ZAKON
O RUDARSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

       I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet zakona

Ovim se zakonom uređuje pravni status rudnog blaga odnosno mineralnih sirovina, način i uvjeti upravljanja mineralnim sirovinama, zaštita,  izvođenje rudarskih radova, mjere zaštite na radu, obustava izvođenja i trajni prekid rudarskih radova,  tehnička dokumentacija i projektiranje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski nadzor, zaštita i uređenje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja glede upravljanja mineralnim sirovinama na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
Rudno blago je dobro od općeg interesa i pod posebnom je zaštitom.

Članak 2.

Značenje izraza

Izrazi upotrijebljeni u ovome zakonu imaju sljedeća značenja:

Mineralne sirovine su neobnovljiva i obnovljiva prirodna bogatstva koja je moguće izravno ili neizravno gospodarski koristiti.
Upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za (optimalnu) eksploataciju i korištenje mineralnih sirovina.
Rudnik je ograničeni zemljišni prostor gdje se vrši eksploatacija mineralnih sirovina, uključujući strojeve, zgrade, građevinsku infrastrukturu, deponije, odlagališta, skladišta i druge objekte koji su potrebni za izvođenje rudarskih radova.
Rudnik u pravnom smislu je gospodarsko društvo čija je temeljna djelatnost  eksploatacija mineralnih sirovina.
Rudarski objekt je objekt u eksploatacijskom polju na površini i/ili ispod zemlje, koji je namijenjen eksploataciji mineralnih sirovina i izvođenju drugih rudarskih radova, koji nisu izravno vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina.
Rudarska infrastruktura su objekti rudnika koji su potrebni od početka  do završetka radova na eksploataciji mineralnih sirovina (pristupni putovi, elektrouređaji i objekti, objekti vodoopskrbe, zgrade za ljude i opremu i dr.).
Prostor za otkopavanje  je prostor na površini i/ili ispod zemlje, koji se sastoji od zemljišta za pristup i zemljišta određenog za eksploataciju mineralnih sirovina, označen graničnim crtama između određenih geografskih koordinata povezanih s geodetskom mrežom.
Plan - karta rudničkog prostora je katastarska karta u propisanom mjerilu, s označenim granicama i brojevima parcela, koji na početku eksploatacije ne smije biti stariji od šest mjeseci i koji se mora najmanje jednom godišnje dopunjavati.
Eksploatacija je vađenje mineralne sirovine iz ležišta i njezina prerada ili oplemenjivanje.
Vađenje obuhvata sve potrebne radnje da se dođe do mineralne sirovine u ležištu: otvaranje, pripremu za otkopavanje, otkopavanje i dopremu na obogaćivanje i /ili skladištenje.
Bušotinska eksploatacija uključuje sve potrebne radnje da se ležište pripremi za crpljenje, da se crpljenje izvede i mineralna sirovina uključi u preradu.
Prerada ili oplemenjivanje  mineralnih sirovina prema ovom zakonu je odabiranje, sortiranje, odrobljenje, mljevenje i sušenje mineralne tvari, odvajanje korisnog  minerala od  prateće jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata  kao i odstranjivanje nečistoća i vode iz nafte i prirodnog plina kada su navedene   radnje u tehnološkoj vezi s eksploatacijom.
Skladištenje uključuje sve potrebne radnje za uskladištenje mineralnih sirovina u  čvrstom, rasutom, tekućem i plinovitom stanju.
Rekultivacija napuštenih i eksploatacijskih prostora uključuje sve radnje  koje je potrebno izvršiti na rudničkom prostoru radi završne sanacije i   revitalizacije površina degradiranih rudarskim radovima prema rudarskom  projektu.
Eksploatacijsko polje je dio zemljine površine ograničeno pravim linijama,  prirodnim ili umjetnim  granicama koje se prostiru do određene dubine zemlje  između vertikalnih ravni položenih kroz te granice, s označenim točkama i  definiranim koordinatama.     
Geološka sredina za skladištenje ugljovodonika je poseban oblik skladišta koji se izrađuje u kompaktnom i neraspucalom stijenskom masivu.
Geotermalni energetski izvor je izvor topline uvjetovan zemljinom toplinom koja  se odražava kroz termalne fluide i toplotni efekt stijena.
Sigurnosni stub je zaštitno područje u kojem nije dozvoljeno otkopavanje mineralnih sirovina, kojim se štite podzemni i površinski objekti i dobra od  općeg interesa.
Metoda otkopavanja je niz tehničkih postupaka, mjera, procesa i redoslijeda  radnji kod otkopavanja mineralnih sirovina s rudarskim radovima, u okviru  konstrukcijski određenih elemenata otkopnog polja ili otkopnog radilišta.
Jama je rudarski objekt s podzemnim načinom eksploatacije.
Postrojenje je skup uređaja i instalacija, povezanih u funkcionalnu cjelinu kod  kojih zajednička funkcija služi istom zajedničkom cilju.
Otkopno polje ili revir je ograničeno područje za otkopavanje sa zasebnim ulaznim  i izlaznim komunikacijskim putovima i putovima za zračnu struju sa  specifičnim konstrukcijs određenim elementima, koje se može podijeliti na  blokove, etaže, horizonte i pojedinačna radilišta.
Otkopno radilište je dio otkopnog polja u kojem se izvode radovi. Radilišta imaju  svoj naziv.
Klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina je postupak kojim se mineralne sirovine razvrstavaju u klase i kategorije, prema osobinama, mogućnostima  primjene, izdašnostima, stupnju istraženosti i ekonomske opravdanosti.
Pričuve mineralnih sirovina su količine mineralnih sirovina utvrđene u ležištu.
Pojave mineralnih sirovina su mineralne sirovine koje nisu dovoljno istražene ili  izdašne za ekonomičnu eksploataciju.
Rudno blago su sve mineralne sirovine iz članka 7. ovoga zakona, koje se  eksploatiraju pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom.
Pristupno zemljište je zemljište preko kojeg je moguć pristup do prostora za  eksploataciju.    
Pojava opasnosti je svaka pojava u procesu eksploatacije mineralnih sirovina i  drugih radova, koja ugrožava zdravlje i život ljudi, imovinu  i okoliš.
Rudarska metoda iskopa i ugradnja osnovne podgrade pri izradi podzemnih  rudarskih prostorija je metoda koja omogućava stabilnost i samonosivost   prostora osiguranog osnovnom podgradom.
Rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina.
Rudarska metoda rada je metoda kod koje se primjenjuje tehnologija određena tehničkim propisima i propisima iz oblasti zaštite na radu u rudarstvu.
Jedinica mjere mineralne sirovine u čvrstom stanju je kubni metar mineralne  sirovine u ležištu.
Čvrsto stanje mineralne sirovine podrazumijeva primarno stanje mineralne  sirovine u ležištu.
Površinski kop je rudarski objekt s površinskim načinom eksploatacije   mineralnih  sirovina.
Podzemno spremište je uređen prostor za podzemno spremanje plinova, tečnosti  (osim vode) i čvrstih materija.
Izvođač je gospodarsko društvo koje ima odobrenje mjerodavnog tijela za  izvođenje rudarskih radova ili pojedinih tehnoloških cjelina.
Izvođač rudarskih i drugih radova je gospodarsko društvo koje je upisano u  sudski  registar koji je tijelu mjerodavnom za inspekcijski nadzor dostavio obavijest o početku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehničke opremljenosti, zaštite na radu, zaštite  i unapređenja životne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti
Rudničke vode su vode koje se nalaze na prostoru na kojem se vrši ili je  završen eksploatacija mineralnih sirovina, odlagalištima iskopanog zemljanog  materijala,  jalovištima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijela uključujući  površinske vodne tokove, podzemne vode, jezera, močvare i more.

Članak 3.

Svrha Zakona

Svrha ovoga zakona je upravljanje mineralnim sirovinama radi:
1. postizanja racionalne i održive eksploatacije mineralnih sirovina;
2. postizanja društvenog i gospodarskog razvitka;
3. zaštite rudnog blaga;
4. osiguravanja sudjelovanja javnosti u donošenju odluka koje se odnose na   
rudna bogatstva i
5. upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne   
za optimalnu eksploataciju i korištenje mineralnih sirovina koje će vršiti federalna odnosno kantonalna vlast.

Članak 4.

Upravljanje mineralnim sirovinama

Upravljanje mineralnim sirovinama je u mjerodavnosti Federacije i kantona koji sukladno ovom zakonu programiraju, planiraju i nadziru eksploataciju mineralnih sirovina uz osiguranje njihovog racionalnog korištenja prema propisima o sigurnosti rudarskih objekata i uposlenika i o zaštiti okoliša i prirodnih vrijednosti.

Članak 5.

Primjena Zakona

Ovaj se zakon ne primjenjuje na djelatnosti vezane uz obavljanje prijevoza mineralnih sirovina (tereta) u: željezničkom prijevozu na prugama javnoga prometa, cestovnom prometu na javnim cestama, u pomorskom i riječnom prijevozu,   zračnom prijevozu, cjevovodnom transportu od predajne postaje, odnosno od uvođenja u sabirni cjevovod ili od posljednje mjerne postaje za izlaz, ukoliko taj cjevovod služi za izravnu i isključivu predaju trećim osobama i drugim pogonima, čija djelatnost nije eksploatacija i priprema mineralnih sirovina.
Upravljanje vodama vrši se po posebnom Zakonu.

Članak 6.

Rudarska djelatnost

Rudarska djelatnost, u smislu ovoga zakona, obuhvata: rudarske istražne radove, eksploataciju mineralnih sirovina uključujući otvaranje, pripremanje, otkopavanje, prijevoz, odlaganje, dopremu, preradu i uskladištenje mineralnih sirovina, izradu i reviziju tehničke dokumentacije za tu djelatnost (izvješća, studije, elaborati, planovi i projekti), sanaciju i tehničku rekultivaciju zemljišta oštećenog rudarskim radovima.

Članak 7.

Mineralne sirovine

Mineralnim sirovinama, u smislu ovoga zakona, smatraju se sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u čvrstom, tečnom i plinovitom stanju, u primarnom obliku (ležištu) ili u nanosima, jalovištima, tolioničkim troskama i prirodnim rastvorima i to:
energetske mineralne sirovine - sve vrste fosilnih ugljena, ugljovodonici u čvrstom, tečnom i plinovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali plinovi koji se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine;
mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihova jedinjenja;
sve vrste soli i solnih voda i plinovi koji se s njima javljaju;
nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, krečnjak, kremen, kvarcni pijesak, kvarcit, keramičke i vatrostalne gline, keramziti,  škriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni škriljci, tehničko-građevinski kamen, arhitektonsko-građevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, šljunak i pijesak za građevinarstvo izvan vodenih tokova;
sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kao neiskorišteni ostatak dobijanja, obogaćivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina i
sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog podrijetla.
Upravljanje mineralnim sirovinama iz članka 7. stavak 1. točke 1,. 2. i 3. ovoga zakona vrši  Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).
Upravljanje mineralnim sirovinama iz članka 7. stavak 1. toč. 4,. 5. i 6. ovoga zakona  vrše kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo.  
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) ima pravo donijeti odluku za eksploataciju mineralne sirovine od posebnog  interesa za Federaciju.         

Članak 8.

Rudarski radovi

Rudarski radovi u smislu ovoga zakona su:
rudarski istražni radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina na površini i/ili ispod površine zemlje, u tekućim i stajaćim vodama, obalnom moru, na morskom dnu, u primarnom nalazištu, naplavinama, iskopanom materijalu i jalovištima;
priprema, otvaranje, eksploatacija, uređivanje zemljišta u vrijeme eksploatacije, crpljenje, obogaćivanje, uskladištavanje i sanacija i rekultivacija otkopanih prostora;
ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjere sigurnosti i upotrebljivosti u rudarstvu;
sve vrste miniranja na površini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova;
odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri izvođenju rudarskih istražnih radova i eksploataciji mineralnih sirovina;
izrada jamskih karata i karata etaža na površinskim kopovima;
izrada planova odvodnjavanja površinskih kopova i jamskih rudarskih prostorija i njihova zaštita  od površinskih i podzemnih voda;
izrada planova sanacije podzemnih prostorija i ugrađivanja osnovne podgrade;
izrada planova provjetravanja, injektiranja i ankerisanja;
izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija, nasipa, usjeka, deponija, odlagališta, etažnih putova, odvodnih kanala i građevinskih objekata rudarskim metodama rada, na površini i/ili ispod zemlje, jamskih iskopa kao i podgrađivanja tijekom izvođenja rudarskih istražnih radova  i eksploatacije mineralnih sirovina i etažnih i drugih putova u eksploatacijskom polju;
izrada i korištenje skladišta fluida u geološkim sredinama;
eksploatacija geotermalnih energetskih izvora;
rekonstrukcija i održavanje rudarskih prostorija poslije prekida eksploatacije mineralnih sirovina;
crpljenje podzemnih voda - bušotinska eksploatacija iz članka 2. točka 11. ovoga zakona, kao i crpljenja podzemnih i površinskih voda, te regulacija vodotoka na površini, koji se nalaze unutar ležišta u cilju stvaranja uvjeta za eksploataciju predmetnog ležišta;
zatvaranje rudarskih objekata, sanacija i rekultivacija zemljišta oštećenog rudarskim radovima;
sanacija i rekultivacija napuštenih istražnih prostora, površinskih kopova i rudnika rudarskim metodama rada i
radovi montaže, demontaže i održavanja u rudarstvu.

Članak 9.

Rudarski objekti i postrojenja

Rudarski  objekti i postrojenja u smislu ovoga zakona su:
objekti i postrojenja u sastavu rudnika koji su izravno vezani uz tehnološki proces rudarskih istražnih radova, eksploatacije, pripreme, prerade i oplemenjivanja mineralnih sirovina kao i magacini eksplozivnih sredstava koji se nalaze na površini;
industrijski kolosijeci, viseće žičare, putovi i motorna vozila za prijevoz mineralnih sirovina u ležištu i od ležišta do objekata za preradu ili oplemenjivanje i odlagališta, ukoliko se prijevoz ne vrši javnim putovima, kao i skladišni prostori, radionice rudnika koje služe za remont i održavanje opreme u tehnološkom procesu eksploatacije mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika;
hidrotehnički objekti i postrojenja za odvodnjavanje i zaštitu rudnika od voda;
naftovodi, plinovodi i sonovodi od crpne stanice do razdjelno-sabirnih stanica i od ovih do rezervoara industrijske stanice;
električna mreža rudnika s objektima, postrojenjima i uređajima koji su s njom u izravnoj funkciji ili galvanskoj vezi, kao i mreža i uređaji za sporazumijevanje, signalizaciju, nadzor i upravljanje;
lampare, garderobe s kupatilima, prostorije stanice za spašavanje i prostorije za smještaj i održavanje samospasitelja i instrumenata za kontrolu jamskih plinova i mikroklime i
objekti i postrojenja koji nisu izravno vezani uz radove na eksploataciji energetskih mineralnih sirovina - lokalni i magistralni cjevovodi, plinovodi i drugi tehnološki cjevovodi, mjerno-redukcijske stanice, kao i objekti i postrojenja za preradu ili  oplemenjivanje  mineralnih sirovina,  te objekti za skladištenje fluida.

