Temeljem članka 68. stavak 4. Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalnog ministarstva poljo­privrede, vodoprivrede i šumarstva, na 159. sjednici održanoj 14. prosinca 2010. godine, donosi

O D L U K U

O ZAŠTITI IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE
 MAHMUTOV1ĆA RIJEKA I RIJEKA MISODČA

I OPĆE ODREDBE

I

Ovom Odlukom utvrđuju se zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Mahmutovića rijeka i rijeka Misoča (u daljnjem tekstu: izvorište), s kojeg se vrši opskrba vodom za piće potrošača sa Mahmutovića rijeke - potrošači Općine Breza, odnosno sa rijeke Misoče - potrošači Općine Hijaš, veličina i granice zona sanitarne zaštite, mjere i režimi zaštite, nadzor nad provođenjem ove Odluke, kaznene odredbe i druga pitanja od interesa za provođenje sanitarne zaštite izvorišta,

II

Izvorište - "Mahmutovića rijeka" nalazi se na tromeđi općina Breza, Vareš i Ilijaš, a "vodozahvat rijeke Misoče" se nalazi na području, opčine Ilijaš i predstavljaju izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na područja Zeničko-dobojskog kantona i Kantona Sarajevo.

III

Zaštita izvorišta vrši se uspostavljanjem i održavanjem zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera, koji su utvrđeni sukladno lokalnim uvjetima, na temelju provedenih istražnih radova, analiza i stručnog elaborata.

IV

Utvrđivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera vrši se u cilju zaštite voda izvorišta od svih vidova zagađenja i štetnih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na higijensku ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.

V

Urbanističko uređenje prostora, gospodarske, poljoprivredne i druge djelatnosti mogu se vršiti samo na način i u mjeri koji. su utvrđeni ovom Odlukom.
Gospodarska društva, kantonalna i općinska tijela uprave, druge pravne osobe i građani dužni su pridržavali se odredbi ove Odluke i primjenjivati propisane mjere zaštite.

II ZONE SANITARNE ZAŠTITE. I ZAŠTITNE MJERE

VI

Sukladno Pravilniku o uvjetima za određivanje zona sanitarne zašute i zaštitnih mjera za izvorišta voda koja se koriste ili planiraju da koriste za piće ("Službene novine Federacije BiH", broj 51/02), izvorište Mabmutovića rijeka predstavlja izvorište podzemnih voda u vodonosnicima međuzrnske poroznosti, a izvorište rijeka Misoča predstavlja izvorište sa zahvatom površinskih voda.
Za izvorišta iz stavka 1. ove točke utvrđuju se tri zone sanitarne zaštite, i to:
1.    I zaštitna zona - zonu najstrožeg režima zaštite (Rijeka Misoča) odnosno la i. lb zaštitnu zonu (Mahmutovifa rijeka);
2.    II zaštitna zona - zona ograničenog režima zaštite;
3.    III zaštitna zona - zona blagog režima, zaštite, Osini zona zaštite iz stavka 2, ove točke, neophodno je uspostaviti sustav monitoringa i dojave ekstremnih situacija,

