I - TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom se propisuje: organ mjerodavan za davanje pomilovanja, kaznena djela za koja se pomilovanje ne može dati, oblici pomilovanja i postupak u svezi s pomilovanjem za kaznena djela iz mjerodavnosti Federacije Bosne i Hercegovine.

Članak 2.

Pomilovanje daje predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine. Prije donošenja odluke, predsjednik će obaviti konzultacije sa dopredsjednicima Federacije Bosne i Hercegovine.

Članak 3.

Pomilovanje se ne može dati za kaznena djela ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti i zločina genocida, niti za osobe koje su ranije dobile pomilovanje po ranije izrečenoj i izdržavanoj kazni zatvora.

II - OBLICI POMILOVANJA

Članak 4.

Pomilovanjem se poimenice određenoj osobi:

1) daje potpuno ili djelomično oslobađanje od izvršenja kazne ili zamjenjuje izrečena kazna blažom kaznom ili uvjetnom osudom;
2) ukida ili određuje kraće trajanje izrečene mjere sigurnosti zabrane obavljanja poziva, djelatnosti ili dužnosti;
3) ukida određena pravna posljedica osude ili određuje njezino kraće trajanje;
4) određuje brisanje osude.

Članak 5.

Davanjem pomilovanja ne utiče se na prava trećih osoba koja se zasnivaju na osudi.

Članak 6.

U slučaju da se pomilovanjem zamjenjuje izrečena kazna uvjetnom osudom, primjenjuju se odgovarajuće odredbe kaznenog zakona o uvjetima za izricanje uvjetne osude, njezinom djelovanju i opozivu, s tim što se uz uvjetnu osudu ne određuje zaštitni nadzor niti se nalaže ispunjenje posebnih obveza.

Članak 7.

Brisanje osude pomilovanjem nije ograničeno visinom izrečene kazne niti vrstom kaznenog djela za koje je izrečena osuda, osim kaznenih djela iz članka 3. ovog Zakona.
Brisanje osude pomilovanjem jednako djeluje kao brisanje osude po kaznenom zakonu.

III - ZAMOLBA ZA POMILOVANJE

Članak 8.

Postupak za pomilovanje pokreće se zamolbom za pomilovanje (u daljnjem tekstu: zamolba) osuđenika.
Zamolbu može podnijeti i osoba ovlaštena prema zakonu o kaznenom postupku na ulaganje priziva u korist optuženika.
Zamolba ne zadržava izvršenje kaznenopravne sankcije.

Članak 9.

Zamolba se može podnijeti nakon pravomoćnosti presude.
Zamolba se može ponoviti nakon jedne godine od dana posljednje odluke o ranijoj zamolbi, a ako je izrečena zatvorska kazna u trajanju od jedne godine ili blaža kazna, zamolba se može ponoviti nakon šest mjeseci od dana posljednje odluke o ranijoj zamolbi.
Ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora, zamolba se može ponoviti nakon tri godine od dana posljednje odluke o ranijoj zamolbi.

Članak 10.

Zamolba treba sadržavati:

1) osobne podatke osuđenika (ime i prezime uključujući i prijašnja imena i
prezimena, imena i prezimena roditelja, datum i mjesto rođenja,
prebivalište, državljanstvo i sl.);
2) zakonski naziv kaznenog djela i članak kaznenog zakona;
3) podatke o presudi;
4) podatke o pravomoćno izrečenoj kaznenopravnoj sankciji;
5) podatke o naknadi ili umanjenju štete prouzročene kaznenim djelom i o oduzimanju imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom;
6) podatak da li se osuđenik nalazi na izdržavanju kazne, odnosno da li je novčana kazna izvršena;
7) činjenični opis kaznenog djela;
8) navod kakva je bila izjava o krivnji;
9) podatke o obiteljskim prilikama osuđenika (broj djece, posebice malodobne, obveze izdržavanja i sl.);
10) podatke o radu i obrazovanju osuđenika, uz navođenje izvora izdržavanja u slučaju nezaposlenosti;
11) podatke o ranijoj osuđivanosti;
12) navod da li postoje neizvršene financijske obveze prema javnom proračunu;
13) navode da li postoje neizvršene obveze izdržavanja.

Uz podatke i navode iz stavka 1. ovog članka, zamolba treba sadržavati i:

1) obrazloženje;
2) izjavu kojom podnositelj po najboljem saznanju potvrđuje da su podaci i navodi u zamolbi istiniti;
3) izjavu da će osuđenik poštivati pravni poredak Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Bosne i Hercegovine;
4) datum podnošenja, potpis i adresu podnositelja.

