|
Zakoni
ZAKON O KOMASACIJI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Komasacija poljoprivrednog i drugih zemljišta (u daljnjem tekstu: komasacija) je integralna i kompleksna tehničko-pravna mjera kojom se vrši grupiranje zemljišta u cilju stvaranja što
većih i pravilnijih zemljišnih parcela radi ekonomičnije obrade i iskorištavanja zemljišta i izvođenja radova na njegovom uređenju.
Članak 2.
Poslovi komasacije su od općeg interesa.
Opći interes iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se odlukom o odobravanju komasacije općinskog, odnosno gradskog vijeća donesenog na osnovu ovog zakona.
Članak 3.
Komasacija se može vršiti:
1) ako se zbog velike razbacanosti, usitnjenosti i nepravilnog oblika zemljišnih parcela to zemljište ne može racionalno obrađivati;
2) ako se zbog postojećih vlasničkih odnosa ili zbog velike razbacanosti i nepravilnog oblika zemljišnih parcela ne može organizirati rentabilna proizvodnja, a već su izvedeni melioracijski radovi financirani iz proračuna ili drugih izvora;
3) pri izgradnji većih prometnica (ceste, željezničke pruge), drugih objekata (nasipi, kanali, vještačka jezera i dr.) ili uređenja većih vodotoka kao mjera za sprečavanje usitnjavanja postojećih zemljišnih parcela i uređenja prostora umjesto provođenja izvlaštenja i
4) ako to radi stvaranja uvjeta za racionalnije obrađivanje zemljišta putem referenduma zatraži više od 80% vlasnika zemljišta od ukupne površine zemljišta sa predloženog komasacijskog područja.
Članak 4.
Komasacija se neće vršiti:
1) ako se utvrdi da bi se predloženim grupiranjem i smještajem zemljišta podnosioca zahtjeva za odobrenje provođenja komasacije i određivanje komasacionog područja pogoršali uvjeti za
poljoprivrednu proizvodnju ostalih sudionika komasacije;
2) ako podnositelj zahtjeva nije osigurao dokaze da su osigurana sredstva za provedbu komasacije;
3) ako troškovi komasacije ne bi bili srazmjerni koristima koje se očekuju od komasacije;
4) ako se predlaže provedba komasacije bez istodobne provedbe hidromelioracije na
području na kojem se bez hidromelioracije ne mogu postići zadovoljavajući rezultati u poljoprivrednoj proizvodnji i
5) ako na području na kojem će se provoditi komasacija nisu riješene uzurpacije i drugi imovinsko-pravni odnosi.
Članak 5.
Komasacija se provodi u sukladno sa važećoj prostornoplanskoj dokumentaciji.
Članak 6.
Komasacija se provodi na određenom komasacijskom području. Komasacijsko područje obuhvaća, po pravilu, zemljište jedne katastarske općine.
Članak 7.
Kada ekonomski ili drugi opravdani razlozi zahtijevaju, komasacijsko područje može obuhvatiti samo jedan zaokruženi dio katastarske općine ili više katastarskih općina, odnosno
njihovih dijelova.
Članak 8.
Predmet komasacije su sva poljoprivredna zemljišta na komasacijskom području koja čine komasacijsku masu.
U komasacijsku masu poljoprivrednog zemljišta uključuju se i pojedine parcele, odnosno dijelovi parcela šuma, šumskog i drugog zemljišta, koje se nalazi kao enklava ili poluenklava u poljoprivrednom zemljištu.
Odlukom o odobrenju komasacije i određivanju komasacijskog područja mogu se pojedina zemljišta isključiti iz komasacijske mase.
Članak 9.
Zemljišta pod kulturom naročite vrijednosti (voćnjaci, vinogradi i sl.) mogu se obuhvatiti komasacijom samo uz suglasnost vlasnika.
Komasacijom se mogu obuhvatiti i zemljišta pod kulturom naročite vrijednosti kada se radi o parcelama manjih površina, čije bi isključivanje ometalo pravilno provođenje komasacije ili
ako se na tom zemljištu izgrađuju hidromelioracijski objekti ili uređaji.
Članak 10.
U postupku komasacije rješava se samo o pitanjima glede grupiranja i nove podjele zemljišta koja ulaze u komasacijsku masu i utvrđuju nesporna vlasnička i druga stvarna prava na
zemljištu.
U postupku komasacije ne rješava se o prigovorima i zahtjevima istaknutim glede prava vlasništva i prava na posjed zemljišta koje ulazi u komasacijsku masu, niti o prigovorima ili
zahtjevima o služnostima i drugim teretima i ograničenjima vlasništva, ako su oni sporni.
Članak 11.
U slučaju spora o pravu vlasništva, odnosno drugim stvarnim pravima na nekretninama, bilo da spor postoji ili nastane tijekom postupka komasacije, povjerenstvo za komasaciju, ako sporni odnos ne može raspraviti kao prethodno pitanje, uputit će stranku koja ima slabije pravo da u određenom roku pokrene postupak pred mjerodavnim sudom.
Sudovi sporove iz stavka 1. ovoga članka rješavaju kao žurne.
Ako stranka upućena na parnicu u određenom roku ne podigne tužbu, nema pravo u pogledu spornih nekretnina sudjelovati u postupku komasacije.
Članak 12.
Stranke u postupku komasacije su vlasnici zemljišta koja su obuhvaćena komasacijom (u daljnjem tekstu: sudionici komasacije) i sve druge osobe koje na tim zemljištima imaju
druga stvarna prava ili na zakonu utemeljen pravni interes.
Članak 13.
Svaki vlasnik poljoprivrednog zemljišta dobija iz komasacijske mase što bolje grupirano odgovarajuće zemljište približno iste ukupne vrijednosti, po mogućnosti istog boniteta,
površine i udaljenosti od naselja kakvo je bilo i zemljište koje je unio u komasacijsku masu.
U provođenju komasacije osigurava se zemljište za opće i zajedničke potrebe naselja, odnosno sudionika komasacije.
Članak 14.
Ako se na komasacijskom području nalazi naselje, pri provođenju komasacije sukladno važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji odredit će se granica naselja kao i zemljište za
opće i zajedničke potrebe naselja.
Članak 15.
Kao tehnički temelj za provođenje komasacije služi Baza podataka katastra nekretnina (BPKN) izrađena na temelju podataka dobijenih novom izmjerom.