III ZAŠTITNA ZONA - ZONA NAJSTROŽEG REŽIMA ZAŠTITE

VII

Područje I zaštitna zone Mahmutovića rijeke dijeli se na la zaštitnu zonu i lb zaštitnu zonu.
Izvorište Misoča ima samo I zaštitnu zonu.
Područje la zaštitne zone izvorišta obuhvaća neposredni prostor oko vodozahvatnog objekta izvorišta Mahmutovića rijeka čime se objekt štiti od slučajnog ili namjernog zagađenja ili oštećenja na udaljenosti od 50 m.
Mjerama zaštite la zone štite, se i tri ponora koja se nalaze u izravnoj vezi sa izvorištem Mahmutovića rijeka, la vodozaštitna zona izvorišta Mahmutovića rijeke nalazi se na području općina Breza i Ilijaš.
Površina la vodozašlitne zone oko izvorišta Mahmutovića rijeke iznosi 1205 m2 dužinom granice od 138 m.
Vodozaštitna zona ponora koji su također uključeni u režim zaštite 1a vodozaštitne zone nalazi se na području opčine Ilijaš kod mjesta zvanog Han Karaula-PONOR I PONOR II u mjestu zvanom Ravan i PONOR III u mjestu zvanom Velika Njiva,
Granica la vodozaštitne zone oko ovih ponora ima oblik kvadrata dužine stranica 20 m koje su udaljene 10 m u pravcu sjevera, istoka, juga i zapada od samog ponora. Površina zone zaštite oko ponora je 400 m2 sa obujmom od 280 m. Za sva tri ponora površina zaštite iznosi P = 1200 m2 sa obujmom zaštite od O = 240 m.
Ia zona izvorišta Mahmnutovića rijeka počinje na lijevoj obali rijeke Misoče sjeverno od samog izvorišta u točki: Y =- 6 529 588 X = 4 878 907 koja se nalazi na granici općina Ilijaš i Breza. Granica dalje ide nizvodno obalom rijeke Misoče u dužini od 32 m do točke Y = 6 529 567 X = 4 878 883 gdje skreće na jug u dužini od 26 m i izbija na putnu komunikaciju Ilijaš - M, rijeka - Nišička visoravan do točke Y =.6 529 582 X = 4 878 862. Granica dalje ide ivicom puta Ilijaš - M. rijeka - Nišićka visoravan prateći putnu komunikaciju u pravcu sjeveroistoka i u dužini od oko 41 m do točke prijeloma Y = 6 529 616 X = 4 878 885 odakle skreće na sjever do početne točke Y = 6 529 588 X = 4 878 907.
PONOR I lociran je kod mjesta zvanog Han Karaula u točki Y = 6 531 879 X = 4 878 476, a zona sanitarne zaštite predstavlja liniju koja je udaljena 10 m istočno, južno, zapadno i sjeverno od točke ponora i zatvara kvadrat dimenzija 20 x 20 m što čini površinu od P = 400 m2 i obujmom zaštićene zone od 80 m.
Ia zona PONOR- al omeđena je točkama y = 6 53 1 869 x =4 878 466; y = 6531 889 x = 4878 466; y = 6531 889 x=4S78486; y =6 531 869 x = 4 878 486,
PONOR II lociran je kod mjesta zvanog Ravan u točki Y = 6 532 035 X = 4 878 233, a zona sanitarne zaštite predstavlja liniju koja je udaljena 10 m istočno, južno, zapadno i sjeverno od točke ponora i zatvara kvadrat dimenzija 20 x 20 m što čini površinu od P = 400 m2 i obujmom zaštićene zone od 80 m.
1a zona PONOR-a II omeđena je točkama y = 6 532 025 x = 4
,y = 6532025 x = 4 878 243.
PONOR III lociran je kod mjesta zvanog Velika Njiva u točki Y = 6 532 107 X = 4 8,77 941, a zona sanitarne zaštite predstavlja liniju koja je udaljena 10 m istočno, južno, zapadno i sjeverno, od točke ponora i zatvara kvadrat dimenzija 20 x 20 ni što čini površinu od P = 400 m2 i obujam zaštićene zone od 80 m. la zona PONOR-a III omeđena je točkama y = 6 532 097 x = 4 877 931 y = 6532 117x =487793 y = 65321I7 x=487795 y = 6532097 x = 487795I.
lb zaštitna zona izvorišta Mahmutovića. rijeka je prostor između vanjske granice Ia zaštitne zone do granice utvrđene na temelju vremena tečenja podzemne vode 48 sali,
Efektivna brzina tečenja podzemne vode za ovo područje je 0.009 m/s. Za ovu brzinu i vrijeme tečenja podzemne vode od 48 sati, granica lb zaštitne zone određena je na udaljenosti ne bližoj od 1.555 metara od vodozahvatnog objekta.
lb zašlitna zona Mahimutovica rijeke proteže se mi području općina Ilijaš, Vareš i Breza.
Površina, lb zaštitne zone Mahmutovića rijeka iznosi P = 3,371.512 m2, u obujam zone iznosi 0 = 8 144 m.
lb zaštitna zonu Mahmutovića rijeke počinje 400 m jugo-istočno od izvorišta na koti 880 m.n.v, sa koordinatama točke Y = 6 529 383.21 X = 4 878 524.30, Iz točke l granica ide u pravcu sjevera, prelazi r. Misoču i penje se na planinu Rogoj u točku 2 na koti 1000 m.n.v, koord. Y = 6 529 378.42 X = 4 879 165.57. Iz točke 2, granica se lomi u pravcu sjevero-istoku, prelazi preko grebena Rogoj i dolazi u točku 3 na koti 970 m.n.v. sa koord. Y = 6 529 666.64 X = 4 879 602.22. Granica dalje ide u pravcu sjevero-istoka dolazi u selo Seoce u točku 4 sa Y = 6 530 147.33 X = 4 879 938.03. Iz sela Seoci granica dalje ide prema selu Sršljenci, dolazi na 200 m zapadno od sela u točku 5 na koti 100 m.n,v. Granica ovdje oštro lomi prema jugo-istoku spuštajući se u korito r. Misoče a potom se penje na planinu Štit u točku 6 sa kotom 980 m.n.v. Iz točke 6, granica lomi u pravcu zapada penjući se planinom Štit u točku 7 sa kotom 1050 m.n.v. Iz točke 7, granica savija prema jugu u selo Milice, dolazi zapadno i izlazi na put. Selišta - Milici - Zakutnica u točku 8 na koti 1170 m.n,v. Granica dalje nastavlja prema jugu, prolazi istočno od izvora Kucat i dolazi u točku 9 na koti 1230 m.n, v. Iz točke 9, granica ide dalje na bezimeni vrh na kotu 1375 m.n.v. Sa ovog vrha, granica lomi ka zapadu, prolazi sjeverno od sela Damjanovići kroz točku 11, blago savija na trigonometar sa kotom 1220 m.n.v. Sa trigonometra 1220 granica ide sjeverno i spuštajući se niz greben, dolazi do točke 14 na koti 1130 m.n,v. Iz točke 14, granica ide u pravcu zapada, spuštajući se niz planinu dolazi do točke l odakle smo i počeli ovaj opis.
1. vodozaštitna zona vodozahvata rijeke Misoče nalazi se na području općine Ilijaš.
Područje I zaštitne zone rijeke Misoče proteže se na obje obale rijeke Misoče i to u dužini od 50 m i širine pojasa 50 m.
Površina I zaštitne zone vodozahvata Misoča iznosi P = 16 231.35 m2 i obujma O = 565.43 m.
Granica zaštitne zone počinje u točki l pored šumskog puta označen kao k.č. 3260 sa koordinatama Y = 6 525 .133.87 X = 4 869 162,64. Granica dalje prati šumski put u pravcu sjevero-istoka .ina dužini od 204 m dolazi do točke 5 sa koord. Y=6 525 322.76 X = 4 869 232.85, gdje oštro lomi u pravcu jugo-istoka, prelazi rijeku Misoču i izlazi na lokalni put u točku 6 sa koord, Y = 6 523 375,43 X = 4 869 187.75, Prateći put u pravcu juga dolazi do točke 9 sa koord. Y = 6 525 290.00 X = 4 869 108.97 gdje lomi prema istoku, prelazi rijeku Misoču i spaja se sa točkom l.