Članak 11.

Zamolba se predaje Federalnom ministarstvu pravde (u daljnjem tekstu: Ministarstvo pravde). Ako je zamolba predana drugom organu ili ustanovi za izvršenje kaznenopravnih sankcija, taj organ odnosno ustanova bez odlaganja dostavit će zamolbu Ministarstvu pravde.
Osuđenik koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora zamolbu upućuje Ministarstvu pravde preko uprave ustanove za izvršenje kaznenopravnih sankcija u kojoj osuđenik izdržava kaznu. Uprava je dužna pri dostavljanju zamolbe Ministarstvu pravde priložiti izvješće o tjelesnom i duševnom stanju, psihološkom profilu i ponašanju osuđenika, uključujući i druge podatke koji bi mogli biti od značenja za odlučivanje po zamolbi.

IV- POSTUPANJE PO ZAMOLBI

Članak 12.

Ako zamolbu podnese neovlaštena osoba ili je podnesena prije isteka roka iz članka 9. ovog Zakona, Ministarstvo pravde će o tome izvjestiti podnositelja zamolbe, a zamolbu će zajedno s pisanom obavijesti dostaviti predsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine i dopredsjednicima Federacije Bosne i Hercegovine.

Članak 13.

Ministarstvo pravde utvrdit će nepostojanje razloga za vođenje postupka pomilovanja:

1) kada je nakon podnošenja zamolbe kazna ili mjera sigurnosti već izvršena
u odnosu na osuđenu osobu;
2) ako je osoba koja je ovlaštena za podnošenje zamolbe povukla podnesenu
zamolbu;
3) ako je osuđenik na kojeg se zamolba odnosi umro;
4) ako je donesena odluka suda u povodu izvanrednog pravnog lijeka.
Ako se zamolba odnosi na brisanje osude, odredbe iz stavka 1. toč. 1) i 3) ovog članka ne primjenjuju se.

Članak 14.

Ministarstvo pravde će o zamolbi izvijestiti upravu ustanove za izvršenje kaznenopravnih sankcija i sud koji je vodio prvostupanjski kazneni postupak, te od njih zatražiti podatke i informacije iz članka 15. ovog Zakona, te druge podatke i informacije koji mogu biti od značenja za sačinjavanje izvješća o zamolbi.
Uprava ustanove za izvršenje kaznenopravnih sankcija i sud koji je vodio prvostupanjski kazneni postupak obvezni su bez odlaganja dostaviti podatke i informacije koje je zatražilo Ministarstvo pravde, a mogu dostaviti i druge podatke i informacije koji mogu biti od značenja za odlučivanje o zamolbi.
Uz dostavu podataka, uprava ustanove za izvršenje kaznenopravnih sankcija i sud koji je vodio prvostupanjski kazneni postupak dostavljaju i svoje obrazloženo mišljenje o pomilovanju, sa posebice naznačenim razlozima za i protiv pomilovanja.
Ministarstvo pravde može podatke i informacije koje je podnositelj zamolbe naveo u zamolbi provjeriti i kod drugih organa, ustanova, organizacija i drugih pravnih osoba, te od njih zatražiti i druge podatke koji bi mogli biti od značenja za odlučivanje o zamolbi.

Članak 15.

Ministarstvo pravde sačinjava izvješće o zamolbi koje sadrži:

1) osobne podatke osuđenika (ime i prezime, uključujući i prijašnja imena i prezimena, imena i prezimena roditelja, prebivalište, državljanstvo, datum i mjesto rođenja i sl.);
2) podatke o tjelesnom i duševnom stanju osuđenika i njegovom psihološkom profilu;
3) podatke o obiteljskim prilikama osuđenika (broj djece, posebice malodobne, obveza izdržavanja i sl.);
4) podatke o radu i obrazovanju osuđenika;
5) činjenični opis kaznenog djela i njegov zakonski naziv uz navođenje članka kaznenog zakona;
6) podatke o presudi, podatke o pravomoćno izrečenoj kaznenopravnoj sankciji uz navođenje okolnosti koje je sud uzeo u obzir prilikom izbora vrste i visine kazne, kao i olakotne odnosno otegotne okolnosti;
7) podatke o izvršenju kazne i druge kaznenopravne sankcije, a za osobe koje nisu upućene na izdržavanje kazne, podatke o razlozima zbog kojih osuđenik nije upućen na izdržavanje kazne i za koje je razdoblje odgođeno izvršenje, da li je osuđenik na uvjetnom otpustu i do kada;
8) podatke o ponašanju osuđenika (o pridržavanju pravila i naredaba uprave ustanove za izvršenje kaznenopravnih sankcija, odnosu prema drugim osuđenicima i zaposlenicima, o pogodnostima i mjerama stegovnog kažnjavanja i sl.);
9) podatke o ranijoj osuđivanosti (za koja kaznena djela, na kakvu kaznu i drugu kaznenopravnu sankciju i da li je kazna i druga kaznenopravna sankcija izvršena);
10) podatke o naknadi ili umanjenju štete prouzročene kaznenim djelom i o oduzimanju imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom;
11) stručnu ocjenu o osobinama osuđenika, stručnu procjenu o sklonosti ponavljanju počinjenja kaznenih djela i ocjenu o tome u kojoj je mjeri izvršeni dio kazne i druge kaznenopravne sankcije utjecao na osuđenika;
12) obrazloženo mišljenje o pomilovanju ustanove za izvršenje kaznenopravnih sankcija i suda koji je vodio prvostupanjski kazneni postupak (članak 14. stavak 3. ovog Zakona).