Članak 16.
Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, u postupku komasacije primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku.
U postupku komasacije nije dopuštena obnova postupka.
Članak 17.
Odredbe ovoga zakona primjenjivat će se i pri komasaciji šuma i šumskog zemljišta, ukoliko postoji potreba za ovom vrstom komasacije.
II. PROVEDBA KOMASACIJE
1. Pokretanje postupka i odobravanje komasacije
Članak 18.
Postupak komasacije pokreće se na obrazloženi zahtjev za odobravanje komasacije i određivanje komasacijskog područja (u daljnjem tekstu: odobravanje komasacije).
Zahtjev za odobravanje komasacije može podnijeti gospodarsko društvo iz oblasti poljoprivrede ili najmanje 80% vlasnika ukupne površine zemljišta s predloženog komasacijskog područja.
Zahtjev se podnosi općinskom, odnosno gradskom vijeću.
Članak 19.
Zahtjev za odobravanje komasacije sadrži naročito:
1) obrazloženje potrebe komasacije,
2) podatke o komasacijskom području: naziv katastarskih općina, površine po kulturama, broj
parcela, broj sudionika komasacije, broj kućanstava, prosječne veličine parcela za svaku katastarsku općinu,
3) podatke o uloženim ili planiranim sredstvima za melioracijske radove,
4) prijedlog radova i mjera koji bi se proveli usporedo s komasacijom i
5) podatke o troškovima komasacije i izvorima financiranja.
Uz zahtjev se prilaže izvod iz važeće prostorno-planske dokumentacije općine i pregledna karta s postojećim stanjem putne i kanalske mreže, stanjem zemljišta u državnom vlasništvu
i zemljišta u vlasništvu građana, granice komasacijskog područja i urbanih područja i građevinskog zemljišta.
Članak 20.
O odobravanju komasacije odlučuje općinsko, odnosno gradsko vijeće na čijem se području nalazi zemljište za koje se predlaže komasacija, a na temelju očitovanja sudionika komasacije putem referenduma sukladno članku 3. točka 4) ovoga zakona.
Ako općinsko, odnosno gradsko vijeće utvrdi da postoje smetnje za vršenje komasacije iz članka 4. ovoga zakona, odbit će zahtjev bez prethodnog pribavljanja očitovanja sudionika
komasacije.
Protiv odluke iz st. 1. i 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred mjerodavnim sudom.
Članak 21.
Odluka o odobravanju komasacije sadrži opći interes za provedbu komasacije, opis granice komasacijskog područja, izvore i uvjete osiguranja financijskih sredstava za troškove
provedbe komasacije, kao i sredstva za investicije koje su u neposrednoj svezi s provođenjem komasacije.
Članak 22.
Odluka o odobravanju komasacije objavljuje se u službenom glasilu općine, isticanjem na oglasnoj ploči općine i mjesnih ureda, putem medija i na drugi uobičajeni način na području gdje se provodi komasacija.
Odluka o odobravanju komasacije dostavlja se i podnositelju zahtjeva.
Članak 23.
Odluka o odobravanju komasacije dostavlja se mjerodavnom općinskom sudu, odnosno općinskoj službi za upravu, te Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
Po prijemu odluke o odobravanju komasacije općinski sud, odnosno općinska uprava mjerodavna za geodetske poslove i katastar nekretnina dužni su povjerenstvu za komasaciju dostaviti izvješća o svakoj promjeni na nekretninama obuhvaćenim komasacijom.
Članak 24.
Od dana objave odluke o odobravanju komasacije zemljišta do završetka postupka komasacije zabranjuje se građenje i podizanje dugogodišnjih zasada i usjeva na komasacijskom
području izvan naselja utvrđenog sukladno članku 14. ovoga zakona.
Vlasnik zemljišta nema pravo na naknadu za ulaganje u zgradu, drugi objekt ili dugogodišnji zasad na zemljištu u komasacijskoj masi ako je ulaganja izvršio nakon objave odluke o odobravanju komasacije.
Objekti i dugogodišnji zasadi podignuti suprotno stavku 1. ovoga članka uklonit će se o trošku vlasnika zemljišta ako smetaju provođenju komasacije.
2. Tijela za provođenje komasacije
Članak 25.
Komasaciju zemljišta provodi povjerenstvo za komasaciju (u daljnjem tekstu: povjerenstvo) koje obrazuje općinsko, odnosno gradsko vijeće.
Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i najmanje četiri člana koji imaju svoje zamjenike (u daljnjem tekstu: članovi povjerenstva). Predsjednik i zamjenik predsjednika su pravne struke, a članovi povjerenstva i njihovi zamjenici su geodetske i poljoprivredne struke. Ostatak članova i zamjenika imenuje se iz gospodarskog društva koje koristi zemljište i vlasnika zemljišta iz katastarske općine u kojoj se provodi komasacija.
Predsjednik povjerenstva, zamjenik predsjednika povjerenstva, te članovi, njihovi zamjenici geodetske i poljoprivredne struke moraju imati stupanj naobrazbe VSS ili visoku naobrazbu prvoga ciklusa (koji se vrednuje s 240 ECTS) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sustava studiranja.
Članak 26.
Povjerenstvo za komasaciju radi u sjednici.
O pitanjima iz svoje ovlasti povjerenstvo odlučuje većinom glasova svih članova.
Članak 27.
Povjerenstvo osigurava i objedinjuje rad svih subjekata angažiranih na provođenju komasacije zemljišta i paralelno s komasacijom provodi i druge radove i mjere propisane ovim zakonom.
Članak 28.
Za poduzimanje pojedinih radnji iz svoje mjerodavnosti povjerenstvo može ovlastiti i člana povjerenstva ili formirati posebna tijela.
Članak 29.
Povjerenstvo formira potpovjerenstva za:
1) utvrđivanje stvarnog stanja,
2) procjenu vrijednosti zemljišta,
3) procjenu vrijednosti objekata i dugogodišnjih zasada,
4) izlaganja iskaza starog stanja sa uzimanjem želja sudionika komasacije zemljišta i raspodjelu zemljišta.
Povjerenstvo, po potrebi, može formirati i druga potpovjerenstva.
Povjerenstvo rješenjem određuje sastav i djelokrug rada potpovjerenstva.
Predsjednik i članovi potpovjerenstva imaju zamjenike.
Članak 30.
