Ponedjeljak 17.12.2018 21:11:4

Tuzlarije - slike, priče... 
Vijesti 
Tuzlanke i Tuzlaci 
Naše bebe 

Tuzlanski dosje 
Info Servis 
Mapa Tuzle 
Vremenska prognoza 
Kulturologija 
Sportarije 

Bilten rada Općine Tuzla 
Tuzla u slikama 
Baza slika 
Vremeplov 
Stare slike pričaju 
Mali oglasi 
Tuzlanska ikona - Meša 
Znanjem protiv droge 
Kapija (25.05.1995.) 
Srebrenica (1995-2006) 


Top vijesti 
Vijesti iz minute u minutu 
Vijesti domaćih medija 
Foto priče 
Dosjei 
Feljtoni 

Tuzlarije Forum 
Tuzlarije Chat 
Ankete 
Čestitke-želje-pozdravi 

Zanimljivosti 
Showbusiness 
Taze vicevi 
Neobične fotke 
Horoskop 
Web igrice 

Erotske zanimljivosti 
Djevojka dana 
Momak dana 
 

Kursna lista 
Telefonski imenik FBiH 
Zakoni 
TV programi 
 

Vizitke 
Marketing 




Čavrljajte uživo
Users in Chat
TUZLARIJE CHAT



Rezultati

STARE ANKETE

KAPIJA

25-05-1995





SVAŠTARIJE

Srpskom turbofolk pjevaču iz pluća izvadili dvije litre krvi

U samo godinu dana skinula je 60 kilograma i pretvorila se u pravu ljepoticu

Evo s kim Hauser provodi dane nakon najave da uzima pauzu od 2Cellosa

Melania Trump jednim potezom u Africi razbjesnila američku javnost

Ima samo 10 godina, a za njom se već otimaju Google i Microsoft

Hurem se s egzotičnog odmora pohvalila seksi fotkom u bikiniju

Evo kako je prije 3 godine pjevao Siniša kojem je Tonči rekao da nije napredovao

Napisao ga ljubavnici: Oproštajno pismo slavnog pjesnika prodano za 234.000 eura

Vojvotkinje Meghan i Kate tijekom trudnoće nose kratke suknje, evo i zašto

Spice Girls opet nastupaju skupa, ali jedna s tim ne želi imati veze

Napravila veliku grešku s lećama: "Molila sam da mi izvade oko samo da ne boli"

Himna ljubavi: Klapa Rišpet ima predivnu ljubavnu baladu

Otkrivena tajna Nikoline Ristović: "Hodajuća reklama za robu sa sniženja"

Tajni život bogatih Zagrepčana u Jugoslaviji: Drogirali se i tulumarili goli

Kličkova bivša pijana i histerična zvala policiju, njen novi dečko uhićen

Mia Franić je bila najseksi Hrvatica, a spajali su je s hrvatskim nogometašem

Kontakt mail
tuzlarije@tuzlarije.net

Tuzlanska tvornica utopije

Autoput za obnovu mandata

Iako stenje pod bremenom budžetskih obaveza, tuzlanska se vlast svako malo dosjeti novog saobraćajnog pothvata, koji, bar tako tvrde predstavnici te iste vlasti - naprosto opčini zapadne investitore?! Prvo je to bila moderna saobraćajnica Tuzla - Orašje, sada je to autoput Tuzla - Sava, a u međuvremenu je potrošeno više od dva miliona maraka za krpljenje prastare semaforske mreže, kroz čudne aranžmane sa nekim hrvatskim firmama, iako su lokalni stručnjaci nudili modernije i funkcionalnije rješenje, tako da svaki semafor ne vodi svoju politiku, a sve to za pola miliona KM?!


"Mi odosmo u Evropu, a vi kako hoćete!" - euforično je, u aprilu prošle godine, ostatku BiH poručio guverner Tuzlanskog kantona Selim Bešlagić, najavljujući hitan početak realizacije povijesnog projekta - gradnje "brze ceste" Tuzla - Orašje. S tim u vezi govorilo se o proširenju sadašnjeg magistralnog puta, "peglanju" krivina, itd. Pominjana je opčinjenost velikih zapadnih kompanija ovom idejom i spremnost da uđu u unosan posao kroz koncesionarski angažman, stručne službe iz Kantona, a i šire, prionule su na pripremne poslove, putovalo se, promoviralo, trošene su pare iz opuhanog budžeta TK-a…

A onda je taj saobraćajno-evropski entuzijazam odjednom splasnuo, da bi se vremenom - pod permanentnom opsadom Kantona od strane boraca, te radnika tuzlanske i lukavačke hemijske industrije - prestao pominjati san o modernoj saobraćajnici Tuzla - Orašje. Naročito je o tome bilo degutantno govoriti u situaciji kad je Tuzla bila ušla u višemjesečni haos, uzrokovan raspadom sistema saobraćajne signalizacije, što je, uz inače katastrofalnu uličnu mrežu, građane Tuzle definitivno dotuklo.

