U R E D B U O ŠUMAMA

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Uredbom ureduje se očuvanje i zaštita šuma i šumskog zemljišta, jačanje njihovih funkcija, planiranje u šumarstvu i upravljanje šumama i šumskim zemljištem, ekonomske funkcije, financiranje biološke obnove šumna na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), nadzor nad primjenom ove Uredbe, kaznene odredbe kao i druga pitanja od značaja za šume i šumska zemljišta.

Članak 2.

(1) Pod šumom, u smislu ove Uredbe, podrazumijeva se zemljište obraslo šumskim vrstama drveća i grmlja čija površina prelazi 1000 m? i čija je širina najmanje 20 metara i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta. Šumom se smatraju i šumski rasadnici, plantaže šumskog . drveća, čistine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u šumi, površinske vode i močvare unutar šuma i sastojine šumskog drveća i žbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu ako su starije od 30 godina i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta.
(2) Šumsko zemljište, pored zemljišta obraslog šumom, obuhvata i neobrađeno, neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem osigurava ili pomaže funkcije susjedne šume. Šumsko zemljište također čine područja sa smanjenim šumskim pokrivačem, krš, čistine i livade unutar šuma.
(3) U slučaju sumnje ili spora smatra li se neko zemljište šumomn ili šumskim zemljištem, odluku donosi kantonalni ministar nadležan za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar), uz pribavljeno mišljenje kantonalne uprave za šumarstvo (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava).

II PLANIRANJE U ŠUMARSTVU

Članak 3.

(1) Šumama na određenom području se gospodari po odredbama šumskogospodarske osnove, godišnjeg plana gospodarenja i projekta za izvođenje. Šumskogospodarska osnova za državne šume donosi se za šume u granicama jednog šumsko-gospodarskog područja, a za privatne šume donosi se jedinstvena osnova za sve šume jedne općine. Šumskogospodarska osnova izrađuje se za period od deset godina i njene odredbe su obvezujuće.
(2) Izuzev od odredaba stavka 1. ovog članka, ako ne postoje objektivne mogućnosti pravovremene izrade nove šumskogospodarske osnove, državnim i privatnim šumama može se gospodariti najduže godinu dana na temelju godišnjeg plana gospodarenja za koji je postupak donošenja isti kao i za šumskogospodarske osnove. Odredbe godišnjeg plana gospodarenja su obvezujuće. Godina izvršenja godišnjeg plana gospodarenja smatra se godinom izvršenja nove šumskogospodarske osnove.
(3) Ukupan obim sječa predviđen šumskogospodarskom osnovom za uredajni period, po vrstama drveća i gazdinskirn klasama, ne može se prekoračiti. Od ukupno planirane količine sječe za uređajni period za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru šumskogospodarskog područja godišnje se realizira prosječna godišnja količina.
(4) Šumskogospodarska osnova, prostorni plan, vodnogospodarska osnova, lovnogospodarska osnova, evidencije koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa i federalni program upravljanja mineralnim resursima, te planovi korištenja pojedinih mineralnih sirovina moraju biti međusobno usklađeni.
(5) Vlasnik svih podataka i dokumenata u elektronskoj i drugoj formi izrađenih tijekom izrade šumskogospodarske osnove za državne šume je Vlada Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Viada Federacije), a vlasnik svih elektronskih i ostalih podataka i dokumenata izrađenih tijekom izrade šumskogospodarske osnove za privatne šume je kantonalna vlada.
(6) Šumskogospodarsku osnovu može izrađivali pravno lice registrirano za te poslove, uz pribavljenu suglasnost Federalnog ministarstva, koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje četiri diplomirana inženjera šumarstva za uzgoj i zaštitu šuma, uređivanje i otvaranje šuma, iskorištavanje šuma i ekonomiku u šumarstvu, sa radnim iskustvom od najmanje pet godina na odgovarajućim poslovima i položenim stručnim šumarskim ispitom.
(7) Nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šurnskogospodarske osnove je obvezan i može ga obavljati pravno lice registrirano za izradu šumskogospodarskih osnova ili fizičko lice, diplomirani inženjer šumarstva sa radnim iskustvom od najmanje pet godina na poslovima uređivanja šuma i položenim stručnim šumarskim ispitom uz prethodno pribavljenu suglasnost Federalnog ministarstva. Federalno ministarstvo svake četiri godine vrši reviziju izdanih suglasnosti pravnim i fizičkim licima za izradu šumskogospodarskih osnova i vršenje nadzora nad prikupljanjem podataka za izradu osnova.
(8) Šumskogospodarsku osnovu za državne šume donosi kantonalno ministarstvo uz pribavljenu suglasnost Federalnog ministarstva, koja se izdaje na temelju prijedloga stručnog povjerenstva i mišljenja jedinice lokalne samouprave.
Šumskogospodarska osnova, za državne šume ne može se primjenjivati, prije nego što za nju Federalno ministarstvo izda suglasnost.
(9) Šumskogospodarsku osnovu za privatne šume, na temelju prijedloga stručnog povjerenstva, donosi kantonalno ministarstvo.
(10) Poslove izrade šumskogospodarske osnove za državne šume financira kantonalno šumskogospodarsko društvo (u daljnjem tekstu: korisnik šuma) i odgovoran je za njenu pravovremenu izradu. Korisnik šuma je dužan najmanje 120 dana prije isteka roka važnosti Šumskogospodarske osnove, dostaviti dva primjerka novoizrađene osnove kantonalnom ministarstvu. Nadzor nad izradom šŠumskogospodarske osnove obavlja kantonalno ministarstvo.
(11) Sastav, rad i troškove stručnog povjerenstva za državne šume određuje federalni ministar, a za privatne šume kantonalni ministar.
(12) Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od odredaba šumskogospodarske osnove, naročito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih gospodarskih uvjeta, potrebno je izvršiti njenu reviziju. Reviziju odobrava i potvrđuje Federalno, ministarstvo i jedan primjerak se dostavlja nadležnom šumarskom inspektoru.
(13) Federalni ministar donosi pravilnik kojim se propisuju sadržaj, elementi za izradu, postupak donošenja i reviziju šumskogospodarskih osnova za državne i privatne šume.

Članak 4.

(1) Šumskogospodarska osnova se realizira godišnjim planovima koji sadrže prosječno jednu desetinu svih planiranih radova po osnovi.
(2) Suglasnost na godišnji plan gospodarenja šumama, koji je korisnik šuma dužan dostaviti nakasnije do 30.11. tekuće za narednu godinu, daje kantonalna uprava u roku od 30 dana od dana prijema plana, a radovi. predviđeni godišnjim planom gospodarenja ne mogu se započeti bez suglasnosti kantonalne uprave.
(3) Usvojeni godišnji plan gospodarenja korisnik šuma je dužan u roku od 15 dana od dana usvajanja dostaviti Federalnoj upravi, federalnoj i kantonalnoj šumarskoj inspekciji i jedinici lokalne samouprave na čijem području će se izvoditi radovi predviđeni godišnjim planom.

Članak 5.

(1) Projekt za izvođenje se izrađuje za uredajnu jedinicu - odjel za državne šume i katastarsku parcelu/parcele za privatne šume.
Odredbe projekta za izvođenje su obvezujuće.
(2). Projekt za izvođenje ima važnost dvije godine i sadrži; radove uzgoja, zaštite i iskorištavanja šuma po obimu, mjestu i vremenu izvođenja, preglednu kartu procjenu uticaja radova na okoliš i ekonomsku analizu.
(3) Projekt za izvođenje mogu izrađivati diplomirani inžinjeri šumarstva sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci i položenim stručnim šumarskim ispitom. Korisnik šuma, odnosno privatni vlasnik šume, određuje lice za izradu projekta.
(4) Projekt za izvođenje donosi korisnik šuma za državne šume, a za privatne šume kantonalna uprava ili pravno lice za obavljanje stučnih poslova.
(5) Izuzev od stavka 1. ovog članka projekt za izvođenje može se izrađivati za više odjela u jednom slivu ako sječa i izrada sanitarnih užitaka ne prelazi više od 100 m3 po jednom odjelu.
(6) Za privatne šume rade se projekti za šumsko-uzgojne radove kao i za sječu ako je godišnji obim sječa veći od 100 m3 po vlasniku.
(7) Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma dužni su voditi registar izrađenih. i donesenih projekata za izvođenje, i evidentirati, sve izvršene radove po projektu u odgovarajuće evidencije.

