POGLAVLJE I. - OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(Sadržaj Zakona)

Ovim Zakonom uređuju se uvjeti, obavljanje obrtničke djelatnosti (u daljnjem tekstu: obrt) i srodnih djelatnosti, registracija, poslovanje, zajedničko obavljanje i prestanak obavljanja obrta i srodnih djelatnosti, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti, organiziranje obrtnika i osoba koja obavljaju srodne djelatnosti i nadzor.

Članak 2.

(Temeljne definicije)

(1) Obrt, u smislu ovog Zakona, jeste samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registriranih gospodarskih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju, od fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
(2) Srodne djelatnosti, u smislu ovog Zakona, jesu sve registrirane gospodarske i druge djelatnosti koje obavljaju fizičke osobe po pravilima obavljanja obrta, a koje se ne smatraju obrtom.
(3) U srodne djelatnosti ubrajaju se i poljoprivredne djelatnosti u smislu članka 3. Zakona o poljoprivredi ("Službene novine Federacije BiH", broj 88/07).
(4) Dopuštena je svaka gospodarska i druga djelatnost koja nije zakonom zabranjena i koja nije regulirana posebnim zakonom.
(5) Obrtnik i osoba koja obavlja srodnu djelatnost, u smislu ovog Zakona, jeste fizička osoba koja obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba s kojima je u obvezi zaključiti ugovor o radu, sukladno Zakonu o radu i kolektivnom ugovoru.
(6) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog roda podrazumijeva uključivanje obaju rodova ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona.

Članak 3.

(Ravnopravnost spolova)

Zabranjuje se svaki vid diskriminacije, nasilja na temelju spola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja na temelju spola prilikom obavljanja, registriranja, poslovanja, zajedničkog poslovanja i prestanka obavljanja obrta i srodnih djelatnosti, obrazovanja i osposobljavanja za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti, organiziranja obrtnika i osoba koje obavljaju srodne djelatnosti i nadzora na temelju ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona.

Članak 4.

(Domaća radinost)

(1) Domaćom radinošću smatraju se određeni obrti i srodne djelatnosti.
(2) Domaća radinost, u smislu ovog Zakona, jeste djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih preovladava ručni rad i usluge u kućanstvu.
(3) Djelatnost domaće radinosti obavlja se samostalno ili uz pomoć članova zajedničkog kućanstva.
(4) Obavljanje domaće radinosti upisuje se u Obrtni registar.
(5) Popis djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost i uvjete za njihovo obavljanje propisuje Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta na prijedlog kantonalnih ministarstava mjerodavnih za oblast obrtništva.

Članak 5.

(Sezonsko obavljanje djelatnosti)

(1) Obrti i srodne djelatnosti se mogu obavljati i sezonski, najdulje devet mjeseci unutar jedne kalendarske godine.
(2) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodnu djelatnost iz stavka 1. ovoga članka, u vrijeme trajanja sezonskog obavljanja djelatnosti, uspostavljaju svojstvo osiguranika, ako nemaju već zasnovan radni odnos.
(3) Sezonsko obavljanje obrta i srodne djelatnosti upisuju se u Obrtni registar.
(4) Popis obrta i srodnih djelatnosti koje se mogu obavljati sezonski i uvjete za njihovo obavljanje propisuje Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta na prijedlog kantonalnih ministarstava mjerodavnih za oblast obrtništva.

Članak 6.

(Vezani i posebni obrti)

(1) Obrti, u smislu ovog Zakona, jesu: vezani i posebni.
(2) Vezani obrti su obrti za čije se obavljanje traži odgovarajuća stručna sprema.
(3) Posebni obrti su obrti koje obrtnik može obavljati samo ako ispunjava uvjete za vezane obrte iz stavka 2. ovog članka i ima suglasnost za obavljanje posebnih obrta.
(4) Vezani obrt se može obavljati u stambenim prostorijama pod uvjetima i za djelatnosti koje će propisati Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta na prijedlog kantonalnih ministarstava mjerodavnih za oblast obrtništva.
(5) Vezane obrte koji se mogu obavljati izvan poslovnih i stambenih prostorija, te uvjete za njihovo obavljanje propisat će Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta na prijedlog kantonalnih ministarstava mjerodavnih za oblast obrtništva.
(6) Popis vezanih obrta po vrstama, stupanj i vrstu stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje, te popis posebnih obrta po vrstama, uvjete i način izdavanja suglasnosti za obavljanje posebnog obrta propisuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalnog ministra razvitka, poduzetništva i obrta.

Članak 7.

(Srodne djelatnosti)

(1) Srodne djelatnosti, u smislu ovog Zakona, jesu djelatnosti za čije se obavljanje traži odgovarajuća stručna sprema, ovisno o vrsti djelatnosti, propisana posebnim zakonom.
(2) Iznimno, odredba iz stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na obavljanje srodnih djelatnosti iz stavka 3. članak 2. ovog Zakona.
(3) Srodne djelatnosti za čije obavljanje je dovoljno izučavanje u roku ne duljem od tri mjeseca i koje ne proistječu iz nekog vezanog ili posebnog obrta mogu obavljati osobe s najmanje završenom osnovnom školom.

Članak 8.

(Tradicijski i stari zanati)

(1) Tradicijski i stari zanati jesu obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti i koji se obavljaju pretežitim udjelom ručnog rada.
(2) S ciljem očuvanja tradicije Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalnog ministra razvitka, poduzetništva i obrta, uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinica lokalne samouprave, utvrdit će popis tradicijskih i starih obrta koji se mogu obavljati pod uvjetima određenim u stavku 2. članka 6. ovog Zakona.
(3) Za obavljanje djelatnosti tradicijskih i starih obrta Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, vlade kantona i jedinice lokalne samouprave propisat će odgovarajuće olakšice, svatko iz svoje mjerodavnosti, koje će stimulirati očuvanje tradicijskih i starih obrta i pojačati interes za njihovo obavljanje.

POGLAVLJE II. - OBAVLJANJE OBRTA

1. Uvjeti za obavljanje obrta

Članak 9.

(Opći uvjeti)

(1) Fizička osoba može obavljati obrt kao osnovno zanimanje ako ispunjava sljedeće opće uvjete:
da je državljanin Bosne i Hercegovine,
da je poslovno sposobna,
da udovoljava općim i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano posebnim zakonom,
da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje.
(2) Fizička osoba može obavljati obrt kao dopunsko ili dodatno zanimanje ako ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka i ako ima već zasnovan radni odnos po bilo kojoj osnovi, ili je korisnik mirovine sukladno članku 11. st. 2. i 3. ovog Zakona i ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano.

Članak 10.

(Posebni uvjeti)

(1) Fizička osoba može obavljati vezani obrt ako uz opće uvjete iz članka 9. ovog Zakona ispunjava i poseban uvjet stručne spreme.
(2) Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete iz članka 9. ovog Zakona, a ne ispunjava poseban uvjet stručne spreme može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima uposli uposlenika koji udovoljava tom uvjetu, što se utvrđuje rješenjem kojim se odobrava obavljanje obrta.
(3) Vezane obrte mogu obavljati i osobe s odgovarajućim višim ili visokim obrazovanjem sukladno odredbama članka 6. stavak 2. ovog Zakona.
(4) Kantonali ministar mjerodavan za oblast obrazovanja, po prethodno pribavljenom mišljenju kantonalne obrtničke komore i mjerodavnog kantonalog ministarstva, u spornim slučajevima određuje koje je to odgovarajuće više ili visoko obrazovanje iz stavka 3. ovog članka.
(5) Vezani obrt može obavljati i fizička osoba - izumitelj na temelju ostvarenog patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu ako ispunjava uvjete iz članka 9. ovog Zakona.

Članak 11.

(Dopunsko zanimanje)

(1) Fizička osoba može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje isključivo samostalnim radom i to najdulje 20 sati tjedno, uz plaćanje poreza čiju visinu propisuje tijelo mjerodavno za poreze.
(2) Korisnik starosne mirovine, koji je mirovinu ostvario sa 65 godina života ili s 40 godina mirovinskog staža, može istodobno koristiti mirovinu i obavljati obrt kao dopunsko zanimanje. U tom slučaju vremensko ograničenje iz stavka 1. ovog članka se ne primjenjuje.
(3) Odredbe iz stavka 2. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju i na korisnike mirovine koji su svoja prava ostvarili sukladno propisima iz oblasti braniteljsko - invalidske zaštite.

Članak 12.

(Dodatno zanimanje)

Fizička osoba može obavljati obrt kao dodatno zanimanje isključivo putem uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika obrta i ispunjavati uvjete iz čl. 9. i 10. ovog Zakona.

Članak 13.

(Inozemni državljani)

(1) Inozemni državljanin može obavljati obrt ako ispunjava uvjete iz članka 9. stavak 1. alineja druga do četvrte i članka 10. st. 1. i 2. ovog Zakona.
(2) Rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta inozemnom državljaninu postaje pravno valjano izdavanjem radne dozvole sukladno Zakonu o zapošljavanju stranaca, i vrijedi za vremensko razdoblje za koji je ta dozvola izdana.

Članak 14.
(Minimalni uvjeti)

(1) Obrt se obavlja pod određenim uvjetima u pogledu uređenja i opreme poslovnog prostora kao i pod drugim uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona (u daljnjem tekstu: minimalni uvjeti ).
(2) Prostor i oprema za obavljanje obrta, osim uvjeta iz stavka 1. ovog članka, moraju udovoljavati i propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti i unaprjeđenju čovjekovog okoliša, zaštiti od buke, zdravstvenim i sanitarnim uvjetima, te drugim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti.
(3) Ispunjenost uvjeta iz st. 1. i 2. ovog članka se pretpostavlja podnošenjem ovjerene pisane izjave od strane obrtnika o ispunjavanju uvjeta (pretpostavka ispunjavanja uvjeta).
(4) Ispunjenost uvjeta iz st. 1. i 2. ovog članka, sukladno zakonu koji uređuje oblast inspekcijskih poslova, utvrđuju mjerodavne inspekcije u redovitom inspekcijskom pregledu najkasnije 15 dana od dana upisa u Obrtni registar.
(5) Za štetu prouzročenu trećim osobama koja je izazvana davanjem neistinite izjave iz stavka 3. ovog članka, obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
(6) Za štetu prouzročenu trećim osobama koja je izazvana davanjem neistinite izjave iz stavka 3. ovog članka, dvije ili više fizičkih osoba koje, sukladno čl. 42. i 43. ovog Zakona, zajednički obavljaju obrt, odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom.
(7) Za štetu nastalu davanjem odobrenja u slučaju neispunjenosti uvjeta iz st. 1. i 2. ovog članka ili neispunjavanjem roka propisanog stavkom 4. ovog članka odgovornost snose mjerodavne inspekcije.
(8) Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta donijet će propis o minimalnim uvjetima koje moraju ispunjavati poslovni prostori iz stavka 1. ovog članka koji će sadržavati izgled i sadržaj obrasca izjave iz stavka 3. ovog članka.
(9) Izjava obvezno sadrži: podatke o davatelju izjave, podatke o poslovnom prostoru i opremi, pobrojane minimalne tehničke uvjete, tekst izjave o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta i posljedicama koje mogu nastupiti usljed davanja neistinite izjave.