Članak 10.

Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina

Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina stječe se na temelju odobrenja za eksploataciju i na temelju dozvola sukladno ovom zakonu.
Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se prenijeti na drugu pravnu osobu uz suglasnost tijela koje je ta prava dodijelilo.
Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina mogu dobiti domaće i inozemne pravne osobe pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom.

Članak 11.

Eksploatacijsko polje

 Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar granica eksploatacijskog polja.
Eksploatacijsko polje nalazi se unutar granica istražnoga prostora.
Oblik i veličina eksploatacijskog polja utvrđuje se ovisno o vrsti mineralne sirovine, uvjetu racionalne eksploatacije i potrebnog prostora za smještaj rudarskih objekata  infrastrukture.
Eksploatacijsko polje  obuhvata površinski kop-jamu, prijevozne i pristupne potove na etaže, prostor za preradu ili oplemenjivanje, odlagališta, vodosabirnike, magazine eksplozivnih sredstava, trafostanice, radionički prostor, uredski i sanitarni prostor.
Ležišta mineralnih sirovina mogu se podijeliti na više eksploatacijskih polja.

Članak 12.

Zabrana eksploatacije  mineralnih sirovina pri izvođenju građevinskih radova

Gospodarsko  društvo odnosno izvođač rudarskih  radova  kada prilikom iskopa temelja za građevinski objekat naiđe na pojavu bilo koje mineralne sirovine iz članka 7. ovoga zakona, mora o tome obavijestiti Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo  mjerodavno  za rudarstvo koje će donijeti odluku o daljnjim aktivnostima.
Zabranjeno je na temelju građevinske dozvole iskopom temelja za građevinski objekt vršiti eksploataciju mineralnih sirovina, izuzev crpljena podzemnih voda u funkciji odvodnjavanja jame.

II.   UPRAVLJANJE  MINERALNIM  SIROVINAMA

Članak 13.

Strategija upravljanja mineralnim sirovinama

Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama priprema Federalno ministarstvo.
Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama na prijedlog Federalnog ministarstva usvaja Vlada Federacije.           
Detaljan sadržaj i način izrade strategije upravljanja mineralnim sirovinama propisuje Federalni ministar energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: federalni ministar).      

Članak 14.

Plan upravljanja mineralnim sirovinama

 Za provođenje strategije upravljanja mineralnim sirovinama donosi se plan upravljanja mineralnim sirovinama.
Plan upravljanja mineralnim sirovinama izrađuje Federalni zavod za geologiju (u daljnjem tekstu: Federalni zavod).
Na prijedlog Federalnoga zavoda, plan upravljanja mineralnim sirovinama usvaja Vlada Federacije.
Detaljan sadržaj i način izrade plana upravljanja mineralnim sirovinama propisat će federalni ministar. 

Članak 15.

Plan upravljanja mineralnim sirovinama i  prostorno planiranje

Plan upravljanja mineralnim sirovinama je stručna podloga za izradu prostornih planova Federacije i kantona.

III. IZVOĐENJE RUDARSKIH RADOVA

Članak 16.

Uvjeti za izvođenje radova

Rudarsku djelatnost može obavljati gospodarsko društvo upisano u registar društava i koje je tijelu mjerodavnom za inspekcijski nadzor dostavilo obavijest o početku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehničke opremljenosti, zaštite na radu, zaštite i unapređenja životne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti.
Kada gospodarsko društvo izvođenje radova povjerava drugom gospodarskom društvu, tada je obvezatno zaključiti odgovarajući ugovor s izvođačem radova koji ispunjava propisane uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
Izvođači radova su dužni postupati po odredbama ovoga zakona i  provedbenim propisima donesenim na temelju njega.
Propis o uvjetima  za obavljanje rudarske djelatnosti donijet će Federalno ministarstvo.

Članak 17.

Način izvođenja rudarskih radova

Pri obavljanju rudarske djelatnosti gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih  radova mora poštivati tehničke propise i normative u rudarstvu (u daljnjem tekstu: tehnički propisi), propise o zaštiti na radu, zaštiti okoliša, uvjete utvrđene u urbanističkoj suglasnosti i druge propise, osigurati osobna zaštitna sredstva uposlenicima i provoditi propise o zaštiti ljudi i imovine.

Članak 18.

Više izvođača rudarskih radova

Kada u istom rudničkom prostoru radove izvode dva ili više izvođača rudarskih radova, gospodarsko društvo u kome se izvode radovi  dužno je  osigurati provođenje svih mjera  zaštite na radu i zaštite zdravlja uposlenika.
Uposlenici izvođača rudarskih radova iz stavka 1. ovoga članka moraju biti upoznati s propisima i mjerama zaštite na radu, te opasnostima koje mogu nastati tijekom izvođenja radova.
Obveza gospodarskoga društva iz stavka 1. ovoga članka ne oslobađa odgovornosti svakog pojedinačnog izvođača rudarskih radova za provođenje svih mjera  zaštite na radu i zaštite  zdravlja uposlenika.
Prije početka izvođenja rudarskih radova, gospodarsko društvo u kome se izvode rudarski radovi i izvođač rudarskih radova, međusobne obveze i odgovornosti u provođenju mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja uposlenika regulirat će pismenim ugovorom.

Članak  19.

Propisi pri izvođenju rudarskih radova

Za provođenje tehničkih mjera i mjera zaštite pri izvođenju rudarskih radova federalni ministar donosi propise za radove iz sljedećih oblasti:
za eksploataciju mineralnih sirovina na površini i/ili ispod zemlje;
za eksploataciju mineralnih sirovina dubinskim bušenjem;
za električna postrojenja i instalacije u rudnicima s površinskom i podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina;
za radove na površini i/ili ispod zemlje, koji nisu vezani uz radove eksploatacije mineralnih sirovina;
za radove pri preradi mineralnih sirovina i
za skladištenje i trošenje sekundarnih ili trenutačno otpadnih sirovina u rudarstvu i korisnih mineralnih sirovina dobijenih kroz istražne radove.
Dodatne posebnosti za izvođenje radova iz stavka 1. ovoga članka mogu se utvrditi općim aktom izvođača rudarskih radova uz primjenu propisa iz stavka 1. ovoga članka, kao i drugih propisa koji se primjenjuju kod izvođenja rudarskih radova.
Ako se rudarskim radovima izrađuju podzemni objekti kojima nije namjena eksploatacija mineralnih sirovina, prilikom njihovog izvođenja, pored propisa iz stavka 1. ovoga članka moraju se primjenjivati tehnički i drugi propisi o građenju tih objekata.
Poslije izvršenih radova iskopa i osnovnog podgrađivanja iz stavka 3. ovoga članka, vrši se tehnički pregled izvršenog iskopa odnosno osnovnog podgrađivanja, i o tome izdaje odgovarajuća suglasnost.
Suglasnost za mineralne sirovine iz članka 7. stavak 1. toč. 1,. 2. i 3. izdaje Federalno ministarstvo, a za mineralne sirovine iz članka 7. stavak 1. toč. 4,. 5. i 6. izdaju kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo.
Gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova na podzemnom objektu iz stavka 3. ovoga članka dužno je povjerenstvu za tehnički pregled, pored dokumentacije propisane zakonom, predočiti i suglasnost iz stavka 5. ovoga članka.
Propise koji uređuju zaštitu na radu i zaštitu zdravlja uposlenika u rudarstvu iz stavka 1. ovoga članka donosi Federalni ministar u suglasnosti s federalnim ministrima mjerodavnim za rad i zdravstvo.

 Članak 20.

Služba spašavanja, vatrogasna služba i služba prve pomoći

Gospodarsko društvo koje izvodi podzemne rudarske radove u potencijalno požarnim i eksplozivno opasnim objektima ili radilištima, pri kojima mogu nastati otrovni plinovi, pare, prodori plinova, vode i mulja, mora organizirati službu spašavanja i opskrbiti je potrebnom opremom. Više gospodarskih društava može organizirati zajedničku službu spašavanja.
Na površinskim kopovima mora se organizirati služba spašavanja u slučaju da nije moguće uspješno provoditi spašavanje s postojećim službama.
Gospodarsko društvo je dužno organizirati vatrogasnu službu i službu prve pomoći ili zaključiti ugovor s odgovarajućim službama u mjestu gdje se nalazi gospodarsko društvo.
Način organiziranja, minimum stručne osposobljenosti i tehničke opremljenosti službe spašavanja, vatrogasne službe i službe prve pomoći propisuje federalni ministar u suglasnosti s federalnim ministrom zdravstva.

Članak 21.

                        Postupak kod pojava iznenadnih opasnosti

Svaki uposlenik je dužan odmah obavijestiti nadređenog o svakoj pojavi opasnosti, posebice o pojavama eksplozivnih, zagušljivih i otrovnih plinova, prodorima vode, mulja, blata, gorskim udarima i obrušavanjima, pojavi nadvjesa, nestabilnim kosinama, neeksplodiranim minskim punjenjima i drugim pojavama opasnosti, koje mogu ugroziti uposlenike, objekte i uređaje.
O svim pojavama opasnosti iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba gospodarskog društva  dužna je odmah obavijestiti  mjerodavnu rudarsku inspekciju.
Gospodarsko društvo, odnosno izvođač rudarskih radova  dužan je odmah izvijestiti Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo, mjerodavnog rudarskog inspektora i tijelo uprave mjerodavno za unutarnje poslove o svakom smrtnom slučaju, skupnoj ozljedi, težoj ozljedi na radu i  svakoj drugoj rudarskoj nesreći i o uzrocima nesreće u gospodarskom društvu.
U slučaju pojave opasnosti, kada je ugrožena sigurnost uposlenika, objekata i opreme pri izvođenju rudarskih radova, akciju spašavanja vodi odgovorna osoba određena općim aktom gospodarskog društva.
Ako rudarski inspektor utvrdi  da vođenje akcije spašavanja nije dovoljno stručno i učinkovito, usmeno će odrediti odgovarajuću upravnu mjeru.   
Gospodarsko društvo je dužno u slučaju rudarske nesreće u drugom gospodarskom društvu pružiti odgovarajuću pomoć, kao i na poziv rudarskog inspektora, odnosno ugroženog gospodarskog društva.

Članak 22.

Provođenje stručnih poslova u oblasti zaštite na radu i zdravlja uposlenika
na radu

Gospodarsko društvo odnosno  izvođači rudarskih radova moraju provoditi i osigurati nadzor nad primjenom tehničkih propisa i propisa iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja uposlenika.
Gospodarsko društvo odnosno izvođač podzemnih rudarskih radova mora obvezatno organizirati službu zaštite na radu i osigurati da zadaće zdravstvene zaštite obavlja ovlaštena zdravstvena ustanova.
Gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova na površinskim kopovima ovisno o specifičnim uvjetima za eksploataciju dužan je organizirati službu zaštite na radu ili odrediti posebnu osobu za nadzor nad provođenjem tehničkih normativa i mjera zaštite na radu.
Zadaća službe zaštite na radu je:
izravna kontrola provođenja svih propisanih mjera zaštite na radu;
vođenje evidencije o nesretnim slučajevima, profesionalnim oboljenjima, ozljedama na radu, gorskim udarima i drugim iznenadnim pojavama koje ugrožavaju živote uposlenika i opremu  u gospodarskom društvu po mjestu nastanka, uzrocima i nastalim posljedicama;
proučavanje uzroka nesretnih slučajeva, profesionalnih oboljenja, ozljeda na radu, gorskih udara i drugih iznenadnih pojava koje ugrožavaju živote uposlenih i opremu i davanje prijedloga za poduzimanje mjera i  metoda rada koje osiguravaju uspješno  otklanjanje tih uzroka;
praćenje zdravstvenog stanja uposlenika i predlaganje mjera za unapređenje zdravstveno-higijenskih uvjeta pri radu;
davanje prijedloga Upravi gospodarskog društva za unapređenje  zaštite na radu i zaštite zdravlja uposlenika;
davanje stručnih mišljenja dali su rudarski projekti izrađeni sukladno propisanim mjerama zaštite na radu i
vršenje i drugih poslova i ovlasti koje su joj date općim aktom gospodarskog društva.
Zadaće službe zaštite na radu obavlja potreban broj osoba visoke stručne spreme odgovarajuće struke  i koje imaju najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita.
Iznimno, poslove izravne kontrole provođenja mjera zaštite na radu mogu vršiti i osobe koje imaju višu ili srednju stručnu spremu  odgovarajućeg smjera i pet godina radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita.
Rukovoditelj službe zaštite na radu kod podzemnog načina eksploatacije mineralnih sirovina može biti  osoba s visokom stručnom spremom, rudarski fakultet i fakultet sigurnosti i pomoći, i koja ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami.
Rukovoditelj službe zaštite na radu  u podzemnim radovima koji nisu vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina može biti osoba s visokom stručnom spremom rudarskog, geološkog ili drugog odgovarajućeg smjera.
Gospodarsko društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora prije početka izvođenja radova izraditi  naputak koji će sadržavati način izvođenja radova i mjere zaštite  koje se moraju provoditi pri izvođenju radova radi zaštite života i zdravlja uposlenika. Naputci se moraju pravodobno usklađivati s nastalim promjenama uvjeta rada.

Članak 23.

Rukovodeće osobe u rudarstvu

Poslove i zadaće stručnog rukovođenja pri izvođenju rudarskih radova, izrade i revizije rudarskih projekata, obavljanja nadzora, samostalnog obavljanja rudarskih mjerenja, i druge poslove pri eksploataciji mineralnih sirovina mogu obavljati uposlenici koji ispunjavaju propisane uvjete stručne spreme i radnog iskustva  i koji su položili stručni ispit.
Gospodarsko društvo je dužno svojim općim aktom utvrditi obvezu stručnog usavršavanja i provjeru stručne osposobljenosti za uposlenike koji rade na poslovima za koje je prema odredbama ovoga zakona propisana stručna sprema i radno iskustvo.
Poslove iz stavka 1. ovoga članka u jamama ugroženim metanom i/ili opasnom ugljenom prašinom mogu vršiti samo osobe koje, pored ovim zakonom propisanih uvjeta u pogledu stručne spreme, radnog iskustva i stručnog ispita, imaju najmanje tri godine radnog iskustva od čega najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita u ovakvim jamama.
Iznimno, poslove iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati i uposlenici koji su radili najmanje četiri godine u jamama, od čega najmanje dvije godine u jamama ugroženim metanom i opasnom ugljenom prašinom.

Članak 24.

Glavno tehničko rukovođenje u jamskoj i površinskoj eksploataciji

Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u gospodarskom društvu koje se bavi jamskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati uposlenik koji ispunjava uvjete iz članka 26. ovoga zakona i koji ima  najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima  tehničkog rukovođenja u jami.
Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u gospodarskom društvu koje se bavi površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati uposlenik koji ispunjava uvjete iz članka 26. ovoga zakona i koji ima  najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja na površinskom kopu.
Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u gospodarskom društvu koje se bavi jamskom i površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati uposlenik koji ispunjava uvjete iz članka 26. ovog zakona i koji ima najmanje tri godine radnoga iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami ili tri godine radnoga iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja na površinskom kopu.