Želje globalne, mogućnosti lokalne Pomenuti haos je u žiži interesiranja javnosti nametnuo pitanje: Zašto je Tuzla zadnjih godina dala od dva do tri miliona maraka za krpljenje prastare semaforske mreže, kroz čudne aranžmane sa nekim hrvatskim firmama kad su lokalni stručnjaci nudili modernije i funkcionalnije rješenje, tako da svaki semafor ne vodi svoju politiku, a sve to za pola miliona KM? Tim povodom, prvi put je došlo i do neugodne javne polemike - ko je za šta kriv - između dotadašnja "dva oka u glavi": bivšeg i sadašnjeg gradonačelnika Tuzle, Selima Bešlagića i Jasmina Imamovića.

Međutim, zimska pauza u štrajkačko-protestnim aktivnostima reaktivirala je maštu aktuelnog kantonalnog rukovodstva. Tako je ministar saobraćaja i trgovine u lokalnim medijima lansirao još grandiozniji i povjesniji projekat, odnosno odustajanje od već razmatranog putnog pravca: "Ideja o gradnji autoputa Tuzla - Sava postoji već dvije godine. Njen autor je sadašnji predsjednik Tuzlanskog kantona, koji je tada bio tuzlanski gradonačelnik."

Sada se, dakle, govori o supermodernoj saobraćajnici koja će ići novom trasom, preko Majevice, sa po dvije trake u oba smjera, tunelom od 12,5 kilometara i drugim karakteristikama kakve sadašnja putna mreža u BiH ne poznaje. Izvorna ideja o gradnji ovog puta uopće nije sporna, uz napomenu da je znatno starijeg datuma i da je krajnje neumjesno na njoj graditi ionako nepodnošljivi višak Bešlagićeve povijesne uloge. Tuzli i čitavom kantonu je prijeko potrebno da dobije pristojnu saobraćajnu komunikaciju, ne samo prema Savi nego i prema bh. prijestolnici, jer je sadašnji put Tuzla - Olovo - Sarajevo jedna od najvećih mora za vozače u ovom dijelu Evrope.

Međutim, postavlja se pitanje - otkud pravo čelnim kantonalnim funkcionerima da realizaciju tako zahtjevnog projekta smještaju u period od 2002. do 2005. godine, kako piše u dokumentima resornog ministarstva? Čuvši na radiju tu informaciju, taksista koji je autora ovog teksta vozio na sastanak u vezi baš sa ovom temom, najprije je sočno opsovao tuzlanske ulične kratere, a zatim ironično dobacio: "Ovi, se očigledno, ubiše za još jednim mandatom. Pa nek nam bar uvale neki bolji štos od ovih evropskih koridora".

U kampanji koja se trenutno vodi, sve je zasnovano na dobrim namjerama i značaju puta; punoj podršci Skupštine TK-a, povoljnoj klimi u općinskim vijećima Živinica, Srebrenika i Čelića; na neimenovanim, a svjetski poznatim kompanijama, koje jedva čekaju da - kroz koncesije - ovdje ulože velike pare; na kreditima i sredstvima Evropske unije. Sve to treba da zatvori procijenjenu financijsku konstrukciju od 850 miliona KM.

S tim u vezi nameću se mnoga logična pitanja: Ko će to sa Zapada pohrliti za ovdašnjim koncesijama na osnovu službenog optimizma i kantonalnog zakona o koncesijama kad još nema odgovarajućeg federalnog zakona, a postojeći federalni propisi, naprimjer o vodama, kose se sa odredbama pomenutog kantonalnog zakona? Isuviše je iluzorno očekivati da će bilo koja ozbiljna kompanija imati toliko avanturističkog duha da se upusti u džunglu ovdašnjih, često zaraćenih propisa.

Dalje, ako će ovo biti lokalni projekat, kako će Tuzlanski kanton, sa svojim katastrofalnim budžetom, moći biti garant enormno visokih kredita, sve i da ih neko odobri? Da li je majka rodila čudotvorca koji će, uz to, izmirivati redovne budžetske obaveze, te otplaćivati famozni kredit kojim Vlada Senahida Šakovića namjerava da kupi mir zaposlenih u obrazovanju, što joj, zbog očekivane lančane reakcije, mnogi tretiraju kao konačnu omču oko vrata.