2. Otvaranje obrta

Članak 15.

(Mjerodavnost za provođenje Zakona)

Procedure utvrđene ovim Zakonom vezane za: izdavanje obrtnice, tradicijske i stare obrte, domaću radinost i sezonsko obavljanje djelatnosti, početak, privremeno obustavljanje, obavljanje obrta u vidu dopunskog ili dodatnog zanimanja, prestanak obavljanja obrta, kao i obavljanje obrta u izdvojenom prostoru provodi općinsko, odnosno gradsko tijelo mjerodavno za oblast obrtništva (u daljnjem tekstu: mjerodavno tijelo).

Članak 16.

(Rješenje za obavljanje obrta, obrtnica i suglasnost)

(1) Za obavljanje vezanih i posebnih obrta, obrtnik mora imati obrtnicu, koja je, u smislu ovog Zakona, odobrenje za rad.
(2) Za obavljanje posebnih obrta obrtnik mora imati i suglasnost za obavljanje posebnih obrta.
(3) Mjerodavno tijelo, na teritoriju na kojem će biti sjedište obrta, donosi rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta, ili rješenje kojim se zahtjev odbija, sukladno Zakonu o upravnom postupku, u roku od 15 dana od dana prijama urednog zahtjeva.
(4) Rješenje kojim se odobrava obavljanje posebnog obrta postaje pravno valjano izdavanjem suglasnosti za obavljanje posebnog obrta.
(5) O izdavanju suglasnosti iz stavka 2. ovog članka stranka je dužna obavijestiti mjerodavno tijelo, koje to upisuje u Obrtni registar.
(6) Po konačnosti rješenja iz st. 3. i 4. ovog članka, kojima se odobrava obavljanje obrta, odnosno posebnog obrta, mjerodavno tijelo vrši upis u Obrtni registar i obrtniku izdaje obrtnicu.
(7) Obrtnica se izdaje u dvije veličine od kojih je veću obrtnik dužan izložiti u sjedištu obrta, na vidnom mjestu.
(8) Suglasnost za obavljanje posebnih obrta izdaje mjerodavno ministarstvo ovisno o vrsti obrta u roku od 15 dana od dana prijama urednog zahtjeva.
(9) Sadržaj i oblik obrtnice, kao i sadržaj i oblik suglasnosti za obavljanje posebnog obrta propisuje Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta.

Članak 17.

(Obavljanje djelatnosti bez rješenja)

(1) Ako u roku iz članka 16. stavak 3 ovog Zakona mjerodavno tijelo ne donese rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta ili rješenje kojim se zahtjev odbija, obrtnik može, ako je podnio ovjerenu pisanu izjavu iz stavka 3. članka 14. ovog Zakona, započeti s obavljanjem obrta, o čemu je dužan prethodno pisanim putem izvjestiti mjerodavno tijelo.
(2) Mjerodavno tijelo iz stavka 1. ovog članka, dužno je donijeti rješenje iz članka 16. stavak 3. ovog Zakona u roku od 30 dana od dana primljene obavijesti iz stavka 1. ovog članka.
(3) Ako mjerodavno tijelo iz stavka 1. ovog članka utvrdi da su navodi izjave iz stavka 3. članka 14. ovog Zakona neistiniti, a obrtnik je započeo s radom na temelju stavka 1. ovog članka, smatrat će se da se obrt obavlja protivno odredbama ovog Zakona.

Članak 18.

(Obrtni registar i Registar suglasnosti)

(1) Obrt se upisuje u Obrtni registar koji vodi mjerodavno tijelo.
(2) Poljoprivredne djelatnosti iz stavka 3. članka 2. ovog Zakona upisuju se u Obrtni registar i u odgovarajuće registre propisane Zakonom o poljoprivredi.
(3) Registar suglasnosti za obavljanje posebnih obrta vodi ministarstvo mjerodavno za izdavanje suglasnosti za obavljanje posebnog obrta, ovisno o vrsti obrta.
(4) Oblik i način vođenja Obrtnog registra i Registra suglasnosti za obavljanje posebnih obrta, te mogućnosti njihova korištenja propisuje Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta.

Članak 19.

(Rok za početak rada)

(1) Obrtnik je dužan otpočeti s obavljanjem djelatnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana konačnosti rješenja o odobravanju obavljanja obrta.
(2) Od dana konačnosti rješenja iz stavka 3. članka 16. ovog Zakona obrtniku počinju teći prava i obveze sukladno ovom Zakonu i drugim propisima.

Članak 20.

(Dostavljanje rješenja)

Mjerodavno tijelo dužno je nakon upisa u Obrtni registar sva rješenja u svezi s obavljanjem obrta dostaviti: obrtniku, tijelu mjerodavnom za poreze, mjerodavnim inspekcijama, obrtničkoj komori kantona, mjerodavnom fondu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, mjerodavnoj službi za upošljavanje i Federalnom zavodu za statistiku.

Članak 21.

(Tvrtka obrta)

(1) Tvrtka je ime pod kojim posluje obrt.
(2) Tvrtka sadrži naziv obrta, ime obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake.
(3) Tvrtka ne može sadržavati nazive i oznake koje su u suprotnosti s važećim propisima ili međunarodnim konvencijama.
(4) Na tvrtku obrta primjenjuju se odredbe Zakona o gospodarskim društvima, koje se odnose na tvrtku, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(5) Promjenu naziva i oznake obrta, obrtnik je dužan prijaviti mjerodavnom tijelu koje o tome donosi rješenje.
(6) Obrtnik, odnosno uposlenik ili privremeni uposlenik dužan je istaknuti tvrtku na ulazu u sjedište obrta i izdvojene prostore u kojima se obavlja obrt.

Članak 22.

(Sjedište obrta)

(1) Sjedište obrta je mjesto naznačeno u obrtnici.
(2) Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju iste općine ili na teritoriju druge općine u istom kantonu dužan je podnijeti prijavu mjerodavnom tijelu na čijem teritoriju će se nalaziti novo sjedište obrta, uz koju je obvezan priložiti obrtnicu.
(3) Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju iste općine, po konačnosti rješenja o promjeni sjedišta, mjerodavno tijelo dužno je ovu promjenu unijeti u obrtnicu.
(4) Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju drugog kantona dužan je podnijeti prijavu mjerodavnom tijelu tog kantona, uz koju je obvezan priložiti obrtnicu.
(5) Mjerodavno tijelo koje je donijelo rješenje o promjeni sjedišta obrta dužno je, po konačnosti tog rješenja, izdati obrtniku novu obrtnicu s novim brojem i novim sjedištem obrta i o tome obavijestiti mjerodavna tijela iz članka 20. ovog Zakona, kao i mjerodavno tijelo koje je prethodno izdalo obrtnicu, ako se radi o promjeni sjedišta na teritoriju druge općine ili drugog kantona.

3. Poslovanje obrta

Članak 23.

(Djelatnosti obuhvaćene obrtnicom i suglasnošću)

(1) Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, a u slučaju posebnih obrta samo one za koje je dobio suglasnost za obavljanje posebnih obrta.
(2) Osim obrta iz stavka 1. ovog članka obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koje su obuhvaćene obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćenu obrtnicom.
(3) Za obavljanje djelatnosti iz stavka 2. ovog članka ne mora se ispunjavati uvjet stručne spreme.

Članak 24.

(Prodaja proizvoda)

Obrtnici promet svojih proizvoda mogu obavljati u sjedištu registrirane djelatnosti i u izdvojenom poslovnom postoru.

Članak 25.

(Izdvojeni prostori)

(1) Obrt, kao osnovno ili dodatno zanimanje, može se obavljati u više izdvojenih prostora koji se nalaze u sjedištu ili izvan sjedišta obrta i koji moraju udovoljavati uvjetima iz članka 14. ovog Zakona.
(2) Pod izdvojenim prostorom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji služi za obavljanje obrta, a nalazi se u sjedištu ili izvan sjedišta obrta.

Članak 26.

(Uposlenik u izdvojenom prostoru)

Obrtnici koji obavljaju vezane ili posebne obrte dužni su u svakom izdvojenom prostoru uposliti uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjete iz članka 9. i članka 10. stavak 1. ovog Zakona.

Članak 27.

(Rješenje o izdvojenom prostoru)

(1) Mjerodavno tijelo izdat će rješenje o obavljanju obrta, odnosno o prestanku obavljanja obrta u izdvojenom prostoru koje će, po konačnosti, upisati u evidenciju izdvojenih poslovnih prostora i obavijestiti mjerodavno tijelo u sjedištu obrta radi upisa u Obrtni registar.
(2) Ukoliko se radi o obavljanju posebnog obrta, mjerodavno tijelo iz stavka 1. ovog članka primjerak rješenja dostavit će ministarstvu koje je izdalo suglasnost za obavljanje posebnog obrta.

Članak 28.

(Vođenje obrta putem uposlenika)

(1) Obrtnik može vezani obrt voditi sam ili putem uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjete iz članka 9. i članka 10. stavak 1. ovog Zakona.
(2) Obrtnik koji obavlja obrt u dodatnom zanimanju, obrt vodi putem uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjete iz članka 9. i članka 10. stavak 1. ovog Zakona.
(3) Uposlenik vodi obrt u ime i za račun obrtnika.
(4) Vođenje obrta putem uposlenika obrtnik je dužan prijaviti mjerodavnom tijelu na teritoriju na kojem se nalazi sjedište obrta, koji rješenjem utvrđuje vođenje obrta putem uposlenika i upisuje to u Obrtni registar.
(5) Ako uposlenik postupi protivno odredbama ovog Zakona, za štetu nastalu takvim djelovanjem, odgovara sukladno odredbama o naknadi štete ugovora iz stavka 5. članka 2. ovog Zakona.

Članak 29.

