11. pušta stoku na pašu, žirenje i na pojila bez nadzora čuvara stoke (član 20. st. 1.);
12. vrši ili dozvoli sječu pančićeve omorike, tise, lijeske mečije, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovijeti suprotno odredbama člana 23.;
13. vrši kretanje motornim vozilima u šumama i na šumskim zemljištima suprotno odredbama člana 25. stav 1.;
14. počini neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskoga zemljišta (član 28. stav 2.)
15. izvrši krčenje šume prije nego se izda dozvola za krčenje iz člana 38.;
16. vrši izgradnju zgrada i drugih objekata suprotno odredbama člana 39. st. 1. i 3
17. na zahtjev čuvara šuma ne pokaže lične isprave ili isprave za šumske proizvode (član 45. stav 8.)

XVIII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 57.

Kantonalne uprave su dužne da preuzmu poslove koje su im dali u nadležnost ovomn Uredbom u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ove Uredbe,

Član 58.

(1) Za područja gdje šumsko privredne osnove za državne šume ne postoje, kantonalna ministarstva su dužna da ih donesu u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
(2) Do donošenja šumsko privrednih osnova iz stava 1. ovog člana državnim šumama u granicama ovih šumsko privrednih područja gospodarit će se na osnovu godišnjeg plana gospodarenja šumama. Korisnik šuma je dužan godišnji plan gospodarenja šumama za narednu godinu dostaviti Federalnom ministarstvu najkasnije do 30. novembra tekuće godine u svrhu izdavanja saglasnosti.
(3) Za općine za koje nisu izrađene šumsko privredne osnove za privatne šurne kantonalna ministarstva su dužna da ih donesu u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
(4) Do donošenja šumsko privrednih osnova iz stava 3. ovog člana kantonalna uprava izrađuje godišnje planove sječa i dostavlja ih do 30. novembra tekuće godine za narednu godinu kantonalnom ministarstvu u svrhu izdavanja saglasnosti.

Član 59.

Korisnici šuma dužni su svoje poslovanje prilagoditi sa odredbama ove Uredbe.

Član 60.

(1) Postupci koji su započeti do dana prestanka primjene Zakona o šumama ("Službene novine Federacije BiH", br. 20/02, 29/03 i 37/04) rješavaće se u skladu sa odredbama tog Zakona.
(2) Postupci započeti od dana prestanka primjene Zakona o šumama ("Službene novine Federacije BiH", br. 20/02, 29/03 i 37/04) rješavat će se u skladu sa odredbama ove Uredbe.

Član 61.

Ova Uredba će se primjenjivati do donošenja Zakona o šumama u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, a najduže 90 dana od dana stupanja na snagu iste.

Član 62.

Ova Uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V broj 1041/09
23. decembra 2009. godine
Sarajevo

Premijer
Mustafa Mujezinović, s. r.