Geodetsko-tehničke, hidromelioracijske i druge radove u postupku komasacije vrše gospodarska društva registrirana za obavljanje poslova u okviru tih djelatnosti.
Gospodarska društva iz stavka 1. ovoga članka moraju posjedovati odobrenja za rad, odnosno licencije izdane od mjerodavnih institucija.
Članak 31.
Poslije objave odluke o odobravanju komasacije povjerenstvo saziva zbor sudionika komasacije (u daljnjem tekstu: zbor).
Radom zbora rukovodi jedan od članova povjerenstva. Zbor može donositi punovažne zaključke ako je na zboru nazočna prosta većina sudionika komasacije.
O radu zbora vodi se zapisnik.
Članak 32.
Zbor raspravlja o:
1) uvjetima i načinu izvođenja investicijskih radova,
2) visini troškova komasacije,
3) uvjetima, načinu financiranja i izvorima sredstava za troškove provođenja komasacije,
4) načinu raspodjele troškova komasacije,
5) načinu i mogućnosti plaćanja troškova komasacije zemljištem,
6) zemljištu za opće i zajedničke potrebe sudionika komasacije i
7) drugim pitanjima od interesa za komasaciju.
Povjerenstvo je dužno razmotriti sve primjedbe i prijedloge zbora, a u slučaju neprihvaćanja u zapisniku obrazložiti razloge neprihvaćanja.
3. Postupak provođenja komasacije
Članak 33.
Postupak komasacije obuhvaća:
1) pripreme za provođenje komasacije (utvrđivanje načela komasacije, provjeravanje točnosti podataka na postojećim geodetskim planovima i elaboratu, utvrđivanje dinamike izvršenja radova i dr.);
2) utvrđivanje stvarnog stanja nekretnina;
3) utvrđivanje vrijednosti zemljišta;
4) utvrđivanje vrijednosti objekta i dugogodišnjih zasada;
5) izradu projekta komasacije zemljišta;
6) sastavljanje knjige fonda komasacijske mase i iskaza stvarnog stanja zemljišta;
7) raspodjelu zemljišta sudionicima komasacije;
8) privremeno uvođenje u posjed sudionika komasacije;
9) donošenje rješenja o raspodjeli komasacijske mase i
10) konačno uvođenje u posjed sudionika komasacije i završni radovi komasacije.
1) Pripreme za provođenje komasacije
Članak 34.
Općinsko, odnosno gradsko vijeće na prijedlog povjerenstva, a nakon pribavljenog mišljenja zbora sudionika komasacije, utvrđuje načela komasacije:
1) položaj i način grupiranja zemljišta koje ulazi u komasacijsku masu;
2) potrebne površine i položaj zemljišta za opće i zajedničke potrebe naselja (sportski tereni, školski i zdravstveni objekti, groblja i dr.), sukladno važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji;
3) zaštitne zone u kojima se ne može vršiti poljoprivredna i druga proizvodnja i radovi koji bi
mogli dovesti do zagađivanja ili povećanja zagađivanja podzemnih voda;
4) položaj zemljišta staračkih kućanstava;
5) grupiranje zemljišta članova kućanstva;
6) zemljišta pod kulturom naročite vrijednosti i objektima;
7) način i vrijeme krčenja šuma, uklanjanja međa, ubiranja poljoprivrednih usjeva i dr.;
8) način i vrijeme predaje zemljišta, zgrada i drugih objekata;
9) visina troškova koje će snositi sudionici komasacije i način uplate troškova i
10) druga pitanja od značaja za provođenje komasacije.
Članak 35.
Ako na području na kojem se planira komasacija nije izvršena nova izmjera zemljišta, općinsko, odnosno gradsko vijeće obratit će se Federalnoj upravi za geodetske i imovinskopravne poslove radi organiziranja i sufinanciranja izmjere zemljišta.
Članak 36.
U slučaju da je na komasacijskom području ranije izvršena nova izmjera, općinsko, odnosno gradsko vijeće i povjerenstvo poduzimaju mjere da se pravodobno izvrši usuglašavanje stanja u katastru zemljišta, katastru nekretnina ili u Bazi podataka katastra nekretnina (BPKN) sa stvarnim stanjem, identificiraju granice katastarskih općina, obilježe i, po potrebi, snime granice komasacijskog područja i građevinskog zemljišta.
Članak 37.
Po objavi odluke o odobravanju komasacije, povjerenstvo poziva sve potencijalno zainteresirane investitore, koji nisu neposredni sudionici u komasaciji, a zainteresirani su na području komasacije graditi ceste, kanale ili druge javne objekte za potrebe komasacije ili kao javna dobra, da u određenom roku podnesu zahtjev mjerodavnom općinskom tijelu za dodjelu potrebnog zemljišta.
Ako investitor ne podnese zahtjev i pristupi izvođenju radova unutar komasacijskog područja, snosit će sve troškove ponovnog uređivanja komasacijskog područja koji su prouzročeni ovim radovima.
2) Utvrđivanje stvarnog stanja nekretnina
Članak 38.
Na području na kojem se provodi komasacija utvrđuje se stvarno stanje nekretnina: položaj, površina i kultura svake parcele, kao i pravo vlasništva.
U pogledu prava vlasništva na zemljištu na komasacijskom području, mjerodavno je stanje u zemljišnim knjigama, a u pogledu drugih podataka (o posjedu, površini, kulturi, klasi i dr.)
stvarno stanje.
Ako se stvarno stanje u pogledu prava vlasništva na zemljištu ne slaže sa stanjem u zemljišnim knjigama, a stvarno stanje nije sporno, uzet će se kao mjerodavno stvarno stanje.
Utvrđivanjem stvarnog stanja, u smislu stavka 3. ovoga članka, ne dira se u prava trećih osoba na to zemljište.
Članak 39.
U sporovima o pravu vlasništva zemljišta, te pravu na posjed, nastalim u postupku komasacije, odlučuje mjerodavni sud.
Članak 40.
Utvrđivanje stvarnog stanja vrši potpovjerenstvo za utvrđivanje stvarnog stanja, koje se sastoji od predsjednika koji je pravne struke, geodetskog stručnjaka i predstavnika sudionika
komasacije.
Predsjednik potpovjerenstva i geodetski stručnjak moraju imati stupanj naobrazbe VSS ili visoku naobrazbu prvog ciklusa (koji se vrednuje s 240 ECTS) ili drugog ili trećeg ciklusa
Bolonjskog sustava studiranja.