(Članovi zajedničkog kućanstva)

(1) Članovi zajedničkog kućanstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku.
(2) Članovima zajedničkog kućanstva, u smislu ovoga Zakona, smatraju se: bračni drug, djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorčad i osobe koje je obrtnik dužan uzdržavati.

Članak 30.

(Odgovornost obrtnika)

(1) Za obveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
(2) Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada djelatnika koje upošljava.

Članak 31.

(Prijenos obrtnice)

(1) Obrtnica se ne može prenijeti na drugu osobu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(2) Posebni obrt se ne može prenijeti na drugu osobu.

Članak 32.

(Prijenos obrtnice u slučaju smrti obrtnika)

(1) Nakon smrti obrtnika, obrtnica se može prenijeti na njegove nasljednike, osim u slučaju iz članka 31. stavak 2. ovog Zakona.
(2) Osobe iz stavka 1. ovog članaka mogu nastaviti voditi obrt putem uposlenika koji mora ispunjavati uvjete iz članka 9. i članka 10. stavak 1. ovog Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovog članka nasljednici preuzimaju sve obveze i odgovornosti iz članka 30. ovog Zakona.

Članak 33.

(Vođenje obrta nakon smrti obrtnika do prijenosa obrtnice)

(1) Nakon smrti obrtnika, supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice u smislu članka 32. stavak 1. ovog Zakona, putem privremenog uposlenika, koji mora ispunjavati uvjete iz članka 9. i članka 10. stavak 1. ovog Zakona.
(2) Zahtjev za odobrenje za nastavak vođenja obrta putem privremenog uposlenika podnosi se mjerodavnom tijelu u roku od 30 dana od dana smrti obrtnika.
(3) Privremeni uposlenik se upisuje u Obrtni registar.
(4) Privremeni uposlenik je dužan voditi obrt pozornošću dobrog gospodarstvenika za račun nasljednika umrlog obrtnika.
(5) Ako privremeni uposlenik postupi protivno odredbama ovog Zakona, za štetu nastalu takvim djelovanjem, odgovara sukladno odredbama o naknadi štete ugovora iz stavka 5. članka 2. ovog Zakona.

Članak 34.

(Uvjeti za prijenos obrtnice nakon smrti obrtnika)

(1) Ako nasljednici žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon smrti obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem uposlenika, dužni su to prijaviti mjerodavnom tijelu u roku od 30 dana od dana okončanja ostavinskog postupka.
(2) Uz prijavu iz stavka 1. ovog članka mora se priložiti:
izvod iz matične knjige umrlih za obrtnika,
pravomoćna sudska odluka o nasljeđivanju,
ime i prezime uposlenika, kao i dokaz da ispunjava uvjete iz članka 9. i članka 10. stavak 1. ovog Zakona,
izjavu nasljednika o suglasnosti vođenja obrta putem uposlenika.
(3) Mjerodavno tijelo iz stavka 1. ovog članka donosi rješenje, te upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem uposlenika u Obrtni registar.

Članak 35.

(Prijenos obrtnice u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika)

(1) U slučaju djelomičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, obrtnica se može prenijeti na supružnika ili na djecu, osim u slučaju iz članka 31. stavak 2. ovog Zakona.
(2) Ukoliko obrtnik nema supružnika, odnosno djecu, obrtnica se može prenijeti na njegove roditelje, odnosno braću ili sestre.
(3) Osobe iz st. 1. i 2. ovog članka mogu nastaviti vođenje obrta putem uposlenika koji mora ispunjavati uvjete iz članka 9. i članka 10. stavak 1. ovog Zakona.

Članak 36.

(Uvjeti za prijenos obrtnice u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika)

(1) Osobe iz članka 35. st. 1. i 2. ovog Zakona, ako žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon djelomičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem uposlenika, dužni su to prijaviti mjerodavnom tijelu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti.
(2) Uz prijavu iz stavka 1. ovog članka mora se priložiti:
pravomoćna sudska odluka o oduzimanju poslovne sposobnosti obrtnika,
ime i prezime uposlenika, kao i dokaz da ispunjava uvjete iz članka 9. i članka 10. stavak 1. ovog Zakona.
(3) Mjerodavno tijelo iz stavka 1. ovog članka donosi rješenje, te upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem uposlenika u Obrtni registar.

Članak 37.

(Prijenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta)

(1) Obrtnica se može prenijeti na drugu osobu u slučaju kupoprodaje obrta, osim u slučaju iz članka 31. stavak 2. ovog Zakona.
(2) Kupac obrta može nastaviti vođenje obrta sam, ako ispunjava uvjete iz članka 9. i članka 10. stavak 1. ovog Zakona ili putem uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod kupca obrta i ispunjavati uvjete iz članka 9. i članka 10. stavak 1. ovog Zakona.

Članak 38.

(Uvjeti za prijenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta)

(1) Kupac obrta iz članka 37. stavak 2. ovog Zakona dužan je podnijeti mjerodavnom tijelu zahtjev za prijenos obrtnice u roku od 30 dana od dana zaključivanja kupoprodajnog ugovora.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovog članka mora se priložiti:

ovjeren kupoprodajni ugovor;
dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 9. i članka 10. stavak 1. ovog Zakona, odnosno dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 9. stavak 1., alineja druga do četvrte i članka 10. stavak 1. ovog Zakona ako se radi o inozemnom državljaninu;
ime i prezime uposlenika, kao i dokaz da ispunjava uvjete iz članka 9. i članaka 10. stavak 1. ovog Zakona, ako kupac nastavlja voditi obrt putem uposlenika;
od kupca ovjerenu potpisanu izjavu iz članka 14. stavak 3. ovog Zakona;
ovjerenu izjavu kupca da preuzima sve obveze nastale tijekom obavljanja obrta do trenutka kupnje istog.
(3) Mjerodavno tijelo iz stavka 1. ovog članka donosi rješenje, te upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem uposlenika u Obrtni registar.

Članak 39.

(Rokovi za prijenos obrtnice)

Ako osobe iz članka 32. stavak 1., članka 35. st. 1. i 2. i članka 37. stavak 1. ovog Zakona propuste rok iz članka 33. stavak 2., članka 34. stavak 1., članka 36. stavak 1. i članaka 38. stavak 1. ovog Zakona gube pravo na prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta, a obrt prestaje po sili zakona.

Članak 40.

(Raspored radnog vremena)

(1) Raspored minimalnog dnevnog i tjednog radnog vremena obrtnika, kao i minimalno radno vrijeme obrtnika u dane državnih blagdana i neradnih dana za pojedine obrte utvrđuje se propisom općinskog, odnosno gradskog vijeća.
(2) Općinsko, odnosno gradsko vijeće, za pojedine obrte, može propisati raspored početka i okončanja dnevnog i tjednog radnog vremena.

Članak 41.

(Dužnosti obrtnika, uposlenika i privremenog uposlenika)

Obrtnik, uposlenik ili privremeni uposlenik dužan je:
a) odobrenu djelatnost obavljati kvalitetno sukladno zakonima, propisima, dobrim poslovnim običajima i poslovnom moralu,
b) na vidnom mjestu istaknuti cjenik svojih proizvoda odnosno usluga na način dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i istih se pridržavati,
c) na vidnom mjestu istaknuti radno vrijeme i pridržavati ga se,
d) kupcu odnosno korisniku usluga izdati račun o prodanoj robi, odnosno izvršenim uslugama,
e) jamčiti kvalitetu proizvoda odnosno usluga i otkloniti nedostatke ili nadoknaditi pričinjenu štetu kupcu proizvoda odnosno korisniku usluga sukladno važećim propisima i standardima,
f) voditi uredno evidenciju o obavljanju djelatnosti sukladno posebnom zakonu i drugim propisima koje donosi Federalno ministarstvo financija,
g) provoditi propisane mjere zaštite na radu i zaštite životnog okoliša koje se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti.

4. Zajedničko obavljanje obrta

Članak 42.

(Međusobni odnosi u zajedničkom obavljanju obrta)

(1) Dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt.
(2) Međusobni odnosi i odgovornosti osoba iz stavka 1. ovog članka uređuju se pisanim ugovorom koji ugovorne strane dostavljaju mjerodavnom tijelu prilikom upisa u Obrtni registar.
(3) Na ugovor iz stavka 2. ovog članka primjenjuju se propisi koji su utvrđeni Zakonom o obveznim odnosima.
(4) Obrt iz stavka 1. ovog članka posluje pod zajedničkom tvrtkom.

Članak 43.

(Uvjeti za zajedničko obavljanje obrta)

(1) Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako ispunjavaju uvjete iz članka 9. ovog Zakona, te da najmanje jedna osoba ispunjava i uvjet iz članka 10. stavak 1. ovog Zakona.
(2) Inozemni državljanin može obavljati zajednički obrt ukoliko ispunjava uvjete iz članka 13. ovog Zakona.
(3) Odredbe ovoga Zakona, kada obrt obavlja fizička osoba, odgovarajuće se primjenjuju i na obrt koji zajednički obavlja više fizičkih osoba.
(4) Zajedničko obavljanje obrta prestaje kada se broj utemeljitelja svede na jednog i u tom slučaju može se izvršiti preregistriranje u samostalno obavljanje obrta.

5.Prestanak obavljanja obrta

Članak 44.

(Privremeno obustavljanje obavljanja obrta)

(1) Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine, o čemu pisanim putem izvješćuje mjerodavno tijelo u roku od sedam dana od dana obustave.
(2) Iznimno, obrtnik može obustaviti obavljanje obrta dulje od jedne godine, a najdulje do tri godine, u slučaju bolesti ili nastupa više sile.
(3) Iznimno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine kada koristi porodiljni dopust do navršene treće godine djetetova života.
(4) Privremeno obustavljanje obavljanja obrta utvrđuje rješenjem mjerodavno tijelo.
(5) Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije obavljati obrt i dužan je predati obrtnicu, veliku i malu, tijelu iz članka 16. stavak 3. ovog Zakona, uz pisanu obavijest iz stavka 1. ovog članka.
(6) O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pisanim putem izvijestiti mjerodavno tijelo najkasnije u roku od sedam dana po proteku vremena privremene obustave obrta.
(7) Mjerodavno tijelo o privremenoj obustavi odnosno o ponovnom početku obavljanja obrta izvješćuje mjerodavna tijela iz članka 20. ovog Zakona.

Članak 45.

