Na osnovu člana 68. stav 4. Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalnog ministarstva poljo­privrede, vodoprivrede i šumarstva, na 159. sjednici održanoj 14. decembra 2010. godine, donosi

O D L U K U

O ZAŠTITI IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE
MAHMUTOVIĆA RIJEKA I RIJEKA MISOČA

I - OPĆE ODREDBE

Ovom odlukom utvrđuju se zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Mahmutovića rijeka i rijeka Misoča (u daljnjem tekstu: izvorište), sa kojeg se, vrši snabdijevanje vodom za piće potrošača sa Mahmutovića rijeke - potrošači Općine Breza, odnosno sa rijeke Misoče - potrošači Općine llijaš, veličina i granice zona sanitarne zaštite, mjere i režimi zaštite, nadzor nad sprovođenjem ove odluke, kaznene odredbe i druga pitanja od interesa za sprovođenje sanitarne zaštite izvorišta

II

Izvorište - "Mahmutovićarijeka" naiazi se na tromeđi općina Breza, Vareš i llijaš, a "vodozahvat rijeke Misoče" se nalazi na području općine llijaš i predstavljaju izvorišta čije se zone sanitarne zaštite .prostiru na područja Zeničko-dobojskog kantona i Kantona Sarajevo.

III

Zaštita izvorišta vrši se uspostavljanjem i održavanjem zona sanitarne zaštite, i zaštitnih mjera, koji su utvrđeni u skladu sa lokalnim uslovima, na osnovu provedenih istražnih radova, analiza i stručnog elaborata.

IV

Utvrđivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera vrši se u cilju zaštite voda izvorišta od svih vidova zagađenja i štetnih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na higijensku ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.

V

Urbanističko uređenje prostora, privredne, poljoprivredne i
druge djelatnosti mogu se vršiti samo na način i u mjeri koji su
utvrđeni ovom odlukom.
Privredna društva, kantonalni i općinski organi uprave, druga
pravna lica i građani dužni su pridržavati se odredbi ove odluke i
primjenjivati propisane mjere zaštite.

II - ZONE SANITARNE ZAŠTITE I ZAŠTITNE MJERE

VI

U skladu sa Pravilnikom .o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koja se koriste ili planiraju da koriste za piće ("Službene novine Federacije BiH", broj 51/02), izvorište Mahmutovića rijeka predstavlja izvorište podzemnih voda u izdanima intergranularne poroznosti, a izvorište rijeka Misoča predstavlja - izvorište sa zahvatom površinskih voda
Za izvorišta iz slava l . ove tačke utvrđuju se tri zone sanitarne zaštite, i to:
l .      I zaštitna zona - zona najstrožijeg režima zaštite (Rijeka Misoča) odnosno la i lb zaštitnu -zonu (Mahmutovića rijeka);
2.     II zaštitna zona - zona ograničenog režima zaštite;
3..   III zaštitna zona - zona blagog režima zaštite. Osim zona zaštite iz stava 2. ove tačke, neophodno je uspostaviti sistem monitoringa i dojave ekstremnih situacija.
l. III ZAŠTITNA ZONA - ZONA NAJSTROŽIJEG REŽIMA   .
ZAŠTITE

