TUZLA - Prije 11 godina desila se velika rudarska nesreća u jami "Dobrnja-jug" u Mramoru kod Tuzle u kojoj je poginulo 180 rudara.
Tim povodom u nedjelju su u svim tuzlanskim rudnicima odrzani zborovi radnika na kojima je procitan komemorativni tekst, a polozeno je cvijece na ulazu u jamu rudnika Dobrnja u Mramoru.
Tragedija se dogodila 26. avgusta 1990. godine i to je zasigurno najveca nesreca koja je rudare zadesila na ovim prostorima. Rudari su poginuli kopajuci ugalj, obezbjedjujuci drugima i sebi bolje sutra. U ovoj teskoj tragediji iza 180 komorata ostalo je 365 maloljetne i nezbrinute djece.
U pomoc Tuzli tog tragicnog avgusta pritekao je gotovo cijeli svijet, a najvise rudari, radnici i gradjani sa prostora BiH. Formiran je Fond za brigu o porodicama i pomoc djeci u skolovanju, koji i danas djeluje.
Rudnik Dobrnja ni do danas nije poceo proizvodnju, iako su posljedice tragedije sanirane. Poslijeratnu proizvodnju rudari su nastavili na izraubovanim proizvodnim postrojenjima. Sve sto su ostvarili proteklih godina je rezultat sopstvenog odricanja i zalaganja. Iako vec godinama posluju u uslovima totalne blokade ziro-racuna, uz velike obaveze i dugove koji su ostvareni jos prije rata, ipak uspijevaju da za sve zaposlene obezbijede plate, te socijalno i zdravstveno osiguranje, a ne zaboravljaju ni porodice poginulih kolega. Uz sjecanje na tragediju nasih komorata, prilika je da zahvalimo svim onima koji su dali doprinos da se ublazi teska bol koja se ne moze nicim nadoknaditi, receno je na komemorativnim zborovima tuzlanskih rudara, a povodom jedanaestogodisnjice velike rudarske tragedije u Tuzli.
S. SMAJLOVIC
Da li će ikada biti utvrđena odgovornost za ovu tešku nesreću
Vjerovatno bi sjećanje naovaj dan i ovog puta bilo ostavljeno samo
rudarima tuzlanskih rudnika koji su se, koliko-toliko, svih ovih godina
jedini isjećali svojih poginulih komorata, kao i porodicama stradalih, da se
u posljednjih nekoliko dana u Tuzli nije čula informacija o mogućem ponovnom
pokretanju odgovornosti za ovu rudarsku nesreću.
Zahtjev za postupak
Prema tvrdnjama brojnih porodica poginulih, još od 1991. godine u
Općinskom sudu u Tuzli "leži" zahtjev kojim je traženo pokretanje krivične
odgovornosti za lica osumnjičena da su uzrokovala ovu tešku rudarsku
nesreću.
U Tuzli je svih ovih godina bila javna tajna da jejoš 1991. godine, nakon
usvojenog izvještaja tada formirane Vladine komisije, koja je utvrđivala
razloge zbog kojih je došlo do nesreće, Vlada SRBiH tražila od nadležnih
organa u Tuzli da se protiv određenih ljudi pokrene istraga.
Kod koga se nalazi ovaj predmet, dokle je stigla istraga i da li je uopće i
pokrenuta, jučer, zbog dana vikenda, to u tuzlanskim sudovima nismo mogli
provjeriti.
Ipak, saopćenjem za javnost oglasio se tuzlanski "Preporod" koji navodi
da1991. godine "istražni sudija iz Tuzle, kome je dodijeljen predmet istrage
nesreće u rudniku Dobrnja, nije prihvatio nalaz državne komisije RBiH pa je
zatraženo mišljenje sudske komisije SFRJ u Beogradu"koja je "dopunila i
ispravila", kako se kaže, postojeći izvještaj.
Saopćenje "Preporoda"
Nakon toga, navodi se u "Preporodovom" saopćenju koje je potpisao prof.
dr. Rešad Bektić, predmet je umirovljen u Općinskom sudu u Tuzli, a koliko
se zna, do danas nije bilo nikakve zvanične informacije o mogućem pokretanju
postupka protiv ljudi odgovornih za ovu tešku nesreću.
Da li će se ovih dana, uz sjećanje na žrtve ove tragedije, nadležni u Tuzli
i TK sjetiti da upitaju da li je za dobrnjsku tragediju zaista odgovoran
ljudski faktor,ostaje da se vidi. Ono što je sigurno jasno jesteda
odgovornost za ovakve zločine, ako postoji, nikad ne može zastarjeti.
A. HADŽIĆ