(Prestanak obavljanja obrta odjavom)

(1) Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona.
(2) Obrtnik je dužan odjaviti obavljanje obrta pisanim putem mjerodavnom tijelu prije prestanka rada.
(3) Prestanak obrta utvrđuje rješenjem mjerodavno tijelo i po konačnosti rješenja briše obrt iz Obrtnog registra.
(4) Prestanak obavljanja obrta odjavom utvrđuje se s danom navedenim u odjavi, s tim da se obrt ne može odjaviti unatrag.
(5) Ako u odjavi nije naznačen datum prestanka obavljanja obrta, prestanak se utvrđuje danom podnošenja Zahtjeva za odjavu obavljanja obrta.

Članak 46.

(Prestanak obavljanja obrta po sili zakona)

Obrt prestaje po sili zakona:
a) ako obrtnik ne obavlja obrt kao dopunsku djelatnost sukladno članku 11. ovog Zakona,
b) ako obrtnik ne obavlja obrt kao dodatnu djelatnost sukladno članku 12. ovog Zakona,
c) smrću odnosno gubitkom poslovne sposobnosti obrtnika, ako se ne nastavi vođenje obrta od nasljednika, sukladno ovom Zakonu,
d) kupoprodajom obrta, ako se ne nastavi vođenje obrta od kupca sukladno ovom Zakonu,
e) ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od 30 dana od dana upisa u Obrtni registar,
f) ako je pravomoćnim aktom obrtniku izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta za vrijeme dok ta mjera traje,
g) ako obrtnik protivno odredbi članka 44. stavak 1. ovog Zakona obustavi obavljanje obrta duže od sedam dana,
h) ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon proteka roka privremene obustave obavljanja obrta,
i) danom stupanja na izdržavanje kazne ako bude osuđen pravomoćnom presudom na kaznu zatvora dulju od šest mjeseci, ukoliko nije uposlio uposlenika sukladno članku 10. stavak 2. i članku 28. ovog Zakona,
j) ako se utvrdi da obrtnik ne ispunjava uvjete, iz čl. 6., 9., 10., 11., 12. i 13. ovog Zakona,
k) ako obrtnik izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine ili ako inozemnom državljaninu prestane važiti radna dozvola,
l) ako obrtnik ne uskladi poslovanje u roku iz članka 116. stavak 1. ovog Zakona,
m) ako mjerodavno tijelo utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju lažnih isprava,
n) promjenom prebivališta u slučaju da je kao sjedište obrta utvrđeno prebivalište obrtnika.

POGLAVLJE III. - OBAVLJANJE SRODNIH DJELATNOSTI

1. Uvjeti za obavljanje srodnih djelatnosti

Članak 47.

(Opći i posebni uvjeti za obavljanje srodnih djelatnosti)

(1) Na uvjete za obavljanje srodnih djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 9., 11., 12., 13. i 14. ovog Zakona.
(2) Fizička osoba može obavljati srodne djelatnosti ako uz opće uvjete iz članka 9. ovog Zakona ispunjava i uvjet stručne spreme sukladno st. 1. i 3. članka 7. ovog Zakona.
(3) Fizička osoba može obavljati srodne djelatnosti iz stavka 3. članka 2. ovog Zakona ako ispunjava opće uvjete iz članka 9. ovog Zakona.
(4) Srodna djelatnost se može obavljati u stambenim prostorijama pod uvjetima i za djelatnosti koje će propisati Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta u okviru propisa iz stavka 4. članka 6. ovog Zakona.
(5) Vrste srodnih djelatnosti, koje se mogu obavljati izvan poslovnih i stambenih prostorija, te uvjete za njihovo obavljanje propisat će Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta u okviru propisa iz stavka 5. članka 6. ovog Zakona.

2. Otvaranje srodnih djelatnosti

Članak 48.

(Odobrenje za obavljanje srodne djelatnosti)

(1) Na otvaranje srodne djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 15., 16., 17., 18., 19., 20., 21. i 22. ovog Zakona.
(2) Za obavljanje srodnih djelatnosti osoba koja obavlja srodnu djelatnost mora imati odobrenje.
(3) Odobrenje za obavljanje srodne djelatnosti fizička osoba koja obavlja tu djelatnost dužna je izložiti u sjedištu srodne djelatnosti, na vidnom mjestu.
(4) Sadržaj i oblik odobrenja utvrđuje Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta u okviru propisa iz članka 16. stavak 9. ovog Zakona.

Članak 49.

(Sjedište srodne djelatnosti)

Ako za obavljanje srodne djelatnosti nije potreban poslovni ili stambeni prostor, sjedište srodne djelatnosti je mjesto u kojem osoba koja obavlja srodnu djelatnost ima prebivalište.

3. Poslovanje srodnih djelatnosti

Članak 50.

(Primjena odgovarajućih odredbi)

(1) Na poslovanje srodne djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 23., 24., 25., 27., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 36., 37., 38., 39., 40. i 41. ovog Zakona.
(2) Na poslovanje srodne djelatnosti iz stavka 3. članak 2. ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 23., 25., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 36., 37., 38., 39. i 41. ovog Zakona.

Članak 51.

(Obavljanje srodne djelatnosti u izdvojenom prostoru)

Osoba koja obavlja srodnu djelatnost dužna je u svakom izdvojenom prostoru imenovati uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika srodne djelatnosti i ispunjavati uvjete iz čl. 7. i 9. ovog Zakona.

Članak 52.

(Obavljanje srodne djelatnosti putem uposlenika)

(1) Osoba koja obavlja srodnu djelatnost može tu djelatnost voditi sama ili putem uposlenika, koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika srodne djelatnosti i ispunjavati uvjete iz čl. 7. i 9. ovog Zakona.
(2) Osoba koje obavlja srodnu djelatnost u dodatnom zanimanju tu djelatnost vodi isključivo putem uposlenika, koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika srodne djelatnosti i ispunjavati uvjete iz čl. 7. i 9. ovog Zakona.
(3) Uposlenik vodi srodnu djelatnost u ime i za račun vlasnika srodne djelatnosti.
(4) Ako uposlenik postupi protivno odredbama ovog Zakona, za štetu nastalu takvim djelovanjem, odgovara sukladno odredbama o naknadi štete ugovora iz stavka 5. članka 2. ovog Zakona.

4. Zajedničko obavljanje srodnih djelatnosti

Članak 53.

(Primjena odgovarajućih odredbi)

Na zajedničko obavljanje srodnih djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 42. i 43. ovog Zakona.

5. Prestanak obavljanja srodnih djelatnosti

Članak 54.

(Primjena odgovarajućih odredbi)

Na prestanak obavljanja srodnih djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 44., 45. i 46. ovog Zakona.

POGLAVLJE IV. - OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE OBRTA I SRODNIH DJELATNOSTI

Članak 55.

(Škole za obrazovanje)

Obrazovanje za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti za koje se traži odgovarajuća školska sprema vrši se u osnovnim i odgovarajućim srednjim školama i visokoškolskim ustanovama.

Članak 56.

(Majstorski ispit)

(1) Obrazovanje za obavljanje vezanih obrta za koje je majstorski ispit predviđen kao daljnja kvalifikacija izvodi se prema programu kojeg donosi kantonalni ministar mjerodavan za obrazovanje na prijedlog srednje stručne škole i Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine.
(2) U izradi prijedloga programa Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine sudjeluje samo u formuliranju praktičnog dijela majstorskog ispita.
(3) Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje su završile odgovarajuću srednju stručnu školu i imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati majstorski ispit, kao i osobe s neodgovarajućom srednjom školom i najmanje pet godina radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati majstorski ispit.

Članak 57.

(Komisija za polaganje majstorskog ispita)

(1) Majstorski ispit polaže se pred komisijom koju utemeljuje srednja stručna škola koja je verificirana za te poslove sukladno važećim propisima iz oblasti odgoja i obrazovanja, u suradnji s obrtničkom komorom kantona. Komisija se sastoji od najmanje pet članova, a moraju biti zastupljena najmanje dva majstora obrta za koji se polaže majstorski ispit.
(2) Majstore u komisijama za polaganje majstorskog ispita imenuje obrtnička komora kantona.
(3) Nakon uspješno položenog majstorskog ispita majstoru se izdaje diploma o majstorskom zvanju.
(4) Srednja stručna škola koja je utemeljila komisiju za polaganje majstorskog ispita vodi evidenciju o položenim majstorskim ispitima i dužna je dostaviti obrtničkoj komori kantona izvod iz evidencije o položenim majstorskim ispitima, u roku od 15 dana od dana polaganja majstorskog ispita.
(5) Sadržaj i oblik diplome iz stavka 3. ovog članka propisuje Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta.

Članak 58.

(Troškovi ispita i nadzor provođenja ispita)

(1) Troškove majstorskog ispita snosi polaznik.
(2) Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta, na prijedlog Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine, rješenjem utvrđuje cijenu polaganja majstorskih ispita.
(3) Nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja majstorskih ispita provodit će Federalno ministarstvo razvitka, poduzetništva i obrta i kantonalno ministarstvo mjerodavno za obrazovanje.

Članak 59.

(Pravilnik o polaganju majstorskog ispita)

Pravilnik o polaganju majstorskog ispita donosi Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta.

POGLAVLJE V. - ORGANIZIRANJE OBRTNIKA I OSOBA KOJE OBAVLJAJU SRODNE DJELATNOSTI

Članak 60.

(Sadržaj poglavlja)

Ovim poglavljem Zakona uređuju se uvjeti i način formiranja, ciljevi i poslovanje, registriranje i nadzor svih oblika udruživanja obrtnika i osoba koje obavljaju srodne djelatnosti.

Članak 61.

(Oblici udruživanja)

Oblici udruživanja obrtnika i osoba koje obavljaju srodne djelatnosti jesu: udruga obrtnika, udruga osoba koje obavljaju srodne djelatnosti, opća udruga, obrtnička komora kantona i Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine.

Članak 62.

(Članstvo)

(1) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti danom upisa u Obrtni registar postaju članovi obrtničke komore kantona na čijem teritoriju se nalazi njihovo sjedište.
(2) Fizičke osobe iz stavka 1. ovog članka obvezne su plaćati članarinu. Kontrolu naplate članarine vršit će mjerodavni porezni ured po ugovoru koji sklopi s obrtničkom komorom kantona, uz ugovorenu proviziju.
(3) Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta po prethodno pribavljenom mišljenju Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine u spornim slučajevima određuje koje srodne djelatnosti potpadaju pod oblike udruživanja propisane ovim Zakonom.

Članak 63.

(Pravilnik o visini i razdiobi članarine)

Pravilnik o visini članarine, njenoj razdiobi između udruga obrtnika i udruga osoba koje obavljaju srodne djelatnosti, obrtničkih komora kantona i Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine i načinu uplate, donosi Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta na prijedlog Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine.