Članak 25.

Glavno tehničko rukovođenje u eksploataciji nafte i zemnog plina

Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u gospodarskom društvu koje se bavi eksploatacijom nafte i/ili plina može obavljati uposlenik koji ispunjava uvjete iz članka 26. ovoga zakona i koji ima najmanje tri godine radnoga iskustva na poslovima tehničkog   rukovođenja u gospodarskom društvu koje se bavi eksploatacijom nafte i/ili plina.

Članak 26.

Tehničko rukovođenje

Poslove tehničkog rukovođenja u gospodarskom društvu koje se bavi rudarskom djelatnošću može obavljati uposlenik koji ima visoku stručnu spremu rudarske struke odgovarajućeg smjera  i najmanje tri   godine radnog iskustva i  položen stručni ispit.

Članak 27.

Rudarska mjerenja

Poslove rudarskog mjerenja u jamama i na površinskim kopovima može obavljati uposlenik koji ima visoku ili srednju stručnu spremu odgovarajuće struke,   položen stručni ispit i najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon  položenog stručnog ispita.

Članak 28.

Nadzornik u rudarskim objektima

Poslove nadzornika u rudarskim objektima može obavljati uposlenik koji ima  najmanje srednju stručnu spremu  odgovarajućeg smjera i dvije godine radnoga iskustva stečenog nakon položenog  stručnog ispita.

Članak 29.

Poslovođa u rudarskim objektima

Poslove poslovođe u rudarskim objektima može obavljati uposlenik koji ima  najmanje tri godine radnoga iskustva  na poslovima  nadzornika u odgovarajućem objektu.

Članak 30.

Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima

Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati i uposlenici koji imaju visoku, višu ili srednju stručnu spremu  rudarske struke i  koji su stekli teorijska i praktična znanja o eksplozivnim sredstvima i miniranju.
Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati kvalificirani uposlenici rudarske struke koji imaju najmanje tri godine radnoga iskustva na poslovima  kvalificiranog uposlenika rudarske struke i položen  ispit iz poznavanja propisa,  primjene i praktičkog rukovanja eksplozivnim sredstvima.
Federalni ministar donijet će propise za polaganje ispita za samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima.

Članak 31.

Stručna sprema

Pod školama i fakultetima odgovarajuće struke za obavljanje poslova iz čl. 24. do 30. ovoga zakona podrazumijevaju se za poslove:
samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima – položen ispit za kvalificiranog uposlenika rudarske struke, rudarska tehnička škola odnosno rudarski fakultet;
nadzora nad jamskim i površinskim eksploatacijskim radovima - rudarska tehnička škola;
nadzora u objektima oplemenjivanja i obogaćivanja mineralnih sirovina - rudarska, strojarska i tehnološka ili kemijska tehnička škola;
nadzora nad eksploatacijom nafte i plina - rudarska odnosno geološka tehnička škola;
nadzora nad elektropostrojenjima i radovima - elektrotehnička škola;
nadzora nad strojarskim postrojenjima i radovima - strojarska tehnička škola;
nadzora nad građevinsko-montažnim i drugim specijalnim radovima - građevinska, tehnička, odnosno druga odgovarajuća srednja škola;
tehničkog rukovođenja rudarskim jamskim i površinskim radovima, masovnim miniranjem, službom zaštite, službom provjetravanja i službom spašavanja - rudarski fakultet i fakultet sigurnosti i pomoći;
tehničkog rukovođenja radovima prerade ili oplemenjivanja - rudarski, tehnološki, rudarsko-strojarski, strojarski i elektrotehnički  fakultet;
tehničkog rukovođenja eksploatacijom nafte i plina - rudarski, geološki ili rudarsko-naftni fakultet;
tehničkog rukovođenja elektro službom - elektrotehnički fakultet;
tehničkog rukovođenja strojarskom službom - rudarsko-strojarski ili strojarski fakultet;
tehničko rukovođenje sustavom odvodnjavanja – rudarski, geološki ili strojarski fakultet;
tehničkog rukovođenja građevinsko-montažnim i drugim specifičnim radovima - građevinski odnosno drugi odgovarajući fakultet;
rudarska mjerenja - geodetska ili rudarska tehnička škola odnosno geodetski ili rudarski fakultet;
tehničkog rukovođenja službom rudarskih mjerenja - geodetski odnosno rudarski fakultet i
tehničko rukovođenje geološkom službom na rudniku –geološki fakultet.

Članak 32.

Stručni ispit

Stručni ispit za tehničko rukovođenje, nadzor nad rudarskim radovima i samostalno obavljanje rudarskih mjerenja polažu kandidati koji imaju stručnu spremu propisanu ovim zakonom i najmanje jednu godinu radnoga iskustva  u oblasti rudarstva nakon stjecanja stručne spreme.

Članak 33.

Polaganje stručnog ispita

Stručni ispit iz članka 32. polaže se pred povjerenstvom koje imenuje federalni ministar.
Program stručnog ispita, te uvjete, način i troškove polaganja stručnog ispita provedbenim propisom utvrdit će federalni ministar.   
Aktom o imenovanju povjerenstva određuje se broj članova povjerenstva, vrijeme na koje se povjerenstvo imenuje i naknada za rad stručnog povjerenstva.

Članak 34.

Radno iskustvo

Pod radnim iskustvom u smislu odredbi čl. 23. do 30. ovoga zakona smatra se   iskustvo na odgovarajućim poslovima u rudarstvu stečeno nakon stjecanja stručne spreme koja je uvjet za rad na određenom radnom mjestu odnosno iskustvo stečeno nakon  položenog stručnog ispita u slučajevima propisanim ovim zakonom.

Članak 35.

 Izvođenje i nadzor rudarskih radova

Gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih  radova mora osigurati izvođenje   radova po tehničkoj  dokumentaciji, tehničkim propisima i propisima o zaštiti života i zdravlja uposlenika, a pri građenju drugih objekata i odredbe koje važe za građenje tih objekata.
Gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova obvezan je osigurati stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i uređajima i instalacijama u svim smjenama od stručnih osoba ili posredstvom uređaja za kontrolu i daljinsko upravljanje.
U jamama ugroženim metanom i opasnom ugljenom prašinom nadzor nad provjetravanjem mora biti stalan.

 Članak 36.

Knjiga rudarskog nadzora

Gospodarsko društvo dužno je voditi knjigu rudarskog nadzora u koju se unose naređenja mjerodavnog rudarskog inspektora izdana na licu mjesta pri vršenju nadzora u rudarskim objektima u slučaju izravne opasnosti po život i zdravlje ljudi i materijalnih dobara.
U knjigu rudarskog nadzora unose se naređenja i ravnatelja gospodarskog društva, osobe odgovorne za glavno tehničko rukovođenje i rukovoditelja službe zaštite na radu, koja se odnose na zaštitu na radu, a koja su izdana na licu mjesta pri pregledu radova.

Članak 37.

Dozvole

Za izvođenje rudarskih radova iz članka 8. ovoga zakona, koji se odnose izravno na eksploataciju mineralnih sirovina, potrebno je od Federalnoga ministarstva odnosno kantonalnoga  ministarstva mjerodavnog za rudarstvo ishoditi sljedeće dozvole:
dozvola za eksploataciju;
dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije;
dozvola za izvođenje radova po rudarskom projektu;
dozvola za uporabu rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija - upotrebna dozvola;
dozvola za vršenje periodičnih pregleda, mjerenja i ispitivanja oruđa za rad i uređaja, fizičkih, kemijskih i bioloških utjecaja i izdavanje odgovarajućih isprava u rudarstvu;
privremena dozvola za izvođenje radova i
konačna dozvola za izvođenje radova.
Dozvole iz stavka 1. ovoga članka toč. 1., 2., 3.,4., 6. i 7. za mineralne sirovine iz članka 7. stavak 1. toč. 1., 2. i 3. ovoga zakona izdaje Federalno ministarstvo.
Dozvole iz stavka 1. ovog članka toč. 1., 2., 3.,4.,6. i 7. za mineralne sirovine iz članka 7. stavak 1. toč. 4., 5. i 6. ovoga zakona izdaje kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo.
Dozvole iz stavka 1. toč. 5. ovoga članka izdaje Federalno ministarstvo.
Dozvole iz stavka 3. ovoga članka za mineralne sirovine čije se eksploatacijsko polje proteže na više kantona izdaje Federalno ministarstvo.

Članak 38.

Zahtjev za izdavanje dozvole i sadržaj dozvole  za eksploataciju

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju gospodarsko društvo je dužno priložiti:
ugovor o koncesiji;
dokumentaciju o izvršenim istražnim radovima, ležištu mineralnih sirovina, utvrđenim količinama i kvaliteti mineralnih sirovina (potvrda o revidiranim pričuvama);
dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti na zemljište određeno za eksploataciju mineralnih sirovina;
situacijski plan - kartu s ucrtanim granicama eksploatacijskog polja, u mjerilu što omogućava da se na njegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granice rudničkog prostora, s javnim prometnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru, s opisom granica eksploatacijskog polja, uz naznaku općine na čijem se području eksploatacijsko polje nalazi;
podatke o tehničkoj opremljenosti gospodarskog društva ili izvođača rudarskih radova, kao i stručnoj osposobljenosti uposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina i
okolinsku dozvolu i urbanističku suglasnost.
Dozvola za eksploataciju sadrži podatke o:
vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje su predmet eksploatacije;
načinu eksploatacije (podzemno, površinski i kombinirano);
položaju i točnim granicama eksploatacijskog polja;
roku u kome se moraju izvršiti pripremni radovi uključujući i izradu rudarskog projekta i dobiti dozvola za izvođenje radova na eksploataciji mineralne sirovine;
roku važnosti dozvole;
obvezi provođenja ugovora o koncesiji i
obvezi sanacije i rekultivacije područja oštećenog eksploatacijom mineralnih sirovina.

Članak 39.

Ukidanje dozvole za  eksploataciju

Mjerodavno ministarstvo za rudarstvo ukinut će dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina:
ako gospodarsko društvo kome je izdana dozvola ne počne s eksploatacijom u roku koji je naveden u dozvoli;
ako gospodarsko društvo ne ishodi dozvolu za izvođenje radova po rudarskom projektu u propisanom roku;
ako se rudarskim radovima ugrožava život i zdravlje uposlenika i drugih građana i imovine, a druge mjere utvrđene ovim zakonom i drugim propisima nisu dovoljne da se to spriječi;
ako se ugrožava okoliš i ne vrši rekultivacija prostora oštećenog rudarskim radovima prema odobrenom projektu ili
ako je raskinut ugovor o koncesiji.

Članak 40.

Prestanak važenja dozvole za eksploataciju

Dozvola za eksploataciju prestaje važiti:
prestankom rada gospodarskog društva;
kada je iscrpljena mineralna sirovina na prostoru eksploatacijskoga polja;
kada gospodarsko društvo odustane od izdane dozvole za eksploataciju ili
istekom ugovora o koncesiji.

Članak 41.

Zahtjev za produljenje dozvole za eksploataciju

Uz zahtjev za produljenje dozvole za eksploataciju gospodarsko društvo dužno je priložiti :
1. važeću dozvolu;
2. potvrdu o priznatim pričuvama mineralne sirovine ;
3. situacijski plan – kartu s ucrtanim granicama eksploatacijskog polja u mjerilu što omogućava da se na njegovoj podlozi  mogu odrediti granice rudničkog prostora s javnim prometnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru.

Članak 42.

Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije, gospodarsko društvo je dužno priložiti:
1. ugovor o koncesiji;
2. revidiran rudarski projekt za obustavu eksploatacije;
3. urbanističku suglasnost;
4. okolinsku dozvolu;
5. obrazloženje potpune i trajne obustave eksploatacije i odluku gospodarskog
društva o potpunoj i trajnoj obustavi eksploatacije.
Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadrži podatke o:
1.  postojanju ugovora o koncesiji;
vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustave eksploatacije s količinama preostalih pričuva;
obvezi gospodarskog društva o trajnom čuvanju tehničke dokumentacije koja se odnosi na eksploataciju mineralne sirovine;
obvezi gospodarskog društva  o provođenju mjera sigurnosti, kojima će se trajno isključiti mogućnost nastajanja opasnosti po ljude i imovinu;
odobrenju ulaska u eksploatacijsko polje za otklanjanje posljedica eksploatacije;
obvezi gospodarskog društva  o sanaciji i rekultivaciji eksploatacijskog područja sukladno projektu za predmetno eksploatacijsko polje;
položaju i točnim granicama eksploatacijskog polja;
ažurnom stanju izvedenih radova do vremena obustave i
roku obustave.

Članak 43.

Dozvola za izvođenje  radova po rudarskom projektu

Dozvolom za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja po odobrenom rudarskom projektu odobravaju se radovi za gradnju objekata i postrojenja iz čl. 8. i  9. ovoga zakona.
Uz zahtjev za dobivanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka, gospodarsko društvo ili izvođač rudarskih radova mora priložiti:
1. ugovor o koncesiji;
2. revidiran rudarski projekt u dva primjerka;
3. dokaz o ispunjavanju uvjeta za izvođenje rudarskih radova;
4. dozvolu za eksploataciju određene mineralne sirovine;
5. dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti za zemljište određeno za
eksploataciju;
6. okolinsku dozvolu i urbanističku suglasnost;
7. izvješće revidenta o reviziji projekta i
8. vodnu suglasnost.
Dozvola za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja po rudarskom projektu sadrži:
1. naziv gospodarskog društva ili izvođača rudarskih radova kome je izdana dozvola za izvođenje radova;
2. naziv projekta po kom se odobrava izvođenje radova i gradnja objekta i postrojenja;
3. konstataciju da se projekt ovjerava u dva primjerka;
4. nalog podnositelju zahtjeva da je jedan primjerak ovjerenog projekta dužan čuvati kao akt od trajne vrijednosti;
5. nazive bitnih dokumenata priloženih uz zahtjev za dozvolu i to:
a. dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti za zemljište određeno za eksploataciju;
b. urbanističku suglasnost i
c. revizijsko izvješće s mišljenjem da se može izdati dozvola.
U postupku izdavanja dozvole za izvođenje radova, gradnju objekta i
postrojenja mjerodavno tijelo uprave utvrđuje:
a. gdje je projekt urađen;
b. tko je rukovodio izradom projekta;
c. gdje je revizija projekta izvršena i
d. tko je revident.

Članak 44.

Privremena dozvola za izvođenje rudarskih radova

Za uvođenje nove otkopne metode kod eksploatacije mineralnih sirovina, Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo može izdati privremenu dozvolu za izvođenje rudarskih radova u trajanju od najdulje dvije godine.
Privremena dozvola se izdaje i u slučajevima kada je zbog uvođenja nove tehnologije i postrojenja predviđen probni rad.
Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz st. 1. i 2. ovoga članka, gospodarsko društvo mora priložiti sljedeće dokumente: 
1. revidiran rudarski projekt u dva primjerka i
2. izvješće revidenta o reviziji projekta.

Članak 45.

Konačna dozvola

Konačnu dozvolu s kojom se određuju zaštitne mjere kod korištenja otkopne metode, tehnologije ili postrojenja iz članka 44. ovoga zakona gospodarskom društvu izdaje Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo poslije predočenja dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja.
Postupak ispitivanja ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja propisuje federalni ministar.