III GOSPODARENJE U ŠUMARSTVU

Članak 6.

(1) Doznaka stabala za sječu obavlja se obilježavanjem stabala ili obilježavanjem površina obraslih drvećem. Obilježavanje površina za sječu može se vršili samo u lošijim niskim šumama.
(2) Doznaku stabala za sječu može obavljati diplomirani inženjer šumarstva sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci i položenim stručnim šumarskim ispitom kojeg odredi korisnik šuma za državne šume, a za privatne šume kantonalna uprava ili pravno lice za obavljanje stučnih poslova.
(3) Doznaka i sječa stabala ne može se vršiti u šumama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni, granice utvrđene i na terenu vidno na propisani način obilježene.
(4) Doznaka stabala za sječu i obim šumsko-uzgojnih radova u privatnim šumama vrsi se na temelju rješenja kantonalne uprave.
(5) Doznaka i sječa stabala, odnosno površina za sječu, može se odobriti samo vlasniku koji pribavi i podnese dokaze o pravu vlasništva.
(6) Protiv rješenja iz stavka 4. ovog članka može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema istog.
(7) Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije izvršene doznake, izrade projekta za izvođenje i obavještavanja kantonalne uprave i jedinice lokalne samouprave na čijem se području vrši sječa.

Članak 7.

(1) Korisnik državnih šuma i vlasnik/predstavnik vlasnika za privatne šume dužni su izvršavati poslove biološke obnove šuma minimalno u obimu koji je predviđen šumsko-gospodarskom osnovom.
(2) Biološka obnova šuma u smislu ove Uredbe podrazumijeva: pripremu zemljišta za prirodno podmlađivanje, pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta, popunjavanje, njegu i čišćenje šumskih kultura, prorjeđivanje sastojina, sanaciju požarišta, prevođenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik, doznaku stabala za sječu, rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka, zaštitu šuma, projektiranje, izgradnju, rekonstrukciju i održavanje šumske infrastrukture.

Članak 8.

(1) Za izvedene radove po projektu za izvođenje povjerenstvo obavlja tehnički prijem radova, koje za državne šume formira korisnik šuma, a za privatne šume kantonalna uprava ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.
(2) Povjerenstvo za tehnički prijem radova sastoji se od najmanje tri člana, koje obvezno čini diplomirani inženjer šumarstva koji je izradio projekt za izvođenje radova i jedan diplomirani inženjer šumarstva predstavnik kantonalne uprave. Tehnički prijem radova pošumljavanja vrši se poslije dvije godine od završetka njihovog izvođenja.
(3) Primjerak zapisnika povjerenstva dostavlja se u roku od osam dana od dana završetka pregleda nadležnom šumarskom inspektoru.

Članak 9.

(1) Radove u šumi mogu izvoditi samo lica koja su obučena za izvođenje odgovarajućih poslova. Pravna lica koja obavljaju poslove u šumama obvezuju se provesti adekvatnu obuku, uposlenih.
(2) U suradnji sa Federalnom upravom i znanstvenim institucijama, kantonalne uprave organiziraju tehničke i specijalizirane obuke za uposlenike koji nemaju uvjerenje o završenoj šumarskoj obuci kao i za vlasnike privatne šume.

Članak 10.

(1) Nisu dozvoljene čiste sječe i drugi oblici pustošenja šuma izuzev pripreme šumsko-uzgojnih zahvata s ciljem unapređenja šumskih sastojina u mjeri koja je planirana šumskogospodarskom osnovom, sanitarnih razloga ili provođenja preventivnih zaštitnih mjera.
(2) Sve površine nastale čistom sječom i požarišta moraju se pošumiti u roku od dvije godine nakon sječe ili šumskog požara, prirodnom obnovom ili pošumljavanjem.

IV ZAŠTITA PROTIV BIOTIČKIH I NEBIOTIČKIH AGENSA

Članak 11.

(1) Opće dugoročne preventivne mjere protiv biotičkih i nebiotičkih agensa, koji bi mogli ugroziti stabilnost šuma i njihove funkcije, zasnivaju se na gospodarenju šumama, koje uvažava prirodne procese, kao i na održavanju i odgovarajućem unaprjeđenju biodiverziteta u šumi.
(2) Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma provode ili osiguravaju uspostavljanje šumskog reda, provođenje sanitarne sječe i drugih preventivnih mjera prije nego što bi se šume mogle ugroziti prekomjernim razmnožavanjem insekata, širenjem uzročnika biljnih bolesti ili drugih štetnih organizama.
(3) Federalna uprava u suradnji sa kantonalnim upravama organizira prikupljanje važnih podataka vezanih za zaštitu šuma koje korisnici šuma i vlasnici privatnih suma dostavljaju u roku koji odredi Federalna uprava; osigurava informacije o pojavi biljnih bolesti i štetočina; savjetuje o pitanjima koja se odnose na integralnu zaštitu šuma.
(4) Federalni ministar donosi pravilnik kojim se propisuje obim mjera za uspostavljanje i održavanje šumskog reda i način njihovog provođenja.

Članak 12.

(1) U slučaju nepogode u šumi koja je prouzročena bilo kojim biotičkim ili nebiotičkim agensom, korisnici šuma i kantonalne uprave za šume u privatnom vlasništvu u suradnji sa Federalnom upravom, pripremaju plan za obnovu oštećenih i uništenih šuma i šumskog zemljišta. Plan sadrži opis nepogode, stupanj oštećenja šume, mjere koje je potrebno provesti i troškove sanacije i obnove.
(2) Ako troškovi za obnovu prelaze financijski potencijal nositelja prava na gospodarenje u kombinaciji sa dostupnim financijskim sredstvima za šume iz Proračuna Federacije BiH i proračuna kantona, Vlada Federacije BiH će osigurali posebna sredstva kako bi se omogućila primjena plana.

V PROMET DRVETA I NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Članak 13.

(1) Drvo, dijelove stabala i grane nije dozvoljeno pomjerati od panja dok se ne obilježe šumarskim čekićem, obrojče i premjere, niti stavljati u promet dok se ne izda otpremni iskaz.
(2) Obilježavanje, obrojčavanje, premjeravanje i izdavanje otpremnog iskaza za drvo koje potiče iz državne šume vrši korisnik šuma, a za drvo iz privatnih šuma kantonalna uprava ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova.
(3) Nedrvne šumske proizvode nije dozvoljeno stavljati u promet bez odobrenja korisnika šuma ili vlasnika privatne šume.
(4) Licu koje se zatekne u vršenju radnji suprotno odredbama ovog članka ili koje izvrši sječu šume na uzurpiranom državnom zemljištu i zemljištu na kojem imovinsko pravni odnosi nisu riješeni i lice koje izvrši sječu bez prethodne doznake i prije obilježavanja, obrojčavanja i izdavanja otpremnog iskaza za drvo i koje stavi u promet nedrvne šumske proizvode u suprotnosti od odredaba ovoga članka, kaznit će se novčanom kaznom i izreći će se zaštitna mjera oduzimanja drveta, odnosno nedrvnih šumskih proizvoda, kao i sredstava kojim je izvršena nezakonita radnja, a licu koje dozvoli vršenje radnji suprotno odredbama ovog članka izreći će se novčana kazna.
(5) Privremeno oduzimanje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda obavljaju čuvari šuma, pripadnici policije i nadležni šumarski inspektori, dok privremeno oduzimanje sredstava kojima je izvršena nezakonita radnja obavljaju pripadnici policije u skladu sa važećim propisima koji se odnose na krivičnu, odnosno prekršajnu odgovornost. Privremeno oduzeti šumski proizvodi pohranjuju se na mjestu koje odredi kantonalna uprava. U slučaju da postoji mogućnost da se tijekom pohranjivanja šumskim proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost, zaplijenjenu robu licitacijom će prodati kantonalna uprava, a financijska sredstva će se deponirali na poseban račun kantonalnog proračuna.
(6) U periodu vegetacije, od 1. travnja do 1. studenoga, drvo četinjača i brijesta ne može se stavljati u promet i skladištiti sa korom, osim ako period od sječe do otpreme traje kraće od ciklusa razvoja insekata, a najduže 21 dan.
(7) Pravna i fizička lica koja nanesu štetu šumama i šumskom zemljištu po bilo kojem osnovu dužni su korisniku šume i šumskog zemljišta nadoknaditi štetu prema odštetnom cjeniku.