VIII

Općina Breza, Vareš i Ilijaš će sukladno važećim propisima o eksproprijaciji regulirati pitanje imovinsko-pravnih odnosa sa eventualnim vlasnicima zemljišta na području I zaštitne zone.

IX

Na području I zaštilne zone nalaze se sljedeći objekti:
1.    vodozahvatni objekt i
2.    postrojenje za tretman voda.
Pored objekata iz prethodnog stavka ove točke, na području I zaštitne zone mogu se, uz primjenu propisanih mjera zaštite, graditi ili nalaziti i drugi vodni objekti, kao sto su vodozahvatni objekti, rezervoari, crpne stanice, trafo-stanice, administrativni objekti, prilazni i unutarnji putovi i drugi objekti koji su neophodni za rad sustava za vodoopskrbu.

X

Vodni i drugi objekti iz točke IX ove Odluke i njima pripadajuća   oprema u vlasništvu su komunalnog javnog poduzeća koje gospodari sustavom vodoopskrbe. Uz ove objekte su i objekti za kondicioniranje voda kao i dio distributivne mreže. Komunalna javna poduzeća nadležna za vodoopskrbu za područje općine Breza i llijaš su nadležni za provođenje svili zaštitnih mjera propisanih ovom Odlukom na području I zaštitne zone.

XI

Područje I zaštitne zone mora biti zaštićeno od neovlaštenog pristupa ogradom, kao i drugim potrebnim mjerama fizičke zaštite i osiguranja.
Ograda iz stavka l. ove točke mora biti izvedena na način da spriječi neovlašteni ili nasilni ulazak na područje I zaštitne zone.

XII

Potrebno je na odgovarajući način obilježiti I zaštitnu zonu, što osobito uključuje naziv izvorišta i zaštitne zone, naziv nadležnog tijela, broj dežurnog telefona za hitne slučajeve i upozorenje o zabrani neovlaštenog pristupa.

XIII

Pristup na područje I zaštitne zone dozvoljen je samo ovlaštenim osobama, što uključuje zaposlenike komunalnog javnog poduzeća nadležnog za vodoopskrbu koji stalno ili povremeno rade na objektima unutar ove zone i nadležnim inspekcijskim tijelima u tijeku vršenja redovnih ili izvanrednih kontrola ove zone, kao i drugim osobama uz posebno odobrenje komunalnog javnog poduzeća nadležnog za vodoopskrbu.
Sve osobe iz stavka 1. ove točke moraju posjedovati odgovarajuće propusnice kako bi mogla pristupiti prostoru I zaštitne zone.