Članak 41.
U postupku utvrđivanja stvarnog stanja, a najkasnije do njegova završetka, može se sporazumom vršiti zamjena zemljišta u komasacijskom području za zemljišta izvan komasacijskog područja.
3) Utvrđivanje vrijednosti zemljišta
Članak 42.
Vrijednost zemljišta utvrđuje se orijentacijskom i detaljnom procjenom.
Pri utvrđivanju vrijednosti, zemljišta se razvrstavaju u razrede uzimajući u obzir bonitet zemljišta, položaj i udaljenost zemljišta, kao i utjecaj režima voda na iskorištavanje zemljišta.
Orijentacijskom procjenom ustanovljava se broj vrijednosnih razreda i njihov međusobni odnos.
Detaljnom procjenom zemljište se razvrstava u ustanovljene razrede i prikazuje na preglednom planu, koji je, po pravilu, kopija katastarskog plana i sadrži brojeve katastarskih parcela, nazive potesa, vrijednosne razrede u koje je zemljište razvrstano, granice tih razreda, međusobne odnose vrijednosnih razreda.
Članak 43.
Temelj utvrđivanja vrijednosti zemljišta mora biti jedinstven za sve susjedne katastarske općine ako se komasacija u njima provodi istodobno ili predstavljaju jedno komasacijsko
područje.
Članak 44.
Procjenu vrijednosti zemljišta vrši potpovjerenstvo za procjenu zemljišta, koje se sastoji od predsjednika koji je poljoprivredne struke i najmanje dva člana, od kojih je jedan predstavnik sudionika komasacije.
Predsjednik potpovjerenstva mora imati stupanj naobrazbe VSS ili visoku naobrazbu prvog ciklusa (koji se vrednuje s 240 ECTS) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sustava studiranja.
Ako komasacijsko područje obuhvaća više naselja, u potpovjerenstvo za procjenu vrijednosti zemljišta bira se po jedan član iz svakog naselja.
Članak 45.
O orijentacijskoj procjeni zemljišta sačinjava se zapisnik koji sadrži: kraći opis i značajke komasacijskog područja u pogledu osobina zemljišta, klime, hidrografije, konfiguracije
terena, broj ustanovljenih razreda, popis uglednih zemljišta po razredima s naznakom njihovih osobina i brojeva parcela po katastarskim općinama i međusobni odnos između razreda.
Nakon izvršene orijentacijske procjene zemljišta potpovjerenstvo za procjenu zemljišta vrši detaljnu procjenu zemljišta i sastavlja pregledni plan detaljne procjene zemljišta.
Članak 46.
Povjerenstvo za komasaciju izlaže na javni uvid, koji ne traje dulje od 15 dana, zapisnik o orijentacijskoj procjeni i pregledni plan detaljne procjene zemljišta.
Svakom sudioniku komasacije, na njegov zahtjev, Povjerenstvo daje objašnjenja u pogledu orijentacijske procjene i preglednog plana detaljne procjene zemljišta.
Sudionik komasacije, u roku osam dana po isteku roka iz stavka 1. ovoga članka, može Povjerenstvu staviti prigovor na zapisnik o orijentacijskoj procjeni i preglednom planu detaljne procjene zemljišta.
Nakon rješavanja prigovora Povjerenstvo usvaja orijentacijsku procjenu i pregledni plan detaljne procjene zemljišta.
4) Utvrđivanje vrijednosti objekata i dugogodišnjih zasada
Članak 47.
U postupku komasacije vrši se utvrđivanje vrijednosti objekata i dugogodišnjih zasada na zemljištu koji se bez veće štete ne mogu od njega odvojiti.
Utvrđivanje vrijednosti objekata i dugogodišnjih zasada vrši se procjenom njihove stvarne vrijednosti, o čemu se sastavlja zapisnik.
Članak 48.
Procjenu vrijednosti objekata i dugogodišnjih zasada vrši potpovjerenstvo za procjenu objekata i dugogodišnjih zasada koje se sastoji od predsjednika koji može biti građevinske ili
poljoprivredne ili šumarske struke i najmanje dva člana od kojih je jedan predstavnik sudionika komasacije.
Predsjednik potpovjerenstva mora imati stupanj naobrazbe VSS ili visoku naobrazbu prvog ciklusa (koji se vrednuje s 240 ECTS) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sustava studiranja.
Članak 49.
Nakon izvršene procjene dugogodišnjih zasada potpovjerenstvo za procjenu objekta i dugogodišnjih zasada sastavlja prijedlog plana sječe i krčenja dugogodišnjih zasada na
temelju mjerila koje prethodno utvrdi povjerenstvo.
Krčenje dugogodišnjih zasada vrši se samo ako je ekonomski opravdano.
Članak 50.
Povjerenstvo za komasaciju izlaže na javni uvid, koji ne traje dulje od 15 dana, prijedlog plana sječe i krčenja dugogodišnjih zasada s procjenom vrijednosti objekta i dugogodišnjih zasada.
Izlaganje se vrši istodobno s izlaganjem cestovne i kanalske mreže.
Sudionik komasacije može u roku osam dana po isteku roka iz stavka 1. ovoga članka staviti prigovor povjerenstvu za komasaciju na prijedlog plana sječe i krčenja dugogodišnjih zasada i na procjenu vrijednosti objekata i dugogodišnjih zasada.
Povjerenstvo za komasaciju nakon rješavanja prigovora sudionika komasacije utvrđuje procjenu vrijednosti objekata i dugogodišnjih zasada i plan sječe i krčenja dugogodišnjih zasada.
Na utvrđeni plan sječe i krčenja dugogodišnjih zasada daje suglasnost općinsko, odnosno gradsko vijeće u roku 30 dana od dana dostave plana.
Nakon date suglasnosti iz stavka 5. ovoga članka može se pristupiti sječi i krčenju dugogodišnjih zasada.
Vlasnici kao i druge osobe ne smiju sprječavati izvođača radova u provođenju plana sječe i krčenja dugogodišnjih zasada.
Članak 51.
Ako povjerenstvo za komasaciju sudioniku komasacije odobri sječu dugogodišnjih zasada, takav sudionik u komasaciju unosi samo zemljište na kojem je izvršena sječa dugogodišnjih
zasada.
5) Izrada projekta komasacije
Članak 52.