VII

Područje I zaštitne zone Mahmutovića rijeke dijeli se na Ia zaštitnu zonu i lb zaštitnu zonu.
Izvorište Misoča ima samo l zaštitnu zonu.
Područje la zaštitne zone izvorišta obuhvata neposredni prostor oko vodozahvatnog objekta izvorišta Mahmutovića rijeka čime se objekat štiti od slučajnog ili namjernog zagađenja ili oštećenja na udaljenosti od 50 m.
Mjerama zaštite la zone štite se i tri ponora koja se nalaze u direktnoj vezi sa izvorištem Mahmutoviča rijeka. la vodozaštitna zona izvorišta Mahmutovića rijeke nalazi se na području općina Breza i llijaš.
Površina la vodozaštitne zone oko izvorišta Mahmutovića rijeke iznosi 1205 m2dužinom granice od 138 m.
Vodozaštitna zona ponora koji su također uključeni u režim zaštite la vodozaštitne zone nalazi se na području općine llijaš kod mjesta zvanog Han Karaula-PONOR I PONOR II u mjestu zvanom Ravan i PONOR III u mjestu zvanom Velika Njiva.
Granica la vodozaštitne zone oko ovih ponora ima oblik kvadrata dužine stranica 20 m koje su udaljene 10 m u pravcu sjevera, istoka, juga i zapada od samog ponora. Površina zone zaštite oko ponora je 400 m2 sa obimom od 280 m. Za sva tri pokora površina zaštite iznosi P = 1200 m2 sa obimom zaštite od O = 240 m.
la zona izvorišta Mahmutovića rijeka počinje na lijevoj obali rijeke Misoče sjeverno od samog izvorišta u lački: Y = 6529 588 X = 4 878 907 koja se nalazi na granici općina llijaš i Breza. Granica dalje ide nizvodno obalom rijeke Misoče u dužini od 32 rn do tačke Y = 6 529 567 X = 4 878 883 gdje skreće na jug u dužini od 26 m i izbija na putnu komunikaciju llijaš - M. rijeka-Nišička visoravan do tačke Y = 6 529 582 X = 4 878 862. Granica dalje ide ivicom puta llijaš - M. rijeka - Nišićka visoravan prateći putnu komunikaciju u pravcu sjeveroistoka i u dužini od oko 41 m do tačke preloma Y = 6529616X = 4878 885 odakle skreće na sjever do početne tačke Y = 6 529 588 X = 4 878 907.
PONOR I lociran je kod mjesta zvanog Han Karaula u tački Y = 6 531 879 X = 4 878 476, a zona sanitarne zaštite predstavlja liniju koja je udaljena 10 m istočno, južno, zapadno i sjeverno od tačke ponora i zatvara kvadrat dimenzija 20 x 20 m što čini površinu od P = 400 m2 i obimom zaštićene zone od 80 m.
la zona PONOR-a I omeđena je tačkama y = 6 53 1 869 x = 4
y = 6531 869x = 4 878486.
PONOR II lociran je kod mjesta zvanog Ravan u tački Y = 6 532 035 X= 4 878 233, a zona sanitarne zaštite predstavlja liniju koja je udaljena 10 m istočno, južno, zapadno i sjeverno od tačke ponora i zatvara kvadrat dimenzija 20 x 20 m što čini površinu od P = 400 m2 i obimom zaštićene zone od 80 m.
la zona PONOR-a II omeđena je tačkama y = 6 532 025 x = 4 878 223; y = 6 532045 x= 4878 223; y = 6532045 x = 4 878 243; y = 6 532 025 x = 4 878 243.
PONOR III lociran je kod mjesta zvanog Velika Njiva u tački Y = 6 532 107 X = 4 877 94 1 , a zona sanitarne zaštite predstavlja liniju koja je udaljena 10 m istočno, južno, zapadno i sjeverno od tačke ponora i zatvara kvadrat 'dimenzija 20 x 20 mšto čini površinu od P = 400 m2 i obim zaštićene zone od 80 m. la zona PONOR-a III omeđena je tačkama y = 6532 097 x = 4 877 931; y = 6532 117x = 4877931; y = 65321I7 x=487795 y = 6532 097 x=4877951.
lb zaštitna zona izvorišta Mahmutovica rijeka je prostor između vanjske granice la zaštitne zone do granice utvrđene na bazi vremena tečenja podzemne vode 48 sati. Efektivna brzina tečenja podzemne vode za ovo područje je 0.009 m/K. Za ovu  brzinu i vrijeme tečenja podzemne vode od 48 sati, granica lb zaštitne zone određena je na udaljenosti ne bližoj od l .555 metara od vodozahvatnog objekta.
lb zaštitna zona Mahmutovića rijeke proteže se na području općina Ilijaš, Vareš. Breza.
Površina lb zaštitne zone Mabmutovića rijeka iznosi P = 3.371.512 m2, a obim zone iznosi O = 8 144 m.
Ib zaštitna zona Mahmutovića rijeke počinje 400 m jugo-istočno od izvorišta na koti 880 m.n.v. sa koordinatama tačke Y = 6 529 383.21 X = 4 878 524.30. Iz tačke l granica ide u pravcu sjevera, prelazi r. Misoču i penje se na planinu Rogoj u tačku 2 na koti 1000 m.n.v. koord. Y = 6 529 378.42 X = 4 879 165.57. iz tačke 2, granica se lomi u pravcu sjevero-istoka, prelazi preko grebena Rogoj i dolazi u tačku 3 na koti 970 m.n.v. sa koord. Y = 6 529 666.64X = 4 879 602.22. Granica dalje ide u pravcu sjevera istoka dolazi u selo Seoce u tačku 4 sa Y = 6 530 147.33 X = 4 879 938.03. Iz sela Seoci granica dalje ide prema selu Sršljenci, dolazi na 200 m zapadno od sela u tačku 5 na koti 100 m.n.v. Granica ovdje oštro lomi prema jugo-istoku spuštajući se u korito r. Misoče a potom se petlje na planinu Štit u tačku 6 sa kotom 980 m.n.v. Iz tačke 6, granica lomi u pravcu zapada penjući se planinom Štit u tačku 7 sa kolom 1050 m.n.v. Iz  tačke 7, granica savija prema jugu u selo Milice, dolazi zapadno i izlazi na put Selišta - Milici - Zakutnica u tačku 8 na koti 1170 m.n.v. Granica dalje nastavlja prema jugu, prolazi istočno od izvora Kucat i dolazi u tačku 9 na koti 1230 m.n.v. Iz tačke 9, granica ide dalje na bezimeni vrh na kotu 1375 m.n.v, Sa ovog vrha, granica lomi ka zapadu, prolazi sjeverno od sela Damjanovići kroz tačku II, blago savija na trigonometar sa kolom 1220 m.n.v. Sa trigonometra 1220 granica ide sjeverno i spuštajući se niz greben, dolazi do tačke 14 na koti 1130 m.n.v. Iz tačke 14, granica ide u pravcu zapada, spuštajući se niz planinu dolazi do tačke l odakle smo i počeli ovaj opis.
I vodozastilna zona vodozahvata rijeke Misoče nalazi se na području općine IlijaŠ.
Područje I zaštitne zone rijeke Misoče proteže se na obje obale rijeke Misoče i to u dužini od 50 m i širine pojasa 50 m.
Površina I zaštitne zone vodozahvata Misoča iznosi P - 16 231.35 m2 i obima O = 565.43 m.
Granica zaštitne zone počinje u tački l pored šumskog puta označen kao k.č. 3260 sa koordinatama Y = 6 525 133.87 X = 4 869 162.64. Granica dalje prati šumski put u pravcu sjevero-istoka i na dužini od 204 m dolazi do tačke 5 sa koord. Y = 6 525 322,76 X = 4 869 232.85, gdje oštro lomi u pravcu jugo-istoka, prelazi rijeku Misoču i izlazi na lokalni put u tačku 6 sa koord. Y = 6 523 375.43 X = 4 869 187.75. Prateći put u pravcu juga dolazi do tačke 9 sa koord. Y - 6 525 290.00 X = 4 869 108,97 gdje lomi prema istoku, prelazi rijeku Misoču i spaja se sa tačkom 1.