Članak 46.

Početak izvođenja rudarskih radova

Gospodarsko društvo ili izvođač rudarskih radova kome je izdana dozvola iz članka 37. stavak 1. točka 3. ovoga zakona mora, najkasnije 15 dana prije početka izvođenja rudarskih radova, mjerodavnoj rudarskoj inspekciji prijaviti početak izvođenja rudarskih radova i osobe koje će obavljati poslove tehničkog i glavnog tehničkog rukovođenja rudarskim radovima, kao i osobe koje će vršiti poslove tehničkog nadzora, ako se rudarskim radovima grade objekti.
Gospodarsko društvo ili izvođač rudarskih radova mora rudarskoj inspekciji prijaviti prestanak rudarskih radova ako prijavom početka radova nije određen rok trajanja i okončanja radova.

Članak 47.

Dozvola za uporabu rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija
Upotrebna dozvola

Uporaba rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija  izgrađenih na temelju odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta je dozvoljena na temelju dozvole za njihovu uporabu.
Dozvolu za uporabu rudarskih objekata i postrojenja iz članka 37. točka 4. ovoga zakona na prijedlog povjerenstva za tehnički pregled izdaje tijelo uprave koje je izdalo dozvolu za izvođenje radova.
Tehničkim pregledom utvrđuje se je li izgrađeni objekt i postrojenje izgrađeno prema odobrenom projektu, je li usklađen s propisima, mjerama i normativima zaštite na radu i obvezatnim standardima, je li tehnički ispravan i ugrožava li okoliš, život i zdravlje uposlenika i građana.
Tehnički pregled rudarskih objekata i postrojenja izgrađenih na temelju odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta, vrši i odobrava uporabu Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo putem stručnog povjerenstva.
Stručno povjerenstvo sastavljeno je od predstavnika Federalnog ministarstva odnosno kantonalnih ministarstava mjerodavnih za rudarstvo i stručnih osoba iz gospodarskih društava  ili ustanova iz oblasti rudarstva koje ispunjavaju uvjete iz članka 72. ovoga zakona.
U radu stručnog povjerenstva iz stavka 5. ovoga članka sudjeluju i predstavnici tijela koje je izdalo urbanističku suglasnost i okolinsku dozvolu.
Radu povjerenstva za tehnički pregled obvezatno nazoči predstavnik rudarske inspekcije.
Troškove tehničkog pregleda snosi gospodarsko društvo.
Rudarski objekti i postrojenja izgrađeni na temelju odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta mogu se pustiti u probni rad najdulje do šest mjeseci poslije izvršenog tehničkog pregleda od stručnog povjerenstva koje je obrazovalo gospodarsko društvo, sa zadaćom da utvrdi jesu li izvedeni radovi sukladni rješenjima danim u rudarskom projektu. O puštanju u probni rad rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija, gospodarsko društvo pismeno obavještava Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo.
Obavljanje tehničkog pregleda pokreće se zahtjevom gospodarskog društva.
Uz zahtjev za tehnički pregled za dobivanje dozvole za uporabu rudarskih objekata i postrojenja gospodarsko društvo prilaže:
rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti;
spisak objekata i opreme;
spisak projekata po kojima su izgrađeni objekti, postrojenja i uređaji uz navođenje broja dozvole pod kojim su odobreni;
spisak kadrova;
spisak isprava i šifre o izvršenim periodičnim pregledima oruđa za rad i uređaja odnosno radnih i pomoćnih prostorija koji podliježu obvezatnim periodičnim pregledima i
vodnu dozvolu.
Dozvola za uporabu rudarskog objekta i postrojenja sadrži:
naziv gospodarskog društva  kome se izdaje dozvola;
naziv mjesta izgrađenog objekta i postrojenja;
nazive objekata i postrojenja s tehničkim karakteristikama;
obveze gospodarskog društva  da sve izmjene u projektnoj dokumentaciji nastale tijekom izgradnje objekta moraju unijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i čuvati sve vrijeme dok objekt traje i
konstataciju da su:
objekt i postrojenje izgrađeni prema odobrenom rudarskom projektu;
da je gospodarsko društvo  uvažilo uvjete dane u dozvoli za izvođenje radova i
da je gospodarsko društvo uvažilo uvjete navedene u urbanističkoj suglasnosti.
Način imenovanja članova povjerenstva, obavljanja tehničkog pregleda, sadržaj zapisnika o izvršenom  tehničkom pregledu te naknadu za rad članova povjerenstva uredit će se posebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar.

Članak 48.

 Dozvola za obavljanje periodičnih  pregleda oruđa za rad i uređaja i ispitivanje fizičkih, kemijskih i bioloških utjecaja i izdavanje odgovarajućih isprava u rudarstvu

Periodične preglede oruđa za rad i uređaja i ispitivanje fizičkih, kemijskih i bioloških utjecaja i izdavanje odgovarajućih isprava u rudarstvu mogu obavljati pravne osobe koje, pored uvjeta  propisanih ovim zakonom za obavljanje rudarske djelatnosti, imaju kadrove s odgovarajućom visokom školskom spremom, položenim stručnim ispitom i radnim iskustvom u struci od najmanje tri godine, tehničku opremu i laboratorije.
Uz zahtjev gospodarskog društva odnosno pravne osobe za dobijanje dozvole za vršenje periodičnih pregleda, mjerenja i ispitivanja oruđa za rad i uređaja, fizičkih, kemijskih i bioloških utjecaja i izdavanje odgovarajućih isprava u rudarstvu, potrebno je priložiti:
1. rješenje o registraciji djelatnosti kod mjerodavnog suda;
2. spisak kadrova s odgovarajućim uvjetima u pogledu stručne spreme, radnog   
iskustva i položenog stručnog ispita;
3. spisak tehničke opreme;
4.spisak opreme i instrumenata koji podliježu umjeravanju kao i dokazi da je    
umjeravanje izvršeno;
5. spisak laboratorija i radnog prostora potrebnog za poslove navedene u         
zahtjevu i
6.izvod iz općih akata gospodarskog društva kojima se reguliraju poslovi vršenja  
periodičnih pregleda oruđa za rad.
Prije izdavanja dozvole za vršenje periodičnih pregleda, mjerenja i ispitivanja oruđa za rad i uređaja, fizičkih, kemijskih i bioloških utjecaja i izdavanja odgovarajućih isprava u rudarstvu vrši se očevid na licu mjesta putem stručnog povjerenstva.
Troškove očevida snosi gospodarsko društvo.
Dozvola za vršenje periodičnih pregleda, mjerenja i ispitivanja oruđa za rad i uređaja, fizičkih, kemijskih i bioloških utjecaja i izdavanje odgovarajućih isprava u rudarstvu, sadrži:
1. popis poslova periodičnih pregleda koji se odobravaju;
2. nositelje poslova iz točke 1. ovoga stavka, koji moraju ispunjavati uvjete propisane  čl. 72. do 81. ovoga zakona;
3. uvjete koje moraju zadovoljavati oprema i instrumenti sukladno Zakonu o
mjeriteljstvu u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj:8/05);
4. odgovarajući prostor i
5. definiran broj osoba za opseg odobrenih radova.
Postupak utvrđivanja uvjeta, način imenovanja povjerenstva, sadržaj zapisnika  te naknadu članovima povjerenstva uredit će se posebnim pravilnikom koji donosi  federalni ministar.

Članak 49.

Okolinska dozvola i urbanistička suglasnost

Okolinska dozvola je upravni akt izdan od mjerodavnog tijela na temelju propisa koji uređuje zaštitu okoliša u Federaciji.
Urbanistička suglasnost je upravni akt izdan od mjerodavnog tijela na temelju  propisa koji uređuje prostorno planiranje i korištenje zemljišta u Federaciji.

IV. MJERE ZAŠTITE NA RADU

Članak 50.

 Obveze u provođenju mjera

Ravnatelj gospodarskog društva je odgovoran za organiziranje službe zaštite na radu.
Za izravno provođenje mjera zaštite na radu odgovorna je svaka osoba uposlena u gospodarskom društvu odnosno kod izvođača u okviru djelokruga svoga rada, sukladno pravilniku o mjerama zaštite na radu.
Ravnatelj gospodarskoga društva dužan je povremeno, a najmanje dva puta godišnje,  razmatrati stanje zaštite na radu i rad službe zaštite na radu.
Korištenje jamskih prostorija u svrhe koje nisu odobrene za uporabu  rudarskim projektom nije dopušteno.
Štrajk u objektima gdje se odvija tehnološki proces, a posebice u objektima ugroženim metanom i opasnom ugljenom prašinom nije dopušten iz sigurnosnih razloga.

Članak 51.

Poduzimanje mjera za zaštitu života građana i zaštitu imovine

Pri izvođenju rudarskih radova gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova je dužan poduzeti mjere potrebne za zaštitu života i zdravlja građana kao i zaštitu imovine prema važećim propisima.
Vlasnici i korisnici zemljišta i objekata na eksploatacijskom polju, kao i ostali građani, pri kretanju ili radu, dužni su se  pridržavati mjera zaštite koje je propisalo gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova.

Članak 52.

Upoznavanje s propisima

Svaki uposlenik koji zasnuje radni odnos u gospodarskom društvu mora se prije raspoređivanja na poslove odnosno zadaće upoznati sa poslom koji će obavljati, propisima i mjerama zaštite na radu i mjerama zaštite od požara, s opasnostima koje mogu nastati u poslu, kao i s organiziranjem i provođenjem zaštite na radu u gospodarskom društvu.
Uposlenik ima pravo zahtijevati od osobe zadužene za upoznavanje s propisima da se što potpunije upozna s opasnostima posla, pravima odnosno dužnostima u svezi sa zaštitom na radu i uvjetima rada.

Članak 53.

                                          Uvođenje u posao

Uposlenik koji se prvi put raspoređuje na rudarske poslove mora se najmanje 15 dana u smjeni u kojoj je raspoređen  uvoditi u posao pod izravnim nadzorom instruktora koga ovlašteno odgovorna osoba u gospodarskom  društvu odredi i u tom razdoblju uposlenik ne može biti raspoređen na stalne poslove i zadaće.
Uposlenik koji se raspoređuje na druge poslove i zadaće mora se prije otpočinjanja rada upoznati s radom, propisima, mjerama zaštite i opasnostima koje mogu nastati na tim poslovima i zadaćama.
Uposlenik je dužan tijekom rada stalno upotpunjavati i usavršavati svoja znanja iz oblasti zaštite na radu.
Uvođenje uposlenika u rudarski posao mora biti regulirano internim aktom gospodarskog društva.

Članak 54.

Poznavanje propisa iz oblasti zaštite na radu

Gospodarsko društvo odnosno izvođač radova je dužan donijeti posebne programe za stjecanje znanja iz oblasti zaštite na radu, prema vrsti poslova i stručnosti uposlenika.
Gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova je dužan organizirati upoznavanje svih uposlenika s propisima i mjerama zaštite na radu, kao i mjerama provođenja plana obrane i akcija spašavanja u slučajevima iznenadnih udesa.
Gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova je dužan putem stručnog povjerenstva, najmanje jednom godišnje, vršiti provjeru poznavanja propisa o tehničkim mjerama i o zaštiti na radu, kao i  plana obrane i akcija spašavanja u slučajevima iznenadnih udesa, nadzornog i tehničkog osoblja, palitelja mina, visokokvalificiranih i kvalificiranih uposlenika čiji je rad izravno vezan uz rudarske radove.

Članak 55.

Sankcije za nepoznavanje propisa

Uposlenici koji ne pokažu zadovoljavajuće poznavanje propisa o tehničkim mjerama i o mjerama zaštite na radu, a naročito o provođenju plana obrane i akcija spašavanja, ne mogu obavljati poslove dok se ponovnom provjerom ne utvrdi da su ovladali tim znanjima.
Ukoliko se i ponovnom provjerom utvrdi nezadovoljavajuće poznavanje propisa, poslodavac je dužan uposlenika rasporediti na druge odgovarajuće poslove, a ako takvih poslova nema, riješit će njegov radnopravni status na način propisan Zakonom o radu.

Članak 56.

Privremeno udaljavanje uposlenika s posla 

Ravnatelj gospodarskog društva i druge odgovorne osobe za izvođenje radova određene pravilnikom o mjerama zaštite na radu, kao i uposlenik službe zaštite na radu, imaju pravo privremeno udaljiti s posla uposlenika koji je izvršio povredu neke od propisanih mjera kojima se ugrožava osobna i kolektivna sigurnost.
Pravilnikom o mjerama zaštite na radu gospodarskog društva odredit će se koje su to povrede mjera zaštite na radu zbog kojih se može postupiti po odredbi stavka 1. ovoga članka.

V. PRIVREMENA, POTPUNA I TRAJNA OBUSTAVA RUDARSKIH RADOVA

Članak 57.

Privremena obustava

Privremenu obustavu rudarskih radova koja je iznenada nastupila na eksploataciji mineralnih sirovina zbog rudarskih ili gospodarskih razloga, gospodarsko društvo ili izvođač rudarskih radova mora prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i mjerodavnoj rudarskoj inspekciji u roku od 24 sata nakon obustave radova.
Slučaj pojave opasnosti po živote i zdravlje uposlenika, gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova mora odmah prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i mjerodavnoj rudarskoj inspekciji.
Privremenu planiranu obustavu radova gospodarsko društvo ili izvođač rudarskih radova mora prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i mjerodavnoj rudarskoj inspekciji najmanje osam dana prije obustave radova. Postupak je isti kod ponovnog početka radova.
Ako je obustava iz stavka 3. ovog članka očekivana i u trajanju duljem od 30 dana, gospodarsko društvo ili izvođač rudarskih radova dužan je:
izvršiti mjerenja stanja i dopuniti rudarske planove – karte;
sačiniti zapisnik s obrazloženjem o uzrocima obustave radova i opasnostima koje su uzrokovale obustavu i
pripremiti plan mjera i aktivnosti radi sprječavanja nastajanja opasnosti koje se mogu pojaviti kod ponovnog otpočinjanja radova.
Za vrijeme privremene obustave izvođenja radova, gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova mora osigurati redovito održavanje svih rudarskih prostorija i objekata, spriječiti nastajanje šteta i osigurati kretanje uposlenih bez opasnosti po njihov život i zdravlje.
Prije puštanja u rad privremeno obustavljenih rudarskih radova gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova  je dužan, putem povjerenstva kojem obvezatno nazoči i mjerodavni rudarski inspektor, izvršiti pregled i utvrditi jesu li stvoreni sigurni uvjeti za  nastavak  radova.
Privremeni prekid izvođenja rudarskih radova je prekid koji ne traje dulje od jedne godine.

Članak 58.