XIV

Osobe koje stalno ili povremeno rade na objektima unutar I zaštitne zone moraju biti podvrgnute periodičnim ljekarskim pregledima, sukladno odgovarajućim propisima o sanitarnoj zaštiti.

XV

.Na području 1.zaštitne zone izvorišta zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu u izravnoj vezi sa normalnim radom i održavanjem - vodozahvatnog objekta. Aktivnosti koje se provode u cilju normalnog rada i održavanja vodozahvatnog objekta ne smiju štetno djelovati na izvorište.
Izuzetno od odredaba stavka l. ove točke, komunalno javno poduzeće nadležno za vodoopskrbu dužno je zemljište u I zaštitnoj zoni zasijati travom i raslinjem plitkog i vezanog korijenja, pri čemu je najstrože zabranjena uporaba prirodnog ili umjetnog gnojiva, kemijskih sredstava za zaštitu bilja, kao i drugih agrotehničkih sredstava.
Izuzetno od odredaba stavka 1. ove točke, dozvoljeno je provođenje instalacija u Funkciji normalnog rada objekata za vodoopskrbu, u kom slučaju je odgovarajućim projektnim i izvođačkim rješenjima potrebno osigurati da te instalacije ne mogu izravno ugroziti izvorište.
Na području lb zaštitne zone primjenjuju se zaštitne mjere iz toč XI do XV st. 1. do 3, ove Odluke, s tim što se dopuštaju i sljedeće aktivnosti, uz provođenje kontrole, i to:
1.    uporaba prirodnog i umjetnog gnojiva u obujmu koji ne ugrožava kakvoću vode na izvorištu;
2.    kretanje stanovništva bez ograničenja i kontrolirane rekreativne aktivnosti, bez izgradnje sportskih i rekreativnih objekata;
3.    održavanje postojećih objekata bez promjene namjene.