VIII

Općina Breza, Vareš i Ilijaš će u skladu sa važećim propisima o eksproprijaciji regulisati pitanje imovinsko-pravnih odnosa sa eventualnim vlasnicima zemljišta na području I zaštitne zone.

IX

Na području I zaštitne zone nalaze se slijedeći objekti:
1.    vodozahvatni objekat i
2.    postrojenje za tretman voda.
Pored objekata iz prethodnog stava ove tačke, na području I zaštitne zone mogu se, uz primjenu propisanih mjera zaštite, graditi ili nalazili i drugi vodni objekti, kao što su vodozahvatni objekti, rezervoari, pumpne stanice, trafo-stanice, administra­tivni objekti, prilazni i unutrašnji putevi i drugi objekti koji su neophodni za rad sistema za vodo snabdijevanje.

X

Vodni i drugi objekti iz tačke IX ove odluke i njima pripadajuća oprema u vlasništvu su komunalnog javnog preduzeća koje gazduje sistemom vodosnabdijevanja. Uz ove objekte su i objekti za kondicioniranjc voda kao i dio distributivne mreže.
Komunalna javna preduzeća nadležna za vodo snabdijevanje za područje općine Breza i Ilijaš su nadležni za sprovođenje svih zaštitnih mjera propisanih ovom odlukom na području l zaštitne zone.

XI

Područje l zaštitne zone mora bili zaštićeno od neovlaštenog pristupa ogradom, kao i drugim potrebnim mjerama fizičke zaštite i osiguranja.
Ograda iz stava 1. ove tačke mora biti izvedena na način da spriječi neovlašteni ih nasilni ulazak na područje I zaštitne zone.

XII

Potrebno je na odgovarajući način obilježiti I zaštitnu zonu, što naročito uključuje naziv izvorišta i zaštitne zone, naziv nadležnog organa, broj dežurnog telefona za hitne slučajeve i upozorenje o zabrani neovlaštenog pristupa.

XIII

Pristup na područje I zaštitne zone dozvoljen je samo ovlaštenim licima, šio uključuje zaposlenike komunalnog javnog preduzeća nadležnog za vodosnabdijevanje koji stalno ili povremeno rade na objektima unutar ove zone i nadležnim inspekcijskim organima u toku vršenja redovnih ili vanrednih kontrola ove zone, kao i drugim licima uz posebno odobrenje komunalnog javnog preduzeća nadležnog za vodosnabdijevanje.
Sva lica iz stava 1. ove tačke moraju posjedovati odgovarajuće propusnice kako bi mogla pristupiti prostoru I zaštitne zone.