Potpuna i trajna obustava  rudarskih radova

U slučaju da gospodarsko društvo iz bilo kojeg razloga odluči potpuno i trajno obustaviti izvođenje rudarskih radova na eksploataciji mineralnih sirovina, na svim objektima ili na samo jednom objektu na kojem se izvode rudarski radovi, mora pri tome poštivati  odredbe ovoga zakona.
Potpunu ili trajnu obustavu izvođenja rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina gospodarsko društvo mora prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i mjerodavnoj rudarskoj inspekciji, u roku od 15 dana prije početka obustave radova.
Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo može imenovati povjerenstvo koje će na licu mjesta provjeriti razloge obustave radova. Gospodarsko društvo mora povjerenstvu predočiti dokumentaciju na temelju koje je izvodilo radove na  eksploataciji mineralnih sirovina i donijelo odluku o potpunoj i trajnoj obustavi izvođenja radova kao i rudarski projekt zatvaranja rudarskog objekta na kome prestaje eksploatacija. 
U sastav povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka, pored predstavnika Federalnoga ministarstva, odnosno kantonalnoga ministarstva mjerodavnog za rudarstvo, imenuju se i predstavnici Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Federalnog ministarstva okoliša i turizma, odnosno kantonalnih ministarstava mjerodavnih za prostorno uređenje i okoliš.
Poslije izvršenog pregleda povjerenstvo sačinjava zapisnik s prijedlozima daljnjih mjera i dostavlja ga Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom  za rudarstvo. Zapisnik predstavlja stručnu podlogu za izdavanje dozvole za obustavu eksploatacije iz članka 42. ovoga zakona.

Članak 59.

Sanacija i rekultivacija posljedica rudarskih radova na okoliš

Poslije ishođenja dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine iz članka 37. točka 2. ovoga zakona, gospodarsko društvo  mora izvršiti konačnu sanaciju zemljišta i rekultivaciju okoliša i otkloniti posljedice koje su nastale pri izvođenju rudarskih radova, a na temelju projekta sanacije i rekultivacije.
Gospodarsko društvo je dužno prema projektu izvođenja rudarskih radova u kontinuitetu vršiti sanaciju zemljišta i tehničku rekultivaciju devastiranih površina nastalih usljed rudarskih radova.
Prije obavljanja konačne sanacije gospodarsko društvo je dužno provesti mjere osiguranja kako bi se trajno isključile opasnosti za život i zdravlje ljudi i imovine i mogući uzročnici zagađenja okoliša, odnosno štete na objektima i okolišu.
O izvršenim radnjama iz st. 1., 2. i 3. ovoga članka, gospodarsko društvo  je dužno obavijestiti Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo, mjerodavnu rudarsku inspekciju i federalnu odnosno kantonalnu inspekciju za okoliš.
Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo na temelju obavijesti iz stavka 4. ovoga članka izvršit će tehnički pregled kojim će se utvrditi je li sanacija i rekultivacija okoliša izvedena u suglasnosti s rudarskim projektom i jesu li provedene mjere iz stavka 3. ovoga članka dovoljne, o čemu će izdati potvrdu gospodarskome društvu. Ako provedene mjere nisu dovoljne, naredit će gospodarskom društvu  da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke.
Ako gospodarsko društvo  ne postupi po nalogu iz stavka 5. ovoga članka,  Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo provest će  potrebne mjere sigurnosti na trošak gospodarskog društva.
U obavljanju tehničkog pregleda iz stavka 5. ovoga članka sudjeluju i predstavnici federalnog ministarstva odnosno kantonalnih ministarstava mjerodavnih za rudarstvo, mjerodavnih ministarstava  za prostorno uređenje,  okoliš  i turizam i  poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Troškove tehničkog pregleda snosi gospodarsko društvo.

 Članak 60.

Prestanak prava i obveza

Prava i obveze iz dozvola utvrđene člankom 37. stavak 1. toč. 1.do 7. ovoga zakona prestaju s odlukom koju izdaje isto tijelo koje je izdalo navedene dozvole.
Brisanje gospodarskog društva iz katastra eksploatacijskih polja utvrđuje se odlukom iz stavka 1. ovoga članka.
Rudarski planovi, mjeračke knjige i druga dokumentacija o stanju rudarskih radova nakon donošenja odluke o obustavi eksploatacije moraju se deponirati u arhiv Federacije odnosno arhive kantona, a potvrdu o predaji dokumentacije u mjerodavni arhiv gospodarsko društvo mora dostaviti Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo.
Prestankom ugovora o koncesiji prava iz dozvola utvrđenih  člankom 7.stavak 1. toč. 3., 4., 6. i  7. ovoga zakona prestaju s odlukom koju izdaje isto tijelo koje je izdalo navedene dozvole.

Članak 61.

Otklanjanje posljedica rudarskih radova

Gospodarsko društvo snosi sve troškove za otklanjanje šteta koje su nastale kao posljedica rudarskih radova.

Članak 62.

Katastar eksploatacijskih polja

Federalno ministarstvo, odnosno kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo koja su izdala dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina dužna su voditi katastar odobrenih eksploatacijskih polja.
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo koja su izdala dozvole dužna su pored katastra iz stavka 1. ovoga članka voditi zbirku isprava te popis gospodarskih društava kojima su izdane dozvole.
Federalni ministar donijet će propise o katastru odobrenih eksploatacijskih polja te o načinu vođenja zbirke isprava i popisa gospodarskih društava kojima su izdane dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina.

VI. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA I PROJEKTIRANJE

Članak 63.

Tehnička dokumentacija

Tehnička dokumentacija u smislu ovoga zakona je:
rudarski projekti;
idejna rješenja rudarskih projekata;
rudarski planovi i karte;
dugoročni i godišnji programi eksploatacije mineralnih sirovina;
dokumentacija o pričuvama i pojavama mineralnih sirovina;
dokumentacija o utjecaju rudarskih radova na okoliš;
dokumentacija o razvrstavanju rudnika i njihovih dijelova u kojima se vrše rudarski radovi po stupnju opasnosti od metana i ugljene prašine i
dokumentacija postrojenja, opreme i uređaja.
Kod izvođenja rudarskih radova koji nisu u izravnoj vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina dozvoljena je uporaba i tehničke dokumentacije koju propisuje poseban zakon iz oblasti graditeljstva.

Članak 64.

Usklađenost tehničke dokumentacije

Tehnička dokumentacija iz članka 63. ovoga zakona mora biti usklađena s:
odredbama ovoga zakona i na temelju njega donesenih tehničkih propisa, propisa o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja uposlenika na radu u rudarstvu, zahtjevima propisanim u urbanističkoj suglasnosti, vodnoj suglasnosti, kao i drugim propisima koji su u primjeni u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina i
propisima o zaštiti okoliša i zaštiti od požara, ukoliko propisima iz točke 1. ovoga članka nije drukčije određeno.
Tehnička dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka treba biti usklađena sa suvremenim dostignućima i metodama rudarske, geološke, geomehaničke i drugih tehničkih znanosti.

Članak 65.

Vrste rudarskih projekata

Za izvođenje rudarskih radova i gradnju rudarskih objekata i ugradnju  postrojenja  izrađuju se projekti, i to:
1. Glavni rudarski projekt
2. Dopunski rudarski projekt i
3. Pojednostavljeni rudarski projekt.
Sadržaj, redoslijed izrade, sastavne dijelove i način izrade rudarskih projekata propisuje federalni ministar.

Članak 66.

  Glavni rudarski projekt

Glavni rudarski projekt izrađuje se za nove jame, površinske kopove, postrojenja za pripremu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, kao i eksploataciju tečnih i plinovitih ležišta, te za izgradnju i korištenje podzemnih prostora, koji nisu u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina.
Projekt iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se na temelju bilančnih pričuva mineralnih sirovina A, B i C 1 kategorije, sadržanih na prostoru koji je obuhvaćen projektom.
Dio bilančnih pričuva A + B, mora biti najmanje 60 %, od čega pričuve kategorije A ne mogu biti manje od 10 %.
Od ukupno utvrđenih bilančnih pričuva C 1 kategorije kao podloga za projektiranje može se uzeti najviše 50 % pod uvjetom da se kontinuirano naslanja na pričuve B kategorije ili kada njihov prostorni položaj omogućava otkopavanje istim zahvatom otvaranja.

 Članak 67.

Dopunski rudarski projekt

Dopunski rudarski projekt radi se kao dopuna glavnom rudarskom  projektu za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja u postojećim rudnicima, za rudarske radove na otvaranju i eksploataciji novih horizonata, revira, otkopnih polja ili dijela sloja i rudnih tijela, dijelova tečnih i plinovitih ležišta, izgradnju i rekonstrukciju rudarskih objekata koji su izravno vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina, izgradnju skladišta eksplozivnih sredstava, otkopnu metodu i izmjenu otkopne metode, tehnologije i postrojenja i dodatna rješenja u okviru rudničke sigurnosti i kolektivne zaštite,  djelomičnu ili potpunu eksploataciju zaštitnih stubova i tehničku rekultivaciju.

Članak 68.

Pojednostavljeni rudarski projekt

Pojednostavljeni rudarski projekt se izrađuje za radove manjeg opsega, jednostavnije i tipske objekte, postrojenja i uređaje iz čl. 8.i 9. ovoga zakona kao i za nebitna odstupanja od glavnog odnosno dopunskog rudarskog projekta koja nemaju utjecaja na osnovna projektna rješenja.

Članak 69.

Nostrifikacija projekata

        
Utvrđivanje usklađenosti rudarskih projekata izrađenih u inozemstvu s ovim zakonom, posebnim zakonima, propisima i standardima vrši se sukladno provedbenom propisu koji donosi federalni ministar.

Članak 70.

Ponovna eksploatacija

U rudnicima, rudarskim objektima, jamama i površinskim kopovima, u kojima je potpuno ili trajno obustavljena eksploatacija mineralnih sirovina, može se ponovno pristupiti eksploataciji samo na temelju novog glavnog rudarskog projekta, odobrenog od Federalnog ministarstva odnosno kantonalnog ministarstva mjerodavnog za rudarstvo.

Članak 71.

Izrada elaborata i kategorizacija jama i jamskih prostorija

Izrada elaborata za kategorizaciju jama i jamskih prostorija po stupnju opasnosti od metana i opasne ugljene prašine vrši se sukladno odredbama čl. 72. i 73. ovoga zakona.
Kategorizaciju jama i jamskih prostorija po stupnju opasnosti od metana i opasne ugljene prašine vrši stručno povjerenstvo koje imenuje federalni ministar, sastavljeno od predstavnika federalnoga ministarstva i stručnih osoba iz gospodarskih društava ili ustanova iz oblasti rudarstva koji ispunjavaju uvjete iz članka 72. ovoga zakona. 
Sadržaj elaborata, način i postupak kategorizacije ugljenih slojeva i jama i razvrstavanje jamskih prostorija po stupnju opasnosti od metana i klasifikacije i kategorizacije jame odnosno jamskih prostorija po stupnju opasnosti od eksplozivne ugljene prašine, uvjetima koje moraju ispunjavati gospodarska društva za izradu elaborata u pogledu osposobljenosti i opremljenosti za potrebna ispitivanja, način imenovanja članova povjerenstva i naknadu za rad članova povjerenstva provedbenim propisom  uređuje federalni ministar.

Članak 72.

Izrada rudarskih projekata

Izradu rudarskih projekata može vršiti gospodarsko društvo registrirano za vršenje tih poslova koje pored općih ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje tri uposlenika od čega najmanje jednog uposlenika  one struke za koju se radi projekt (geološki, rudarski, elektrotehnički, geodetski, rudarsko-mjerački, strojarski i građevinski).
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izradu rudarskih projekata za rudarske objekte na površini, i to: garderobe s kupatilom, stanice za spašavanje, dispečerske centre, regulacije vodotoka, sonovode, sustav veza za specifične radove na izgradnji i sanaciji rudarskih objekata, mogu vršiti gospodarska društva koja ispunjavaju uvjete za projektiranje odnosno izradu investicijsko-tehničke dokumentacije po propisima iz oblasti građenja.

Članak 73.

Osposobljenost osoba za izradu rudarskih projekata

U gospodarskom društvu iz članka 72. ovoga zakona rudarski projekt može izrađivati projektant - diplomirani inženjer odnosne struke, koji je položio stručni ispit i ima najmanje pet godina radnog iskustva,  od čega najmanje tri godine u gospodarskom društvu na poslovima one vrste za koje se izrađuje projekt (geološki, rudarski, geodetski, rudarsko-mjerački, elektrotehnički, strojarski,  građevinski i dr.).
Kada u izradi rudarskog projekta sudjeluje više projektanata, mora se odrediti glavni projektant.
Projektantski nadzor nad izvođenjem rudarskih radova može obavljati osoba koje ispunjava uvjete određene za projektanta.

Članak 74.

 Ovlaštena osoba

Ovlaštena osoba gospodarskoga društva mora uz rudarski projekt priložiti dokaz da projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz članka 73. stavak 1. ovoga zakona.

Članak 75.

Pismena izjava

Projektant koji je izradio rudarski projekt ili dio rudarskog projekta i glavni projektant rudarskog projekta pismenom izjavom potvrđuju da su u projektu primijenjeni uvjeti  iz članka 63. ovoga zakona.
Gospodarsko društvo u kome je izrađen projekt ili dio rudarskog projekta  dužno je pismenu izjavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti uz izrađeni rudarski projekt odnosno dio rudarskog projekta kao poseban akt.
Za sva rješenja i kvalitetu projekta odgovorno je gospodarsko društvo u kome je projekt izrađen, projektant i glavni projektant.

Članak 76.

Revizija rudarskog projekta

Rudarski projekti  iz članka 65. ovoga zakona podliježu reviziji u pogledu primjene odredbi čl. 64. i 75. ovoga zakona.
Za kvalitetu revizije projekta odgovorni su gospodarsko društvo u kome je izvršena revizija i revidenti koji su izvršili reviziju.

Članak 77.

Pravo revizije

Reviziju rudarskog projekta vrši gospodarsko društvo za svoje potrebe ili drugo gospodarsko društvo, koje je registrirano i ima odobrenje za vršenje poslova revizije rudarskih projekata.
Revizija rudarskog projekta vrši se putem revidenta koji ima stručnu spremu i radno iskustvo iz članka 73. ovoga zakona i koji ima zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s gospodarskim društvom u kome se vrši revizija rudarskog projekta.
Reviziju rudarskog projekta ne može vršiti uposlenik tijela uprave, osoba koja je sudjelovala u izradi projekta i gospodarsko društvo odnosno uposlenik u gospodarskom društvu u kojem je izrađen projekt.

Članak 78.

Zadaća revidenta

Revident rudarskog projekta sačinjava izvješće o izvršenoj reviziji, kojim utvrđuje da li je rudarski projekt izrađen prema odredbama članka 64. ovoga zakona.
Ako revident utvrdi da u rudarskom projektu postoje nedostaci, ukazat će na njih i zatražiti da se nedostaci otklone.
U izvješću o izvršenoj reviziji rudarskoga projekta jamske otkopne metode revident je dužan dati svoje mišljenje o mogućnosti primjene projektirane otkopne metode u predviđenom otkopnom polju i predložiti koja, odnosno kakva ispitivanja i opažanja  je rudarsko poduzeće  dužno izvršiti u cilju dobivanja elemenata i podataka potrebnih za utvrđivanje uvjeta  pod kojima će se  metoda otkopavanja moći primjenjivati.

Članak 79.