2. II ZAŠTITNA ZONA - ZONA OGRANIČENOG REŽIMA ZAŠTITE

XVI

Područje II vodozaštitne zone Mahmutovića rijeke nalazi se na području općine llijaš.
Područje II zaštitne zone obuhvaća prostor od granice I zaštitne zone do vanjske granice II zaštitne zone.
Područje II vodozaštitne zone Mahmutovića rijeka obuhvaća prostor površine P = 4 293 635.79 m2 sa obujmom obuhvata od 8 853.26 m.
II zaštitna zona izvorišta Mahmutovića rijeka počinje na bezimenom vrhu na koti 1375 m.n.v. sa koord. Y = 6530788.48 X = 4 877 861.32. Sa ovog vrha, granica ide u točku 2 sjeverno-istočno od točke l sa koord. Y = 6531 539.20 X = 4878 457.38 sa kolom 1300 m.n.v. obilazi izvor Kucat sa zapadne strane i krećući se prema sjeveru dolazi, istočno od sela Milici, u tocku 3 na lokalnom putu Čemerno - Karaula. Iz točke 3 pravac prolazi zapadno od sela Milici, dolazi do točke 4 na planini Štit. Iz točke 4 sa koord. V = 6 530 936.01 X = 4 879 640.20 i kotom 1050 m.n.v. pravac se proteže na sjevero-istok planinom Slit do točke 5 sa koord. Y = 6531 560.27 X = 4 880023.81 i kotom 98O m.n.v. Iz točke 5, granica savija na jugo-istok, prolazi pored sela Zakutnica i dolazi istočno od sela Štit u točku 8 sa kotom 1080 m.n.v. Iz točke 8, pravac prolazi 200 m istočno od sela Simaniči i dolazi u selo Vujadinovići u točku 9 sa kotom 1200 m.n.v. Iz sela Vujadinovići, granica u pravcu jugo-zapada dolazi do točke 11 na koti 1400 m.n.v. u kojoj se lomi na zapad i izlazi na trigonometar 1465 m.n.v. na vrhu Dernek Čemerske planine. Sa vrha Dernek, granica u pravcu sjevera prolazi kroz točke 14 i 15 i dolazi na trigonometar sa kotom 1411 m.n.v. na vrhu Zaganjica. Sa vrha Zaganjica. granica II zaštitne zone se spušta u točku l, odakle smo krenuli sa opisom ove zone.
II zona zaštite vodozahvata r. Misoče proteže se na području općina llijaš i Breza.
Površina II zaštitne zone iznosi P = 11. 445 241 m2 sa obujmom O = 36 350 m.
Zona koja se štiti je zona oko rijeke Misoče sa pritokom Ženik, koja je nastala od potoka Rupe i Gorjanski potok.Pojas zaštite definiran je linijom koja je 300 m udaljena od vodotoka r. Misoče i njenih pritoka, sa lijeve i desne strane istih.
II zona zaštite počinje na zapadnoj strani, u odnosu na vodozahvat u točki l, sa koordinatama Y = 6 524 860 X = 4 869 1.20 na koti 680 m.n.v. Sa točke l, granica ide prema sjeveru prateći uzvodno tok rijeke Misoče na udaljenosti od 300 m od vodotoka, izlazi na trigonometar 778, a odatle dolazi do. vrha Kik trigonometar 854. Sa vrha - Kik, ide preko planine Paljika do planine Klisura. Obodom stijena, prolazi ispod trigonometra 1020 sela Jankovlći i dolazi do točke 15 Y = 6 527 042 X = 4 874 892 ispod trigonometra 1035 na vrhu Vina. Odavde granica dalje ide prema selu Dolovčići, prolazi ga sa zapadne strane i izlazi na put selo Dolovčići-Radovanovići, u točki Y = 6 528 304 X = 4 876 297. Prateći dalje put. prolazi kroz selo Radovaniviće i putem dolazi do naselja Mahmutovića rijeka. U točki 20 sa koordinatama Y = 6 528 574 X = 4 877 752 ide sjeverno iznad sela i ponovo izlazi na put prema selu Čiste Njive, odakle savija na sjevero-istok do točke 24. Ovdje oštro lomi na jug do točke 25 na koti 880 m i kreće se nizvodno rijekom Misočom na udaljenosti od 300 m od vodotoka prema selu Radinja. Prolazi sa zapadne strane od sela Radinja i dolazi u točku 28 preko puta sela Dolovčići. Iz ove točke, linija obuhvata dalje ide iznad sela Rijeka i Laže, prolazi zapadno od sela Danovina i dolazi u točku 32 ispod vrha Kicelj trigonometar 1104. Granica dalje ide do mjesta zvanog Podgrad, gdje lomi prema istoku i počinje pratiti pritoku, rijeku Ženik. Granica obilazi vrh Kicelj idući na sjeveroistok, prolazi pored sela Ilići, ispod vrha Krst dolazi na Ravan Brdo, savija na istok i dolazi na trigonometar 1212 u selu Čemernica. Iz sela Čemernica, granica dalje ide na istok u podnožje Čemerske planine, ispod vrha Završje u točku 411 obilazi izvor Gorjanskog potoka i izlazi na planinu Vjenac u točku 42. Sada smo na drugoj strani Gorjanskog potoka, i nizvodno na 300 m od potoka, granica prolazi ispod sela Višnjica l preko prijevoja Osoja, dolazi do sela Kruži u točku 47, obilazi sa zapada i juga selo Kruži i uzvodno prali potok Rupe do sela Taračin Do, gdje obilazi izvor potoka Rupe, izlazi na brdo Brezovag, lomi prema zapadu i prateći nizvodno potok Rupe i r. Ženik, prolazi kroz selo Dubrava, obilazi sa sjevera selo Tisovići l dolazi do sela Gudenovca u točku 56 na obalu r. Misoče. Granica, zaštitne zone ide dalje na jug nizvodno prateći r. Misoču, prolazi kroz mjesto zvano Bijele Vode i kosinom planine Nabožić na koti 700 m dolazi do točke 61 južno od vodozahvata r. Misoće odakle se spušla u korito r. Misoče, prelazi je i dolazi do točke l. Ovim, smo zatvorili vanjsku granicu II zaštitne zone vodozahvata r. Misoče.

XVII

Na području II zaštitne zone izvorišta zabranjeno je izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode do izvorišta, a naročito:
1.    izgradnja novih naselja, te izgradnja i rad kanalizacije, osim ako vodonepropusnost kanalizacijskih vodova nije osigurana i kontrolirana;
2.    izgradnja i nekontroliran rad sportskih i rekreacijskih objekata, bez vodonepropusne kanalizacije;
3.    formiranje gradilišta i gradilišnih naselja, bez sanitarija i vodonepropusne kanalizacije;
4.    odlaganje svih vrsta čvrstog otpada na sanitarne deponije;
5.     izgradnja i rad industrijskih i zanatskih pogona;
6.    izgradnja i rad željezničkih i ranžirnih stanica i terminala i autobusnih stanica, ukoliko nisu poduzete posebne mjere kojim se sprječava zagađivanje izvorišta;
7.    izgradnja i korištenje skladišta rastvorivih tvari opasnih i štetnih za vođu;
8.    izgradnja i rad stočnih i peradarskih farmi, osim uzgoja do 10 grla krupne stoke i peradi u individualnim domaćinstvima za vlastite potrebe, uz izgradnju i pravilan rad vodonepropusne kanalizacije, odnosno vodonepropusne septičke jame;
9.    izgradnja i eksploatacija cjevovoda za transport kemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih tečnosti;
10.  cestovni transport kemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih tvari;
11.   eksploatacija mineralnih sirovina;
12.   eksploatacija šljunka;
13.   izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti iz točke XXI ove Odluke;
14.  sportske i rekreativne aktivnosti, osim u obujmu kojim se ne ugrožava kakvoća vode na izvorištu;
15.  izgradnja novih groblja i proširenje postojećih;
16.  i druge aktivnosti za koje se utvrdi da mogu imati negativne posljedice za izvorište.