Zaziranje od partijskih centrala Poseban je problem podrška državnih i entitetskih institucija, koje su u dosadašnjim pripremnim aktivnostima za gradnju autoputa Tuzla - Orašje imale isključivo posmatračku misiju. S tim u vezi treba podsjetiti da je još 1998. godine tadašnja kantonalna vlada na čelu sa premijerom Hazimom Vikalom ozbiljno kandidirala baš ovaj projekat pred nadležnim domaćim i međunarodnim institucijama. Dobijena je načelna podrška Evropskog komiteta za međunarodne koridore, ali je Bičakčićeva vlada što tihom opstrukcijom, što poznatim kriminalnim žigosanjem i personalnim obezglavljivanjem Tuzlanskog kantona, onemogućila početak realizacije ovog posla. Navodno je tadašnjem guverneru Seadu Jamakosmanoviću i sam Alija Izetbegović sugerirao splašnjavanje naraslih ambicija u TK-u, a u korist vrhu SDA dražih koridora i regija.

Hazim Vikalo se čak jednom prilikom požalio da tadašnje opozicione snage u TK-u nisu ispoljile zainteresovanost da se uključe u lokalpatriotski front naspram centralne vlade. Ti nekadašnji opozicionari, sada iz čelnih kantonalnih fotelja za sve svoje neuspjehe krivicu svaljuju na Sarajevo, ali tiho, da oni u prijestolnici ne bi čuli. Ovaj novinar "primio" je bezbroj pisama njihovih diskretnih žalbi zbog monopola koji drže drugovi u Sarajevu. Jedna od njih je glasila: "Lahko je njima planirati i graditi svoje puteve kad imaju zlatni rudnik - Telekom - u čijem upravnom odboru je čak sedam Sarajlija i jedan Mostarac, a nas nema nigdje." Pa ključni problem i jeste u tome što ih nema nigdje, a građani TK-a s pravom očekuju da imaju svoje predstavnike u svim centrima odlučivanja. A nema ih zato što se klone da ne dođu na hator svojim partijskim centralama, koje su se prema Tuzli uvijek odnosile po principu: "Zavadi ih, pa ti ništa neće tražiti."

Naime, zna se da Selimu Bešlagiću protivnički tabor u kantonalnom SDP-u, koji predvodi doktor Sead Avdić, nikada ne bi ustupio guvernersku fotelju da nije bilo ozbiljnog pritiska iz "centralnog komiteta". A pogotovo se to odnosi na Bešlagićevog premijera Šakovića, poznatog po dosljednom nemiješanju u svoj posao. I danas se svi pitaju kakva su zakulisna čuda ovog gračaničkog bankarskog činovnika dovela na premijersko mjesto kad je podrška baze njegovom sugrađaninu Reufu Sokoloviću bila monolitna.

U takvoj konstelaciji snaga i odnosa još dugo iz TK-a neće biti tvrđih zahtjeva i inicijativa za otklanjanje nesumnjivih hendikepa koji u već pomenutim oblastima, zatim poreskoj politici i na drugim poljima guše najmnogoljudniji kanton. Ali zato će sigurno biti nastavljena farsa oko autoputa Tuzla - Sava. Ako su, prema nezavisnim i objektivnim procjenama, do sada urađene studije, promocije i lobiranja "pojeli" stotine hiljada maraka - koliko li će tek koštati izrada generalnog projekta i drugi strateški pripremni poslovi.

U odsustvu volje i umijeća da se uhvati u koštac sa najaktuelnijim ključnim problemima u TK-u, Bešlagićev tim svako malo skokne u "bolju budućnost" nudeći utopiju za utopijom: ekskluzivnu fabriku vode (a Tuzla umire u restrikcijama), gorivo od uljane repice ili repa-dizel, autoputeve… Šta je slijedeće?
Almazaga Ćatović, ministar trgovine, turizma i saobraćaja u Vladi TK-a
Nema euforije
DANI: Gospodine Ćatoviću, prije godinu dana čelnici TK-a euforično su najavljivali gradnju "brze ceste" Tuzla - Orašje, a sada se rasplamsala kampanja za autoput Tuzla - Sava. Kako objašnjavate ovakav zaokret?

ĆATOVIĆ: Nikakve euforije nije bilo. Stručne institucije IPSA institut Sarajevo i Zavod za saobraćaj pri Građevinskom fakultetu u Sarajevu su procijenili da brza cesta Tuzla - rijeka Sava ima potpunu funkcionalnu i ekonomsku opravdanost. Oni su proteklu godinu dana radili na ovom projektu. Na tome se radilo u kontinuitetu, pa nema nikakvog rasplamsavanja kampanje niti bilo kakvog zaokreta. Riječ je samo o tome da su nedavno završene tri studije u vezi brze ceste Tuzla - rijeka Sava.