1. Udruge obrtnika i udruge osoba koje obavljaju srodne djalatnosti

Članak 64.

(Udruga obrtnika)

(1) Obrtnici koji obavljaju iste vezane obrte ili iste posebne obrte, propisane stavkom 4. članka 6. ovog Zakona, zbog unaprjeđivanja, usuglašavanja i ostvarivanja zajedničkih interesa, na određenom području utemeljuju udrugu obrtnika.
(2) Za svaki obrt na određenom području može biti utemeljena samo jedna udruga obrtnika i ona je ovlaštena nositi oznaku u svezi s obrtom za koji je utemeljena.
(3) Područje koje obuhvaća udruga obrtnika pokriva područje jedne općine ili grada.
(4) Ukoliko na području jedne općine ili grada nema dostatnog broj obrtnika iz stavka 1. ovog članka za formiranje udruge, takvi obrtnici su članovi obrtničke komore kantona na čijem teritoriju se nalazi sjedište njihovog obrta i njihova članarina se uplaćuje toj komori.
(5) Udruga obrtnika je pravna osoba. Ona postaje pravno mjerodavna usvajanjem Statuta udruge i registriranjem u mjerodavnom kantonalom tijelu, sukladno Zakonu o udrugama i fondacijama.

Članak 65.

(Ciljevi udruge obrtnika)

(1) Cilj udruge obrtnika je unaprijeđivati, usuglašavati i ostvarivati zajedničke stručne interese svojih članova. Posebno treba:
1. njegovati duh zajednice i poslovnu čast;
2. uspostaviti dobar odnos među majstorima i sudionicima srednje stručne škole;
3. poticati razvitak strukovnih znanja majstora i u ovu svrhu može podržavati posebne stručne škole i održavati seminare;
4. surađivati, sukladno federalnim i kantonalnim propisima, s upravom srednje stručne škole;
5. unaprijeđivati udruživanje u obrtništvu;
6. davati mišljenja i obavijesti o okolnostima koje vladaju u obrtima koje predstavljaju;
7. podržavati obrtničke organizacije i ustanove u ispunjavanju njihovih zadaća;
8. provoditi propise i upute u okviru ovlasti prenesenih od obrtničke komore kantona;
(2) Udruga obrtnika treba:
1. davati upute svojim članovima za poboljšavanje načina rada i vođenja obrtničke radnje s ciljem povećavanja rentabilnosti i poboljšanja uvjeta rada u obrtničkoj radnji;
2. podržavati obrtnički tisak.
(3) Udruga obrtnika može:
1. utemeljiti fond uzajamne pomoći za svoje članove i pripadnike njihovih obitelji u slučajevima bolesti, smrti, nesposobnosti za rad ili drugih potreba,
2. provoditi i druge mjere za unaprjeđivanje zajedničkih interesa članova udruge.

Članak 66.

(Statut udruge obrtnika)

(1) Ciljevi udruge obrtnika, njeno zastupanje i pravni odnosi njenih članova regulirani su Statutom udruge.
(2) Statut mora sadržavati odredbe o:
1. imenu i sjedištu udruge obrtnika, te području koje obuhvata, kao i obrte za koje je udruga osnovana;
2. zadaćama udruge obrtnika;
3. prijamu, otpustu i isključivanju članova;
4. pravima i obvezama članova;
5. sazivanju Skupštine udruge, pravu glasa i načinu odlučivanja;
6. formiranju upravnih tijela;
7. potvrđivanju rješenjem zaključaka Skupštine udruge i upravnih tijela;
8. donošenju plana proračuna, kao i izradi i podnošenju završnog godišnjeg računa;
9. načinu izmjene Statuta i raspuštanja udruge obrtnika, kao i načinu donošenja izmjena i ostalih akata;
10. razdiobi preostale imovine pri raspuštanju udruge obrtnika;
11. drugim odnosima i institutima neophodnim za rad udruge.

Članak 67.

(Suglasnost na Statut udruge obrtnika)

(1) Na Statut udruge obrtnika suglasnost daje obrtnička komora kantona, na čijem području udruga obrtnika ima sjedište.
(2) Odobrenje se može uskratiti kada:
1. Statut ne odgovara zakonskim propisima,
2. u Statutu predviđene granice područja udruge obrtnika nisu sukladne odredbama članka 64. st. 2. i 3. ovog Zakona.

Članak 68.

(Fond uzajamne pomoći)

(1) Ako udruga obrtnika utemelji Fond predviđen člankom 65. stavak 3. točka 1. ovog Zakona, rad tog Fonda definira se posebnim općim aktom. Suglasnost na taj opći akt daje obrtnička komora kantona, na čijem području udruga obrtnika ima sjedište.
(2) Prihodi i rashodi ovog Fonda moraju se voditi na odvojenom računu i koristiti se u propisane svrhe, odvojeno od ostalih sredstava udruge obrtnika. Sredstva izdvojena u ovu svrhu ne smiju se upotrijebiti u druge svrhe.

Članak 69.

(Članstvo udruge obrtnika)

(1) Članom udruge obrtnika može postati i pravna osoba s područja udruge koja obavlja djelatnost, strukovno i gospodarski blisku obrtu za koji je udruga obrtnika utemeljena.
(2) Ako samostalni obrtnik obavlja više obrta, on se može učlaniti u sve udruge obrtnika, utemeljene za te obrte.
(3) Obrtniku ne može biti uskraćeno pravo učlanjenja u udrugu obrtnika, ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i Statutom.
(4) Udruga obrtnika može primati gostujuće članove koji su obrtu, za koji je udruga obrtnika utemeljena, poslovno ili gospodarski bliski. Njihova prava i obveze propisuju se Statutom.

Članak 70.

(Tijela upravljanja udruge obrtnika)

Tijela upravljanja u udruzi obrtnika su:
1. Skupština udruge obrtnika;
2. Upravni i Nadzorni odbor (u daljnjem tekstu: upravna tijela)

Članak 71.

(Skupština udruge obrtnika)

(1) Skupština udruge obrtnika odlučuje o svim poslovima udruge obrtnika ukoliko te poslove ne obavljaju upravna tijela ili komisije. Skupština udruge obrtnika se sastoji od članova udruge obrtnika. Statutom se može propisati da Skupštinu udruge obrtnika sačinajavaju zastupnici, izabrani od članova udruge obrtnika iz njihove sredine, ako udruga ima veliki broj članova.
(2) Posebne obveze Skupštine su:
1. donošenje Statuta;
2. utvrđivanje proračuna i odobravanje izdataka koji nisu predviđeni proračunom;
3. utvrđivanje pristojbi koje se mogu naplatiti i od nečlanova udruge obrtnika koji potražuju poslove ili usluge od udruge obrtnika;
4. provjeravanje i prihvatanje završnog godišnjeg računa;
5. izbor predsjednika i pojedinih članova komisija, u broju koji se bira od članova udruge;
6. utemeljenje posebnih komisija za pripremu pojedinačnih zadaća;
7. donošenje rješenja o:
stjecanju, otuđivanju ili stvarnom zaduživanju temeljne imovine,
otuđivanju predmeta koji imaju povijesnu, znanstvenu ili umjetničku vrijednost,
odobravanju podizanja kredita,
zaključivanju ugovora, kojima se obavljaju predviđene obveze udruge obrtnika, osim tekućih administrativnih poslova,
investiranju imovine udruge obrtnika;
8. donošenje odluke o izmjenama Statuta;
9. donošenje odluke o gašenju udruge obrtnika.
(3) Odluke navedene u stavku 2. toč. 7. i 8. zahtijevaju suglasnost obrtničke komore kantona.

Članak 72.

(Pravilnik o izbornoj proceduri u udruzi)

(1) Pravilnik o izbornoj proceduri u udrugama obrtnika donosi Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine.
(2) Poslovnik o radu Skupštine udruge donosi Skupština.
(3) Skupština udruge obrtnika saziva se prema odredbama Statuta, ako to zahtijevaju interesi udruge obrtnika. Skupština se nadalje saziva i ako sazivanje pismeno zatraži najmanje desetina članova uz navođenje razloga i svrhe sazivanja.
(4) Ako se ne udovolji zahtjevu ili interesi udruge obrtnika to zahtjevaju, obrtnička komora kantona može sazvati i voditi Skupštinu udruge obrtnika.

Članak 73.

(Pravo glasovanja)

(1) Pravo glasovanja u Skupštini udruge obrtnika imaju članovi udruge obrtnika u smislu članka 10. stavak 1. ovog Zakona. Pravnoj osobi može biti dat samo jedan glas i kada je nazočno više njenih ovlaštenih predstavnika.
(2) Član udruge obrtnika nema pravo glasovanja, ako je prije donošenja odluka pokrenut ili se vodi pravni spor između njega i udruge obrtnika.

Članak 74.

(Prijenos prava glasovanja)

(1) Sukladno članku 73., član s pravom glasovanja, koji je, u smislu članka 2. ovog Zakona, vlasnik obrtničke radnje, može prenijeti svoje pravo glasovanja na uposlenika obrtničke radnje, ukoliko on tu obvezu preuzme, kada je davatelj punomoći u mjerodavnosti udruge obrtnika.
(2) Statutom se može propisati mogućnost prijenosa prava iz stavka 1. i u drugim iznimnim slučajevima pod propisanim uvjetima.
(3) Prijenos i preuzimanje prava zahtijeva pismenu izjavu vlasnika obrta.

Članak 75.

(Upravna tijela udruge, Upravni odbor i Nadzorni odbor)

(1)Upravni odbor udruge:
1. provodi odluke i zaključke Skupštine,
2. utvrđuje prijedlog Statuta i drugih akata koje donosi Skupština,
3. predlaže odluke i stajališta, te daje mišljenje o pitanjima o kojima raspravlja Skupština,
4. odlučuje o prigovorima na pojedinačne akte donesene u obavljanju javnih ovlasti.
(2) Nadzorni odbor nadzire provođenje Statuta i drugih općih akata udruge, materijalno - financijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima, te obavlja i druge poslove predviđene Statutom.
(3)Upravna tijela udruge obrtnika, na razdoblje propisano Statutom, tajnim glasovanjem bira Skupština udruge obrtnika putem glasačkih listića. Izbor aklamacijom dopušten je ako nitko nije uložio prigovor na takav način izbora. O postupku glasovanja se vodi zapisnik. Rezultati izbora za upravna tijela udruge obrtnika moraju se objaviti tijekom trajanja Skupštine.
(4)Statutom se može propisati da se imenovanje upravnih tijela u svakom trenutku može opozvati. Statut, također, može propisati da je opoziv dopušten samo ako postoji važan razlog. Takav razlog je osobito gruba povrjeda preuzetih obveza ili nesposobnost.
(5)Upravna tijela zastupaju udrugu obrtnika sudski i izvansudski. Statutom zastupanje može biti prenijeto na jednog ili više članova upravnih tijela ili na tajnika. Kao dokaz, kod svih pravnih poslova, dovoljna je potvrda obrtničke komore kantona na kojoj je naznačeno da je ta osoba član upravnih tijela udruge obrtnika.
(6)Članovi upravnih tijela obavljaju službu besplatno, kao počasno zvanje. Statutom se može detaljnije propisati nadoknada nastalih troškova i obeštećenje za izgubljeno vrijeme.