XVIII

Izuzetno od odredbi iz točke XVII i XXI ove Odluke, na području II zaštitne zone dozvoljava se rad postojećih gospodarskih subjekata, te postojećih rekreacijskih objekata nakon zadovoljenja uvjeta iz točke XVII ove Odluke.
Gospodarski subjekti iz stavka 1. ove točke 'ne mogu proširivali vrstu i obujam svoje djelatnosti na stanje zatečeno u trenutku donošenja ove Odluke.
Gospodarski subjekti iz stavka 1. ove točke dužni su pridržavati se odredbi ove Odluke i primjenjivati propisane mjere zaštite.

XIX

Na području II zaštitne zone mogu ostati već postojeći stambeni i vikend objekti, kao i individualni objekti za uzgoj stoke i peradi.
Na objektima iz stavka 1. ove točke dozvoljeni su radovi usmjereni na tekuće održavanje, a sukladno uvjetima definiranim aktom o građenju, izdanim od strane nadležnog tijela.
Sanitarne otpadne vode iz objekata na području II zaštitne zone iz stavka 1. ove točke moraju se prikupljati i transportirati propisno projektiranim i izvedenim kanalizacijskim sustavom. Kanalizacijski sustav mora biti vodonepropustan na području II zaštitne zone. Alternativa je prikupljanje otpadnih voda i njihov biološki tretman, pražnjenje na unaprijed određenom mjestu i na siguran način.
U slučajevima kada se ne vrši prečišćavanje prikupljenih sanitarnih otpadnih voda izstavka 3. ove točke, sanitarne otpadne vode moraju se ispustiti izvan područja 3. i II zaštitne zone vodozahvata.

