Četvrtak 22.2.2018 5:54:32

Tuzlarije - slike, priče... 
Vijesti 
Tuzlanke i Tuzlaci 
Naše bebe 

Tuzlanski dosje 
Info Servis 
Mapa Tuzle 
Vremenska prognoza 
Kulturologija 
Sportarije 

Bilten rada Općine Tuzla 
Tuzla u slikama 
Baza slika 
Vremeplov 
Stare slike pričaju 
Mali oglasi 
Tuzlanska ikona - Meša 
Znanjem protiv droge 
Kapija (25.05.1995.) 
Srebrenica (1995-2006) 


Top vijesti 
Vijesti iz minute u minutu 
Vijesti domaćih medija 
Foto priče 
Dosjei 
Feljtoni 

Tuzlarije Forum 
Tuzlarije Chat 
Ankete 
Čestitke-želje-pozdravi 

Zanimljivosti 
Showbusiness 
Taze vicevi 
Neobične fotke 
Horoskop 
Web igrice 

Erotske zanimljivosti 
Djevojka dana 
Momak dana 
 

Kursna lista 
Telefonski imenik FBiH 
Zakoni 
TV programi 
 

Vizitke 
Marketing 




Čavrljajte uživo
Users in Chat
TUZLARIJE CHAT


Kojem bi od kantonalnih političara dali ?
Senad Alić
Amir Fazlić
Bego Gutić
Dževad Hadžić
F. Hadžimehmedović
Zoran Jovanović
Mirsad Kukić
Fahrudin Skopljak
Jakub Suljkanović
Nije na listi
Ni jednom

Rezultati

STARE ANKETE

KAPIJA

25-05-1995





RAZBIBRIGA

Duža crvena kosa, u društvu poznatog dizajnera: Ovako je BB Dubravka izgledala prije osam godina

Fotka golišave Jennifer Lawrence u hladnom Londonu razljutila mnoge: "Žena mora pokazati kožu?"

VIDEO Srbi odabrali pjesmu koju šalju na Eurosong, sviđa li vam se?

Netko već Ramljaku traži novi posao: "Zbog nepredviđenih se okolnosti našao na ulici"

Misteriozna "vrata pakla" ubijala su svako živo biće koje bi im se približilo, napokon je otkriveno zašto

Iz Australije se vratila u Hrvatsku: "Ovo je predivna zemlja, ali ima tri velika problema"

Bosna i Hercegovina imala je najseksi časopise o računalima

Ovo je poza u seksu koju Hrvati i Hrvatice najviše vole

Osvetnička pornografija: Seks snimka slavne starlete procurila na internet

Ovo su poze u seksu koje Hrvati i Hrvatice najviše vole

FOTO Ella Dvornik pokazala tijelo nakon poroda: "Ne mršavi, sad imaš obline"

FOTO Lana Jurčević se u donjem rublju mazila s polugolom curom u krevetu

Big Brother: Lucija i Anči strastveno se ljubile pred stanarima

Križevčanin dao otkaz i sad živi od YouTube kanala: "Nakon dva mjeseca stvar je eksplodirala"

Prije 32 godine pjevala je "Dečko, ajde oladi", a onda je nestala: Pogledajte kako danas izgleda

FOTO Perike za vaginu novi su trend i izgledaju riskantno kao što ste zamislili (18+)

Kontakt mail
tuzlarije@tuzlarije.net

IMPERIJA BiH: KLINIKA ZA KARDIOVASKULARNE BOLESTI, TUZLA

Srčana vrlina

Prije skoro osam godina pokušali su "nešto napraviti", prije pola decenije dobili su pomoć za ostvarenje sna, prije tri godine ušli su u povijest, da bi tokom 2001. napravili 300 operacija na otvorenom srcu. I tu nije kraj: za iduću godinu planirana je prva transplantacija srca. Klinika za kardiovaskularne bolesti u Tuzli jedno je od rijetkih bosanskih čuda. Trag civilizacije u opustošenoj zemlji i dokaz da se sve može. Samo ako su uloge pravilno podijeljene

staroj zgradi, pravo pa lijevo i sprat niže - kako to vole objasniti radnici obezbjeđenja - dugi je hodnik presječen bijelim vratima. Tu, u bolnici na Gradini, kako Tuzlaci zovu svoj, više od 20 godina star klinički centar, nastao upravo iz "stare zgrade", sudaraju se dva svijeta. Do vrata, memljiv hodnik, nosnice para težak miris isparenja, miris težak k´o sama bolest, bolesnici čija se ublijedjela lica stapaju sa ispranim posteljinama tu su još i kao dekor muke. Bolnica postaje lječilište kada posjetioci u njoj ne osjećaju blagu vrtoglavicu od ustajalog zraka i kada se u mimoilaženju sa ljudima u pidžamama ne sjete onog probadanja u prsima od prije deset dana i ni ne pomisle da bi mogli biti bolesni. Dok idemo pravo, lijevo i dolje, ne govorimo i kao da mislimo isto. Otvaramo bijela, nova vrata. Pomjeraju se bez šuma i jednako tiho zatvaraju. Iznad njih, oko crteža ljudskog srca, piše: Univerzitetski klinički centar, Klinika za kardiovaskularne bolesti.

