Izgradnja modernog autoputa na panevropskom koridoru V-c (pet ce) kroz Bosnu i Hercegovinu ponovo je uzburkala strucnu i politicku javnost. Dogodilo se to minule sedmice u Tuzli na simpozijumu posvecenom perspektivama naucno-tehnoloskog razvoja odrzanom u danu kada su u tom gradu o izgradnji brze ceste Tuzla - Brcko - Orasje razgovarali predstavnici Tuzlanskog i Posavskog kantona i distrikta Brcko.
Dvije varijante
Slagvort za buru dao je prof. dr. Sefkija Cekic, dekan Fakulteta za saobracaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu. Tek sto je na na okruglom stolu u okviru pomenutog simpozija zapoceo prezentaciju rada o ukljucivanju Bosne i Hercegovine u programe modernizacije i razvoja evropskih kopnenih saobracajnica, u sali se oglasilo nekoliko prisutnih s namjerom da o tome kazu nesto prije nego cuju dr. Cekica. Predsjedavajuci im to nije dozvolio.
Prema dr. Cekicu, transportni koridor od Osijeka do Sarajeva moguce je razmatrati u dvije varijante i to a) Osijek - Samac- Doboj - Zenica -Sarajevo -Mostar - Ploce, odnosno b) Osijek - Brcko - Lukavac (Tuzla) - Sarajevo - Moostar - Ploce. Prema njemu, varijanta b ima siri nacionalni interes jer omogucava optimalnost medjusobnih saobracajnih veza luke Brcko preko regiona Tuzla, Zenica i Sarajevo sa lukom Ploce jer zadovoljava privredni razvoj ovog regiona i njegov dalji prosperitet.
"Na potezu od Tuzle do Sarajeva sada nema kvalitetne putne komunikacije i koridor koji bi prolazio kroz ovo podrucje otvorio bi velike mogucnosti savremenog drustvenog i privrednog razvoja", naglasio je dr. Cekic.
Brza cesta
Prema njemu, Kanton Tuzla u narednom periodu bi trebalo da izvrsi detaljna istrazivanja svih saobracajnih parametara jer ona do sada nisu bila sveobuhvatna. Sugerisao je da se istrazi gdje bi se Tuzla "vezala" za koridor V-c, odnosno Sarajevo. Dvije su mogucnosti na pravcu Doboj - Gracanica - Lukavac - Tuzla ili Zavidovici - Maglaj -Tuzla.
Kako ovaj kanton jos nema izradjen sveobuhvatni prostorni plan, sugestija je da se kada bude radjen "saobracaj uzme kao njegova okosnica".
Podsjetio je da je u vise navrata sugerisano ranijem kantonalnom rukovodstvu da se uradi saobracajna analiza "jer bez nje je neozbiljno ulaziti u tako znacajne investicije", ali je prijedlog uvijek nailazio na sutnju.
Ucesce na skupu u Tuzli iskoristio je da prvi put prezentira i ideju o izgradnji brze ceste prema Jadranskom moru preko teritorije BiH pravcem Mostar - Dracevo - Gradina - Neum.
Sa govornice ovog skupa ostro je kritikovao izgradnju juzne zaobilaznice u Sarajevu (otvorena prije nekoliko mjeseci) ocijenivsi je i "finansijskim promasajem jer je na njoj ostvarena najveca cijena po kilometru puta kroz ravnicarski teren".
Dok je jos trajala rasprava za "okruglim stolom", njemu je urucen zakljucak Komisije za bezbjednost saobracaja Opcine Tuzla od 3. aprila ove godine.
"Stav ove komisije i Opcine je da koridor V-c na potezu granica sa Republikom Hrvatskom, sa sjeverne strane, prolazi na jug kroz tuzlanski kanton neposredno izmedju distrikta Brcko i Zupanje i dalje ka Canicima (tzv. istocna varijanta), odakle bi se spustao dalje na jug do Kaknja i Lasve gdje bi se vezao na dionicu Sarajevo-Zenica".
Takav stav, tvrde, unesen je i u odluku kantona Tuzla u vezi sa izgradnjom pomenute saobracajnice.
Na ovaj nacin iskljucena je "zapadna varijanta" dolinom rijeke Bosne, a to je ucinjeno zbog niza prednosti sto ih ima "istocna varijanta", a medju njima najvaznija je akriviranje medjunarodnog financijskog kapitala kojeg iskljucivo interesuje brzina vracanja ulozenih sredstava za izgradnju autoceste.
Tarik Kljucanin iz Tuzle konstatovao je da je cijela trasa koridora V-c rezultat politickih opcija, te da kod tehnickog razmatranja "nije bilo nikakve transparentnosti". Po njemu, brze ceste o kojima se govori u posljednje vrijeme nemaju smisla ukoliko cemo graditi autoput i to takav autoput na ciju ce se centralnu trasu moci povezati svi znacajniji gradovi u BiH.
Kritikujuci svojevremeno polaganje kamena temeljca za cestu Zenica - Sarajevo, predlozio je da se taj kamen izvadi "i bruka sakrije".
Rasprava o cestama nastavljena je i na zavrsnoj plenarnoj sjednici kojom prilikom je guverner Tuzlanskog kantona mr. Selim Beslagic reagovao na zakljucke sa okruglog stola, a u vezi sa koridorom V-c.
"Nas interesuje pravac Tuzla - Brcko - Orasje i hitna izgradnja brze ceste. A na koridor cemo se prikljuciti kad krene pravim putem: s pocetka ili kraja trase, a ne iz sredine", najavio je Beslagic.
Tog dana tuzlanski guverner se susreo sa predstavnicima Posavskog kantona, distrikta Brcko i Zvornika sa kojima je razgovarao o pripremama za izgradnju brze ceste sa cetiri trake sirine 3,75 m i zaustavnim putem. Studija o njoj povjerena je sarajevskom institutu IPSA, a u realizaciji bice zatrazena i podrska Asocijacije regije Dunav - Sava - Drava.
Komentarisuci cinjenicu da prakticno jos nema saglasnosti oko toga kuda ce proci koridor V-c, Beslagic je kazao da tuzlanska regija vise ne moze cekati takvu odluku.
Interes stranih investitora
"Koliko vidim, ima raznih varijanti. Spominje se Zepce, Doboj... Dabogda isla gdje god hoce, ali mi necemo dozvoliti da nas iko zaobilazi. Mi cemo tu cestu izgraditi i ni s kim se vise necemo raspravljati", kazao je Beslagic.
Prema saznanjima do kojih je Oslobodjenje doslo, u Tuzli nekoliko stranih investitora spremno je finansirati izgradnju "Beslagiceve brze ceste".
"Insistiracemo na hitnom donosenju zakona o koncesijama na drzavnom i federalnom nivou, jer nam to stranci traze i cim se on izglasa mi odosmo u Evropu odakle nam vec porucuju - dobro nam dosli", kazao je Beslagic u izjavi za Oslobodjenje.
Hajdar ARIFAGIC