Projekt komasacije izrađuje se na temelju važeće prostornoplanske dokumentacije, prikupljenih podataka o načinu korištenja zemljišta, kanalskoj i cestovnoj mreži, položaju zemljišta, poljozaštitnim pojasevima, strukturi posjeda, veličini i obliku parcela, uređenju naselja i dr. u formi glavnog projekta.
Projekt komasacije mogu raditi gospodarski subjekti registrirani za izradu projektne dokumentacije koji posjeduju ovlast za projektiranje izdanu od mjerodavne institucije.
Kao podloga za izradu projekta komasacije koriste se geodetski planovi razmjere 1:1000, 1: 2500 ili 1: 5000.
Projekt sadrži:
1) izvod iz važećeg prostornog plana općine;
2) sve parcele starog stanja, uključujući i promjene provedene poslije utvrđivanja stvarnog stanja;
3) granice katastarskih općina, komasacijskog područja i urbanih područja i građevinskog zemljišta izvan urbanih područja;
4) granice vrijednosnih razreda;
5) prikaz objekata i zasada koji zadržavaju istu lokaciju, položaj, veličinu, oblik i broj tabli.
Projekt komasacije čine tri cjeline:
1) projekt geodetskih radova,
2) projekt cestovne mreže i
3) projekt kanalske mreže.
Sadržaj pojedinih projekata radi se prema Uredbi o vrsti, sadržaju, označavanju i čuvanju, kontroli i nostrifikaciji investicijsko-tehničke dokumentacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/10).
Projekt odobrava Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, nakon pribavljenog mišljenja Federalnoga ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
i sudionika komasacije.
Članak 53.
Na području gdje se istodobno s komasacijom izvode ili će se izvoditi melioracijski radovi, paralelno s projektom cestovne mreže, sačinjava se i projekt osnovnih vodoprivrednih objekata (nasipi, crpne stanice, ustave, tuneli, kanali i dr.), koje povjerenstvo za komasaciju izlaže na javni uvid koji ne traje dulje od 15 dana.
Projektom cestovne mreže omogućuje se pristup svakoj parceli, ekonomičan prijevoz, stvaranje pravilnijih parcela.
Članak 54.
Sudionik komasacije za vrijeme izlaganja projekta cestovne i kanalske mreže povjerenstvu može dati prigovor.
Ako povjerenstvo usvoji prigovore iz stavka 1. ovoga članka, vrše se ispravke projekta.
Članak 55.
Ako se u postupku komasacije vrši i uređenje naselja, to se provodi sukladno važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji.
6) Sastavljanje fonda knjige komasacijske mase i iskaza starog stanja zemljišta
Članak 56.
Knjiga fonda komasacijske mase sastavlja se na temelju zapisnika o utvrđivanju stvarnog stanja i ažuriranih katastarskih planova s nanesenim granicama razreda.
Članak 57.
Na temelju knjige fonda komasacijske mase za svakog sudionika komasacije sastavlja se iskaz zemljišta prema stanju prije komasacije (iskaz starog stanja).
U iskaz starog stanja upisuju se: broj iskaza, osobni podatci sudionika komasacije, brojevi i nazivi parcela, površina, kultura i razred svake parcele, vrijednosti svake parcele, ukupna vrijednost koja se unosi u komasacijsku masu, ukupna vrijednost umanjena za postotak odbitka, podatci o objektima i drugi podatci važni za komasaciju zemljišta (tereti, ograničenja i služnosti).
Članak 58.
Iskaz zemljišta starog stanja povjerenstvo izlaže na javni uvid u sjedištu općine ili mjestu na čijem se području provodi komasacija u roku koji nije dulji od 15 dana.
Povjerenstvo je dužno svakom sudioniku komasacije objasniti sadržaj iskaza zemljišta.
U postupku izlaganja iskaza starog stanja povjerenstvo evidentira prijedloge sudionika komasacije u pogledu lokacije novih posjeda u pojedinim tablama zemljišta.
Prije uzimanja prijedloga sudionika komasacije table moraju biti ucrtane na preglednom planu i utvrđene njihove vrijednosti.
Članak 59.
Sudionik komasacije svojim potpisom potvrđuje da je suglasan s podatcima u iskazu zemljišta starog stanja i u tom slučaju iskaz mu se uručuje izravno.
Na podatke u iskazu zemljišta starog stanja sudionik komasacije može u roku osam dana od dana priopćavanja podataka staviti prigovor povjerenstvu.
Ako se prigovor usvoji, vrši se ispravka u zapisniku o utvrđivanju stvarnog stanja, knjizi komasacijske mase, iskazu zemljišta starog stanja i geodetskom pratećem elaboratu.
7) Raspodjela zemljišta sudionicima komasacije
Članak 60.
Na temelju načela komasacije iz članka 34. ovoga zakona, izrađuje se tehnički operat na temelju kojega će povjerenstvo izraditi prijedlog raspodjele zemljišta sudionicima komasacije.
Članak 61.
Pri raspodjeli iz komasacijske mase vodit će se računa da svaki sudionik komasacije dobije što bolje grupirano zemljište, u što pogodnijem obliku za korištenje i s osiguranim pristupom.
Ukupna vrijednost zemljišta koju vlasnik dobija iz komasacijske mase ne može biti manja, odnosno veća od 5% ukupne vrijednosti zemljišta koju je unio u komasacijsku masu, umanjeno za odbitke za opće i zajedničke potrebe.
Ukupna površina zemljišta koja se dobiva iz komasacijske mase ne može biti manja, odnosno veća od 20% ukupne površine zemljišta unesenog u komasacijsku masu.
Članak 62.
Vlasniku poljoprivrednog zemljišta koji nije zemljoradnik može se uz njegov pristanak dati protuvrijednost u novcu za zemljište koje je unio u komasacijsku masu.
Članak 63.
Ako se istodobno s komasacijom vrši izgradnja cesta, kanala, šumsko-zaštitnih pojaseva i ostalih vrsta zaštitnih zasada i drugih javnih objekata, čija izgradnja nije u neposrednoj svezi s
komasacijom, zemljište za njihovu izgradnju daje se iz komasacijske mase uz naknadu sukladno Zakonu o izvlaštenju.
Sredstva dobivena na ime naknade ulaze u komasacijsku masu i uporabit će se za podmirenje troškova komasacije.
Članak 64.