VI ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE S POSEBNIM REŽIMOM GOSPODARENJA

Članak 14.
(1) Određene šume mogu biti proglašene zaštitnim šumama ili šumama sa posebnom namjenom da bi se osigurala njihova zaštita ili specijalni režim gospodarenja. Procjena šumskih funkcija u ovim šumama utvrđuje se stručnim šumarskim elaboratom sa podacima o stanju šuma i principima i metodama gospodarenja šumama u cilju očuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja područja, izvršitelja propisanog režima kao i pravno lice koje je odgovorno za osiguravanje sredstava za podmirivanje troškova vezanih za posebni režim gospodarenja.
(2) Vlasnik, odnosno korisnik šume, ima pravo na naknadu za ograničeno korištenje ili povećane troškove zaštite. Naknadu snosi pravno lice na čiji je zahtjev proglašenje izvršeno. Visina naknade se utvrđuje sporazumno, a ako se sporazum ne postigne naknada se utvrđuje kod nadležnog suda.
(3) Federalno ministarstvo vodi evidenciju zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom na temelju podataka koje mu dostavljaju kantonalna ministarstva.

Članak 15.

(1) Zaštitne šume služe za zaštitu zemljišta na strmim terenima i zemljišta podložnih erozijama, bujicama i klizištima, zaštitu naselja, gospodarskih i drugih objekata, izvorišta, vodotoka, obale vodnih akumulacija i šume koje su podignute kao zaštitni pojasi, proglašava vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministarstva i jedinice lokalne samouprave uz prethodno pribavljeno mišljenje Federalne uprave. Prijedlog za proglašenje se zasniva na ekspertizi i stručnoj analizi povjerenstva kantonafnog ministarstva.
(2) Primjerak akta o proglašenju zaštitne šume obvezno se dostavlja Federalnom ministarstvu, nadležnoj instituciji za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa, Federalnoj upravi, kantonalnoj upravi i jedinici lokalne samouprave.

Članak 16.

(1) Šume ili njeni dijelovi koje imaju poseban kulturni, historijski, ekološki i prirodni značaj, proglašavaju se šumama sa posebnom namjenom u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03) ili drugim propisima koji također propisuju poseban režim gospodarenja za šume, uz prethodnu suglasnost Federalnog ministarstva.
(2) Sume posebne namjene su i šume od posebnog značaja za obranu i potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kao i šume ili njeni dijelovi registrirani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti, u skladu sa odredbama Zakona o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja ("Službene novine Federacije BIH", broj 71/05).
(3) Za šume namjenjene za izletišta, odmor, opće obrazovanje, rekreaciju, turizam, klimatska i druga lječilišta, potrebno je pribavili prethodnu suglasnost kantonalnog ministarstva,
(4) Zahtjev sa elaboratom za proglašenje šuma sa posebnim režimom gospodarenja, koji podnosi zainteresirana institucija ili pravno lice obvezno sadrži: cilj i razloge za proglašenje; popis katastarskih parcela kao i naziv šumskogospodarske jedinice, broj odjela i oznaku odsjeka; kartu najmanje razmjere 1:10.000 sa ucrtanim parcelama; stručni šumarski elaborat; procjenu okolišnog utjecaja; predložena ograničenja u gospodarenju; predložene naknade; suglasnost jedinice lokalne samouprave i odgovarajuće administrativne mjere uključujući javne obavijesti i rasprave.
(5) Primjerak akta o proglašenju šuma s posebnom namjenom obvezno se dostavlja Federalnom ministarstvu, nadležnoj instituciji za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Federalnoj upravi, kantonalnoj upravi i jedinici lokalne samouprave.
(6) Federalna uprava podnosi prijedlog za proglašenje šuma koje su od vitalnog značaja za trajno gospodarenje šumama.

Članak 17.

Šume na kršu bitno smanjene produktivnosti i šumska zemljišta na kršu, zbog svojih posebnosti) klasificiraju se kao područja sa posebnim režimom gospodarenja, te uživaju podršku Federacije, kantona i jedinice lokalne samouprave i klasificiraju se kao područja sa visokim stupnjem ugroženosti od šumskih požara.

VII ZAŠTITA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA OD ŠTETA

Članak 18.

(1) U Šumama i na šumskom zemljištu kao i na drugom zemljištu na udaljenosti do 150 m od šume nije dozvoljeno loženje otvorene vatre, izgradnja i rad tvornica i drugih objekata, koji rade sa otvorenim plamenom zabranjena je na udaljenosti manjoj od 300 metara od granice šume.
(2) Korisnici šuma u suradnji sa nadležnim kantonalnim ministarstvima, kantonalnim upravama i nadležnim organom civilne zaštite, izrađuju i provode planove za zaštitu šuma od požara i redovito izvještavaju Federalnu upravu.

Članak 19.

(1) Upotreba kemijskih sredstava, odlaganje otpada, smeća ili zagađujućih tvari u šumi i na šumskom zemljištu nije dozvoljena.
(2) Izuzev od stavka 1. ovog članka, uz dozvolu nadležnog kantonalnog ministarstva, certificirana kemijska sredstva, pod uvjetom da ne ugrožavaju biološku ravnotežu, mogu biti korištena u šumskim rasadnicima i u šumama za zaštitu biljaka od divljači i od korova, za smanjenje prekomjerne populacije insekata čiji broj ne može biti smanjen ni na koji drugi način, te za gašenje šumskih požara.

Članak 20.

Paša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika (u daljnjem tekstu: pašarenje) u šumama nije dozvoljeno bez odobrenja korisnika ili vlasnika šuma na površinama koje su određene šumsko-gospodarskomn osnovom.

Članak 21.

Kantonalne uprave i korisnici guma prate zdravstveno stanje šuma i obim šteta u šumama, te o tome izvještavaju Federalnu upravu.

VIII NEDRVN1 ŠUMSKI PROIZVODI

Članak 22.

(3) Korisnik šuma i vlasnik privatnih guma mogu uzgajati i iskorištavali nedrvne šumske proizvode ili odobriti drugim pravnim i fizičkim licima njihovo iskorištavanje u obimu i na mjestima koja su određena u šumnskogospodarskoj osnovi.
(2) Korisnik šuma može za vlastite potrebe koristili mineralne sirovine na površinskim kopovima - pozajmištima predviđenim šumskogospodarskom osnovom u svrhu izgradnje i održavanja šumskih puteva.

IX ZAŠTITA UGROŽENIH VRSTA

Članak 23.

Sječa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo ostećivanje stabala pančićeve omorike (Picea omorika (Pančić) Purk.), tise (Taxus baccata L.), mečje lijeske (Corvlus colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Turra), zelene johe (Alnus viridis (Chaix) Lam. & DC), munike fPinus heldreichii Christ.) i zanovijeti (Petteria ramentacea (Sieber) Presi), nije dozvoljena, osim ako je potrebno provesti uzgojne i sanitarne sječe.

X PROMET U ŠUMAMA

Članak 24.