XIV

Lica koja stalno ili povremeno rade na objektima unutar I zaštitne zone moraju biti podvrgnuta periodičnim Ijekarskim pregledima, u skladu sa odgovarajućim propisima o sanitarnoj zaštiti.

XV

Na području I zaštitne zone izvorišta zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu u direktnoj vezi sa normalnim radom i održavanjem vodozahvatnog objekta. Aktivnosti koje se sprovode u cilju normalnog rada i održavanja vodozahvatnog objekta ne smiju štetno djelovati na izvorište.
Izuzetno od odredaba stava 1. ove tačke, komunalno javno preduzeče nadležno za vodosnabdijevanje dužno je da zemljište u I zaštitnoj zoni zasije travom i rastinjem plitkog i vezanog korijenja, pri čemu je najstrožije zabranjena upotreba prirodnog ili vještačkog đubriva, hemijskih sredstava za zaštitu bilja, kao i drugih agrotehničkih sredstava.
Izuzetno od odredaba stava 1. ove tačke, dozvoljeno je sprovođenje instalacija u funkciji normalnog rada objekata za vodosnabdijevanje, u kom slučaju je odgovarajućim projektnim i izvođačkim rješenjima potrebno obezbijediti da te instalacije ne mogu direktno ugroziti izvorište.
Na području lb zaštitne zone primjenjuju se zaštitne mjere iz tač. XI do XV st. 1. do 3. ove odluke, s tim što se dopuštaju i slijedeće aktivnosti, uz sprovođenje kontrole, i to:
1.    upotreba prirodnog i vještačkog dubriva u obimu koji ne ugrožava kvalitet vode na izvorištu;
2.    kretanje stanovništva bez ograničenja i kontrolisane rekreativne aktivnosti, bez izgradnje sportskih i rekreativnih objekata:
3.    održavanje postojećih objekata bez promjene namjene.