Članak 76.

(Komisije)

Udruga obrtnika može formirati komisije za rješavanje pojedinačnih poslova.

Članak 77.

(Obeštećenje trećih osoba)

Udruga obrtnika je odgovorna, propisanim postupkom, obeštetiti treće osobe, za štetu koju počine upravna tijela, članovi upravnih tijela ili neki drugi, sukladno Statutu, imenovani zastupnici u obavljanju povjerenih funkcija.

Članak 78.

(Koordiniranje rada udruga)

Koordiniranje rada udruga obrtnika vrši obrtnička komora kantona na čijem području udruge obrtnika imaju sjedište. Koordiniranje se odnosi na ispunjavanje odredbi zakona i Statuta, a naročito na potpuno obavljanje povjerenih im zadaća.

Članak 79.

(Gašenje udruge)

Obrtnička komora kantona kod mjerodavnog kantonalnog tijela pokreće postupak gašenja udruge obrtnika:
1. ako je ugrožen zajednički interes radi nezakonitih odluka članova ili nezakonitog ponašanja upravnih tijela;
2. ako teži ciljevima koji su u suprotnosti sa zakonom ili Statutom;
3. ako je ugroženo ispunjavanje zakonom i Statutom propisanih zadaća radi velikog smanjenja broja članova.

Članak 80.

(Imovina udruge)

(1) Sukladno zakonu, gašenje udruge obrtnika inicira pokretanje stečajnog postupka nad imovinom udruge obrtnika.
(2) Upravna tijela, u slučaju nesolventnosti ili prezaduženosti, pokreću zahtjev za otvaranje stečajnog postupka ili postupka sudskog poravnanja. Ako se kasni sa zahtjevom, članovi upravnih tijela, na čiji teret dug pada, odgovorni su povjeritelju za nastalu štetu i oni se vode kao ukupni dužnici.
(3) Ako se, odlukom Skupštine ili obrtničke komore kantona, udruga obrtnika gasi, imovina udruge obrtnika likvidira se uz odgovarajuću primjenu važećih zakonskih propisa.

Članak 81.

(Ravnopravnost spolova)

Prilikom formiranja Skupštine udruge obrtnika, Upravnog i Nadzorog odbora i drugih institucija i tijela odlučivanja i komisija, članstvo u institucijama, tijelima i komisijama odražavat će ravnopravnu zastupljenost spolova.

Članak 82.

(Udruga osoba koje obavljaju srodne djelatnosti)

Na udrugu osoba koje obavljaju srodne djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl.od 64. do 81. ovog Zakona.

2. Opće udruge

Članak 83.

(Opća udruga)

(1) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti s područja jedne općine ili grada, zbog unaprjeđivanja, usuglašavanja i ostvarivanja zajedničkih interesa, mogu utemeljiti opću udrugu.
(2) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti s područja jedne općine ili grada mogu utemeljiti opću udrugu i u slučaju kada na području jedne općine ili grada nema dostatnog broja obrtnika i osoba koje obavljaju srodne djelatnosti za formiranje pojedinačnih udruga.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovog članka svi obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti su članovi opće udruge na čijem teritoriju se nalazi sjedište njihovog obrta ili srodne djelatnosti.
(4) Ako opću udrugu formiraju udruge obrtnika i udruge osoba koje obavljaju srodne djelatnosti, ona se financira sredstvima udruga koja je formiraju, u omjeru koji usvoji Skupština opće udruge.
(5) Na opću udrugu odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. od 64. do 81. ovog Zakona.

3. Obrtničke komore kantona

Članak 84.

(Obrtnička komora kantona)

(1) Obrtničke komore kantona utemeljuju se s ciljem zastupanja interesa svih obrtnika i osoba koje obavljaju srodne djelatnosti na području jednog kantona.
(2) Obrtnička komora kantona je pravna osoba. Ona postaje pravno mjerodavna usvajanjem Statuta obrtničke komore kantona i registriranjem u mjerodavnom sudu.
(3) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti na području kantona danom upisa u Obrtni registar postaju članovi obrtničke komore kantona.
(4) Članom obrtničke komore kantona mogu postati trgovačka i gospodarska društva i druge pravne osobe, utemeljene po drugim zakonima.

Članak 85.

(Ciljevi obrtničke komore kantona)

Cilj obrtničke komore kantona je da:
1. unaprjeđuje obrt i srodne djelatnosti;
2. podupire interese članova obrtničke komore kantona i brine se o pravednom izjednačavanju njihovih interesa i interesa njihovih udruga;
3. zastupa interese svojih članova pred tijelima kantonalne vlasti i tijelima kantonalne državne uprave;
4. daje primjedbe i prijedloge tijelima kantonalne vlasti i tijelima kantonalne državne uprave pri donošenju propisa od interesa za svoje članove;
5. obavlja poslove iz područja obrazovanja i osposobljavanja za potrebe obrtništva propisane ovim Zakonom;
6. utemeljuje Sud časti;
7. utemeljuje Arbiražno vijeće;
8. vodi evidenciju članstva obrtničke komore kantona;
9. vodi evidenciju udruga na svom području;
10. potiče udruživanje u smislu čl. 64., 82. i 83. ovog Zakona i koordinira, pomaže i prati provođenje temeljnih programskih zadaća u udrugama;
11. potiče, razvija i štiti dobre poslovne običaje, poslovni moral i zaštitu potrošača;
12. pruža pomoć svojim članovima prilikom zasnivanja i obavljanja djelatnosti;
13. izdaje potvrde o podrijetlu proizvoda izrađenih u pogonima svojih članova i druge potvrde koje služe gospodarskom prometu, ako za te poslove nisu zadužene neke druge, zakonom propisane, ustanove.
14. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i Statutom.

Članak 86.

(Statut obrtničke komore kantona)

(1) Statut mora sadržavati odredbe o:
1. imenu, sjedištu i području obrtničke komore kantona;
2. pečatu i žigu obrtničke komore kantona;
3. broju članova obrtničke komore kantona i broju zastupnika;
4. razdiobi broja članova i zastupnika na zastupljene djelatnosti na području obrtničke komore kantona;
5. izboru upravnih tijela i njihovim ovlaštenjima;
6. sazivanju Skupštine obrtničke komore kantona i njezinih tijela;
7. formi rješenja i dokumentiranja odluka obrtničke komore kantona i upravnih tijela;
8. izradi srednjoročnog financijskog plana i njegovoj prezentaciji na Skupštini;
9. predlaganju i odobravanju proračuna;
10. izradi, kontroli i prihvatanju završnog godišnjeg računa, i prijenosu ovlasti za kontrolu tog računa na neovisnu instituciju, izvan obrtničke komore kantona;
11. pretpostavkama i formi izmjene Statuta;
12. službenim novinama u kojima se objavljuju priopćenja obrtničke komore kantona.
(2) Statut ne smije sadržavati odredbe, koje nisu sukladne zadaćama obrtničke komore kantona propisanim ovim Zakonom ili su u proturiječnosti sa zakonskim propisima.
(3) Statut urađen sukladno stavku 1. objavljuje se u službenim novinama mjerodavnim za sjedište obrtničke komore kantona.

Članak 87.

(Suglasnost na Statut obrtničke komore kantona)

Suglasnost na Statut obrtničke komore kantona daje Vlada kantona. O izmjenama Statuta odlučuje Skupština obrtničke komore. Odluka o izmjenama Statuta zahtijeva suglasnost Vlade kantona.

Članak 88.

(Tijela upravljanja obrtničke komore kantona)

Tijela upravljanja u obrtničkoj komori kantona su:
1. Skupština,
2. Upravni i Nadzorni odbor (u daljnjem tekstu: upravna tijela)

Članak 89.

(Skupština obrtničke komore kantona)

(1) Skupština zadržava za sebe pravo donošenja odluka o:
1. donošenju Statuta;
2. izboru upravnih tijela i komisija
3. utvrđivanju proračuna uključujući plan razdiobe, odobravanju izdataka koji nisu predviđeni proračunom, ovlaštenjima za podizanje kredita i stvarnim opterećenjima nepokretne imovine;
4. prijedlogu iznosa članarine čiju visinu utvrđuje Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine;
5. donošenju propisa o raspolaganju proračunom, kasom i računom;
6. kontroli i prihvaćanju završnog godišnjeg računa i odluci o tome koja neovisna institucija treba izvršiti kontrolu završnog godišnjeg računa;
7. stjecanju i prodaji nepokretne imovine;
8. donošenju propisa o stručnom obrazovanju, stručnom usavršavanju u obrazovanju i prekvalifikaciji ( članak 85. stavak 1. točka 5.);
9. izmjenama Statuta.
(2) Odluke donesene sukladno stavku 1. toč. 3., 5., 6., 7. i 9., objavljuju se u službenim novinama mjerodavnim za obrtničku komoru kantona (članak 86. stavak 1. točka 12.).

Članak 90.

(Sastav Skupštine obrtničke komore kantona)

(1) Skupština se sastoji od izabranih članova.
(2) Statutom se propisuje broj članova Skupštine i njihova razdioba na udruge koje se nalaze na teritoriju obrtničke komore kantona. Pri razdiobi se mora voditi računa o gospodarskim specifičnostima i gospodarskom značaju pojedinih djelatnosti.

Članak 91.

(Izborni postupak u Skupštini obrtničke komore kantona)

(1) Članovi Skupštine i njihovi zamjenici biraju se tajnim glasovanjem, putem glasačkih listića, na zajedničkim, neposrednim i istim izborima.
(2) Pravo izbora za člana Skupštine imaju fizičke osobe koje su upisane u Obrtni registar. Pravne osobe, u smislu članka 84. stavak 4., imaju pravo na samo jedan glas.
(3) Izborni postupak provodi se prema Pravilniku o izbornoj proceduri u obrtničkim komorama kantona i Obrtničkoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, koji će donijeti Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta.

Članak 92.