Ako se u postupku komasacije uslijed izgradnje nove mreže cesta i kanala i ostalih javnih objekata smanji ukupna površina zemljišta, odnosno vrijednost komasacijske mase, svakom
sudioniku komasacije dodijelit će se razmjerno manja površina, odnosno vrijednost zemljišta.
Ako se uslijed smanjenja mreže cesta i kanala i ostalih objekata poveća ukupna površina zemljišta, višak postaje vlasništvo općine.
Odredbe st. 1. i 2. ovoga članka primijenit će se i ako se u postupku komasacije, uslijed više sile (promjena riječnog toka, odnošenja, nasipanja i sl.) smanji, odnosno poveća ukupna površina komasacijske mase.
Članak 65.
Ako sudionik komasacije iz komasacijske mase dobije zemljište ili objekt veće vrijednosti od one koju je unio, uplatit će u komasacijsku masu razliku u novcu između vrijednosti toga
zemljišta ili objekta, a ako dobije zemljište ili objekt manje vrijednosti, razlika u vrijednosti isplatit će mu se u novcu.
Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve iz članka 64. ovoga zakona.
Razlika u novcu između vrijednosti zemljišta objekata i dugogodišnjih zasada i usjeva određuje se sporazumom povjerenstva i sudionika komasacije.
Ako se sporazum ne postigne, razliku vrijednosti utvrđuje mjerodavni sud u izvanparničnom postupku, prema Zakonu o izvlaštenju.
Razlika u novcu iz stavka 3. ovoga članka isplaćuje se iz komasacijske mase ako se povjerenstvo za komasaciju i sudionici komasacije drukčije ne sporazumiju.
Članak 66.
Prijedlogom raspodjele zemljišta povjerenstvo utvrđuje približni oblik i položaj novih parcela u tablama i raspoređuje ih sudionicima komasacije prema načelima komasacije i prijedlozima sudionika komasacije.
Za izradu prijedloga raspodjele zemljišta mjerodavno je stanje utvrđeno u iskazu zemljišta starog stanja.
Raspoređene se parcele novog stanja registriraju na preglednom planu.
Članak 67.
Nakon izrade prijedloga raspodjele zemljišta povjerenstvo sastavlja iskaz novog stanja zemljišta (u daljnjem tekstu: iskaz novog stanja).
Iskaz novog stanja sadrži: broj iskaza, osobne podatke sudionika komasacije, broj table i redni broj parcele u tabli, površinu, vrijednosni razred i vrijednost svake parcele, ukupnu površinu i vrijednost raspodijeljenog zemljišta, ukupnu površinu i vrijednost po razredima i druge podatke važne za komasaciju zemljišta (tereti, ograničenja i služnosti).
Članak 68.
Povjerenstvo za komasaciju izlaže na javni uvid iskaz novog stanja s preglednim planom u katastarskoj općini u kojoj se provodi komasacija.
Izlaganje ne traje dulje od 15 dana.
Za vrijeme trajanja javnoga uvida u iskaz novog stanja povjerenstvo zakazuje usmenu raspravu na kojoj upoznaje svakog sudionika komasacije s prijedlogom raspodjele zemljišta,
odnosno s podatcima iz iskaza novog stanja.
Sudionik komasacije se na usmenoj raspravi očituje o iskazu novog stanja i troškovima provođenja komasacije.
Sudionik komasacije može na usmenoj raspravi ili u roku osam dana od dana održane rasprave povjerenstvu uložiti prigovor na prijedlog raspodjele, odnosno na podatke sadržane u
iskazu novog stanja i preglednom planu.
Prigovore iz stavka 5. ovoga članka rješava povjerenstvo za komasaciju u roku 15 dana od dana završetka izlaganja u katastarskoj općini.
Članak 69.
Pri rješavanju svih prigovora sudionika komasacije (članci: 46., 50., 54., 59. i 68. ovoga zakona) povjerenstvo je dužno provesti postupak u kojem će utvrditi sve činjenice od značaja za pravilno rješenje prigovora.
Zaključak kojim se odlučuje o prigovoru unosi se u zapisnik, a podnositelj prigovora pismeno se obavješćuje je li njegov prigovor usvojen ili odbijen.
Protiv zaključka iz stavka 2. ovoga članka ne može se izjaviti posebna žalba, već se takav zaključak može pobijati žalbom protiv rješenja o raspodjeli komasacijske mase.
8) Privremeno uvođenje u posjed
Članak 70.
Po završenoj raspodjeli komasacijske mase i riješenim prigovorima, izvođač radova utvrđuje elemente i prenosi granice novih parcela na teren obilježavajući ih vidljivim i trajnim
biljezima, a nakon toga se pristupa privremenom uvođenju u posjed zemljišta, zgrada i drugih objekata iz komasacijske mase (u daljnjem tekstu: privremeno uvođenje u posjed).
Članak 71.
Privremeno uvođenje u posjed vrši povjerenstvo za komasaciju na temelju zaključka o uvođenju sudionika komasacije u posjed.
U zaključku se označava dan i sat privremenog uvođenja u posjed i poziv sudionicima komasacije da nazoče uvođenju.
Zaključak se dostavlja svakom sudioniku komasacije.
Prilikom privremenog uvođenja u posjed povjerenstvo za komasaciju određuje rok za ubiranje plodova sa zemljišta unesenog u komasacijsku masu.
Ako sudionik komasacije ne ubere plodove u određenom roku, povjerenstvo za komasaciju može odrediti da se to izvrši na njegov trošak.
Protiv zaključka o privremenom uvođenju u posjed ne može se izjaviti posebna žalba.
Članak 72.
Privremeno uvođenje u posjed vrši povjerenstvo za komasaciju koje je dužno sudioniku komasacije pokazati međe dodijeljenih parcela.
O predaji zemljišta u posjed sastavlja se zapisnik.
Članak 73.
Razlika u novcu iz članka 65. stavak 3. ovoga zakona ima se isplatiti najkasnije do konačnog preuzimanja zemljišta, ukoliko se stranke drukčije ne sporazumiju.
Iznimno, povjerenstvo za komasaciju može, na zahtjev stranke, odrediti i dulji rok za isplatu razlike u novcu, ali ne dulji od godinu dana. Za to vrijeme dužnik mora plaćati kamatu po
stopi po kojoj se plaćaju kamate na štedne uloge po viđenju za tekuću godinu, računajući od dana kada je zemljište preuzeto pa do isplate, ako se stranke drukčije ne sporazumiju.