l .11. ZAŠTITNA ZONA - ZONA OGRANIČENOG REŽIMA ZAŠTITE

XVI

Područje II vodozaštitne zone Mahmutovića rijeke nalazi se na području općine Ilijaš.
Područje II zaštitne zone obuhvata prostor od granice I zaštitne zone do vanjske granice II zaštitne zone.
Područje II vodozaštitne zone Mahmutovića rijeka obuhvata prostor površine P = 4 293 635.79 m2 sa obimom obuhvata od 8 853.26 m.
II zaštitna zonaizvorišta Mahmutovića rijeka počinje na bezimenom vrh u na koti 1375m.n.v. sa koord. Y = 6530788.48 X = 4 877 861.32. Sa ovog vrha, granica ide u tačku 2 sjeverno istočno od lačke l sa koord. Y = 6 531139.20 X = 4 878 457.38 sa kotom 1300 m.n.v. obilazi izvor Kucat sa zapadne strane i krećući se prema sjeveru dolazi, istočno od sela Milici, u tačku 3 na lokalnom putu Čemerno - Karaula. Iz tačke 3 pravac prolazi zapadno od sela Milici, dolazi do tačke 4 na planini Štit. Iz tačke 4 sa koord. Y = 6 530 936.01 X = 4 879 640.20 i kotom 1050 m.n.v. pravac se proteže na sjevero-istočno planinom Štit do tačke 5 sa koord. Y = 6 531 560.27 X = 4 880 023.81 i kotom 980 m.n.v. Iz tačke 5, granica savija na jugo-istok, prolazi pored sela Zakutnica i dolazi istočno od sela Štit u tačku 8 sa kotom 1080 m.n.v. Iz tačke 8, pravac prolazi 200 m istočno od sela Simaniči i dolazi u selo Vujadinovići u tačku 9 sa kotom 1200 m.n.v. Iz sela Vujadinovići, granica u pravcu jugo-zapada dolazi do tačke 11 na koti 1400 rn.n.v. u kojoj se lomi na zapad i izlazi na trigonometar 1465 m.n.v. na vrhu Dernek Čemerske planine. Sa vrha Dernek, granica u pravcu sjevera prolazi kroz tačke 14 i 15 i dolazi na trigonomerar sa kotom .1411 m.n.v. na vrhu Zaganjica. Sa vrha Zaganjica, granica II zaštitne zone se spušta u tačku l, odakle smo krenuli sa opisom ove zone.
II zona zaštite vodozahvata r. Misoče proteže se na području općina Ilijaš i Breza.
Površina II zaštitne zone iznosi P= 11 445241 m2 sa obimom O = 36 350 m.
Zona koja se štiti je zona oko rijeke Misoče sa pritokom Ženik, koja je nastala od potoka Rupe i Gorjanski potok. Pojas zaštite definisan je linijom koja je 300 m udaljena od vodotoka r. Misoče i njenih pritoka, sa lijeve i desne sirane istih.
II zona zaštite počinje na zapadnoj strani, u odnosu na vodozahvat u tački l, sa koordinatama Y - 6 524 860 X = 4 869 120 na koti 680 m.n.v. Sa tačke l, granica ide prema sjeveru prateći uzvodno tok rijeke Misoče na udaljenosti od 300 m od vodotoka, izlazi na trigonometar 778, a odatle dolazi do vrha Kik trigonometar 854. Sa vrha Kik, ide preko planine Paljika do planine Klisura. Obodom stijena, prolazi ispod trigonometra 1020 sela Jankovići i dolazi do tačke 15 Y = 6 527 042 X - 4 874 892 ispod trigonometra 1035 na vrhu Vina. Odavde granica dalje ide prema sela Dolovići, prolazi ga sa zapadne strane i izlazi na put selo Dolovčići-Radovanovići, u tački Y = 6 528 304 X = 4 876 297. Prateći dalje put, prolazi kroz selo Radovanoviće i putem dolazi do naselja Mahmutovića rijeka. U tački. 20 sa koordinatama Y = 6 528 574 X = 4 87J 752 ide sjeverno iznad sela i ponovo izlazi na put prema selu Čiste Njive, odakle savija na sjevero-istok do tačke 24. Ovdje oštro lomi na jug do tačke 25 na koti 880 m i kreče se nizvodno rijekom Misočorn na udaljenosti od 300 m od vodotoka prema selu Radinja. Prolazi sa zapadne strane od sela Radinja i dolazi u tačku 28 preko puta sela Dolovčići, Iz ove tačke, linija obuhvata dalje ide iznad sela Rijeka i Laže, prolazi zapadno od sela Danovina i dolazi u tačku 32 ispod vrha Kicelj trigonometar 1104. Granica dalje ide do zvanog mjesta Podgrad, gdje lomi prema istoku i počinje pratiti pritoku, rijeku Ženik. Granica obilazi vrh Kicelj idući na sjeveroistok, prolazi pored sela Ilici, ispod vrha Krst dolazi na Ravan Brdo, savija na istok i dolazi na trigonomelar 1212 u selu Čemernica. Iz sela Čemernica, granica dalje ide na istok u podnožje Čemerske planine, ispod vrha Završje u tačku 41, obilazi izvor Gorjanskog potoka i izlazi na planinu Vjenac u tačku 42. Sada smo na drugoj strani Gorjanskog potoka, i nizvodno na 300 m od potoka, granica prolazi Ispod sela Višnjica preko prevoja Osoja. dolazi do sela Kruži u tačku 47. obilazi sa zapada i juga selo Kruži.i uzvodno prati potok Rupe do sela Taračin Do, gdje, obilazi izvor potoka Rupe. izlazi na brdo Brezovaš, lomi prema zapadu i prateći nizvodno potok Rupe i r. Ženik, prolazi kroz selo Dubrava, obilazi sa sjevera selo Tisovik i dolazi do sela Gudenovča u tačku 56 na obalu r. Misoče. Granica zaštitne zone ide dalje na jug nizvodno prateći r. Misoču, prolazi kroz mjesto zvano Bijele Vode i kosinom planine Nabožić nakoti 700 rn dolazi do tačke 61 južno od vodozahvata r. Misoče odakle se spušta u korito r. Misoče, prelazi je i dolazi do tačke 1. Ovim smo zatvorili vanjsku granicu II zaštitne zone vodozahvata r. Misoče.

XVII

Na području II zaštitne zone izvorišta zabranjeno je izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode do izvorišta, a naročito:
1.     izgradnja novih naselja, te izgradnja i rad kanalizacije, osim ako vodonepropusnost kanalizacionih vodova nije obezbijedena i kontrolirana;
2.     izgradnja i nekontroliran rad sportskih i rekreacionih objekata, bez vodonepropusne kanalizacije;
3.    formiranje gradilišta i gradilišnih naselja, bez sanitarija i vodonepropusne kanalizacije;
4.    odlaganje svih vrsta čvrstog otpada na sanitarne deponije;
5.    izgradnja i rad industrijskih i zanatskih pogona;
6.    izgradnja i rad željezničkih i ranžirnih stanica i terminala i autobuskih stanica, ukoliko nisu preduzete posebne mjere kojim se sprječava zagađivanje izvorišta;
7.    izgradnja i korištenje skladišta rastvorljivih materija opasnih i štetnih za vodu;
8.    izgradnja i rad stočnih i peradarskih farmi, osim uzgoja do 10 grla krupne stoke i peradi u individualnim domaćinstvima za vlastite potrebe, uz izgradnju i pravilan rad vodonepropusne kanalizacije, odnosno vodonepropusne septičke jame;
9.    izgradnja i eksploatacija cjevovoda za transport hemikalija, tečnih goriva, maziva idrugih opasnih tečnosti;
10.  cestovni transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih materija;
11.  eksploatacija mineralnih sirovina;
12.  eksploatacija šljunka;
13.  izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti iz tačke XXI ove odluke;
14.  sportske i rekreativne aktivnosti, osim u obimu kojim se
ne ugrožava kvalitet vode na izvorištu;
15.  izgradnja novih grobalja i proširenje postojećih;
16.  i druge aktivnosti za koje se utvrdi da mogu imati negativne posljedice za izvorište.