3. III ZAŠTITNA ZONA - ZONA BLAGOG REŽIMA ZAŠTITE

XX

Područje III zaštitne zone obuhvaća prostor od vanjske granice II zaštitne zone do granice pripadajućeg orografskog sliva i proteže se na teritorij općine Ilijaš, Vareš i Breza.
Površina III zaštitne zone vodozahvata rijeke Misoče iznosi P = 111 559731 m2 sa obujmom od O = 61 144 m.
Granica pripadajućeg orografskog sliva vodozahvata počinje sa trigonometrom Y = 6524504 X = 4869129 i kote 70l m i ide u pravcu juga preko planine Haluge i u točki Y = 6 524 706 X = 4 870 738 u mjestu zvanom Potoci izlazi na lokalni put Popovići -Očevlje i ide njegovom sredinom, prolazi kroz Očevlje, izlazi na trigonometar Brdo iznad Očevlja na kotu 971 m. Sa tog trigonometra ide na trigonometar Hasanovača sa kotom 1007 m.n.v, pa preko Debelog Brda kote Relja 1038 m.n.v. dolazi na Zečevo brdo. Sa Zečevog Brda, granica ide dalje istočno od sela Neprivaj na trigonometar 1023 m.n.v., izlazi na lokalni put i prati ga kroz selo Neprivaj. Izlaskom iz sela, penje se na planinu Gvozd Brdo Provršje trigonometar 1140 ra.n.v. gdje lomi prema sjeveroistoku. Linija zaštitne zone prelazi dalje sjeverno od sela Debela Meda preko trigonometra 1085 m.n.v., izlazi na kotu 1020 u Gornjim Barama, Ovdje izlazi na put prema selu Karici. Granica ide putem pored Čazmine vode brdom Korita, izlazi na kotu 1056 u mjestu zvanom V. Raskršće, prolazi pored vrha Bukva, sa zapadne strane na koti 1050 prolazi pored vrha Krcaš sa istočne strane i sredinom puta dolazi u selo Kariče. Iz sela Kariča penje se na sjeveru na trigonometar 1142 m.n.v. i dolazi do kote 1089 m.n.v. na planini Ljeljan.
Iz ove točke, lomi na zapad putem za selo Šikulje. U točki Y = 6 531 303 X = 4 885 921 napušta put, penje se na trigonometar 1066 m.n.v. odakle se spušta u selo Šikulje na put prema Brgulama. Na raskršću ispred sela Brgule, linija granice penje se na trigonometar 1063 m.n.v. pa planinom Brezanci u toćki Y = 6 532 701 X = 4 888 163 izlazi na put prema Krstu gdje skreće na sjever prateći dalje put, pa preko Bijelog Kamena vrha Grad dolazi na trigonometar Jekovo brdo sa kotom 1343 m.n.v. Sa ovog trigonometra, ide na istok do trigonometra 1310 m.n.v. na planini Zvijezda, savija na jug na vrh Pogladim 1245 rn.n..v. i skrećući na zapad izlazi na put prema selu Mačak. Prateći put granica prolazi kroz selo Mačak, kroz mjesto zvano Šuplji Kamen i dolazi u selo Šehovići. Iz sela Šehovići putem dalje ide ka Stuparevcu i iz Stuparevca prateći put dolazi u selo Perkovići. Iz sela Perkovići granica i dalje prati put pa prolazi kroz selo Brda, Okuka i dolazi do sela Poredak. Iz sela Poredak pratimo granicom put preko Moševičkog Brda pa se Kosom spuštamo u mjesto zvano Drum na kotu 1194 m.n.v. Iz točke Y = 6 532 488 X = 4 876 276 mjestu zvanom Drum, granica se lomi ka zapadu i dolazi na planinu Čardak u točku Y = 6 531 307 X = 4 876 499 gdje savija na jug i Čemerskom planinom izlazi na trigonometar 1392 m.n.v. zvanom Završje. Sa Završja granica ide na planinu Vjenac, prolazi kroz selo Višnjica pa preko trigonometra !188 m.n.v. dolazi u selo Taračin Do. Iz Taračin Dola granica se prostire prema trigonometru 1069 m.n.v. i u točki Y = 6 529 146 X = 4 870 982 izlazi na put koji će pratiti preko Kameničkih strana, Mlakvi, Ravnog Nabožića sa trigonometrom 1021 m.n.v. prijeći planini! Nabožić i u točki Y = 6 525 406 X: = 4 868 572 odvojili se od puta prema G. Misoči, skrenuli na zapad, preći r. Misoču preko kote 636 i, iznad sela D. Misoča, spojiti se na trigonometar 701 m.n.v., odakle je i krenuo ovaj opis zaštićene zone.
Područje IIIvodozaštitne zone Mahmulovića Rijeka obuhvata prostor od l 221 48O m2 sa obujmom obuhvata od 6.491.80m horizontalne dužine.
Područje III vodozaštitne zone Mahmutovića rijeke nalazi se na području općine llijas.
III zaštitna zona izvorišta Mahmutovića Rijeka počinje na 400 m.n.v. sjeverno od sela Simanići u tačkj l sa elementima Y=6 532 678.33 X=4 878 301.95 na koti 1100 m, odakle skreće u pravcu juga, dolazi do sela Simaniči, obilazi ga sa sjeveroistočne strane i u pravcu jugo-istoka dolazi do točke 18 na koti. 1143 m.n.v. Sa kote 1143 m.n.v prateći Šumski put u pravcu juga dolazi do točke 14 na planini Kosa na kolu 1240 m.n.v. gdje skreće u pravcu istoka prateći šumski put dolazi do kote 1194 m.n.v. U zvanom mjestu Drum, nastavlja do iznad sela Vujadinovići do točke 8 sa koord. Y=6531 967.50 X=4.S76877.21ikolom 1270 m.n.v. Skrećući prema sjeveru prolazi kroz selo Vujadinoviće pa preko Karaule prolazi istočno od sela Simaniči do početne tačke ovog opisa.