Članak 74.
Stabla koja se mogu sjeći i posebne uređaje koji se bez veće štete mogu odvojiti od zemljišta, raniji vlasnik može ukloniti u roku koji odredi povjerenstvo za komasaciju. Ako ih on u tom
roku ne ukloni, gubi na njima pravo vlasništva i pravo na naknadu ako se s novim vlasnikom drukčije ne sporazumije.
9) Donošenje rješenja o raspodjeli komasacijske mase
Članak 75.
Izvođač geodetskih radova dužan je najkasnije u roku četiri mjeseca po privremenom uvođenju u novi posjed obraditi geodetske planove i sačiniti tehnički elaborat komasacije sa svim potrebnim podatcima za donošenje rješenja o raspodjeli zemljišta iz komasacijske mase.
Članak 76.
Sukladno ishodu usmene rasprave o raspodjeli zemljišta i riješenim prigovorima na raspodjelu zemljišta, povjerenstvo za komasaciju donosi rješenje o raspodjeli komasacijske mase.
Rješenje o raspodjeli komasacijske mase povjerenstvo je dužno donijeti najkasnije u roku šest mjeseci nakon privremenog uvođenja u posjed svih sudionika komasacije.
Rješenje sadrži:
1) ime, prezime i prebivalište, odnosno naziv i sjedište sudionika komasacije i drugih stranaka;
2) nekretnine koje je svaki sudionik unio u komasacijsku masu (broj parcele, naziv, kultura, površina i dr.) s podatcima o procijenjenoj vrijednosti zemljišta i objekata;
3) odredbu o prestanku prava vlasništva nad nekretninama unesenim u komasacijsku masu;
4) iznos umanjenja vrijednosti zemljišta unesenog u komasacijsku masu radi općih i zajedničkih potreba;
5) nekretnine koje se dodjeljuju i na koje sudionik komasacije stječe pravo vlasništva;
6) visina naknade u novcu ako su ispunjeni uvjeti za novčanu naknadu;
7) odredbe o posebnim pravima i obvezama pojedinog sudionika komasacije;
8) odredbe o teretima, služnostima i ograničenjima prava vlasništva;
9) odredbe o troškovima postupka komasacije;
10) obrazloženje i
11) naputak o pravnom lijeku.
Članak 77.
Rješenje o raspodjeli komasacijske mase povjerenstvo za komasaciju izlaže na javni uvid u sjedištu naseljenog mjesta na čijem se području vrši komasacija ili u sjedištu općine.
O izlaganju na javni uvid sudionici komasacije se obavješćuju na uobičajeni način.
Izlaganje na javni uvid ne traje dulje od 15 dana.
Članak 78.
Poslije isteka roka iz članka 77. ovoga zakona povjerenstvo za komasaciju dostavlja svakoj stranci u postupku komasacije izvod iz rješenja o raspodjeli komasacijske mase koji sadrži:
1) uvod rješenja,
2) dio izreke koji se odnosi na sudionika komasacije, odnosno stranku,
3) obrazloženje s posebnim navođenjem zahtjeva sudionike komasacije i razlozima zbog kojih nije uvažen zahtjev ili prigovor i
4) uputu o pravnom lijeku.
Članak 79.
Protiv rješenja povjerenstva za komasaciju o raspodjeli komasacijske mase može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana dostave izvoda iz rješenja o raspodjeli komasacijske mase.
Žalbom se mogu pobijati i sve radnje i odluke povjerenstva za komasaciju po prigovorima koje povjerenstvo nije usvojilo.
Žalba se podnosi Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
10) Konačno uvođenje u posjed sudionika komasacije i završni radovi komasacije
Članak 80.
Konačno uvođenje u posjed sudionika komasacije vrši se nakon pravomoćnosti rješenja o raspodjeli komasacijske mase i to samo u onim slučajevima kada je, povodom žalbe, kod
pojedinih sudionika komasacije došlo do drukčije raspodjele dijela komasacijske mase.
Uvođenje u posjed ostalih sudionika komasacije smatra se konačnim danom pravomoćnosti rješenja o raspodjeli komasacijske mase.
Članak 81.
Melioracijski objekti, tehnički uređaji i zemljišta namijenjena općim i zajedničkim potrebama predaju se na korištenje mjerodavnim tijelima.
Članak 82.
Pravomoćno rješenje o raspodjeli komasacijske mase povjerenstvo za komasaciju dostavlja mjerodavnom općinskom sudu, odnosno općinskoj službi za upravu.
Upisi u zemljišnim knjigama, odnosno katastru po rješenjima o raspodjeli zemljišta iz komasacijske mase smatraju se žurnim.
Članak 83.
Konačnim uvođenjem u posjed svih sudionika komasacije okončava se postupak komasacije.
Akt o okončanju postupka komasacije donosi općinsko,odnosno gradsko vijeće i objavljuje na način propisan u članku 22. ovoga zakona.
Poslije okončanja postupka komasacije povjerenstvo za komasaciju može obavljati samo poslove koji se odnose na investicijska ulaganja u svezi s provođenjem komasacije, kao i na
troškove komasacije.
Članak 84.
Služnosti, tereti i ograničenja koji poslije raspodjelekomasacijske mase sudionicima komasacije više nisu potrebni brišu se. Nove služnosti, tereti i ograničenja mogu se ustanoviti
ako je potrebno, s obzirom na novu raspodjelu zemljišta iz komasacijske mase i ako to zatraže osobe u čiju korist su bili upisani.
Članak 85.
Poreze i druge obveze vlasnika zemljišta koje je uneseno u komasacijsku masu snosi raniji vlasnik do dana predaje zemljišta, a obveze u pogledu zemljišta primljenog iz komasacijske mase snosi novi vlasnik od dana konačnog prijema zemljišta.
Članak 86.
Poslije konačnog uvođenja u posjed vrši se katastarsko klasiranje zemljišta, izlaganje na javni uvid utvrđenih katastarskih kultura i klasa, izrada katastarskog operata.
III. TROŠKOVI KOMASACIJE
Članak 87.
Troškove komasacije zemljišta snose sudionici komasacije proporcionalno vrijednosti zemljišta koju su unijeli u komasacijsku masu ili se financiraju iz proračunskih sredstava, a
troškove investicijskih ulaganja u svezi s provođenjem komasacije financiraju se iz proračunskih sredstava ili drugih izvora (donatorska ili kreditna sredstva).