DANI: Devedeset osme, bez obzira na nečelnu podršku nadležnih zapadnoevropskih institucija, istovjetni projekat tadašnje kantonalne vlade je propao zbog opstrukcije Bičakčićevog lobija. Kako vrh sadašnje vlasti u Sarajevu reagira na ovu ideju?

ĆATOVIĆ: Prvi dio pitanja ne bih komentarisao, a što se tiče podrške vrha aktuelne federalne vlasti, ovaj projekat od njih ima punu podršku. Poznato je da su se na prezentaciji studije ovog puta o njoj pozitivno izrazili resorni ministar Besim Mehmedić i direktor Federalne direkcije za puteve Arif Dilberović.

DANI: Kao moguće načine zatvaranja financijske konstrukcije pominjali ste koncesije, kredite i sredstva Evropske unije. Koji su najozbiljniji potencijalni koncesionari i ko će biti nosilac kreditnog zaduženja?

ĆATOVIĆ: Svi su modeli finansiranja u opciji. Izabrat ćemo najpovoljniji model o čemu će se izjasniti Vlada i Skupština Kantona.

DANI: Da li je tačno da u Brčko Distriktu oklijevaju oko davanja zvanične podrške ovom projektu?

ĆATOVIĆ: Ne! Zvaničnici Brčko Distrikta bili su prisutni na sve tri prezentacije dosadašnjeg studija i već su inkorporirani u ovaj projekat. Nedavno sam sa saradnicima na ovu temu razgovarao sa predsjednikom Skupštine Mirsadom Đapom i gradonačelnikom Sinišom Kisićem, sa ciljem da i njihova Vlada i Skupština donesu odluke o izgradnji puta, odnosno potvrde dosadašnje aktivnosti i da se aktivno uključe u ovaj projekat. Također na isti način je uključena Posavska županija, u kojoj smo razgovarali sa predsjednikom Skupštine Katom Kopić i županom Mijom Matanovićem.

DANI: Koliko su koštali dosadašnji stručni poslovi, promocije, lobiranja i ostalo, te koliki je procijenjeni iznos ukupnih troškova do donošenja konačne odluke o gradnji?

ĆATOVIĆ: Vlada TK-a je naručila izradu studija kod odgovarajućih institucija. Studija saobraćaja je koštala 76.000 KM, Studija izbora trase 90.000 KM i Preliminarna studija 35.000 KM. Drugih troškova nije bilo.


Izet Žigić, predsjednik skupštine TK-a
Gospodo, uozbiljite se

- Priča o savremenom putu Tuzla - Sava stara je četiri-pet godina i tekla je paralelno sa pričom o koridoru 5-C. Međutim, put od ideje do realizacije je znatno duži i teži nego što se javnosti nastoji prikazati. Mi smo u Skupštini samo dali zeleno svjetlo za nastavak pripremnih aktivnosti, jer je interes za takvom saobraćajnicom nesumnjiv. Ali nismo se opredjeljivali oko trase i drugih kapitalnih pitanja, jer zato nemamo dovoljno stručno verifikovanih elemenata. Po meni je, naprimjer, put Kalesija - Sapna samo jedna obična pješačka staza spram projekta željenog autoputa, a zna se koliko smo na toj "stazi" imali promašaja i ogromnih šteta uzrokovanih klizištima i drugim nepovoljnim uvjetima. I najgore je što se spasonosno rješenje ne nazire, a godine prolaze.

Kao geologu mi je poznato da detaljna istraživanja, nakon izbora trase, traju po godinu i više, kako bi bili kvalitetno definirani svi uvjeti gradnje te predviđena rješenja za usjeke, tunele i slično. Još jednom ističem da ovo nije nova ideja, da je prije četiri godine tadašnji resorni ministar Šemsudin Šaković, uz podršku Vlade i Skupštine, naručio stručno-istraživačke poslove. Dakle, što se Skupštine tiče, podupirali smo, podupiremo i dalje ćemo podržavati ovaj projekat, ali uz obavezu da se sve to planira i odvija na jedan realističan način. Tražimo da se uozbilji, da ne bismo dobili još jedan u nizu megalomanskih projekata koji traju samo dok traju izborne kampanje. Politika je ovdje dala načelnu podršku i treba da se povuče, a posao treba konačno da preuzmu ljudi od struke i znanja.