XXI

Na području  III  zaštitne  zone izvorišta zabranjuje  se izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje sljedećih aktivnosti:
t.    izgradnja i rad uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i uređaja za spaljivanje čvrstog otpada;
2.    prerada, manipulacija i skladištenje kemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih i štetnih tvari određenih podzakonskim aktom iz članka 55. stavak l. Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH" broj 70/06);
3.    otvoreno uskladištenje i primjena kemijskih sredstava opasnih i štetnih za vodu, koja se koriste za zaštitu i rast bilja i za uništenje korova;
4.    izgradnja i korištenje poletno-sletnih staza, sigurnosnih. površina i površina za prisilno slijetanje u zračnom prometu;
5.    izgradnja i korištenje manevarskih i vojnih poligona;
6.    izgradnja i rad industrijskih i zanatskih pogona sa nečistom tehnologijom, koji ispuštaju radioaktivne ili druge za vodu štetne i opasne tvari (nuklearni reaktori, petrokemijska industrija, metalo-prerađivački pogoni, kemijske tvornice, kožarska industrija i drugo);
7.    cestovni transport kemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih tvari bez provedenih mjera zaštite podzemnih voda i odobrenja i pratnje tijela MUP-a;
8.    izravno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u vodotoke ili akumulacije uzvodno od vodozahvata i pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda na tlo, uključujući pražnjenje vozila za čišćenje i odvoz fekalija;
9.    gospodarske i druge aktivnosti kojima se narušava prirodni režim vodotoka na mjestu vodozahvala u mjeri u kojoj se ugrožava kapacitet izvorišta;
10.  izgradnja i eksploatacija cjevovoda za transport kemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih tečnosti, ukoliko nisu poduzete posebne mjere kojim se sprječava izlijevanje ovih tečnosti u vodotoke ili akumulacije;
11.izgradnja i rad stočnih i peradarskih farmi, ukoliko nisu poduzete posebne mjere kojima se sprječava zagađivanje vodotoka ili akumulacija;
12.  odlaganje svih vrsta čvrstog otpada izvan sanitarnih deponija, kao i na sanitarne deponije, ukoliko nije osigurano odvođenje filtrata iz sanitarne deponije van slivnog područja vodozahvata;
13.  eksploatacija mineralnih sirovina, osim ako se utvrdi da se tom aktivnošću ne ugrožava kakvoća površinske vode na izvorištu;
14.  eksploatacija kamena i šljunka, osim. iz posebno kontroliranih i zaštićenih kamenoloma i šljunčara;
15.  sječa šume,izgradnja putova, izvođenje opsežnih zemljanih iskopa i druge aktivnosti koje izazivaju ili pospješuju eroziju tla;
16.  komercijalni uzgoj riba, osim biološkog održavanja i pribavljanja;
17.  uporaba plovila na pogon naftnim derivatima;
18.  i druge aktivnosti za koje se utvrdi da mogu imati negativne posljedice za izvorište.

XXII

Sredstva potrebna za financiranje provođenja ove Odluke se osiguravaju i planiraju proračunom općina Breza i Ilijaš.

III NAZIV TIJELA PRAVNIH OSOBA NADLEŽNIH ZA PROVOĐENJE ODLUKE

XXIII

Tijela nadležna za provođenje ove Odluke su općinska tijela nadležna za vode općina Breza i Ilijaš, odnosno komunalna javna poduzeća nadležna za vodoopskrbu za područje Breza i Ilijaš svatko na svom području.

IV NADZOR NAD PROVOĐENJEM OVE ODLUKE

XXIV

Nadzor nad provođenjem ove Odluke vrše federalna i kantonalna tijela sukladno važećim zakonskim propisima.

V KAZNENE ODREDBE

XXV

Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1.    ako vrši izvođenje radova, izgradnju ili rekonstrukciju objekata ili obavlja aktivnosti protivno zaštitnim mjerama propisanim u toč. XV, XVII i XXI ove Odluke;
2.    ako ne postupi sukladno toč. XI, XII i XIV ove Odluke;
3.    ako ne izvrši ili neblagovremeno izvrši radnje iz točke XXIX ove Odluke.
Za prekršaj iz stavka 1. ove točke kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 KM.
XXVI.
Pravna i odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se za prekršaj iz članka 204. stavak 1. točke 10. i 206. stavak 1. točka 15. Zakona o vodama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06). 

XXVI

Novčanom kaznom od 100 do 500 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
1.    ako vrši izvođenje radova, izgradnju ili rekonstrukciju objekata ili obavlja aktivnosti protivno zaštitnim mjerama propisanim u toč. XVII i XXI ove Odluke;
2.    ako ne izvrši ili neblagovremeno vrši radnje iz točke XIX ove Odluke.

VI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

XXVIII

Sastavni dio ove Odluke je grafički prilog na kome su prikazane granice zona sanitarne zaštite izvorišta.

XXIX

Na području I, II i III zaštitne zone izvršit će se uređenje prostora i provođenje zaštitnih mjera sukladno ovoj Odluci i projektu zaštite u roku od dvije godine od dana njenog donošenja.
Komunalna javna poduzeća nadležna za vodoopskrbu su dužna izvršiti radnje iz toč. XI i XII ove Odluke u roku od 90 dana od dana njenog donošenja.
Kanalizacijski sustavi iz točke XIX ove Odluke moraju se izvesti u roku od dvije i pol godine od dana njenog donošenja.

XXX

Šumsko-gospodarska osnova će se uskladiti sa odredbama ove Odluke u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Odluke.

XXXI

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V broj 959/10
14. prosinca 2010. godine
Sarajevo

Premijer
Mustafa Mujezinović, v. r.