(1) Pri planiranju i izgradnji šumskih puteva potrebno je prilagoditi se prirodnom okolišu, te uvažavati potrebe lokalne zajednice, kao i protupožarne, turističke i rekreativne potrebe.
(2) Transportna šumska infrastruktura mora, biti izgrađena, održavana i korištena na način da isključuje narušavanje ostalih funkcija šuma i šumskih zemljišta.
(3) Šumski put se može graditi nakon što se izradi projekt za njegovu izgradnju i pribavi dozvola nadležnog organa.

Članak 25.

(1) Nije dozvoljeno kretanje motornih vozila u šumama i na šumskim putevima osim u svrhu gospodarenja šumama i nadzora, spašavanja, policijskih istraga, vojnih manevara, mjera za zaštitu od prirodnih katastrofa, te pristupa vlasnika, korisnika i pojedinaca zemljištu za koje su odgovorni, kao i lokalnog stanovništva,
(2) Vlasnik i korisnik šuma mogu dozvoliti kretanje šumskim putem trećem licu. Za organiziranje biciklističkih i moto-utrka šumskim putem potrebno je pribaviti dozvolu kantonalnog ministarstva koja može uključivati određenu naknadu.

Članak 26.

Sva lica na vlastitu odgovornost imaju pravo kretati se kroz šumu ili šumskim zemljištem ako nije drugačije određeno ovom uredbom ili šumskogospodarskom osnovom. Korisnik odnosno vlasnik šume nisu obvezni poduzimati posebne mjere opreza, niti će se smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili ozljede koje pretrpe takva lica.

XI UPRAVLJANJE ŠUMAMA

Članak 27.

(1) Šume i šumsko zemljište su u državnom vlasništvu (u daljnjem tekstu: državne šume) i u privatnom vlasništvu (u daljnjem tekstu: privatne šume).
(2) Državne šume i šumska zemijišta su u vlasništvu Federacije.
U ostvarivanju prava po osnovu vlasništva, nad šumom i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu, Federaciju zastupa Federalno ministarstvo.
(3) Državnim šumama i šumskim zemljištima upravljaju Federalno ministarstvo i kantonalno ministarstvo pod uvjetima utvrđenim ovom Uredbom.
(4) Pravo vlasništva nad državnim šumama i šumskim zemljištima ne može se steći njihovim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog, odnosno dosjelošću.

Članak 28.

(1) Vlada kantona, kantonalno ministarstvo i kantonalne uprave provode prava i obveze iz oblasti šumarstva na području kantona u skladu sa odredbama ove Uredbe.
(2) Zabranjeno je i kažnjivo svako neovlašteno zauzimanje državnih šuma i šumskog zemljišta. Neovlašteno zauzetu državnu šumu i šumsko zemljište bespravni korisnik dužan je napustiti odmah po prijemu naloga šumarskog inspektora ili čuvara šuma.

Članak 29.

(1) Zabranjen je promet državnih šuma i šumskih zemljišta izuzev u svrhu arondacije i komasacije.
(2) Državne šume ne mogu biti predmetom privatizacije.
(3) Granice državnih šuma na terenu moraju biti obilježene vidnim i trajnim znakovima.
(4) Poslove obilježavanja granica državnih šuma i održavanje graničnih znakova vrši korisnik šuma.

Članak 30.

(1) Privatne šume, u smislu ove Uredbe, su sve šume i šumsko zemljište za koje fizičko ili pravno lice valjanim dokumentima iz zemljišne knjige dokaže vlasništvo.
(2) Vlasnik privatne šume upravlja svojom šumom i ugovorom, uz naknadu, prenosi obavljanje stručnih poslova kako je definirano ovom Uredbom, kantonalnoj upravi ili pravnom licu za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.
(3) Pod stručnim poslovima iz stavka 2. ovog članka podrazumijevaju se doznaka, primanje i premjeravanje drvne mase, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje šumsko-uzgojnih radova i zaštita šuma i vođenje evidencija o izvršenim poslovima.

XII EKONOMSKE FUNKCIJE ŠUME

Članak 31.

(1) Na području kantona posluje kantonalno šumskogospodarsko društvo (korisnik državnih šuma).
(2) Federalno ministarstvo ugovorom prenosi poslove gospodarenja državnim šumama korisniku šuma, a posebno: izradu šumskogospodarskih osnova, godišnjih planova gospodarenja, projekata za izvođenje i njihovu realizaciju, projektiranje, izgradnju, rekonstrukciju i održavanje šumske infrastrukture, promet šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda, izvršavanje programa i planova biološke obnove šuma, provođenje mjera zaštite šuma, proizvodnju i promet šumskog sjemena, šumskog i ukrasnog sadnog materijala, izvršavanje planova korištenja nedrvnih šumskih proizvoda, realizaciju planova razvoja šumarstva i mjere racionalizacije u šumarstvu, ostale poslove, zadatke i odgovornosti u skladu sa ugovorom.
(3) Izuzev od stavka 1. ovoga članka, u Posavskom kantonu, zbog male površine državnih šuma, poslove gospodarenja šumama Federalno ministarstvo ugovorom prenosi na kantonalno ministarstvo.
(4) Korisnik suma obvezan je šumske drvne sortimente prodavati po tržišnim uvjetima i cijenama.
(5) Korisnik šuma ne može na treća lica prenositi prava koja proizlaze po osnovu vlasništva.

Članak 32.

(1) Korisnici šuma dužni su voditi evidenciju o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim šumsko razvojnim planovima, šumskogospodarskom osnovom, godišnjim planom gospodarenja i projektom za izvođenje. Podaci predviđeni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu i dostaviti kantonalnoj upravi najkasnije do 28. veljače tekuće godine za prethodnu godinu.

Članak 33.

Korisnik državnih šuma dužan je plaćati naknadu u visini od 7% od ostvarenog prihoda od drveta računajući cijenu drveta: na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda, u skladu sa odredbama članka 49. ove Uredbe.

Članak 34.

Kantonalna uprava dužna je Federalnoj upravi dostaviti katastar državnih i privatnih šuma najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu sa evidentiranim svim promjenama tijekom godine.

Članak 35.

Vlasnik, odnosno korisnik šume i šumskog zemljišta, dužan je uz naknadu dozvoliti privremeni prijevoz (prinudni put) ili smještaj šumskih proizvoda sa susjednih parcela na svom zemljištu ako to nije moguće izvršiti na drugi način, ili ako bi drugi način bio nesrazmjerno skuplji.

Članak 36.

(1) Za obavljanje stručnih poslova u šumarstvu polaže se stručni šumarski ispit i mogu ga polagati kandidati sa diplomom šumarskog fakulteta VII stupnja obrazovanja i sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci nakon stjecanja zvanja diplomiranog inženjera šumarstva.
(2) Polaganja stručnog šumarskog ispita oslobođeni su diplomirani inženjeri šumarstva sa više od deset godina radnog iskustva u struci nakon stjecanja zvanja diplomiranog inženjera šumarstva, specijalisti, magistri i doktori šumarskih nauka.

XIII PROMJENA NAMJENE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA I GRADNJA U ŠUMI

Članak 37.

(1) Vlada Federacije BiH može na prijedlog Federalnog ministarstva pojedine dijelove državnih šuma izdvojiti iz šumskogospodarskog područja radi njihovog korištenja za potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i policijskih struktura.
(2) Vlada Federacije BiH može na zahtjev vlada kantona ili općina uz elaborat i pribavljeno mišljenje kantonalne uprave, a na prijedlog Federalnog ministarstva dijelove državnih šumskih zemljišta nepodesnih za pošumljavanje izdvojiti iz šumskogospodarskog područja i prenijeti u vlasništvo općini na korištenje u druge svrhe koje daju veću trajnu korist.
(3) Podnositelj zahtjeva mora platiti naknadu vlasniku šume u visini koja se određuje u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/07). Naplaćena sredstva su namjenski prihod Proračuna Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno namjenski prihod proračuna kantona u iznosu od 60%.