Revizijska klauzula

Gospodarsko društvo u kome je izvršena revizija rudarskog projekta dužno je na rudarskom projektu potvrditi da je izvršena revizija projekta (revizijska klauzula).
Klauzulom iz stavka 1. ovoga članka potvrđuje se da je revidirani projekt izrađen prema odredbama članka 64. ovoga zakona.
Revizijsku klauzulu potpisom i pečatom ovjerava ovlaštena osoba gospodarskog društva u kome je izvršena revizija.
Uz revidirani projekt gospodarsko društvo iz stavka 1. ovoga članka prilaže izvod o upisu u sudski registar i odobrenje mjerodavnog tijela za vršenje poslova revizije rudarskih projekata i dokaze da revidenti rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz članka 72. ovoga zakona kao i izvješće revidenata o izvršenoj reviziji.
Revizija složenih projekata može vršiti povjerenstvo, a svaki revident je odgovoran za svoj dio izvršene revizije.
Revizijsku klauzulu s popisom svih revidenata za projekte iz stavka. 5. ovoga članka potpisom i pečatom ovjerava ovlaštena osoba gospodarskog društva u kome je izvršena revizija, a potpisuje i predsjednik revizijskoga povjerenstva i svi revidenti.

Članak 80.

Izmjene u projektu za izvođenje radova

 Ako tijekom realizacije glavnog rudarskog projekta dođe do odstupanja od odobrenog projekta u pogledu općih tehničkih rješenja, radi se novi glavni rudarski projekt.
Ako tijekom realizacije glavnog rudarskog projekta dođe do odstupanja od tehničkih projekata pojedinih faza tehnološkog procesa koje ne utječu na opća tehnička rješenja iz glavnog rudarskog projekta, rade se novi tehnički projekti.
Novi projekti iz st. 1. i 2. ovoga članka odobravaju se na način utvrđen u čl. 37. i 43. ovoga zakona.
Manjim izmjenama u projektu za izvođenje radova smatraju se izmjene projekta tehničke i tehnološke prirode koje ne pogoršavaju uvjete zaštite na radu.
Izvođenje radova počinje poslije dobijene pismene suglasnosti projektanta uz suglasnost službe zaštite na radu. U svim se suglasnostima utvrđuje da se nisu pogoršali uvjeti zaštite na radu određeni u rudarskom projektu.
Nužna odstupanja od odobrenih dopunskih rudarskih projekata  u pogledu izvođenja i postavljanja postrojenja i instalacija kojima se bitno ne odstupa od osnovnih projektnih rješenja mogu se vršiti samo uz prethodnu suglasnost tehničkog rukovoditelja izvođača rudarskih radova, službe zaštite na radu i projektanta.
Za eksploataciju nafte, zemnog plina, mineralnih, termalnih i radioaktivnih voda, izvođač smije zbog geoloških prilika i oblika terena, bez suglasnosti Federalnog ministarstva, izmijeniti u okviru dozvole za ulazak u prostor, mjesta bušotina koja su predviđena u rudarskom projektu, ali ne smije prijeći granicu odobrenog eksploatacijskog polja.

VII. RUDARSKI PLANOVI I RUDARSKA MJERENJA

Članak 81.

Planovi i karte

Radi pravilnog i sigurnog izvođenja rudarskih radova i racionalne eksploatacije mineralnih sirovina, kao i sprječavanja materijalnih šteta, gospodarsko društvo je na temelju mjerenja dužno izrađivati planove odnosno karte iz kojih se može utvrditi stanje rudarskih radova, njihov međusobni položaj i položaj u odnosu na stare rudarske radove i na objekte i vode na površini.

Članak 82.

Dostava i izrada planova i karata

Preslici rudarskih planova i karata iz članka 81. ovoga zakona moraju se dostaviti Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo, na njegov zahtjev.
Način i uvjete za izvođenje rudarskih mjerenja, izradu rudarskih planova i karata, njihova razmjera, izbor sustava koordinata i vođenje rudarsko-mjeračke i druge dokumentacije koja se upotrebljava pri izradi rudarske tehničke dokumentacije propisuje federalni ministar.

Članak 83.

Obvezatni planovi i karte

Gospodarsko društvo mora imati:
situacijski nacrt eksploatacijskog polja;
geološku kartu eksploatacijskog polja i njegovog okoliša, kao i karakteristične geološke profile;
plan rudnika s ucrtanom površinskom situacijom i podzemnim prostorijama, odnosno površinskim kopovima s podacima o slijeganju terena;
planove pojedinih jama odnosno površinskih kopova;
otkopne i etažne planove svih jamskih i površinskih rudarskih radova pojedinih revira;
planove energetske mreže (električne mreže, komprimiranog zraka i dr.), vodovodne mreže kao i jamskih postrojenja s glavnim tehničkim podacima;
plan sustava veza, daljinskog nadzora i uzbunjivanja; 
planove provjetravanja jama;
planove tektonike i
plan obrane i spašavanja od skupnih opasnosti i udesa.
Za rudnike s velikim pritokom vode i složenom tektonikom federalni ministar može propisati i vođenje hidrogeoloških planova i karte tektonike. Vođenje hidrogeoloških planova obvezatno je kod eksploatacije kamene soli.
Planovi iz stavka 1. toč. 4., 5., 6., 7. i 8. ovoga članka moraju se dopunjavati svakog mjeseca prema napredovanju rudarskih radova.
Ako se jamski radovi izvode u blizini starih radova ili napuštenih dijelova jame ili prema geološkim rasjedima, dopunjavanje planova vrši se prema potrebi u kraćim rokovima.
Dopunjavanje planova vrši se u kraćim rokovima i kada se podzemni radovi kreću u području jamskih požara i vodenih akumulacija kao i javnih objekata ili zaštićenih područja.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka dopunjavanje planova za površinske kopove može se vršiti u roku od šest mjeseci uz suglasnost federalnoga ministarstva.

Članak 84.

Obvezatni planovi i karte pri eksploataciji plinovitih i tekućih ležišta

Gospodarsko društvo za eksploataciju plinovitih i tekućih ležišta mora imati:
situacijski nacrt eksploatacijskog polja s naznakom svih istražnih i eksploatacijskih bušotina i ostalih uređaja;
geološku kartu eksploatacijskog polja i njegovog okoliša kao i karakteristične geološke profile;
karte o granicama rubne vode;
podatke i izvješća o bušenju i elektrokarotažnim mjerenjima, zacijevljenju, perforaciji, osvajanju i mjerenju dinamičkog i statičkog pritiska, plinskom čimbeniku i svim ostalim fizičko-kemijskim analizama kolektora i fluida i
plan eksploatacijskog polja s podacima o slijeganju terena.

Članak 85.

Priključivanje rudarskih mjerenja

Situacijski plan eksploatacijskog polja i rudarska mjerenja na temelju kojih se izvode rudarski radovi, izrađeni rudarski planovi i projekti moraju biti priključeni na državnu geodetsku osnovu.

Članak 86.

 Mjeračke knjige

O svim izvršenim mjerenjima gospodarsko društvo dužno je voditi  mjeračke knjige, koje se ovjeravaju po propisima o ovjeri poslovnih knjiga.

Članak 87.

Osobe za obavljanje rudarskih mjerenja

Rudarska mjerenja vrše i planove izrađuju odnosno dopunjavaju samo osobe koje za ove poslove imaju stručnu kvalifikaciju (rudarski mjerači i geodeti).
Kod izrade novih rudarskih planova, u njih se moraju prenijeti i svi detalji iz starih rudarskih planova, kao što su stari jamski otvori, stari radovi i rasjedi, visinske kote i dr.

Članak 88.

Korištenje zemljišta za premjer

Korisnici i vlasnici zemljišta dužni su dozvoliti gospodarskom društvu odnosno izvođaču radova premjeravanje i postavljanje geodetskih točaka i oznaka eksploatacijskog polja.

Članak 89.

Dostavljanje planova

Preslike planova iz članka 83. toč. 1. do 7. ovoga zakona gospodarsko društvo dužno je dostaviti na zahtjev Federalnog ministarstva odnosno kantonalnog ministarstva mjerodavnog za rudarstvo.
Ako gospodarsko društvo ne izvrši svakih šest mjeseci izmjene i dopune rudarskih planova, federalni ministar odnosno kantonalni ministar mjerodavan za rudarstvo odredit će izvođača koji će izmjene i dopune izvršiti na trošak gospodarskog društva.

Članak 90.

Plan eksploatacije mineralnih sirovina

Gospodarsko društvo je dužno izraditi dugoročni program i godišnji plan eksploatacije mineralnih sirovina i dostaviti ga Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo na njihov zahtjev.

 Članak 91.

Usklađenost rudarskih projekata  s propisima koji uređuju zaštitu okoliša

Gospodarsko društvo ili izvođač rudarskih radova dužan je rudarske projekte i nadzor o utjecaju svoje djelatnosti na okoliš uskladiti s propisima koji uređuju zaštitu okoliša.

VIII. NADZOR 

Članak  92.

Nadzor

 Nadzor nad provedbom ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona (iz mjerodavnosti  Federacije) vrši  Federalno ministarstvo.
Inspekcijski nadzor vrši Federalna uprava za inspekcijske poslove na temelju ovoga zakona i Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj:69/05).

Članak  93.

Rudarska inspekcija

Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga zakona i na temelju njega donesenih propisa, tehničkih propisa, propisa  o  zaštiti od požara pri izvođenju rudarskih radova,  propisa o tehničkim normativima o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja uposlenika i drugih propisa pri eksploataciji mineralnih sirovina, te izvođenju drugih radova, vrši mjerodavna   rudarska  inspekcija (u daljnjem tekstu: inspekcija) po ovom zakonu i Zakonu o inspekcijama u Federaciji BiH.

Članak 94.

Rudarski inspektor

Poslove rudarskog inspektora (u daljnjem tekstu: inspektor)  može obavljati osoba koja ima visoku stručnu spremu rudarskog, strojarskog  ili elektrotehničkog smjera, najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u gospodarskimm društvima koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina, položen stručni ispit za tehničko rukovođenje u rudarstvu i uvjete iz članka 54. Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH.
Za  inspektora koji vrši nadzor u jamskim objektima s metanom  i opasnom ugljenom prašinom  može se postaviti osoba koja osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ima i radno iskustvo od najmanje tri godine na poslovima tehničkog rukovođenja u takvim objektima.

Članak 95.

Mjerodavnost inspekcije

Inspekcija  vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na:
1. eksploataciju mineralnih sirovina;
2. tehničke mjere pri obavljanju rudarske djelatnosti;
3. zaštitu na radu pri eksploataciji  mineralnih sirovina;
4. zaštitu od požara i eksplozije  pri eksploataciji mineralnih sirovina;
5. izgradnju i održavanje rudarskih objekata, postrojenja i uređaja;
6. prijevoz, uskladištenje i rukovanje eksplozivnim materijalom;
7. izvođače radova;
8. tehničko rukovođenje i nadzor i 
9. rudarska mjerenja, pravilnu izradu i redovito dopunjavanje rudarskih planova-karata i ostalu dokumentaciju potrebnu za pravilno tehničko i racionalno izvođenje rudarskih radova i ažurno vođenje mjeračkih knjiga.
Inspektor nadzire i rad pogona koji su u izravnoj svezi s tehnološkim procesom izvođenja rudarskih radova i elektro-postrojenja kao i uređaja i instalacija pri izvođenju rudarskih radova.        

Članak 96.

Ovlasti inspektora

Pri vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima ovlasti:
u svako doba ući u sve poslovne i pogonske prostorije;
pregledati rudarske objekte, postrojenja, uređaje i instalacije;
pregledati tehničku i drugu dokumentaciju;
utvrđivati identitet osoba koje izvode rudarske radove;
privremeno izuzeti tehničku dokumentaciju ili je preslikati;
fotografirati lokacije na kojima je zabranio radove;
uzeti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala;
tražiti pomoć stručne organizacije ili pojedinih stručnih osoba i
privremeno zabraniti izvođenje rudarskih radova.
Inspektor može u trajanju do osam dana izuzeti dokumentaciju koja mu je potrebna za utvrđivanje činjeničnog stanja o razmatranom predmetu i ako su  prekršene odredbe ovoga zakona, tehničkih propisa i propisa iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja djelatnika i drugih propisa donesenih na temelju ovoga zakona, ili ako sumnja da je učinjen prekršaj.
O izuzimanju dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka inspektor izdaje gospodarskom društvu odnosno  izvođaču rudarskih radova potvrdu s popisom izuzete dokumentacije.
Inspektor u svome radu primjenjuje i prava utvrđena u čl. 68. i 69. Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH.
Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora onemogući inspektoru obavljanje pregleda, ili pruži fizički otpor, ili ako se  takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć mjerodavne policije.
Mjerodavna policija obvezna je pružiti potrebnu zaštitu i omogućiti inspektoru da obavi inspekcijski  pregled.

Članak 97.

Dužnosti inspektora

Inspektor mora odmah na licu mjesta otpočeti s istragom okolnosti pod kojima je došlo do smrtnih slučajeva ili skupnih nesreća, odrediti mjere i na zahtjev mjerodavnog tijela izdati pismeno mišljenje o uzrocima nesreće.
Inspektor mora najmanje jednom u šest mjeseci izvršiti nadzor nad izvođenjem rudarskih radova u objektima koje ugrožava metan, drugi plinovi, prodori vode, mulja i blata, opasne ugljene prašine, silikatne prašine, živine pare, kao i prostoru s opasnim radioaktivnim zračenjem i u slučajevima povećanog rizika od nastanka opasnosti.
Nadzor rudarskih radova koji nisu obuhvaćeni u stavku 2. ovoga članka inspektor mora vršiti najmanje jednom godišnje.

Članak 98.

Dužnosti gospodarskog društva odnosno  izvođača rudarskih radova

Gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova dužan je omogućiti inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora.
Gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova dužan je omogućiti uvid u svu dokumentaciju društva, a na traženje inspektora odrediti jednu ili više osoba koje će   sudjelovati u utvrđivanju činjeničnog stanja pri obavljanju inspekcijskog pregleda.

Članak  99.

Zapisnik o inspekcijskom pregledu

O obavljenom  inspekcijskom pregledu inspektor je obvezan sastaviti zapisnik o inspekcijskom pregledu i u njemu  navesti činjenično stanje utvrđeno tim pregledom.
Zapisnik sastavlja inspektor koji je izvršio inspekcijski pregled. Ako je inspekcijski pregled obavilo istodobno više inspektora po istom nalogu (kolektivni inspekcijski pregled), u tom slučaju zajednički  sastavljaju jedan zapisnik.
Zapisnik sadrži, osim navoda propisanih u Zakonu o upravnom postupku, i navode koje je prijeko potrebno navesti u  obavljanju inspekcijskog pregleda.
Zapisnik o inspekcijskom pregledu je javna isprava osim onih dijelova zapisnika na koje  je subjekt nadzora stavio primjedbu da nije pravilno sastavljen.

Članak 100. 