(Predsjednik i dopredsjednici)

(1) Obrtnička komora kantona ima predsjednika i dva dopredsjednika Skupštine i predsjednika i dva dopredsjednika obrtničke komore kantona.
(2) Predsjednici i dopredsjednici iz stavka 1. ovog članka biraju se po mogućnosti iz reda različitih konstitutivnih naroda i te dužnosti mogu obavljati u najviše dva mandata.
(3) Predsjednik i dopredsjednici vrše svoje dužnosti u međusobnoj koordinaciji.
(4) Predsjednik obrtničke komore kantona predstavlja i zastupa obrtničku komoru kantona.

Članak 93.

(Sud časti)

(1) U okviru obrtničke komore kantona djeluje Sud časti.
(2) Sud časti vodi postupke i odlučuje o povredama poslovnih običaja, ugovora, tržišnih pravila i drugih propisa.
(3) O žalbama protiv odluka Suda časti obrtničke komore kantona rješava Sud časti Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine.
(4) Statutom i drugim općim aktima obrtničkih komora kantona utvrđuje se organizacija, sastav, način izbora, mjere koje može izreći, postupak i druga pitanja rada Sudova časti.

Članak 94.

(Koordiniranje rada obrtničkih komora kantona)

Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine koordinira rad obrtničkih komora kantona. Koordinacija se odnosi na zakonitost rada, donošenje akata i njihovu primjenu.

Članak 95.

(Primjena odgovarajućih odredbi)

Na obrtničke komore kantona odredbe čl. 68., 69., 73., 74., 75., 76., 77. i 81. ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuju.

4. Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine

Članak 96.

(Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine)

(1) Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komora) je samostalna, strukovno - poslovna organizacija obrtnika i osoba koje obavljaju srodne djelatnosti koja se utemeljuje radi usuglašavanja i zastupanja zajedničkih interesa članova Komore.
(2) Komora predstavlja i zastupa obrtnike i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti pred federalnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu.
(3) Komora je pravna osoba. Ona postaje pravno mjerodavna usvajanjem Statuta Komore i registriranjem u mjerodavnom sudu.

Članak 97.

(Članstvo Komore)

(1) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, sukladno ovom Zakonu, su članovi Komore putem obrtničkih komora kantona.
(2) Članom Komore mogu postati trgovačka i gospodarska društva i druge pravne osobe, utemeljene po drugim zakonima.
(3) Članstvo u Komori prestaje za članove iz stavka 1. ovog članka danom brisanja iz Obrtnog registra, a za članove iz stavka 2. ovog članka na temelju odluke mjerodavnog tijela Komore.
(4) Evidencija članova Komore je javna knjiga, na temelju koje se izdaju odgovarajuća uvjerenja kao javne isprave.

Članak 98.

(Ciljevi Komore)

Komora sukladno ovom Zakonu:
1. unaprjeđuje obrt i srodne djelatnosti;
2. razvija obrtničke komore kantona u okviru poslova i zadaća utvrđenih ovim Zakonom i Statutom Komore;
3. zastupa interese svojih članova pred tijelima federalne vlasti i tijelima federalne državne uprave;
4. daje primjedbe i prijedloge tijelima federalne vlasti i tijelima federalne državne uprave pri donošenju propisa od interesa za svoje članove;
5. obavlja poslove iz područja obrazovanja i osposobljavanja za potrebe obrtništva propisane ovim Zakonom;
6. potiče i sudjeluje u izdavačkoj djelatnosti za potrebe svojih članova;
7. utemeljuje Sud časti;
8. utemeljuje Arbitražno vijeće;
9. vodi evidenciju članstva Komore;
10. vodi evidenciju obrtničkih komora kantona;
11. potiče, koordinira, pomaže i prati provođenje temeljnih programskih zadaća u udrugama i obrtničkim komorama kantona;
12. donosi propis o izbornoj proceduri u udrugama obrtnika i udrugama osoba koje obavljaju srodne djelatnosti;
13. procjenjuje mogućnosti i uvjete gospodarskog razvitka, te potiče istraživanja u gospodarstvu od interesa za svoje članove;
14. uspostavlja i razvija sve vrste poslovnih odnosa na domaćem i inozemnom tržištu;
15. potiče inovacije postupaka, proizvoda i usluga, kao i razvitak tehnološke infrastrukture;
16. potiče, razvija i štiti dobre poslovne običaje, poslovni moral i zaštitu potrošača;
17. pruža pomoć svojim članavima prilikom zasnivanja i obavljanja djelatnosti;
18. razvija informacijski sustav i poslovno informiranje, te informira članstvo o stručnim, poslovnim i tehnološkim pitanjima i novostima iz djelokruga rada Komore putem komorskog glasila i drugih sredstava javnog informiranja;
19. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i Statutom.

Članak 99.

(Statut Komore)

(1) Statut mora sadržavati odredbe o:
1. imenu i sjedištu Komore;
2. pečatu i žigu Komore;
3. javnim ovlastima Komore;
4. broju zastupnika obrtničkih komora kantona u skupštini Komore;
5. zadaćama i poslovima Komore;
6. pravima, obvezama i odgovornostima članova Komore;
7. suradnji s tijelima federalne vlasti i tijelima federalne državne uprave;
8. suradnji s komorama u zemlji i inozemstvu i s međunarodnim organizacijama;
9. izboru upravnih tijela Komore i njihovim ovlaštenjima;
10. stručnim savjetima Komore;
11. sazivanju Skupštine Komore i njezinih tijela;
12. formi rješenja i dokumentiranja odluka Komore i upravnih tijela;
13. izradi srednjoročnog financijskog plana i njegovoj prezentaciji na Skupštini;
14. predlaganju i odobravanju proračuna;
15. izradi, kontroli i prihvaćanju završnog godišnjeg računa, i prijenosu ovlasti za kontrolu tog računa na neovisnu instituciju, izvan Komore;
16. pretpostavkama i formi izmjene Statuta;
17. službenim novinama u kojima se objavljuju priopćenja Komore.
(2) Statut ne smije sadržavati odredbe, koje nisu sukladne zadaćama Komore propisanim ovim Zakonom ili su u proturječnosti sa zakonskim propisima.
(3) Statut urađen sukladno stavku 1. objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Članak 100.

(Suglasnost na Statut Komore)

Suglasnost na Statut Komore daje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Odluka o izmjenama i dopunama Statuta zahtijeva suglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Članak 101.

(Tijela upravljanja Komore)

Tijela upravljanja u Komori su:
1. Skupština,
2. Upravni i Nadzorni odbor (u daljnjem tekstu: upravna tijela).

Članak 102.

(Skupština Komore)

(1) Skupština Komore:
1. donosi:
Statut i izmjene i dopune Statuta,
Poslovnik o radu Skupštine,
program rada i financijski proračun, uključujući plan razdiobe, odobravanje izdataka koji nisu predviđeni proračunom, ovlaštenja za podizanje kredita i stvarna opterećenja nepokretne imovine,
odluku o visini i razdiobi članarine,
propise o raspolaganju proračunom, kasom i računom,
propis o stjecanju i prodaji nepokretne imovine,
odluku o raspisivanju i provođenju izbora zastupnika Komore,
pravilnik o organizaciji, sastavu, načinu izbora i mjerodavnosti Suda časti, te o postupku i mjerama koje on može izreći,
pravila o dobrim poslovnim običajima za određena zanimanja,
ostale akte koji nisu u mjerodavnosti upravnih tijela Komore;
2. utvrđuje:
jedinstvenu politiku financiranja ukupnog komorskog sustava,
koja neovisna institucija treba izvršiti kontrolu završnog godišnjeg računa;
3. prihvaća:
završni godišnji račun i izvješće o radu;
4. usuglašava:
rad i razvoj obrtničkih komora kantona;
5. imenuje i razriješava:
predsjednika i dopredsjednike Komore,
Upravni odbor, Nadzorni odbor i druga radna tijela Skupštine.
(2) Odluke donesene sukladno stavku 1. točka 1. alineje 1., 3., 5. i 6., objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Članak 103.

(Sastav Skupštine Komore)

(1) Skupština se sastoji od izabranih članova.
(2) Statutom se propisuje broj članova Skupštine i njihova razdioba na obrtničke komore kantona. Pri razdiobi se mora voditi računa o gospodarskim specifičnostima i gospodarskom značaju pojedinih djelatnosti, kao i o ravnopravnoj zastupljenosti kantona u odnosu na broj članova obrtničke komore kantona.
(3) Članak 91. ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuje.

Članak 104.

(Predsjednik i dopredsjednici Komore)

(1) Komora ima predsjednika i dva dopredsjednika Skupštine i predsjednika i dva dopredsjednika Komore.
(2) Predsjednici i dopredsjednici iz stavka 1. ovog članka biraju se iz reda različitih konstitutivnih naroda i te dužnosti mogu obavljati u najviše dva mandata.
(3) Predsjednik i dopredsjednici vrše svoje dužnosti u međusobnoj koordinaciji.
(4) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru.

Članak 105.

(Primjena odgovarajućih odredbi)

NaKomoru, odredbe čl. od 73. do 77. i članka 81. ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuju.

POGLAVLJE VI. - NADZOR

Članak 106.

(Upravni nadzor)

Upravni nadzor nad sprovođenjem ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona vrši Federalno ministarstvo razvitka, poduzetništva i obrta.

Članak 107.

(Inspekcijski nadzor)

(1) Inspekcijske poslove u sprovedbi ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona vrše mjerodavne inspekcije.
(2) Sva akta koja donesu, mjerodavne inspekcije dostavljaju i mjerodavnom tijelu, radi kontrole i utvrđivanja prestanka rada po sili zakona.

Članak 108.

(Obavljanje djelatnosti bez obrtnice, suglasnosti ili odobrenja)

(1) Ako se obrt obavlja bez obrtnice ili bez suglasnosti za obavljanje posebnog obrta ili se srodna djelatnost obavlja bez odobrenja, odnosno ako se obrt obavlja suprotno obrtnici ili suglasnosti za obavljanje posebnog obrta ili se srodna djelatnost obavlja suprotno odobrenju, mjerodavna inspekcija će donijeti rješenje o zabrani obavljanja obrta ili srodne djelatnosti i zabranit će uporabu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt ili srodna djelatnost.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovog članka žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 109.

(Kontrola obavljanja posebnog obrta)

Pored ovlaštenja utvrđenih Zakonom o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine federalni inspektor je mjerodavan vršiti kontrolu obavljanja posebnih obrta iz članka 6. stavak 3. ovog Zakona.

Članak 110.