Članak 38.

(1) Krčenje šuma je zabranjeno osim ako se radi o izgradnji objekata planiranih važećim planom prostornog uređenja u slučajevima kada se time postižu veće trajne koristi i ako neće biti štetnih posljedica za okoliš.
(2) Dozvolu za krčenje šuma izdaje Federalno ministarstvo, uz prethodnu suglasnost kantonalnog ministarstva i mišljenja Federalne uprave.
(3) Zahtjev za krčenje šuma može podnijeti samo vlasnik, koncesionar i drugo ovlašteno lice u skladu sa odredbama ove Uredbe i podnosi se kantonalnom ministarstvu uz slijedeću dokumentaciju: izvadak iz važećeg plana prostornog uređenja, izvadak iz zemljišnih knjiga i kopiju katastarskog plana, koncesioni ugovor ako se radi o koncesiji, okolišnu suglasnost u skladu sa propisima o zaštiti okoliša, suglasnost organa nadležnog za zaštitu historijskog i prirodnog naslijeđa, suglasnost organa nadležnog za vodno gospodarstvo i mišljenje kantonalne uprave.
(4) Ako se u roku od dvije godine od dana izdavanja dozvole iskrčeno zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno, korisnik iskrčenog zemljišta dužan je izvršiti njegovo pošumljavanje.
(5) Dozvola za promjenu namjene šumskog zemljišta važi godinu dana od dana njenog izdavanja.
(6).Podnositelj zahtjeva obvezan je prije početka radova uplatiti naknadu čija se vrijednost određuje u visini troškova podizanja i održavanja novih šuma na površini koja ne može bili manja od površine kojoj se mijenja namjena i tržišnoj vrijednosti drveta koja se dobije sječom. Naknada se uplaćuje kao namjenski prihod Proračuna Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno namjenski prihod proračuna kantona u iznosu od 60% i ista se može koristiti samo u svrhu podizanja novih šuma i kupnju šuma u skladu sa odredbama ove Uredbe. Kontrolu uplate naknade vrši nadležna šumarska inspekcija.

Članak 39.

(1) U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, objekti potrebni za gospodarenje šumama u skladu sa važećom šumskogospodarskom osnovom i lovno-uzgojni i lovno-tehnički objekti u skladu sa važećom lovnogospodarskom osnovom.
(2) Izuzetno u šumi i na šumskom zemljištu mogu se gradili objekti predviđeni važećim planom prostornog uređenja.
(3) Jedinica lokalne samouprave ili investitor se obvezuje pribaviti dozvolu za promjenu namjene šumskog zemljišta iz članka 40. ove Uredbe prije početka radova na izgradnji objekata predviđenih detaljnim planom prostornog uređenja, osim za objekte iz stavka ovog članka,
(4) Imovinskopravni odnosi za objekte iz stavka 2. ovog članka rješavaju se u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji, osim za objekte komunalne i prometne infrastrukture čiji je investitor jedinica lokalne samouprave.

Članak 40.

(1) Davanje državnih šuma i šumskog zemljišta u zakup je zabranjeno. Izuzetno Federalno ministarstvo može pojedina šumska zemljišta ugovorom davati u zakup radi postavljanja privremenih objekata čija je gradnja predviđena ugovorom o koncesiji i za podizanje GSM baznih stanica, uzgoj divljači, podizanje višegodišnjih nasada ukoliko se time ne narušavaju funkcije šume.
(2) Prije sklapanja ugovora o zakupu šumskog zemljišta potrebno je pribaviti mišljenje Federalnog pravobraniteljstva.
(3) Naknada koja se ostvaruje na temelju ugovora o zakupu iz stavka 2. ovog članka uplaćuje se u korist Proračuna Federacije BiH.
(4) Ako se šumskom zemljištu mijenja namjena, podnositelj zahtjeva za zakup obvezan je uplatiti naknadu za promjenu namjene šumskog zemljišta iz članka 40. stavak 6. ove Uredbe bez provođenja procedure za krčenje šume. Naknada se uplaćuje kao namjenski prihod Proračuna Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno namjenski prihod proračuna kantona u iznosu od 60% i isti se može koristiti samo u svrhu podizanja novih šuma i kupnje šuma u skladu sa odredbama ove Uredbe.
(5) Uvjete i način davanja šumskog zemljišta u državnom vlasništvu u zakup propisuje Vlada Federacije BiH.

Članak 41.

(1) Na šumi i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu može se uspostaviti pravo služnosti u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova, kao i za druge namjene ako je proglašen javni interes u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji.
(2) Ugovor kojim se uspostavlja služnost na šumi i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu zaključuje se između korisnika i Federalnog ministarstva.
(3) Naknada koja se ostvaruje na temelju služnosti uplaćuje se u korist Proračuna Federacije BiH.
(4) Lice u čiju korist se zasniva služnost obvezno je uplatiti naknadu iz članka 40. stavak 6. ove Uredbe, bez provođenja procedure za krčenje šume. Naknada se uplaćuje kao i namjenski prihod Proračuna Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno namjenski prihod proračuna kantona u iznosu od 60% i isti se može koristiti samo u svrhu podizanja novih šuma i kupnje šuma u skladu sa odredbama ove Uredbe.

XIV ŠUMARSKE INSTITUCIJE

Članak 42.

(1) Federalna uprava za šumarstvo je upravna organizacija u sastavu Federalnog ministarstva.
(2) Sjedište Federalne uprave je u Sarajevu,

Članak 43.

(1) Federalna uprava obavlja sljedeće poslove:
a) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma, uključujući inventuru svih šuma, utvrđuje i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta i katastar šumske infrastrukture u državnom i privatnom vlasništvu za Federaciju;
b) priprema nacrt šumarskog programa Federacije i podnosi ga Federalnom ministarstvu;
c) prati provedbu i vodi evidenciju važenja šumskogospodarskih osnova za državne šume;
d) pruža stručnu pomoć za izradu šumskogospodarskih osnova za državne šume;
e) izrađuje plan i program za biološku obnovu šuma, programe i planove za pošumljavanje krša i goleti koji se financiraju iz Proračuna Federacije BiH;
f) utvrđuje i vodi registar i evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i proizvođača šumskog i ukrasnog drveća i grmlja u Federaciji;
g) vrši stručne, poslove u vezi s proizvodnjom šumskog. sjemena i šumskog sadnog materijala koji proizlaze iz odredaba ove Uredbe i propisa iz oblasti o sjemenu i sadnom materijalu i priprema potrebnu dokumentaciju o zdravstvenom stanju i kvaliteti šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala;
h) prati zdravstveno stanje šuma, obavlja poslove dijagnozno-prognozne službe i prati stanje i stupanj oštećenosti šuma;
i) izrađuje programe zaštite šuma i planove protupožarne zaštite i vodi baze podataka;
j) izrađuje podloge za programe razvoja šumarstva i lovstva i osigurava podatke za potrebe prostornih planova uz primjenu tehničkih normativa iz oblasti šumarstva;
k) prati ekonomsko stanje šumarstva na temelju podataka dobivenih od strane kantonalnih uprava, redovito podnosi izvješće federalnom ministru o cijenama šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda i upoznaje javnost o stanju šuma i razvoju šumarstva i izdaje prigodne stručno-popularne publikacije o stanju šuma i njihovom značaju;
1) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva kqji.se financiraju ili sufinanciraju iz namjenskih sredstava Proračuna Federacije BiH uz prethodno pribavljenu suglasnost Federalnog ministarstva;
m) podržava i promovira znanstveno istraživačku djelatnosti prijenos znanja iz oblasti šumarstva i lovstva;
n) priprema i daje mišljenja za proglašavanje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom;
o) organizira savjetovanja i pruža stručnu pomoć kantonalnim upravama i kantonalnim šumskogospodarskim društvima;
p) razvija međuentitetsku suradnju iz oblasti šumarstva i lovstva;
r) provodi i primjenjuje međunarodne konvencije i standarde iz oblasti šumarstva i lovstva;
s) utvrđuje i provodi strategiju borbe protiv korupcije u; suradnji sa kantonalnim upravama;
t) prati izvršenje svih ugovora koje zaključuje Federalno ministarstvo.
(2) Federalna uprava priprema godišnji plan rada, financijske planove i izvješća o izvršenim radovima i iste, putem Federalnog ministarstva, dostavlja Vladi Federacije BiH.