XVIII

Izuzetno od odredaba iz tačke XVII i XXI ove odluke, na području II zaštitne zone dozvoljava se rad postojećih privrednih subjekata, te postojećih rekreacionih objekata nakon zadovo­ljenja uslova iz tačke XVII ove odluke.
Privredni subjekti iz stava 1. ove tačke ne mogu proširivati vrstu i obim svoje djelatnosti na stanje zatečeno u trenutku donošenja ove odluke.
Privredni subjekti iz stava l. ove tačke dužni su pridržavati se odredbi ove odluke i primjenjivati propisane mjere zaštite.

XIX

Na području II zaštitne zone mogu ostati već postojeći stambeni i vikend objekti, kao i individualni objekti za uzgoj stoke i peradi.
Na objektima iz stava 1. ove tačke dozvoljeni su radovi usmjereni na tekuće održavanje, a u skladu sa uslovima definisanim aktom o građenju, izdatim od strane nadležn6g organa.
Sanitarne otpadne vode iz objekata na području II zaštitne zone iz stava 1. ove tačke moraju se prikupljali i transportovali propisno projektovanim i izvedenim kanalizacionim sistemom. Kanaiizacioni sislem mora bili vodonepropustan na području II zaštitne zone. Alternativa je prikupljanje otpadnih voda i njihov biološki tretman, pražnjenje na unaprijed određenom mjestu i na bezbjedan način.
U slučajevima kada se ne vrši prečišćavanje prikupljenih sanitarnih otpadnih voda iz stava 3, ove tačke, sanitarne otpadne vode moraju se ispustili izvan područja I i II zaštitne zone vodožahvata.