Članak 16.

Ministarstvo pravde dostavlja predsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine i dopredsjednicima Federacije Bosne i Hercegovine zamolbu zajedno sa izvješćem o zamolbi iz članka 15. ovog Zakona, te obrazloženim prijedlogom Ministarstva pravde za odluku o pomilovanju, najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja zamolbe.

V - ODLUKA O POMILOVANJU

Članak 17.

Odluka o pomilovanju sadrži:

1) ime i prezime, imena roditelja, državljanstvo, datum i mjesto rođenja osobe na koju se odluka odnosi;
2) nakon izricanja prvostupanjske presude, datum pravomoćnosti presude, koja je kazna i druga kaznenopravna sankcija izrečena, te za koje kazneno djelo, uz navođenje njegovog zakonskog naziva i članka kaznenog zakona;
3) oblik pomilovanja koji se daje;
4) vrijeme za koje se smanjuje kazna, kaznenopravna sankcija ili pravna posljedica osude, ako se radi o tim oblicima pomilovanja.

Članak 18.

Odluku o pomilovanju predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, putem Ministarstva pravde, dostavlja osobi na koju se odnosi.
O odluci iz stavka 1. ovog članka Ministarstvo pravde je obvezno obavijestiti podnositelja zamolbe, sud koji je vodio prvostupanjski kazneni postupak, te upravu ustanove za izvršenje kaznenopravnih sankcija.

Članak 19.

Odluka o pomilovanju objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Članak 20.

Jednom godišnje predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine izvješćuje Parlament Federacije Bosne i Hercegovine o odlukama o pomilovanju donesenim tijekom prethodne kalendarske godine.
Obavijest iz stavka 1. ovog članka dostavlja se do 31. ožujka svake godine za prethodnu kalendarsku godinu, a sadrži broj danih pomilovanja, zakonske nazive kaznenih djela za koja su pomilovanja dana i članak kaznenog zakona, te oblik danih pomilovanja, kao i navod da li je mišljenje suda koji je vodio prvostupanjski kazneni postupak, te prijedlog Ministarstva pravde, bilo pozitivno ili negativno za svako pomilovanje.

VI - POVJERENSTVO ZA POMILOVANJA

Članak 21.

Radi učinkovitog postupanja po zamolbi, federalni ministar pravde osniva Povjerenstvo za pomilovanja.

Povjerenstvo za pomilovanja, u kojem će biti ravnomjerno zastupljeno sva tri naroda, kao i Ostali, broji pet članova.
U članstvo Povjerenstva za pomilovanja ne mogu biti imenovane osobe koje su nositelji pravosudnih funkcija.
Mandat Povjerenstva za pomilovanja traje četiri godine.
Povjerenstvo za pomilovanja bit će osnovano u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 22.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o pomilovanju ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 47/01, 28/04, 69/04 i 18/05) i Uputstvo o postupanju sudova i ustanova za izvršenje krivičnih sankcija u svezi predmeta pomilovanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/96).

Članak 23.

Podnositelji zamolbi koje su podnesene do dana stupanja na snagu ovog Zakona obnovit će te zamolbe tako da sadrže elemente i dokumentaciju iz članka 10. ovog Zakona i dostavit će ih Ministarstvu pravde u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, a u protivnom smatrat će se kao da te zamolbe nisu ni podnesene.

Članak 24.

Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

PREDSJEDATELJ
DOMA NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Stjepan Krešić

PREDSJEDATELJ
ZASTUPNIČKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Safet Softić