Članak 44.

(1) Kantonalna uprava obavlja slijedeće poslove:
a) osigurava neposrednu zaštitu državnih šuma putem čuvarske službe;
b) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma i vodi katastar šuma i Šumskog zemljišta na području kantona i dostavlja ih Federalnoj upravi;
c) priprema kantonalni šumsko-razvojni plan i podnosi ga kantonalnom ministarstvu;
d) izrađuje elaborat za formiranje šumskogospodarskih područja;
e) odgovorna je za nadzor nad prikupljanjem podataka i izradu šumskogospodarskih osnova za privatne šume i nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumskogospodarskih osnova za državne šume;
f) prali realizaciju šumskogospodarskih osnova putem godišnjih planova gospodarenja šumama;
g) vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i proizvođača šumskog i ukrasnog drveća i grmlja;
h) obavlja poslove dijagnozno-prognozne službe i prati stanje i stupanj oštećenosti šuma i o tome obavještava Federalnu upravu;
i) prati izvršenje svih ugovornih obveza koji se odnose na državne šume;
j) prati realizaciju programa zaštite šuma;
k) usuglašava šumskogospodarske osnove sa prostornim pla-novima, vodnogospodarskim osnovama, lovnogospodarskim osnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa i federalnim programom upravljanja mineralnim sirovinama i planovima upravljanja s pojedinim mineralnim sirovinama;
1) prati i analizira ekonomsko stanje u oblasti šumarstva na području kantona i podatke dostavlja Federalnoj upravi;
m) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva koji se financiraju ili sufinanciraju iz namjenskih sredstava proračuna kantona;
n) priprema i daje mišljenje za proglašenje zaštitnih i šuma sa posebnom namjenom na način propisan ovom Uredbom;
o) organizira savjetovanja i pruža stručnu pomoć korisniku i vlasnicima privatnih šuma;
p) izrađuje planove za izgradnju i održavanje šumskih cesta i zaštitu izvorišta i vodotoka unutar šumskih resursa koji se financiraju iz proračuna kan tona. uz suglasnost nadležnog organa za poslove vodnog gospodarstva;
r) upoznaje javnost sa stanjem šuma i izdaje odgovarajuće stručno-popularne publikacije o stanju šuma i njihovom značaju;
s) izrađuje godišnji plan rada, financijski plan i godišnji izvještaj i iste dostavlja kantonalnom ministarstvu;
t) obavlja i druge poslove i zadatke koji proizlaze iz ove Uredbe ili po zahtjevu kantonalnog ministarstva.
(2) Nadležno tijelo kantona donosi propise o upravljanju i korištenju namjenskih sredstava proračuna kantona. Namjenska sredstva proračuna kantona mogu biti korištena samo za izvršenje zadataka koji su u skladu sa ovom Uredbom u nadležnosti kantona i za mjere koje su predviđene za korištenje namjenskih sredstava Proračuna Federacije BiH.
(3) Kantonalna uprava dostavlja Federalnoj upravi sve tražene podatke u cilju sagledavanja slanja šumarstva u Federaciji,

Članak 45.

(1) Kantonalno ministarstvo je dužno osigurati neposrednu, zaštitu državnih šuma - čuvanje šuma od bespravnog prisvajanja i korištenja, šumskih požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina kao i drugih protuzakonitih radnji, uz pomoć organizirane Čuvarske službe po određenim čuvarskim rejonima.
(2) Čuvarska služba formira se unutar kantonalne uprave.
(3) Čuvari šume mogu biti lica koja su završila srednju šumarsku školu III ili IV stupanj, koja ispunjavaju uvjete za nošenje oružja i druge uvjete za obavljanje javne službe.
(4) Čuvari šuma su ovlaštene službene osobe i imaju javna ovlaštenja.
(5) Čuvari šuma službu obavljaju u uniformi, moraju biti naoružani i moraju imali dokument - legitimaciju čuvara šuma kojim potvrđuju status čuvara šuma. Legitimaciju imaju i druga stručna lica koja imaju ovlaštenje za poslove zaštite šuma.
(6) Dužnosti čuvara šuma su da:
a) čuva šumu od šumskih požara na način kako je utvrđeno ovom Uredbom i planovima zaštite šuma od požara;
b) Čuva šumu od bespravnog zauzimanja i korištenja, od bespravnih sječa, sprječava bespravnu izgradnju u šumi i na šumskim zemljištima;
c) evidentira bespravno posječena stabla u propisane obrasce i obilježava ih;
d) prati pojave i kretanje biljnih bolesti i štetočina i štete nanesene šumi od divljači;
e) prali stanje divljaci;
f) prati održavanje šumskog reda;
g) sprječava nezakonito pokretanje drveta iz šume, ubiranje i
sakupljanje nedrvnih proizvoda i stavljanje istih u promet;
h) zaustavlja prijevozna sredstva ipregleda prateću dokumentaciju za prijevoz šumskih sortimenata;
i) pregleda porijeklo drveta na pilanama i na svim drugim
mjestima gdje se drvo drži;
j) pregleda sav transport na šumskim putevima;
k) sprječava istresanje i deponiranje (odlaganje) smeća i drugog otpada u šumi i uništavanje graničnih znakova;
1) sastavlja zapisnik o protupravnoj radnji sa neophodnim
podacima o izvršenoj radnji, izvršiteljima i visini štete;
m) legitimira sva lica zatečena u vršenju prekršajnih radnji po ovoj Uredbi i krivičnih djela koja se odnose na šume ili za koja postoji utemeljena sumnja da su izvršila takva djela, ako se ne može utvrditi identitet tih lica na drugi način;
n) obavještava kantonalnu upravu, policijsku upravu i nadležnu šumarsku inspekciju o svim zapaženim nepravilnostima.
(7) Za sve bespravne aktivnosti u skladu sa svojim dužnostima iz stavka 6. ovog članka čuvar šuma obvezan je bez odlaganja podnijeti prekršajni nalog, odnosno putem kantonalnog ministarstva zahtjev za pokretanje postupka nadležnom sudu ili tužiteljstvu.
(8) Svako lice je na zahtjev čuvara šuma dužno pokazati osobne dokumente kojima se utvrđuje njegov identitet i dokumente za drvo i ostale šumske proizvode u prijevozu ili uskladištene.

XV FINANCIRANJE

Članak 46.

(1) Radi ostvarivanja općeg interesa i dugoročnih ciljeva zasnovanih na principima održivog gospodarenja šumama utvrđenih šumarskim programom Federacije, kantonalnim šumskorazvojnim planovima i šumsko gospodarskim osnovama utvrđuju se financijska sredstva za zaštitu i unapređenje stanja postojećih i podizanja novih šuma i za ruralni razvoj.
(2) Sredstva iz stavka 1. ovog članka osiguravaju se iz:
a) naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama iz članka 30. stavak 2. ove Uredbe;
b) naknada za korištenje državnih šuma iz članka.33. ove Uredbe;
c) naknada iz članka 37. stavak 3. ove Uredbe;
d) naknada u postupku promjene namjene šuma i šumskog zemljišta iz članka 38. stavak 6. ove Uredbe;
e) naknada iz članka 40. stavak 4. ove Uredbe;
f) naknada iz članka 41. stavak 4. ove Uredbe;
g) naknada za općekorisne funkcije šuma iz članka 48. ove
Uredbe;
h) ostalih izvora u skladu sa ovom Uredbom i drugih izvora.
(3) Sredstva iz stavka 2. ovog članka uplaćuju se na poseban račun Proračuna Federacije i proračuna kantona.
(4) Sredstvima sa posebnih računa iz stavka 3. ovog članka raspolažu federalni ministar i kantonalni ministar.

