Nada

1895.godine se pojavio knjizevni
casopis Nada, pokrenut od strane
zemaljske vlade.
Bio je velikog formata i bogato opremljen.
Namjera austrougarskog namjesnika u
Bosni i Hercegovini, Benjamina von Kallaya,
bila je da jedan takav casopis moze
doprinositi stvaranju zajednickog osjecanja
"bosanstva".
Izlazio je u dva identicna izdanja,
latinicom i cirilicom.
Urednik je bio ugledni historicar Kosta Hormann,
kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Oko casopisa Nada se okupljao
veliki broj istaknutih umjetnika iz cijele
austrougarske monarhije.
Svaki broj je donosio mnogo likovnih priloga,
uglavnom sa domacim motivima.
1903.godine casopis Nada je ukinut.

Ewald Arndt- Ceplin

Njemacki umjetnik (Eilenburg 1865-? ).
Brat Lea Arndta(uzeo je nadimak Ceplin
po selu Zschepplin kod Eilenburga).
Studirao je 1883-86 u Berlinu.
Bio je profesor gimnazije u Sofiji.
Radio je 1895-1903 u Sarajevu kao ilustrator
casopisa Nada.
Objavio je 1901.godine Umjetnicku mapu
Sarajevskog slikarskog kluba
(Bildermappe des Sarajevoer Malerclubs,
Lowy Verlag, Wien).
Njegov umjetnicki razvojni put je isao
od impresionizma k austrijskom jugend stilu.

Veseli dani,
Ewald Andt-Ceplin, Nada 1,1895.

Nedjelja popodne na Ilidzi
Ewald Andt-Ceplin, iz knjige H.Rennera Herceg-Bosnom uzduz i poprijeko.1897.

Tetoviranje

Vlasnik kucice,obucen u odjecu
koja bi zadovoljila i skotske seljake,
sjedio je i mlio kahvu u jednom od onih
lijepih mlinova tako uobicajenih
kod Turaka.
Nas kao da nije primjecivao.
Priblizavanje kola, je medjutim,
uzbudilo zenu i kcerku, koje su se odmah pojavile.
Kcerka,veoma lijepa djevojka od oko
osamnaest godina, bila je uredno obucena
u dimije, a hodala je u nanulama.
Odmah je prisla mojoj saputnici,
pazljivo je osmotrila od glave do pete,
opipala materijal njene haljine,zagledala nakit
i uporedila sa svojim.
Upitao sam je, uz gestikuliranje, je li muhamedanka,
no ona je vec na samu tu rijec ustuknula.
Ne ! Katolkinja je - cinjenica koju je trebalo da shvatim
po njenom nepokrivenom licu.
Na to je prisla i majka i,zavrcuci rukav haljine,
pokazala mi krizic istetoviran kao dokaz
da su kriscani.
Izgleda da je medju katolickim zenama u
Bosni i Hercegovini rasiren obicaj da tetoviraju-
na grudima i misicima, a ponekad i na celu -znak kriza,
kao i neke druge neobicne ukrase.

Munro,1895.

Tetoviranje
E.Arndt-Ceplin,Die osterr-ung.Monarchie in Wort und Bild 1901

Dzenaza
Ewald,Arndt-Ceplin,Nada3.1897

Na pazaru u Donjoj Tuzli
W.Leo Arndt,Nada 2,1896