3. III. ZAŠTITNA ZONA - ZONA BLAGOG REŽIMA ZAŠTITE

XX

Područje III zaštitne zone obuhvata prostor od vanjske granice II zaštitne zone do granice pripadajućeg orografskog sliva i proteže se na teritoriji općine Hijaš, Vareš i Breza.
Površina III zaštitne zone vodozahvata rijeke Misoče iznosi P = 111559731 m2 sa obimom od O = 61 144 m, . Granica pripadajućeg orografskog sliva vodožahvata počinje sa trigonometrom Y=6 524 504 X=4 869 129 i kote 701 m i ide u pravcu juga preko planine Haluge i u tački Y= 6 524 706 X .= 4 870 738 u zvanom mjestu Potoci izlazi na lokalni put Popovići - Očevlje i ide njegovom sredinom, prolazi kroz Očevlje, izlazi na irigonometar Brdo iznad Očevlja na kolu 971 m. Sa- tog trigonometra ide na trigonometar Hasanovača sa kotom 1007 m.n.v. papreko Debelog Brda kote Relja 1038 m.n.v. dolazi na Zečevo brdo. Sa Zečevog Brda, granica ide dalje istočno od sela Neprivaj na trigonometar 1023 m.n.v., izlazi na lokalni put i prati ga kroz selo Neprivaj. Izlaskom iz sela penje se na planinu Gvozd brdo Provršje trigonometar 1140 m.n.v. gdje lomi prema sjeveroistoku. Linija zaštitne zone prelazi dalje sjeverno od sela Debela Međa preko trigonometra 1085 m.n.v., izlazi na kotu 1020 uGornjim Barama. Ovdje izlazi na put prema selu Karici. Granica ide putem pored Čazmine vode brdom Korita, izlazi na kotu 3056 u zvanom mjestu V. Raskršće, prolazi pored vrha Bukva, sa zapadne strane na koti 1050 prolazi pored vrha Krcaš sa istočne strane i sredinom puta dolazi u selo Kariče. Iz sela Kariča penje se na sjeveru na trigonometar 1142 m.n.v. i dolazi do kote 1089 m.n.v. na planini Ljeljan.
Iz ove tačke, lomi na zapad putem za selo Šikulje. U tački Y = 6 531 303 X = 4 885 921 napušta put, penje se na trigonometar 1066 m.n.v. odakle se spušta u selo Šikulje. na put prema Brgulama. Na raskršću ispred sela Brgule, linija granice penje se na trigonometar 1063 m.n.v. pa planinom Brezanci u tački Y = 6 532 701 X = 4 888 163 .izlazi na put prema Krstu gdje skreće na sjever prateći dalje put, pa preko Bijelog Kamena vrha Grad dolazi na trigonometar Jekovo brdo sa kotom 1343 m.n.v. Sa ovog trigonomelra, ide na istok do trigonometra 1310 m.n.v. na planini Zvijezda, savija na jug na vrh Pogladim 1245 m.n..v. i skrećući na zapad izlazi na put prema selu Mačak. Prateći put granica prolazi kroz selo Mačak, kroz mjesto zvano Šuplji Kamen i dolazi u selo Šehovići. Iz sela Šehovići putem dalje ide ka Stuparevcu i iz Stuparevca prateći put dolazi u selo Perkovići. Iz sela Perkovići granica i dalje prati put pa prolazi kroz selo Brda, Okuka i dolazi do sela Poredak. Iz sela Poredak pratimo granicom put preko Moševičkog Brda pa se kosom spuštamo u mjesto zvano Drum na kotu 1194 m.n.v. Iz tačke Y = 6 532 488 X = 4 876 276 mjestu zvanom Drum, granica se lomi ka zapadu i dolazi na planinu Čardak u tačku Y = 6 531 307 X = 4 876 499 gdje savija na jug i Čemerskom planinom izlazi na trigonometar 1392 m.n.v. zvanom Završje. Sa Završja granica ide na planinu Vjenac, prolazi kroz selo Višnjica pa preko trigonometra 1188 m.n.v. dolazi u selo Taračin Do. Iz Tarčin dola granica se prostire prema trigonometru 1069 m.n.v. i u tački Y= 6529 146 X= 4870 982 izlazi na put koji će pratiti preko Kameničkih strana, Mlakvi, Ravnog Nabožića sa trigonometrom 1021 m.n.v. preći planinu Nabožič i u tački Y = 6 525 406 X = 4 868 572 odvojiti se od puta prema G. Misoči skrenuti na zapad, preći r. Misoču preko kote
636 i iznad sela D. Misoča spojili se na trigonometar 701 m.n.v. odakle je i krenuo ovaj opis zaštićene zone.
Područje III vodozaštitne zone Mahmutovića Rijeka obuhvata prostor od l 221 480m2 sa obimom obuhvata od 6.491.80 m horizontalne dužine.
Područje III vodozaštitne zone Mahmutovića rijeke nalazi se na području općine Ilijaš.
III zaštilna zona izvorišta Mahmutovića Rijeka počinje na 400 m.n. v. sjeverno od sela Simaniči u tački l sa elementima Y=6 532 678.33 X=4 878 301.95 na koti 1100 m odakle skreće u pravcu juga, dolazi do sela Simaniči, obilazi ga sa sjeveroistočne .strane i u pravcu jugo-istoka dolazi do tačke 18 na koti 1143 m.n.v. Sa kote 1143 m.n.v prateći šumski put u pravcu juga dolazi do tačke 14 na planini Kosa na kotu 1240 m.n.v. gdje skreće u pravcu istoka prateći šumski put dolazi do kote 1194 m.n.v. U zvanom mjestu Drum, nastavlja do iznad sela Vujadinovići do tačke 3 sa koord. Y=6 531967.50 X=4.876 877.21 i kotom 1270 m.n.v. Skrećući prema sjeveru prolazi kroz selo Vujadinoviće pa preko Karaule prolazi istočno od sela Simanići do početne tačke ovog opisa.