    Upravne mjere

Kad inspektor utvrdi da gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova ne postupa  ili nepotpuno postupa prema obvezama koje su mu određene propisima, dužan je prema utvrđenom činjeničnom stanju u zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu naložiti odgovarajuće upravne mjere i to:
1. narediti da se utvrđeni nedostaci i nepravilnosti otklone na način i u roku  kako je određeno ovim zakonom i propisima koji su doneseni na temelju njega;
2. narediti privremenu zabranu izvođenja radova;
3. narediti zabranu izvođenja radova;
4. narediti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje je gospodarski subjekt i druga pravna osoba, institucija koja ima javne ovlasti, odnosno tijelo uprave obvezno poduzeti;
5. prisilno provesti izvršenje određene upravne mjere kad je gospodarsko  društvo odnosno izvođač rudarskih radova sam ne izvrši;
6. izreći  novčanu kaznu na licu mjesta  kako je određeno ovim zakonom;
7. podnijeti prijavu protiv gospodarskog društva, odnosno izvođača rudarskih radova i odgovorne osobe za učinjeni prekršaj ili kazneno djelo;  
8. odrediti i druge mjere i obaviti radnje koje su određene ovim zakonom i posebnim propisima;
9. izreći zabranu rada u pogonu ili na određenim poslovima ako utvrdi nedostatke iz  članka 95. ovoga zakona;
10. ako se nedostaci i propusti odnose na mjere zaštite na radu ili mjere za zaštitu života i zdravlja građana usljed kojih može  nastati izravna opasnost po život i zdravlje uposlenika i drugih građana, inspektor će zabraniti rad  u pogonu ili na određenim poslovima dok se postojeći nedostaci ne otklone;
11. zabraniti ili privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti;
12. odrediti drugu osobu za vođenje akcije spašavanja.

                                                         
Članak 101.

Privremena zabrana izvođenja rudarskih radova

Inspektor može rješenjem privremeno zabraniti izvođenje rudarskih radova  gospodarskom društvu odnosno izvođaču  rudarskih radova do otklanjanja nedostataka ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da:
gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova nije osigurao potpunu ispravnost sredstava za rad, radnog prostora i radnog procesa, kako je to određeno odobrenim projektom i tehničkom dokumentacijom po odredbama ovoga zakona;
gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova ne primjenjuje u cijelosti odredbe ovoga zakona, tehničke propise, propise iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja djelatnika i druge propise i opće akte koji se odnose na rudarske radove, odnosno ako se radovi ne izvode sukladno odobrenoj tehničkoj dokumentaciji;
pri korištenju sredstava rada, primjeni radnih postupaka, korištenju radnog prostora koji nije zaštićen, prijeti opasnost od ozljeda, ugrožavanja zdravlja uposlenika gospodarskoga društva odnosno izvođača rudarskih radova i ako se uposlenici ne pridržavaju odgovarajućih uputa za rad;
gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova nije postupio sukladno usmeno izrečenom naređenju inspektora i
gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova onemogućava obavljanje inspekcijskog pregleda;
gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova nije postupio po rješenju za otklanjanje nedostataka.

Članak 102.

Zabrana izvođenja rudarskih radova

Inspektor mora rješenjem zabraniti izvođenje rudarskih radova gospodarskom društvu odnosno izvođaču  rudarskih radova ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da:
gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova  izvodi rudarske radove bez dozvole za izvođenje radova ili da se rudarski radovi ne izvode po odobrenoj projektnoj i tehničkoj dokumentaciji, ili da se rudarski radovi izvode suprotno tehničkim propisima, propisima iz oblasti zaštite na radu i zdravlja djelatnika i drugim propisima, koji se odnose na rudarske radove i općim aktima izvođača rudarskih radova, što može ugroziti živote i zdravlje uposlenika, sigurnost prometa i susjednih objekata i uzrokovati nastanak veće materijalne štete;
su kod gospodarskog društva odnosno izvođača rudarskih radova  uposlene osobe koja ne ispunjavaju uvjete o stručnoj osposobljenosti po odredbama ovoga zakona;
gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova ili njegova odgovorna osoba i pored usmenog naređenja inspektora ponovno krši odredbe tehničkih propisa, propisa iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja djelatnika i drugih propisa, koji se odnose na rudarske radove, te općih akata izvođača rudarskih radova po ovomu zakonu;
gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova  koristi objekte, postrojenja, uređaje i instalacije bez upotrebne dozvole, što izravno ugrožava sigurnost objekata i uređaja, živote i zdravlje ljudi, odvijanje prometa, susjedne objekte i okoliš i predstavlja izravnu opasnost za život i zdravlje uposlenika i
gospodarsko društvo odnosno izvođač rudarskih radova pri izvođenju radova zahvata i područje izvan prostora određenog dozvolom za  eksploataciju po ovom zakonu.

Članak 103.

Zabrana obavljanja djelatnosti

Inspektor mora rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti gospodarskom društvu odnosno izvođaču  rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi:
1. da za obavljanje djelatnosti ne ispunjava zakonom propisane uvjete;
2. da se pri obavljanju djelatnosti ne primjenjuju propisi i standardi i  
3. ako izradu i reviziju tehničke dokumentacije obavljaju osobe koje ne ispunjavaju uvjete prema ovom zakonu.
Trećim osobama (pravnim i fizičkim) inspektor će utvrditi upravnu mjeru ukoliko obavljaju djelatnost u suprotnosti s odredbama ovoga zakona.

Članak 104.

Usmeno određivanje upravne mjere

U inspekcijskom pregledu inspektor će gospodarskom društvu odnosno izvođaču rudarskih radova usmeno odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvrši:
1. kad je to obvezan po ovomu zakonu i
2. kad je u nastaloj situaciji  prijeko potrebno, prema ocjeni inspektora, poduzeti radnje na otklanjanju izravne opasnosti po život i zdravlje uposlenika i građana ili nastanak veće materijalne štete.
Sadržaj usmene upravne mjere inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora i u zapisnik o inspekcijskom nadzoru. 

Članak 105.

Rok za donošenje  rješenja

 Upravnu mjeru inspektor određuje rješenjem.
Rješenje o određenim upravnim mjerama inspektor je dužan donijeti u rokovima utvrđenim zakonom, a u žurnim slučajevima  najkasnije u roku od tri dana po isteku roka za stavljanje primjedbi na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru.
O usmeno izrečenim upravnim mjerama inspektor je dužan donijeti rješenje u roku od tri dana od dana izricanja tih mjera.

Članak 106.

Izvršenje rješenja

Izvršenje rješenja prati inspektor i utvrđuje po službenoj dužnosti.
Izvršenje rješenja inspektor utvrđuje kontrolnim pregledom ili drugim pisanim dokazom.
Izvršenje rješenja inspektor može produljiti do 30 dana osim rješenja kojim su upravne mjere usmeno utvrđene.

Članak  107.

Žalba na rješenje

Žalba na rješenje o usmeno određenoj upravnoj mjeri nije dopuštena.
Žalba na rješenje o naloženim upravnim mjerama iz čl.100., 101. i 102.  može se izjaviti u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
O žalbi rješava mjerodavno ministarstvo.
Žalba na rješenje inspektora o naloženim upravnim mjerama ne odgađa izvršenje rješenja.
Protiv rješenja inspektora o usmeno određenoj upravnoj mjeri i rješenja mjerodavnog  ministarstva donesenog  po žalbi može se pokrenuti  upravni spor.

Članak 108.

Rok  za rješavanje žalbe

Žalbu na rješenje inspektora o utvrđenoj upravnoj mjeri mjerodavno drugostupanjsko tijelo dužno je riješiti u roku od 15 dana od dana prijama žalbe.

IX. ZAŠTITA I UREĐENJE PROSTORA

Članak 109.

Ugrožavanje okoliša

Gospodarsko društvo mora osigurati izvođenje rudarskih radova sukladno  okolinskoj dozvoli i urbanističkoj suglasnosti, tako da ti radovi ne prelaze dozvoljena oštećenja okolice.
Gospodarsko društvo mora, za vrijeme izvođenja rudarskih radova, etapno a najkasnije po završetku rudarskih radova, površinu koja je oštećena rudarskim radovima konačno sanirati i rekultivirati sukladno projektu i dozvoli za obustavu eksploatacije iz članka 42. ovoga zakona.
Gospodarsko društvo ne može dobiti odobrenje za eksploataciju na novom eksploatacijskom polju ako ne izvrši tehničku rekultivaciju na ranijem odobrenom eksploatacijskom polju.

Članak 110.

Suglasnost za građenje u eksploatacijskom polju

Za novu gradnju u granicama ekspoloatacijskog polja, prije izdavanja urbanističke suglasnosti, potrebno je prethodno pribaviti mišljenje rudarskog poduzeća.
Suglasnost iz stavka 1. ovog članka može se izdati i kada prema mišljenju gospodarskog društva koje vrši eksploataciju, postoji opasnost od oštećenja, ali samo ako ne postoji opasnost po život i zdravlje ljudi i ako se investitor pismeno odrekne prava na naknadu štete koja bi mogla nastati kao posljedica izvođenja rudarskih radova.
Izjava o odricanju prava na naknadu štete mora se ubilježiti u zemljišnim knjigama.

           
Članak  111.

Građenje u prostoru za eksploataciju

Ako to javni interes zahtijeva, na površini eksploatacijskoga polja mogu se graditi javni putovi, željezničke pruge, kanali i druge prometnice, elektrovodovi visokog napona, vodovodi, naftovodi, sonovodi i plinovodi, ako se osiguraju zaštitni stupovi kojima će se spriječiti ugrožavanje života ljudi i izgrađenih objekata.
Prije nego se uradi projektna dokumentacija za objekte iz stavka 1. ovoga članka, investitor mora tražiti od gospodarskog društva mišljenje o tome koji bi pravac i položaj tih objekata u eksploatacijskom polju bio najprimjereniji.
Sukladno važećim propisima gospodarsko društvo ima pravo na nadoknadu stvarne štete nastale izgradnjom objekata iz stavka 1. ovoga članka.

X. KAZNENE ODREDBE

Članak 112.

Prekršaji

 Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj gospodarsko društvo i druga pravna osoba:
- koja vrši eksploataciju mineralnih sirovina bez dozvole mjerodavnog tijela (čl.10. i 39.);
- koja izvodi rudarske radove bez dozvole za izvođenje rudarskih radova po projektu (članak 43.);
- koja stavi u redovitu uporabu objekte, postrojenja i uređaje prije dobivanja dozvole za uporabu (članak 47.);
- ako vrši eksploataciju  mineralnih sirovina izvan odobrenog eksploatacijskog polja (članak 11.stavak 1.);
- ako ne provede propisane mjere zaštite na radu i mjere za sigurnost građana i imovine (čl. 17., 50. i članak  51. stavak 1.);
- ako na temelju mjerenja ne izradi ili redovito ne dopunjava planove iz kojih se može utvrditi stanje rudarskih radova i njihov međusobni položaj i položaj u odnosu na stare rudarske radove i na objekte i vode na površini, ili ne izradi dugoročni program odnosno godišnji plan eksploatacije ili ako planove ili preslike planova iz članka 83.toč. 1. do 7. ovoga zakona na zahtjev ne dostavi mjerodavnom ministarstvu za rudarstvo, ili ne vrši rudarska mjerenja ili ne vodi knjigu rudarskog nadzora (čl. 36., 80., 83., 84., 86. i 90.);
- ako u određenom roku rudarskom inspektoru ne prijavi početak rudarskih radova ili ga ne obavijesti o osobama koje će obavljati poslove tehničkog i glavnog tehničkog rukovođenja i tehničkog nadzora ili ako ne prijavi prestanak rudarskih radova (članak 46.);
- ako obavlja poslove periodičnih pregleda, mjerenja i ispitivanja, a ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (članak 48.);
- koja obavlja poslove na izradi tehničke dokumentacije, a ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (članak 72.);
- ako u izvođenju rudarskih i drugih radova i pri postavljanju postrojenja odstupi od odobrenih projekata bez suglasnosti mjerodavnog tijela (članak 80.);
- ako nakon završetka ili trajne obustave rudarskih radova na eksploataciji u propisanom roku ne obavijesti mjerodavno ministarstvo za rudarstvo i mjerodavnu rudarsku inspekciju i inspekciju za okoliš o provedenim mjerama osiguranja, sanacije i rekultivacije (članak 59. st.1 do 4.);
- koja povjeri izradu tehničke dokumentacije ili reviziju projekta ili vršenje poslova periodičnih pregleda, mjerenja i ispitivanja ili izvođenja rudarskih radova gospodarskom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (čl.48., 72. i 77.);
- ako nakon završetka ili trajne obustave rudarskih radova u roku utvrđenom u projektu ne izvrši konačnu sanaciju devastiranog zemljišta i rekultivaciju devastiranih površina i okoliša, nastalih utjecajem rudarskih radova i ne otkloni posljedice rudarskih radova ili ne poduzme potrebne mjere osiguranja za zaštitu života i zdravlja ljudi i imovine, ili ako tijekom izvođenja rudarskih radova kontinuirano ne vrši sanaciju i rekultivaciju devastiranog zemljišta (članak 59.);
- ako ne posjeduje propisanu tehničku dokumentaciju (članak 63.);
- ako ne organizira službu zaštite na radu (članak 22.);
- ako ne organizira službu za spasavanje ili je ne opskrbi potrebnom opremom, ili ne  organizira vatrogasnu službu ili službu prve pomoći (članak 20.);
- ako odmah ne izvijesti mjerodavno ministarstvo za rudarstvo, tijelo mjerodavno za unutarnje poslove i mjerodavnoga rudarskog inspektora o svakom smrtnom slučaju, skupnoj ozljedi, težoj ozljedi na radu u gospodarskom društvu (članak 21. stavak  3.);
- ako ne prijavi mjerodavnom ministarstvu za rudarstvo i rudarskoj inspekciji u propisanim rokovima svaku privremenu obustavu rudarskih radova ili slučaj pojave opasnosti za živote i zdravlje djelatnika ili ponovni početak rudarskih radova (članak 57);
- ako ne osigura izvođenje rudarskih radova po odobrenoj tehničkoj dokumentaciji i propisima, kao i stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i uređajima (članak 35.);
- ako u jamama ugroženim metanom ili eksplozivnom prašinom ne osigura stalni nadzor nad provjetravanjem (članak 35. stavak 2.);
- ako na poslove vršenja nadzora i tehničkog rukovođenja rudarskim radovima rasporedi osobu koja ne ispunjava propisane uvjete (čl. 23. do 30.):
Novčanom kaznom od 200,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjena odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Za prekršaje iz stavka 1. toč. 1. i 4. ovoga članka izriče se uz novčanu kaznu:
- zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni ili za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja ili kada postoji opasnost da će se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za počinjenje prekršaja bez obzira na to jesu li u vlasništvu počinitelja i
- mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja.
Imovinskom koristi iz stavka 3. točka 2. ovoga članka smatra se tržišna vrijednost mineralne sirovine dobivene nelegalnom eksploatacijom.
Za prekršaje iz članka 111. ovoga članka može se izreći zabrana odgovornoj osobi da obavlja određenu dužnost u trajanju od jednog do šest mjeseci.

Članak 113.