Ne bi to trebalo biti nimalo prijatno mjesto. Tu se režu grudni koševi, šire krvni sudovi, ljudsko se srce pojačava, iz ljudi vire žice i cijevi, prsa im prekrivaju gaze… Iza bijelih vrata svijet je onih što žele produžiti život, makar sve buduće dane proveli među bijelim zidovima, brojeći vrijeme od doručka do vizite. Pogrešno!!! Klinika za kardiovaskularne bolesti u Tuzli evropski je relevantno lječilište, u kojem su doktori samo tokom 2001. obavili 300 operacija na otvorenom srcu, mjesto u kojem će nečiji najvažniji organ već u januaru "popraviti" robot, bolnica gdje se desila prva bosanska operacija na otvorenom srcu, centar u kojem će iduće godine biti obavljena prva transplantacija srca!! I tu rijetki ostaju ležati duže od četiri dana!

Plava bolnica Priča o čudu u Bosni počinje 1994, najgore ratne godine u Tuzli. Snage UN-a tada na kraju grada otvaraju svoju, Plavu bolnicu, a u grad iz Buffalla stiže kardiohirurg Jakob Berksland. Njemu, u jednom razgovoru, tuzlanski ljekar Emir Kabil predlaže da zajedno iskoriste novo lječilište i operišu povrijeđene čuvare mira, stradale najčešće u saobraćajnim nesrećama i civile iz kraja pretrpanog izbjeglicama i redovno bombardovanog četničkim granatama. Saradnja između dvojice doktora postaje sve češća i Emir Kabil pokušava naći spas za desetak bolesnika čije je srce pravilo zadnje otkucaje. "Hajdemo pokušati napraviti nešto ovdje", predlaže Berksland. I niko, iskren je doc. dr. Emir Kabil, sadašnji šef Kardiovaskularne hirurgije, tada nije ni pomislio na mogućnost stvaranja savremene bolnice za bolesti srca.

Godinu dana kasnije, planinskim putevima, dva mlada tuzlanska ljekara i tri medicinske sestre, nakon 48 sati dovijanja, stižu u Split i odatle odlaze na šestomjesečno usavršavanje u Buffallo.

"Negdje 1995, kada je već bilo jasno da će američke trupe doći u BiH, došao sam do informacije da postoji mogućnost povezivanja neke institucije iz Buffalla sa kliničkim centrom ovdje. Mi smo aplicirali za to, lobirali uz pomoć nekih ljudi iz Buffalla. I 1996. dobijamo grant od dva miliona dolara. Naravno, tada je Bosna bila jako aktuelna u svijetu, a nama Hillary Clinton postaje sponzor projekta", kaže dr. Kabil, prisjećajući se početaka, dok razgovaramo u njegovom uredu iz kojeg rijetko kada izađe prije nego što obavi i posljednju vizitu, navečer u osam sati.

Zahvaljujući američkoj pomoći, iz Tuzle je na usavršavanje u SAD otišlo preko 100 ljudi, među njima 20 ljekara, najbližih saradnika našeg sagovornika. Dvije godine poslije prvog susreta sa bivšom prvom damom SAD-a, Amerikanci su dobili novi prijedlog: otvaranje kardiovaskularne klinike u Tuzli. I uslove! Dr. Kabil, tada šef opće hirurgije, traži pomoć u stvaranju klinike koja će biti menadžerski i finansijski neovisna. Septembra 1998, u Tuzli je obavljena prva operacija na otvorenom srcu u historiji Bosne i Hercegovine. Prethodili su joj nešto manje složeni zahvati obavljeni od dvojice vrsnih tuzlanskih kardiologa dr. Merića i dr. Terzića. Do danas, tim dr. Kabila preko 700 puta je operirao otvorena srca, uz - s obzirom na složenost intervencija i svjetska iskustva - mali postotak smrtnosti pacijenata od 2,2 posto.

Muzej uspjeha Od ulaska u povijest, tuzlanska je klinika osavremenjena, očekuje se preseljenje u novu zgradu - u kojoj će biti i muzej sa prvim uređajima sa kojima su Tuzlaci krenuli - ljekarski timovi su usavršeni, bolnica kompjuterizirana, predstavljena na internetu, jutarnji se sastanci održavaju na engleskom jeziku, a među čuvarima srca sada ponovo radi i dr. Berksland, od prije nekoliko mjeseci rezident najvećeg grada u sjeveroistočnoj Bosni. Sve što je usporavalo ili kompliciralo rad ovoga lječilišta, promijenjeno je: laboratorijski nalazi do ljekarskih stolova sada stižu za rekordno kratko vrijeme, postoperativni proces prati se na monitorima, kako u sobama pacijenata, tako i na centralnom računaru, historije bolesti bilježe se na CD-e, operacije snimaju digitalnom kamerom, a ljekari imaju otvorene linije sa kolegama koji su im proslijedili pacijente. I sve je to, još uvijek, na pragu od idealnog, ali i svjetlosnu godinu ispred većine zdravstvenih institucija u bivšoj Jugoslaviji.