XXI

Na području III zaštitne zone izvorišta zabranjuje se izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje slijedećih aktivnosti:
1. izgradnja i rad uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i uređaja.za spaljivanje čvrstog otpada;
2.     prerada, manipulacija i skladištenje hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih i štetnih materija određenih podzakonskim aktom iz člana 55. stav 1. Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH" broj 70/06);
3.    otvoreno uskladištenje i primjena hemijskih sredstava opasnih i šleinih za vodu, koja se koriste za zaštitu i rast bilja i za uništenje korova;
4.    izgradnja i korištenje poletno-slemih slaza, sigurnosnih površina i površina za prisilno slijetanje u zračnom saobraćaju;
5.    izgradnja i korištenje manevarskih i vojnih poligona;
6.    izgradnja i rad industrijskih i zanatskih pogona sa nečistom tehnologijom, koji ispuštaju radioaktivne ili druge za vodu štetne i opasne materije (nuklearni reaktori, petrohemijska industrija, metalo-preradivački pogoni, hemijske tvornice, kožarska industrija i drugo);
7.   cestovni transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih materija bez provedenih mjera zaštite podzemnih voda i odobrenja i pratnje organa MUP-a;
8.    direktno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u vodotoke ili akumulacije uzvodno od vodozahvata i prečišćenih i neprečišćenih   otpadnih voda na tlo, uključujući pražnjenje vozila za čišćenje i odvoz fekalija;
9.    privredne i druge aktivnosti kojima se narušava prirodni režim vodotoka na mjestu vodozahvata u mjeri u kojoj se ugrožava kapacitet izvorišta;
10.  izgradnja i eksploatacija cjevovoda za transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih tečnosti, ukoliko nisu preduzetee posebne mjere kojim se sprječava izlivanje ovih tečnosti u vodotoke ili akumulacije;
11.  izgradnja i rad stočnih i peradarskih farmi, ukoliko nisu
preduzete posebne mjere kojim se sprječava zagađivanje
vodotoka ili akumulacija;
12.  odlaganje svih vrsta čvrstog otpada izvan sanitarnih deponija, kao i na sanitarne deponije, ukoliko nije obezbijedeno odvođenje filtrata iz sanitarne deponije van slivnog područja vodozahvata;
13.  eksploatacija mineralnih sirovina, osim ako se utvrdi da se tom aktivnošću ne ugrožava kvatitet površinske vode na izvorišta:
14.  eksploatacija kamenu i šljunka, osim iz posebno kontroliranih i zaštićenih kamenoloma i šljunkara;
15. sječa šume, izgradnja puteva, izvođenje obimnih zemljanih iskopa i druge aktivnosti koje izazivaju ili pospješuju eroziju tla;
16. komercijalni uzgoj riba, osim biološkog održavanja i pribavljanju;
17. upotreba plovila na pogon naftnim derivatima;
18. i druge aktivnosti za koje se utvrdi, da mogu imati negativne posljedice za izvorište.

XXII

Sredstva potrebna za finansiranje provođenja ove odluke se obezbjeduju i planiraju budžetom općinu Braza i Ilijaš.

III - NAZIV ORGANA I PRAVNIH LICA NADLEŽNIH ZA SPROVODENJE ODLUKE

XXIII

Organi nadležni za sprovodenje ove odluke su općinski organi nadležni za vode općina Breza i Ilijaš, odnosno komunalna javna preduzeća nadležna za vodosnabdijevanje za područje Breza i Ilijaš svako na svom području.

IV - NADZOR NAD SPROVOĐENJEM OVE ODLUKE

XXIV

Nadzor nad sprovodenjem ove odluke vrše federalni i kantonalni organi u skladu sa važećim zakonskim propisima.

V - KAZNENE ODREDBE

XXV

Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kaznit, će se za prekršaj pravno lice:
1.    ako vrši izvođenje radova,.izgradnju ili rekonstrukciju objekata ili obavlja aktivnosti protivno zaštitnim mjerama propisanim u tač. XV, XVII i XXI ove odluke;
2.    ako ne postupi u skladu sa tač. XI, XI i XIV ove odluke;
3.    ako ne izvrši ili neblagovremeno izvrši radnje iz tačke
XXIX ove odluke.
Za prekršaj iz stava l. ove tačke kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 100 do l.000 KM.

XXVI

Pravno i odgovorno lice u pravnom licu kaznit će se za prekršaj iz člana 204. stav I tačke 10. i 206. stav 1. tačka 15. Zakona o vodama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06).

XXVII

Novčanom kaznom od 100 do 500 KM kaznit če se za prekršaj fizičko lice:
1.    ako vrši izvođenje radova, izgradnju ili rekonstrukciju objekata ili obavlja aktivnosti protivno zaštitnim mjerama propisanim u tač. XVII i XXI ove odluke;
2.    ako rte izvrši ili neblagovremeno vrši radnje iz tačke XIX ove odluke.

VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

XXVIII.

Sastavni dio ove odluke je grafički prilog na kome su prikazane granice zona sanitarne zaštite izvorišta.

XXIX

Na području I, II i III zaštitne zone izvršit će se uređenje prostora i sprovodenje zaštitnih mjera u skladu sa ovom odlukom i projektom zaštite u roku od dvije godine od dana njenog donošenja.
Komunalna javna preduzeća nadležna za vodosnabdijevanje su dužna izvršiti radnje iz tač. XI i XII ove odluke u roku od 90 dana od dana njenog donošenja.
Kanalizacioni sistemi iz tačke XIX ove odluke moraju se izvesti u roku od dvije i pol godine od dana njenog donošenja.

XXX

Šumsko-privredna osnova će se uskladiti sa odredbama ove odluke u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ove odluke.

XXXI

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V broj 959/10
14. decembra 2010, godine
Sarajevo

Premijer
Mustafa Mujezlnovlć, s. r.