Članak 47.

(1) Naknada za korištenje državnih šuma iz članka 33. ove Uredbe obračunava se od prihoda od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda i uplaćuje se u sljedećim iznosima;
a) 1,0 % na posebni račun Proračuna Federacije;
b) 1,0 % na posebni račun proračuna Kantona;
c) 5,0 % na namjenski račun općine na čijem teritoriju se ostvaruje prihod.
(2) Naknada iz stavka 1. ovog članka uplaćuje se po ostvarenom prihodu, tromjesečno i po završnom godišnjem računovodstvenom izvještaju.
(3) Kontrolu obračuna i uplata naknade iz stavka I ovog članka vrši nadležna šumarska inspekcija.
(4) Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu iz stavka l. ovog članka, inspektor koji je izvršio kontrolu uplate sredstava podnosi kod nadležnog suda prijedlog za prinudno izvršenje ove novčane obveze, po pravosnažnosti i izvrsnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku.

Članak 48.

(1) Naknada za općekorisne funkcije šuma plaćaju sva pravna lica koja su registrirana za obavljanje djelatnosti na teritoriju Federacije kao i dijelovi pravnih lica čije je sjedište izvan Federacije, a obavljaju djelatnost na teritoriju Federacije, u visini od 0,07 % od ukupno ostvarenog prihoda.
(2) Naknada iz stavka 1. ovog članka uplaćuje se tromjesečno i po završnom godišnjem računovodstvenom izvještaju prema mjestu ostvarenog prihoda u omjeru od 20% na posebni račun Proračuna Federacije BiH i 80% u korist posebnog računa kantona na čijem području je prihod ostvaren. Uplata naknade za općekorisne funkcije šuma vrši se u skladu sa propisima Federalnog ministarstva finansija.
(3) Od obveze plaćanja naknade iz stavka 1. ovog članka izuzimaju se: korisnici državnih šuma, javne institucije, humanitarne organizacije, udruge i fondacije, izuzimajući one koji obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti.
(4) Kontrolu obračuna i uplata naknade iz stavka 1. ovog članka vrše Porezna uprava i Šumarska inspekcija putem prijedloga za prinudno izvršenje, po pravosnažnosti i izvrsnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku.

Članak 49.

(1) Iz namjenskih sredstava Proračuna Federacije BiH prikupljenih na temelju članka 46. stavak 2. ove Uredbe financiraju se sljedeći poslovi:
a) izrada i revizija Šumarskog programa Federacije;
b) kontinuirane inventure šuma na velikim površinama;
c) biološka obnova šuma u obimu većem od onoga koji je predviđen šumskogospodarskom osnovom;
d) obnova šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženja insekata, požara i slično;
e) unapređenja proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala;
f) gospodarenje šumama koje su od vitalnog interesa u skladu sa člankom 16. stavak 6. ove Uredbe;
g) očuvanje i unapređenje genofonda, rijetkih i ugroženih vrsta šumskog drveća;
h) očuvanja i unapređenja bioraznolikosti šumske flore i faune;
i) sufinanciranja tehničkih specijalističkih tečajeva;
j) znanstvena istraživanja i stručne analize;
k) druge namjene za unapređenje šuma.
(2) Federalna uprava priprema program poticaja za šumarstvo na temelju kriterija za korištenje namjenskih sredstava Federacije i dostavlja ga federalnom ministru na usvajanje. Prilikom pripreme programa Federalna uprava će poštovati izvedbeni dio šumarskog programa Federacije i iznos sredstava utvrđenih Proračunom Federacije BiH u tekućoj godini za te namjene.

Članak 50.

(1) Iz namjenskih sredstava proračuna kantona prikupljenih na temelju članka 46. stavak 2. ove Uredbe, financiraju se sljedeći poslovi:
a) rad čuvarske službe;
b) izrada i revizija kantonalnog šumsko-razvojnog plana;
c) izrada šumskogospodarskih osnova za privatne šume i nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumskogospodarskih osnova za državne i privatne šume;
d) biološka obnova šuma u obimu većem od onog koji je predviđen šumskogospodarskom osnovom;
e) obnova šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženja insekata, požara i slično;
f) unapređenje proizvodnje šumskog reproduktivnog materijala;
g) oganiziranje tehničkih specijalističkih tečajeva;
h) očuvanje i unapređenje bioraznolikosti šumskih ekosustava;
i) druge namjene za unapređenje šuma,
(2) Kantonala uprava priprema program poticaja za šumarstvo na temelju kriterija za dodjelu namjenskih sredstava kantona i dostavlja ga kantonalnom ministru na usvajanje. Prilikom pripreme programa kantonalna uprava će poštivali kantonalni šumsko-razvojni plan i iznos sredstava utvrđenih proračunom kantona u tekućoj godini za te namjene.

Članak 51.

Namjenska sredstva za općine mogu se trošiti samo za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje infrastrukture na području općine, a prema planu koji donosi općinsko vijeće.

XVI NADZOR NAD PROVOĐENJEM OVE UREDBE

Članak 52.

(1) Federalno ministarstvo vrši nadzor nad primjenom ove Uredbe i propisa donesenih na temelju ove Uredbe koji su ovom Uredbom stavljeni u nadležnost Federacije, kao i upravni nadzor nad obavljanjem poslova određenih ovom Uredbom koji predstavljaju vršenje javnih ovlasti.
(2) U vršenju nadzora nad izvršavanjem poslova u vršenju javnih ovlasti, iz stavka 1. ovog članka, Federalno ministarstvo ostvaruje neposredan uvid i kontrolu u postupanju, vrši pregled akata i dokumentacije koju donose institucije i upravne organizacije u vršenju javnih ovlasti, daje instrukcije i smjernice za izvršavanje poslova i traži podatke i obavještenja o izvršavanju poslova u vršenju javnih ovlasti.
(3) Federalno ministarstvo vrši i upravni nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvršenja federalne politike u oblasti očuvanja i zaštite šuma, planiranja i upravljanja šumama i financiranja obnove i unapređenja šuma na teritoriju Federacije.
(4) Upravni nadzor nad kantonalnim organima uprave i institucijama koje vrše javne ovlasti vrši se u žalbenom postupku i putem ovlasti drugostupanjskog organa i po službenoj dužnosti,
(5) Kantonalna ministarstva vrše upravni nadzor nad provođenjem ove Uredbe i propisa donesenih na temelju ove Uredbe koji su ovom Uredbom stavljeni u nadležnost kantona kao i upravni nadzor nad obavljanjem poslova određenih ovom Uredbom koji predstavljaju vršenje javnih ovlasti, a slavljeni su u nadležnost kantona.

XVII KAZNENE ODREDBE

Članak 53.

Novčanom kaznom od 12.000 do 15.000 KM kaznit će se korisnik šuma ili drugo pravno lice ako:
1. gospodari šumama bez šumskogospodarske osnove, godišnjeg plana gospodarenja i projekta za izvođenje (članak 3. st. 1. i 2.);
2. prekorači ukupan obim sječa u visokim šumama sa prirodnom obnovom predviđen na godišnjem nivou a u skladu sa šumskogospodarskom osnovom .(članak 3. stavak 3.);
3. prije isteka važeće ne izradi i dostavi novu šumsko-gospodarsku osnovu (članak 3. stavak 10.);
4. izradi projekt za izvođenje suprotno odredbama članka 5. stavak 2.;
5. ne izradi i ne donese projekt za izvođenje (članak 5. stavak 4.);
6. vrši sječu šume suprotno odredbama članka 6. stavak 7.;
7. ne obavlja poslove biološke obnove šuma (članak 7. stavak 1.);
8. ne izradi planove zaštite žurna od požara (članak 18. stavak 2.);
9. u šumi vrši uporabu kemijskih sredstava suprotno odredbama članka 19. stavak 1.;
10. vrši ili dozvoli iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda suprotno odredbama članka 22. stavak 1.;
11. ako ne prodaje Šumske drvne sorlimente po tržišnim uvjetima i tržišnim cijenama (članak 31. stavak 4.)
12. izvrši ili dozvoli krčenje šume prije nego što se izda dozvola za krčenje (članak 38. stavak 1.);
13. u šumi ili na šumskom zemljištu podigne ili dozvoli podizanje objekata suprotno odredbama članka 39. stavak 2.;
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit če se novčanom kaznom u iznosu od 2.500 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

Članak 54.