Koliko laiku sve izgledalo čudno i nerazumljivo, jednako nerazumljivo kao fakat da u Tuzli operirani pacijenti već dan nakon intervencije šetaju hodnicima, toliko je očita potpuna demistifikacija i ljekarskog posla i odnosa sa pacijentima. "Mogu ja dati 500 intervjua, ali oni ne znače ništa ukoliko je ova bolnica prazna, ukoliko liječenje ne uspije, a pacijenti ne pokažu zadovoljstvo onim što su dobili za svoj novac. Kardiohirurgija je skupa disciplina, pa iako su naše cijene još uvijek najniže u Evropi, pacijent mora imati kraljevski status, jer mi zapravo ovisimo od njega. Medicina, naravno u mjeri u kojoj se to ne kosi sa njenom humanom misijom, jeste tržišna grana i prema tim pravilima se moramo ponašati", kaže doktor Kabil dok se spremamo za obilazak bolesničkih soba. Na vratima prve dočekuje nas starija žena, operirana pet dana prije, pitanjem upućenim menadžeru u bijelom: "Šefe, je l´ de, ja ću sutra kući?" "Vidjet ćemo", odgovara dr. Kabil pacijentici koja izgleda kao da su joj vadili zub, a ne otvarali prsa.

Njen susjed, tridesetdvogodišnji Ibrahim Šljivić, čeka isto: otpusno pismo. Kada ovaj broj Dana bude u prodaji, on će vjerovatno biti kod kuće i razmišljati o novom poslu, jer u starom je prepoznao jedan od uzročnika bolesti. "Ma, ja sam bio muzičar…", odgovara na pitanje o povijesti bolesti, a dr. Kabil ga prekida: "E, to ti je sigurno od muzike." "Ma, nije, volio sam ja i masno, najviše bubrežnjak, a i pušio sam."

Koha za dobro jutro Ne liječe se u Tuzli samo građani tog dijela BiH, pa ni ostatka države. Sve je tu više pacijenata iz Makedonije, Crne Gore i naročito s Kosova. Sefer Saramati vlasnik je televizijske stanice u Prizrenu koga su srčane muke umalo natjerale u Istanbul, gdje su se donedavno liječili Kosovari. "U Prizren je udata jedna Bosanka i ona je operisana u Tuzli. Poslije nje, tu je bio i jedan moj rođak i vidio sam da je po povratku sve radio kao da nikada nije imao problema. Tada sam i ja odlučio doći ovdje."

Pored sve većeg broja pacijenata s Kosova, tuzlanska će bolnica uskoro ugostiti i nekoliko ljekara iz tog kraja, tačnije iz prištinske bolnice, koji će učiti i zajedno s bosanskim hirurzima liječiti svoje sunarodnjake. One koji će izgovoriti rečenicu u kojoj dr. Kabil pronalazi priznanje uspjeha: "Oni u Tuzli nisu loši."

Međutim, "oni u Tuzli" ne da nisu loši, već daleko od toga. Više nego dobri. U toj se bolnici nastaloj za tri godine vodi računa i o stvarima koje rijetko gdje i rijetko kome padaju na pamet. Ne samo da je procedura pojednostavljena, usluga profesionalna, ljekari dostupni i nimalo bezobrazni, već svakoga jutra, naprimjer, na adresu Trnovac bb stižu dnevni listovi na svim pismima i jezicima, od zagrebačkog Jutarnjeg lista do prištinske Koha Ditore. I naravno, prosljeđuju se pacijentima bez ikakve nadoknade.

I još je bezbroj takvih detalja koji jednu bolnicu odvajaju od bosanskog prosjeka, kako se užas još može zvati. Dežurno osoblje i ne pomišlja spavati po praznim bolesničkim krevetima, prvi uposlenici stižu već u šest ujutru, niko i nikada ne isključuje telefon i nikoga se ne može podmititi. Tim dr. Kabila, kako on kaže, ne radi za njemačke ili američke plate, ali jesu adekvatno nagrađeni za svoj profesionalizam i kvalitet. Efikasnost jednostavnog principa u Tuzli je jasno vidljiva. Kao što je vidljiva ispravnost teze da kolektivizam ubija i motiviranost i kreativnost. Dokazuje to već prva fleka od vlage na zidu za vanjske strane vrata Kardiovaskularne hirurgije. Nije okrečena, jer se čeka da svi kažu kako se može uraditi nešto tako prosto i tako važno.

 

Preuzeto iz lista DANI