(Neispunjavanje minimalnih uvjeta)

(1) Ako prostor i oprema obrtnika ili osobe koja obavlja srodnu djelatnost ne udovoljava propisanim uvjetima, navedenim u izjavi iz stavka 3. članka 14. ovog Zakona, mjerodavna inspekcija donijet će rješenje kojim će odrediti rok, ne duži od 15 dana, do kojeg se nedostatci moraju otkloniti.
(2) Ako se nedostatci iz stavka 1. ovog članka ne otklone u određenom roku, mjerodavna inspekcija kaznit će prekršitelja minimalnom kaznom iz članka 112. stavak 1. ovog Zakona i donijet će rješenje kojim će odrediti novi rok do kojeg se nedostatci moraju otkloniti.
(3) Ako obrtnik ne ispoštuje rok iz stavka 2. ovog članka, mjerodavna inspekcija donijet će rješenje o zabrani obavljanja određene djelatnosti, o zatvaranju prostora, odnosno o zabrani uporabe uređaja i opreme.
(4) U slučaju povrede sanitarno - zdravstvenih i tehničkih uvjeta radi kojih mogu nastati teže posljedice po zdravlje i život ljudi, mjerodavna inspekcija donijet će rješenje kojim će odmah zabraniti obavljanje te djelatnosti dok se utvrđeni nedostatci ne otklone.
(5) U slučaju iz st. 2. i 3. ovog članka žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.

POGLAVLJE VII. - KAZNENE ODREDBE

Članak 111.

(Kršenje ravnopravnosti spolova)

(1) Tko na temelju spola vrši nasilje, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje opisano u članku 4. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik Bosne i Hecegovine", br. 16/03) kaznit će se za kazneno djelo kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.
(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koje učini prekršaj kako je to predviđeno člankom 28. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.

Članak 112.

(1) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj imatelj radnje - obrtnik ili osoba koja obavlja srodnu djelatnost:
a) ako obrt ili srodnu djelatnost obavlja sezonski u vremenu u kojem nije registriran za sezonsko obavljanje djelatnosti (članak 5. stavak 2. ovog Zakona),
b) ako ne obavlja obrt ili srodnu djelatnost kao dopunsko zanimanje isključivo svojim radom (članak 11. ovog Zakona),
c) ako obrtnik ne izloži veću obrtnicu u sjedištu obrta na vidnom mjestu (članak 16. stavak 7. ovog Zakona),
d) ako ne istakne tvrtku pod kojom će obrt ili srodna djelatnost poslovati (članak 21. stavak 6. ovog Zakona),
e) ako odobrenu djelatnost ne obavlja kvalitetno sukladno zakonima, propisima, dobrim poslovnim običajima i poslovnom moralu, (članak 41. stavak 1. točka a) ovog Zakona),
f) ako na vidnom mjestu ne istakne cjenik svojih proizvoda, odnosno usluga na način dostupan kupcima odnosno korisnicima usluga i njih se ne pridržava (članak 41. stavak 1. točka b) ovog Zakona),
g) ako na vidnom mjestu ne istakne radno vrijeme i ne pridržava ga se (članak 41. stavak 1. točka c) ovog Zakona),
h) ako kupcu odnosno korisniku usluga ne izda račun o prodatoj robi odnosno izvršenim uslugama (članak 41. stavak 1. točka d) ovog Zakona),
i) ako ne jamči kvalitetu proizvoda odnosno usluga i ne otkloni nedostatke ili ne nadoknadi pričinjenu štetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga sukladno važećim propisima i standardima (članak 41. stavak 1. točka e) ovog Zakona),
j) ako ne vodi urednu evidenciju o obavljanju djelatnosti sukladno zakonu i drugim propisima koje donosi Federalno ministarstvo financija (članak 41. stavak 1. točka f) ovog Zakona),
k) ako ne sprovodi propisane mjere zaštite na radu i zaštite životnog okoliša, koje se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti (članak 41. stavak 1. točka g) ovog Zakona),
l) ako u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene od mjerodavne inspekcije koji se odnose na navode iz izjave iz stavka 3. članka 14. ovog Zakona (članak 110. stavak 2. ovog Zakona).
(2) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj imatelj radnje - osoba koja obavlja srodnu djelatnost:
a) ako ne izloži odobrenje za rad u sjedištu srodne djelatnosti na vidnom mjestu (članak 48. stavak 3. ovog Zakona).
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se uposlenik ili privremeni uposlenik novčanom kaznom od 50,00 KM do 200,00 KM (čl. 26. i 28. ovog Zakona).
(4) Za prekršaj iz stavka 2. ovog članka kaznit će se uposlenik novčanom kaznom od 50,00 KM do 200,00 KM (čl. 51. i 52. ovog Zakona).

Članak 113.

(1) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM, kaznit će se za prekršaje imatelj radnje - obrtnik ili osoba koja obavlja srodnu djelatnost:
a) ako koristi rad drugih osoba s kojima nije zaključio ugovor o radu (članak 2. stavak 5. ovog Zakona),
b) ako ne prijavi promjenu naziva i oznake obrta ili srodne djelatnosti (članak 21. stavak 5. ovog Zakona),
c) ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta ili srodne djelatnosti (članak 22. st. 2. i 3. ovog Zakona),
d) ako obavlja obrt koji nije obuhvaćen obrtnicom, odnosno za koji nije dobio suglasnost za obavljanje posebnog obrta (članak 23. stavak 1. ovog Zakona),
e) ako obavlja obrt ili srodnu djelatnost u izdvojenom prostoru bez rješenja mjerodavnog tijela (članak 27. stavak 1. ovog Zakona),
f) ako vodi obrt ili srodnu djelatnost u dodatnom zanimanju bez uposlenika (članak 28. stavak 2. ovog Zakona),
g) ako vodi vezani obrt ili srodnu djelatnost putem uposlenika bez rješenja mjerodavnog tijela (članak 28. stavak 4. ovog Zakona),
h) ako obavlja obrt ili srodnu djelatnost za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (članak 44. stavak 5. ovog Zakona),
i) ako u predviđenom roku ne izvijesti mjerodavno tijelo o ponovnom početku obavljanja obrta ili srodne djelatnosti (članak 44. stavak 6. ovog Zakona).
(2) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM, kaznit će se za prekršaje imatelj radnje - osoba koja obavlja srodnu djelatnost:
a) ako obavlja srodnu djelatnost koja nije obuhvaćena odobrenjem (članak 23. stavak 1. ovog Zakona).
(3) Za ponovljene prekršaje iz stavka 1. ovog članka obrtniku će se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta u trajanju od tri do šest mjeseci.
(4) Za ponovljene prekršaje iz st. 1. i 2. ovog članka osobi koja obavlja srodnu djelatnost će se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja srodne djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci.

Članak 114.

(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj imatelj radnje - obrtnik:
a) ako obavlja obrt bez obrtnice, odnosno suglasnosti za obavljanje posebnog obrta (članak 16. st. 1. i 2. ovog Zakona).
(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj imatelj radnje - osoba koja obavlja srodnu djelatnost:
a) ako obavlja srodnu djelatnost bez odobrenja (članak 48. stavak 2. ovog Zakona).
(3) Za prekršaj iz st. 1. i 2. ovog članka izreći će se zaštitna mjera oduzimanja uređaja, proizvoda i opreme kojima je prekršaj izvršen, kao i nezakonito ostvarene dobiti.

POGLAVLJE VIII. - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 115.

(Ovlaštenja za donošenje podzakonskih propisa)

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Federalni ministar razvitka, poduzetništva i obrta, kantonalni ministar mjerodavan za oblast obrazovanja, jedinice lokalne samouprave i Komora, donijet će propise na temelju ovlaštenja iz ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 116.

(Usuglašavanje poslovanja)

(1) Obrtnici, odnosno osobe čija djelatnost spada u srodne djelatnosti, kojima je obavljanje djelatnosti odobreno po ranijim propisima, usuglasit će poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od donošenja propisa iz članka 115. ovog Zakona.
(2) Obveza iz stavka 1. ovog članka odnosi se na obrtnike, odnosno osobe čija djelatnost spada u srodne djelatnosti, kojima je obavljanje ovih djelatnosti odobreno prije stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno po ovom Zakonu, a prije donošenja propisa iz članka 115. ovog Zakona.
(3) Udruge obrtnika, udruge osoba koje obavljaju srodne djelatnosti, opće udruge, obrtničke komore kantona i Komora usuglasit će poslovanje s odredbama ovog Zakona u roku od 12 mjeseci od donošenja propisa iz članka 115. ovog Zakona.

Članak 117.

(Dozvola za nastavak poslovanja)

(1) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti koji su po prijašnjim propisima zasnovali radnju, mogu nastaviti s poslovanjem i ako vlasnik obrta ili srodne djelatnosti ne ispunjava uvjete iz stavka 1. članka 10. ovog Zakona.
(2) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti koji su po prijašnjim propisima zasnovali radnju putem uposlenika mogu nastaviti s poslovanjem ako i dalje imaju uposlenika sukladno odredbama ovog Zakona.

Članak 118.

(Priznavanje stručne spreme)

(1) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti, koji su po prijašnjim propisima stekli odgovarajuću stručnu spremu mogu obavljati vezane obrte ili srodne djelatnosti utvrđene ovim Zakonom, ako sa danom početka primjene ovoga Zakona imaju zasnovanu radnju.
(2)Obrtnicima koji su majstorski ispit položili po propisima koji su važili do dana početka primjene ovog Zakona isti se priznaje u cijelosti.

Članak 119.

(Prestanak obavljanja djelatnosti)

Postupci za odjavu obavljanja obrta i srodnih djelatnosti pokrenuti do dana početka primjene ovog Zakona, rješavat će se prema odredbama ovog Zakona.

Članak 120.

(Prijelazne odredbe)

(1) Do donošenja propisa na temelju ovlaštenja iz ovog Zakona primjenjivat će se propisi kojima su ta pitanja uređena, a koji su na snazi do donošenja novih propisa.
(2) Postupci pokrenuti na temelju zahtjeva iz oblasti obrta koji su podneseni prije stupanja na snagu ovog Zakona, rješavat će se prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva samo ako su povoljniji za podnositelja zahtjeva.

Članak 121.

(Prestanak važećeg Zakona)

Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o obrtu ("Službene novine Federacije BiH", br.: 52/02, 29/03 i 11/05).

Članak 122.

(Stupanje na snagu Zakona)

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

PREDSJEDATELJ
DOMA NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Stjepan Krešić

PREDSJEDATELJ
ZASTUPNIČKOGA DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Safet Softić