Novčanom kaznom od 10.000 do 12.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šuma ili drugo pravno lice ako:
1. vrši doznaku i sječu stabala u šumama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni i granice utvrđene i na terenu vidno i na propisan način obilježene (članak 6. stavak 3.)
2. angažira uposlenike suprotno odredbama članka 9. stavak l.;
3. dozvoli ili vrši čistu sječu ili pustošenje šuma (članak 10. stavak 1.);
4. ne izvrši sanitarne sječe i radnje iz članka 11. stavak 2. ;
5. loži ili dozvoli loženje vatre suprotno odredbama članka 18. stavak 1.;
6. odlaže ili dozvoli odlaganje smeća i zagađujućih tvari u šumi (članak 19. stavak 1.);
7. ne prati zdravstveno stanje šuma (članak 21. stavak 1.);
8. izgradi šumsku infrastrukturu suprotno odredbama članka 24. stavak 1.;
9. vrsi promet šuma i šumskog zemljišta suprotno odredbama članka 29.;
10. ne izvršava poslove u skladu sa člankom 29. stavak 4.;
11. ne izvrši obvezu iz članka 47. stavak 1.;
12. ne izvrši obvezu iz članka 48. stavak 1;
!3. ako ne uskladi poslovanje sa odredbama ove Uredbe (članak. 59. stavak 1.)
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 3.000 KM odgovorno lice u pravnom licu.

Članak 55.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šume ili drugo pravno lice ako:
1. vrši radove bez suglasnosti kantonalne uprave (članak 4. stavak 2.);
2. ne dostavi godišnji plan gospodarenja (članak 4. stavak 3.);
3. u roku od dvije godine ne izvrši radove predviđene projektom za izvođenje i ne vodi registar projekata (članak 5. stavak 2. i 7.);
4. ne izvrši tehnički prijem radova i ostale obveze u skladu sa odredbama članka 8.;
5. ne izvrši pošumljavanje sječina u roku od dvije godine (članak 10. stavak 2.);
6. ne izradi plan u skladu sa člankom 12. stavak 1.;
7. pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije obilježeno i snabdjeveno otpremnim iskazom (članak 13. stavak 1.); .
8. stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja (članak 13. stavak 3.);
9. zatekne, izvrši ili dozvoli sječu, ne izvrši zapljenu drveta i stavlja drvo u promet, suprotno odredbama članka 13. stavak 4. i 5.;
10. u periodu vegetacije od 01. travnja do 01. studenoga, drvo četinjača i brijesta uskladištava i stavlja u promet suprotno članku 13. stavak 6.;
11. vrši ili dozvoli pašu, žirenje. brst, kresanje lisnika (članak 20. stavak 1);
12. vrsi ili dozvoli sječu pancićeve omorike, tise, mečije lijeske, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovijeti suprotno odredbama članka 23.;
13. odobri korištenje šumskih puteva suprotno odredbama članka 25. stavak 2.;
14. počini ili dopusti neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskog zemljišta (članak 28. stavak 2.)
15. ne vodi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim šumsko-razvojnim planovima, šumskogospodarskom osnovom, godišnjim planom gospodarenja i projektima za izvođenje i ne evidentira ih u predviđenom roku (članak 32. stavak 1.);
16. u roku od dvije godine zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno ili ne izvrši njegovo pošumljavanje (članak 38. stavak 4.);
17. ne vrši uplatu sredstava u Proračun Federacije BiH i proračun kantona u skladu sa odredbama članaka 4.;
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u visini od 2.000 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

Članak 56.

Novčanom kaznom u iznosu od 200 - 1.500 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako:
1. vrši šumsko-uzgojne radove i sječu šume suprotno odredbama članka 5. stavak 6.;
2. vrši sječu bez prethodno izdatog rješenja i doznake (članak 6. stavak 4.);
3. vrši sječu šume suprotno odredbama članka 6. stavak 7.;
4. ne izvrši pošumljavanje sječina u roku od dvije godine (članak 10. stavak 2.);
5. ne izvrši sanitarnu sječu i ne uspostavi i održava šumski red (članak 11. stavak 1.);
6. otprema iz šume ili slavlja u promet drvo bez obilježavanja i otpremnog iskaza (članak 13. slavak 1.);
7. slavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja (članak 13. stavak 3.);
8. posiječe (ili dozvoli) ili prisvoji (ili dozvoli) protupravno drvnu masu do 2 m3, suprotno odredbama članka 13. stavak 4.;
9. loži vatru suprotno odredbama Članka 18. slavak 1.;
10. u šumi odlaže smeće i zagađujuće tvari (članak 19. stavak 1.);
11. pusta stoku na pašu, žirenje i na pojila bez nadzora čuvara stoke (članak 20. stavak 1.);
12. vrši ili dozvoli sječu pančićeve omorike, tise, lijeske, mečije, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, mimike i zanovijeti suprotno odredbama članka 23.;
13. vrši kretanje motornim vozilima u šumama i na šumskim
zemljištima suprotno odredbama članka 25. stavak 1.;
14. počini neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskoga zemljišta (članak 28. stavak 2.)
15. izvrši krčenje šume prije nego što se izda dozvola za krčenje iz članka 38.;
16. vrši izgradnju zgrada i drugih objekata suprotno odredbama članka 39. stavak 1. i 3.);
17. na zahtjev čuvara šuma ne pokaže osobne isprave ili isprave za šumske proizvode (članak 45. stav 8.);

XVIII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 57.

Kantonalne uprave su dužne preuzeti poslove koji su im dani u nadležnost ovom Uredbom u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 58.

(1) Za područja gdje šumskogospodarske osnove za državne šume ne postoje, kantonalna ministarstva su ih dužna donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
(2) Do donošenja šumskogospodarskih osnova iz stavka 1. ovog članka državnim sumarna u granicama ovih šumskogospodarskih područja gospodarit će se na temelju godišnjeg plana gospodarenja šumama. Korisnik šuma je dužan dostaviti godišnji plan gospodarenja šumama za narednu godinu Federalnom ministarstvu najkasnije do 30. studenog tekuće godine u svrhu izdavanja suglasnosti.
(3) Za općine za koje nisu izrađene šumskogospodarske osnove za privatne šume kantonalna ministarstva su dužna da ih donesu u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
(4) Do donošenja šumskogospodarskih osnova iz stavka 3. ovog članka kantonalna uprava izrađuje godišnje planove sječa i dostavlja ih do 30. studenog tekuće godine za narednu godinu kantonalnom ministarstvu u svrhu izdavanja suglasnosti.

Članak 59.

Korisnici šuma dužni su prilagoditi svoje poslovanje sa odredbama ove Uredbe.

Članak 60.

(1) Postupci koji su započeti do dana prestanka primjene Zakona o šumama ("Službene novine Federacije BiH", br. 20/02, 29/03 i 37/04) rješavat će se sukladno odredbama tog Zakona.
(2) Postupci započeti od dana prestanka primjene Zakona o šumama ("Službene novine Federacije BiH", br. 20/02, 29/03 i 37/04) rješavat će se sukladno odredbama ove Uredbe.

Članak 61.

Ova Uredba će se primjenjivati do donošenja Zakona o .šumama u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, a najduže 90 dana od dana stupanja na snagu iste.

Članak 62.

Ova Uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V broj 1041/09
23. prosinca 2009. godine
Sarajevo

Premijer
Mustafa Mujezinović, v. r.