Pod troškovima komasacije podrazumijevaju se troškovi radnji, odnosno radova koji se isključivo ili pretežno izvode radi same komasacije (troškovi utvrđivanja stvarnog stanja,
utvrđivanja vrijednosti zemljišta, raspodjele komasacijske mase, troškovi povjerenstva za komasaciju i dr.).
U troškove komasacije ne uračunavaju se troškovi izrade projekta komasacije i geodetskih radova od općeg značaja koji bi se sukladno propisima o izmjeri i katastru nekretnina imale
izvršiti i bez provođenja komasacije.
Pod troškovima investicijskih ulaganja u svezi s provođenjem komasacije podrazumijevaju se troškovi izgradnje nove cestovne mreže, manjih mostova i propusnih objekata, uklanjanje objekata, međa i dr., kao i troškovi izgradnje sustava za navodnjavanje, odnosno odvodnjavanje.
Troškovi investicijskih ulaganja podmiruju se iz proračuna općina na kojima se vrši komasacija, proračuna Federacije BiH, drugih financijskih izvora (donatorska ili kreditna sredstva), ovisno o značaju ulaganja i razini društvenog interesa sukladno raspoloživim sredstvima i međusobnom sporazumu investitora (općina, Federacija BiH, donatori i kreditori).
Članak 88.
Troškovi komasacije plaćaju se u novcu.
Iznimno, troškove iz stavka 1. ovoga članka vlasnik zemljišta može izmiriti i u odgovarajućem dijelu unesenog zemljišta u komasacijsku masu za koji dio zemljišta vlasnik
dobiva umanjenu vrijednost iz komasacijske mase.
Nastali višak zemljišta u komasacijskoj masi, u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, postaje vlasništvo općine koja snosi troškove komasacije predmetnog zemljišta.
Članak 89.
Troškovi radova koji se izvode usporedo s komasacijom, a nisu u neposrednoj vezi s komasacijom (infrastrukturna ulaganja, uređenja putnog pojasa i izgradnja javnih objekata) padaju na teret investitora.
Troškove upisa u zemljišnu knjigu snosi općina.
Članak 90.
Podnositelj zahtjeva za provođenje komasacije predujmljuje na zahtjev povjerenstva za komasaciju potrebna sredstva za troškove koje su dužni snositi sudionici komasacije.
Troškove iz stavka 1. ovoga članka može predujmiti i općina na čijem se području vrši komasacija.
Članak 91.
Povjerenstvo za komasaciju sastavlja zbirni iskaz troškova komasacije za sve sudionike komasacije i utvrđuje iznose troškova koji padaju na teret pojedinih sudionika komasacije, ako se sudionici komasacije drukčije ne sporazumiju.
Zbirni iskaz troškova komasacije izlaže se na javni uvid na uobičajeni način za vrijeme od osam dana.
Protiv zbirnog iskaza troškova komasacije može se izjaviti prigovor povjerenstvu za komasaciju u roku osam dana od isteka roka za izlaganje.
Članak 92.
O troškovima komasacije odlučuje se rješenjem o dodjeli zemljišta iz komasacijske mase (članak 76.).
Članak 93.
Naplatu utvrđenih troškova komasacije vrši mjerodavna općinska služba.
Članak 94.
Financijsko poslovanje povjerenstva za komasaciju vrši općinska služba mjerodavna za poslove financija, a sredstva za komasaciju se vode na posebnom računu.
Nalogodavac za sredstva iz stavka 1. ovoga članka je predsjednik povjerenstva za komasaciju.
Članak 95.
Ako zemljište dobijeno u postupku komasacije promijeni vlasnika prije podmirenja troškova komasacije i s njom vezanih radova, obveza plaćanja neplaćenih troškova koji otpadaju na
otuđeno zemljište prelazi na novog vlasnika.
IV. ZAŠTITA PODRUČJA NA KOJEM JE IZVRŠENA KOMASACIJA
Članak 96.
Na komasacijskom području na kojem je izvršena komasacija ne može se vršiti promjena oblika i površine katastarske parcele.
Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, promjena oblika i površine katastarske parcele može se vršiti samo u postupku provođenja izvlaštenja.
Članak 97.
Pravo preče kupnje zemljišta na području na kojem je izvršena komasacija u slučaju njegove prodaje imaju vlasnici graničnih katastarskih parcela.
Kod ostvarivanja prava preče kupnje zemljišta u komasacijskom području primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje promet nekretnina.
V. KAZNENE ODREDBE
Članak 98.
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj sudionik komasacije-godpodarski subjekt ili druga pravna osoba koja:
1) sprječava ili na drugi način ometa rad potpovjerenstava za utvrđivanje stvarnog stanja
nekretnina i utvrđivanje vrijednosti zemljišta, objekata ili dugogodišnjih zasada (čl. 38., 43. i 47.);
2) sprječava ili na drugi način ometa provođenje plana sječe i krčenja dugogodišnjih zasada (članak 50. stavak 7.);
3) sprječava izvršenje privremenog uvođenja u posjed nekretnina ili novog vlasnika smeta u korištenju nekretnine (članak 70.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka bit će kažnjena novčanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 KM i odgovorna osoba gospodarskoga subjekta, sudionik komasacije ili druga
pravna osoba.
VI. NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA
Članak 99.
Upravni i inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga zakona vrše Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Federalna uprava za inspekcijske poslove, svaka u
okviru svoje mjerodavnosti.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 100.
Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove donijet će propise o izvođenju geodetsko-tehničkih radova i radova na procjeni zemljišta na komasacijskom području u roku
šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Članak 101.
Postupak komasacije pokrenut prije stupanja na snagu ovoga zakona nastavit će se i dovršiti prema odredbama Zakona o komasaciji ("Službeni list SRBiH", broj 24/85), koji se temeljem članka IX.5.1. Ustava Federacije BiH primjenjivao kao federalni propis.
Članak 102.
Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje primjena Zakona o komasaciji ("Službeni list SRBiH", broj 24/85).
Članak 103.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Predsjedateljica
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Lidija Bradara
Predsjedatelj
Zastupničkoga doma
Parlamenta Federacije BiH
Edin Mušić
Federalni zakoniZakoni Tuzlanskog kantona
Slu�bene novine Tuzlanskog kantona
| 