Prekršaji

Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj gospodarsko društvo i druga pravna osoba:
- ako u određenom roku ne prijavi  ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo koje je izdalo dozvolu za eksploataciju iz članka 38. ovoga zakona i mjerodavnoj rudarskoj inspekciji, svaku obustavu izvođenja rudarskih radova najkasnije 15 dana prije početka obustave radova (čl. 57. i 58.);
- ako ne dozvoli rudarskom inspektoru postupanje sukladno njegovim pravima ili ga ometa ili sprječava na bilo koji način u vršenju nadzora  ili ako ne postupi po rješenju rudarskog inspektora (članak  95. i članak 101. tačka 6.).
Novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM bit će kažnjena odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Članak  114.

 Prekršaji

Novčanom kaznom od 1.000,00  KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj gospodarsko društvo i druga pravna osoba:
- u kome je izrađen projekt, ako u njemu nisu riješena sva pitanja sigurnosti pogona i ljudi, podzemnih, površinskih i susjednih objekata, ako nisu ili su nepravilno primijenjeni propisi o zaštiti na radu, normativi i obvezatni standardi (članak 64.);
- u kome je izvršena revizija projekta i nije provjerena primjena članka 64. ovoga zakona u projektu ili ako je revizija nemarno i nekvalitetno izvršena (članak 76.) i
- u kome je izrađen projekt ili dio rudarskog projekta, ako uz izrađeni projekt ne priloži pismenu izjavu prema odredbama članka 75. ovoga zakona kao poseban akt kojom potvrđuje da su u projektu primijenjeni uvjeti iz članka 64. ovoga zakona  ili dokaz da projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz članka 73. ovoga zakona (čl. 73. i 75.).
Novčanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjena odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka bit će kažnjen novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM:
- projektant, ako pri izradi projekta ne primijeni ili nepravilno primijeni propisane mjere i normative zaštite na radu i obvezatne standarde (članak 64.) i
- revident ako nemarno i nekvalitetno izvrši reviziju rudarskog projekta u pogledu primjene propisanih mjera i normativa zaštite na radu i obvezatnih standarda (članak 76.).

 
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 115.

Postojeći uposlenici

Uposlenici koji su zatečeni na poslovima tehničkog rukovođenja na dan stupanja na snagu ovoga zakona koji su ispunjavali uvjete određene Zakonom o rudarstvu (“Službeni list RBiH”, br. 24/93 i 13/94) mogu obavljati ove poslove još dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 116.

Postupci koji su počeli prije stupanja na snagu ovoga zakona

Postupci za dobijanje dozvola iz članka 37. ovog zakona, koji do dana stupanja na snagu ovoga zakona nisu okončani, bit će završeni po propisima koji su bili na snazi na dan predaje zahtjeva.

Članak 117.

Propisi Vlade Federacije

Vlada Federacije donijet će  u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona strategiju iz članka13. ovoga zakona.

Članak 118.

Propisi federalnog ministra

Federalni ministar donijet će propise iz čl.13., 14., 16., 20., 30,. 33., 45., 62., 65., 71. i 82. ovoga zakona u roku od dvije godine, a propise iz članka 19. ovoga zakona u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 119.

Primjena postojećih propisa

Do donošenja novih propisa i pravilnika prema odredbama ovoga zakona, primjenjivat će se sljedeći propisi, ukoliko nisu u suprotnosti s ovim zakonom:
Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina, podzemnih voda i o bilansu tih rezervi (“Službeni list RBiH”, br. 8/93 i 13/94);
Zakon o prijevozu opasnih materija (“Službeni list SFRJ”, br. 27/90 i 45/90);
Zakon o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih tečnosti i gasova – Proćišćeni tekst (“Službeni list SFRJ”, br. 39/89 i 36/90);
Pravilnik o sadržaju rudarskih projekata za korištenje nafte i zemnog gasa (“Službeni list SFRJ”broj 21/68);
Pravilnik o sadržaju rudarskih projekata za korištenje čvrstih mineralnih sirovina (“Službeni list SFRJ”,broj 21/68);
Upute koje važe za obogaćivanje i oplemenjivanje mineralnih sirovina za eksploataciju (“Službeni list SFRJ”, broj 51/59);
Pravilnik o tehničkim propisima o rudarskom mjerenju, mjeračkim knjigama i rudarskim planovima (“Službeni list SFRJ”, broj 45/60);
Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi pojedinih mineralnih sirovina i njihovoj evidenciji (“Službeni list SFRJ”, broj 50/66);
Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi čvrstih mineralnih sirovina i vođenju evidencije o njima (“Službeni list SFRJ”, broj 53/79);
Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi podzemnih voda i vođenju evidencije o njima (“Službeni list SFRJ”, broj 34/79);
Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi nafte, kondenzata i prirodnih gasova te o vođenju evidencije o njima (“Službeni list SFRJ”, broj 80/87);
Pravilnik o tehničkim normativima za pripremanje mineralnih sirovina - ruda obojenih metala (“Službeni list SFRJ”, broj 36/79);
Pravilnik o tehničkim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu (“Službeni list SFRJ”, br. 26/88 i 63/88);
Pravilnik o tehničkim normativima za podzemnu eksploataciju ugljena (“Službeni list SFRJ”, br. 4/89, 45/89, 3/90 i 54/90);
Pravilnik o tehničkim normativima za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina metala i nemetala (“Službeni list SFRJ”, broj 24/91);
Pravilnik o tehničkim normativima pri prijevozu ljudi i materijala oknima rudnika (“Službeni list SFRJ”, br. 4/80, 12/85,35/87 i 51/88);
Pravilnik o tehničkim normativima pri prijevozu ljudi u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina horizontalnim i kosim prostorijama (“Službeni list SFRJ”, broj 34/89) ;
Pravilnik o tehničkim normativima za prijevoz transporterima sa trakom u rudarstvu (“Službeni list SFRJ”, br. 5/73, 12/74, 4/86 i 4/89), sa izuzetkom odredbi čl. 23. do 85. i čl. 90. do 112.
Pravilnik o tehničkim normativima za gradnju jamskih magazina za eksplozivna sredstva u rudnicima s podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina (“Službeni list SFRJ”, broj 12/88);
Pravilnik o tehničkim normativima za strojeve s dizelskim motorima koji se koriste pri podzemnim rudarskim radovima u nemetanskim jamama (“Službeni list SFRJ”, broj 66/78);
Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju ležišta mineralnih sirovina (“Službeni list SFRJ”, br. 4/86 i 62/87);
Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju arhitektonsko-građevinskog kamena (ukrasnog kamena), tehničkog kamena, šljunka i pijeska  te preradu arhitektonskog-građevinskog kamena (“Službeni list SFRJ”, broj 11/86);
Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata za dobivanje morske soli i za proizvodnju morske soli (“Službeni list SFRJ”, broj 20/78);
Pravilnik o tehničkim normativima za rudarske radove pri istraživanju i eksploataciji ležišta kamene soli (“Službeni list SFRJ”, broj 8/79);
Pravilnik o tehničkim normativima za istraživanje, dobivanje i pripremu nuklearnih mineralnih sirovina (“Službeni list SFRJ”, br. 39/85 i 40/86);
Pravilnik o tehničkim normativima za električna postrojenja, uređaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom (“Službeni list SFRJ”, br. 21/88 i 90/91);
Pravilnik o tehničkim normativima za električna postrojenja i uređaje u rudnicima sa površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina (“Službeni list SFRJ”, broj 66/87);
Pravilnik o tehničkim mjerama i zaštiti na radu pri rudarskim podzemnim radovima (“Službeni list SFRJ”, br. 11/67, 35/67, 60/70, 9/71, 3/73 i 5/73);
Naredba o obaveznom atestiranju užadi za izvozna postrojenja u rudarstvu (“Službeni list SFRJ”, br. 27/80 i 67/80);
Pravilnik o načinu prijevoza opasnih tvari u cestovnom saobraćaju (“Službeni list SFRJ”, broj 82/90);
Pravilnik o mjerama zaštite pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu (“Službeni list SFRJ”, br. 8/87 i 12/88);
Pravilnik o tehničkim normativima za pokretne stepenice i trake za prijevoz ljudi (“Službeni list SFRJ”, br. 66/78, 13/82 i 42/88);
Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad i uređajima (“Službeni list SFRJ”, broj 18/67);
Pravilnik o tehničkim normativima za dizalice (“Službeni list SFRJ”, broj 65/91);
Pravilnik o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi (“Službeni list SFRJ”, broj 35/69);
Pravilnik o tehničkim normativima za skijaške liftove (“Službeni list SFRJ”, br. 2/85 i 11/85);
Pravilnik o tehničkim normativima i o zaštiti na radu pri istraživanju i eksploataciji nafte i zemnih gasova dubinskim bušotinama (“Službeni list SFRJ”, br. 46/60, 37/64, 2/67 i 14/67);
Pravilnik o označavanju otrova koji se stavljaju u promet na domaćem tržištu (“Službeni list SFRJ”, broj 32/86);
Pravilnik o tehničkim normativima za plastičnu obradu obojenih metala (“Službeni list SFRJ”, broj 25/86);
Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozije (“Službeni list SFRJ”, broj 24/87);
Pravilnik o tehničkim normativima pri istraživanju i eksploataciji nafte, zemnih gasova i slojnih voda (“Službeni list SFRJ”, br. 43/79, 41/81 i 15/82);
Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne posude pod pritiskom (“Službeni list SFRJ”, broj 16/83);
Pravilnik o tehničkim normativima za osobne žičare (“Službeni list SFRJ”, broj 29/86);
Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (“Službeni list SFRJ”, br. 53/88 i 54/88);
Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1kV do 400 kV (“Službeni list SFRJ”, broj 65/88);
Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova (“Službeni list SFRJ”, br. 51/73, 69/73,11/80, 36/86 i 65/88);
Pravilnik o tehničkim normativima za dizala na električni pogon za vertikalni prijevoz osoba i tereta (“Službeni list SFRJ”, br. 16/86 i 28/89);
Pravilnik o tehničkim mjerama za liftove (“Službeni list SFRJ”, br. 51/78, 16/88 i 28/89);
Pravilnik o obveznom atestiranju dizala na električni pogon za vertikalni prijevoz osoba i tereta te o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (“Službeni list SFRJ”, broj 27/90);
Pravilnik o tehničkim normativima za dizala na električni pogon za vertikalni prijevoz tereta sa kabinom u koju nije moguć pristup ljudi (“Službeni list SFRJ”, broj 55/87);
Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja od požara (“Službeni list SFRJ”, broj 74/90);
Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju niskonaponskih nadzemnih vodova (“Službeni list SFRJ”, broj 6/92);
Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (“Službeni list SFRJ”, broj 13/68);
Pravilnik o tehničkim mjerama za uređaje sa svijetlećim cijevima (“Službeni list SFRJ”, broj 14/67);
Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona (“Službeni list SFRJ”, br. 7/71 i 47/76);
Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (“Službeni list SFRJ”, broj 62/73);
Pravilnik o tehničkim normativima i uvjetima za projektiranje i izvedbu električnih postrojenja u prostorijama u kojima se radi s eksplozivom (“Službeni list SFRJ”, broj 17/74);
Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1000 V (“Službeni list SFRJ”, br. 4/74 i 13/78);
Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica (“Službeni list SFRJ”, broj 13/78);
Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje elektroenergetskih postrojenja nazivnog napona 10 kV za rad pod naponom 20 kV (“Službeni list SFRJ”, broj 10/79);
Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva (“Službeni list SFRJ”, broj 57/85);
Pravilnik o tehničkim mjerama za pogon i održavanje elektroenergetskih postrojenja (“Službeni list SFRJ”, broj 19/68);
Naredba o obveznom atestiranju prijenosnih alata sa elektromotorima (“Službeni list SFRJ”, broj 21/87);
Naredba o obaveznom atestiranju (homologaciji) protiveksplozijskih zaštićenih električnih uređaja koji su namijenjeni za upotrebu u prostorima ugroženim od eksplozivnih smješa (“Službeni list SFRJ”, broj 25/89);
Propisi za protiveksplozijsku zaštitu (“Službeni list SFRJ”, broj 18/81);
Pravilnik o tehničkim normativima za postavljanje nadzemnih elektroenergetskih vodova i telekomunikacionih kablovskih vodova (“Službeni list SFRJ”, broj 36/86);
Pravilnik o zaštiti na radu pri izradi eksploziva i baruta i manipuliranja eksplozivima i barutima (“Službeni list SFRJ”, broj 55/69);
Pravilnik o tehničkim normativima za fasadna dizala na električni pogon (“Službeni list SFRJ”, broj 19/86);
Pravilnik o tehničkim normativima za viseće skele na električni pogon (“Službeni list SFRJ”, broj 19/86);
Pravilnik o tehničkim normativima i uvjetima koje moraju ispunjavati prodavnice eksplozivnih materija na malo, kontejneri i druga priručna skladišta za držanje eksplozivnih materija i o uvjetima i načinu njihovog korištenja (“Službeni list SR BiH”, broj 21/78);
Pravilnik o sadržini dugoročnih programa i rudarskih projekata (“Službeni list SR BiH”, broj 28/79);
Pravilnik o obrascima evidencija o proizvedenim i nabavljenim eksplozivnim materijalima (“Službeni list SR BiH”, broj 21/78);
Pravilnik o zaštiti na radu i o tehničkim mjerama za razvijače acetilena i acetilenske stanice (“Službeni list SR BiH”, broj 32/87);
Pravilnik o polaganju stručnog ispita radnika za određene poslove u oblasti rudarstva (“Službeni list SR BiH”, broj 2/82);
Pravilnik o načinu i programu polaganja stručnog ispita radnika geološke struke (“Službeni list RBiH”, broj 16/93);
Pravilnik o ispiranju plemenitih metala iz riječnih nanosa (“Službeni list SR BiH”, broj 1/75);
Pravilnik o sadržini programa, projekata i elaborata geoloških istraživanja (“Službeni list RBiH”, broj 16/93);
Pravilnik o načinu vođenja evidencije i katastra odobrenih istražnih prostora (“Službeni list RBiH”, broj 16/93);
Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uvjetima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima (“Službeni list SR BiH”, broj 2/91);
Pravilnik o postupku skraćivanja radnog vremena na radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada (“Službeni list SR BiH”, broj 2/91);
Pravilnik o uvjetima koje u pogledu kadrova i tehničke opreme moraju ispunjavati organizacije koje vrše periodične preglede i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu (“Službeni list SR BiH”, broj 2/91);
Pravilnik o vođenju evidencija i čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu (“Službeni list SR BiH”, broj 2/91) i
Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne struje (“Službeni list SR BiH”, broj 34/88).

Članak 120.

Primjena postojećih standarda i normativa

Do donošenja novih standarda i normativa primjenjivat će se postojeći standardi i normativi iz ove oblasti, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Članak 121.

Prestanak važenja Zakona

Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje primjena Zakona o rudarstvu («Službeni list R BiH», br. 24/93 i 13/94).

Članak 122.

Kantonalni propisi

Kantoni su dužni u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga  zakona donijeti  kantonalni zakon o rudarstvu usklađen s ovim zakonom, odnosno doneseni zakon uskladiti s odredbama ovoga zakona.

Članak 123.

Stupanje Zakona na snagu

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.

PREDSJEDATELJ
ZASTUPNIČKOGA DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BIH

Safet Softić

PREDSJEDATELJ
DOMA NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BIH

Stjepan Krešić